www.crohis.

com

www.crohis.com

1ZlJ O R1--------Zf\

HR\7f\TSKU POVIJEST
I

PRIREDIO

DR STJEPI\N SRKULJ
PROFESOR DOHJOGRI\DSKE GIMHI\ZIJE ZI\GREBl\tKE

ZAGREB 1910.
TISKARA HRVATSKE STRANKE PRAVA D. D.

NAKLF\DA PiEVA

www.crohis.com

"Izvori za hrvatsku povijest" imaju u prvom

redu olakati uenje hrvatske povijesti, imaju u mladei,
uzdanici naoj, pobuditi interes i ljubav k domovini,
imaju je napuniti ponosom radi prolosti naroda njezina,
koji joj je tolike velikane dao, to su mu slavu irom
svijeta raznijeli pa zemlju ouvali i namrli, potiui je na
rad i qudei u njoj nadu u sretnu budunost hrvatske
nam domovine.
U drugom redu imaju "I z v o r i z a h r vat s k u P ov i j e s t" sluiti svakomu Hrvatu, koji samo malo prati
na javni ivot, kao priruna knjiga (vade mecum) za
glavne dogaaje hrvatske prolosti i za poznavanje
glavnih toaka naih prava. Da ne pominjem austrougarske nagodbe, krunidbene prisege, zakonskoga l.
42. od god. 1861., listopadske diplome, veijakoga
patenta, sudbonosnih zakona od god. 1790/1. i t. d.,
koliko nas ima, koji ne poznamo ni glavnih toaka
hrvatsko-ugarske nagodbe, na kojoj se osniva cijeli na
sadanji dravnopravni poloaj.
Ali nijesu priopeni samo lanci dravno - pravne
naravi, ima izvadaka iz raznih pisaca, koji nam riu
glavne momente nae prolosti. irilski izvori hrvatski,
kao to i glagolski, priopeni su latinicom. Nepoznate
rijei nalaze se pod crtom, gdjegdje i cijele reenice,
da ne bude zapreke razumijevanju.

www.crohis.com

Napokon lijepa hvala kolegi R a c u, koji je sva tiva

pomno pregledao, a napose naemu vrlomu historiaru
Vj e k o s l a v u KIa i u, ija mi je prebogata riznica
znanja i iskustva dala pobude za neke patriotske lanke,
i koji mi je dopustio, da iz radova njegovih po volji
crpem.
U ZAGREBU poetkom prosinca 1910.

Dr. S. S.

www.crohis.com

SPtDRZAJ.
Strana

Strana

l. Dolazak Hrvata na Balkan

3 24.
2. Ljudevit Posavski . . . . . , fi
3. Povelja i darovnica Trpimira
spljetskoj crkvi g. 852. . . . 8 25.
4. Vojna snaga Hrvatska za Trpimira i Kreimira I. .
' 1 0 26.
5. Sedeslav priznaje bizantsko vrhovnitvo
,
Il
6. Poslanica pape Ivana VIII. hrvatskomu knezu Branimiru . 12 27.
7. ZakljUci crkvenoga sabora u
28.
Spljetu 925. .
13
8. lbrahim-Ibn-Ja'kub o Hrvatima
29.
16
oko god. 965. .
9. Darovnica kralja Petra Krstimira,
30.
kojom daruje samostanu sv.
Krevana otok Maon . . . . 17 31.
10. Zavjtrnica kralja Zvonimira . . 19
11. Kralj Zvonimir..
.
21 32.
12. Osnivanje zagrebake biskupijp.
(g. 1093)
23133.
13. Kako su Ugri dobili vlast nad
Hrvatskom iDuImacijom . . 24 34.
14. Ugovor izmeu Hrvata i Kolomana .
.
26
15. Spomen oKolomanovu kruni35.
sanju za hrvatskoga kralja g.

1102.
27 36.
37.
16. Ugarska i Madari polovicom
12. vijeka . .
28
17. Kulin, b~n bosanski, doputa du38.
brovakim

trgovcima, da slobodno trguju po Bosni

30
18. Zlatna bula Andrije I. (II.) 1222. 31 39,
19. Zagreb postaje kraljevskim i
~
lobodnim gradom 16. tudenoga 1242. . .
35 40.
20. Papa Inocentije IV. potvruje
glagol icu biskupu senjskomu

Dubrovani imenuju vojvodu Hrvoju Vukia svojim graani-

nom. . . . . . . . . . . . 51

Dva izvjetaja o dolasku kralja

Ladislava Napuljca u Zadar g.
St 0 Itn.ins.ki.rj e.a.va. p.arb. u.M.ar.ka.,
14O3
53
Deanievia i Jurja Henia iz
Srba g. 1451.. . . . . . . . 56
Propast Bosne.
59
Kralj Matija i ivot na dvoru
njegovu. .
62
Krunidbena zavjernica Vladislava II. god. 1490. . . . . . . 65
Iz isprave o miru u Pounu od
god. 1491. . . . . . . . . . 69
Isprava hrvatskih stalea, kojom
potvruju pounski mir . . . 71
Poraz Hrvata kod Udbine 9.
rujna 1493
73
Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj
uoi mohake bitke. . . . . 78
Pismo Krste Frankapana senjskomu biskupu Franji Joefiu
5. rujna 1526..
. . . . . 81
Katastrofa na Mohau 29. kolovoza 1526. . . . . . . .
83
O izboru na Cetinu
85
Izborna listina cetinskoga sabora od 1. sijenja 1527. . . 90
Kralj ferdinand ne doputa, da
se Nikola Zrinski pobije u dvopoju..
93
Juraj Drakovi estita Marku
Staniu Horvatu, to je 0branio Siget 1556. . . .
. 95
Govor Nikole Zrinskoga uoi
dolaska Sulejmanova pod Siget

1 5 6 6 . . . . . . . . . . . . 96
39 42. Sudake prilike u Hrvatskoj g.
21. Iz zakona vinodolskoga od 1288. 40
1570.. . . . . . . . . . . 99
22. Stjep~n Tvrtko, kralj bosanski,
43. Iz seljake bune (1573.)
. 101
potvruje Dubrovanima po44. Konac Vrameve kronike
. 104
vlastice
.
43 45. Neki znatniji zakljuci nutranjo23. Ban Ivan Horvat osveuje se
austrijskih zemalja na saboru
1248..

u Brucku na Muri o obrani hrkraljicama ipalatinu Gorjanskomu .

.
45
vatsko - slavonske Krajine
. 106
24. Prokletstvo i izopenje zagre46. Ban Tomo Erdedi izvjeuje o
pana 1397.
47
bitci kod Siska
109

www.crohis.com

Strana

Strana

47. Prilike u Hrvatskoj od g. 1593.

do 1594. za rata s Turcima. 110
48. Instalacija bana Nikole Zrinskoga ml. (1649.) .
. 112
49. Zapisnik hrvatskoga sabora od
12. prosinca 1663.
. . 114
50. Zavjernica Wesselenya, Nadas. 120
dyja i Petra Zrinskoga
51. Pismo kne~a Fr. Frankapana kapetanu Colniu o pripravama
za urotu
. . 121
52. Oprosno pismo Petra Zrinskoga
eni Katarini .
. 122
53. L~opold I. daje Srbima privilegija (21. kolovoza 1690.) . 123
54. Uredenje mea prama odredbama mira u Karlovcima 1699. 125
55. Hrvatska pragmatika sankcija
(g. 1712.) . . . . . . .
. 127
56. S kojih su razloga Hrvati primili
pragmatiku sankciju
. . . . 130
57. Ugarska pragmatika sankcija g.
1723.
..
133
59. Rezolucija Marije Terezije o
utjelovljenju Slavonije (1745.) 136
60. Ureenje kraljevskoga vijea g.
1767.
. 137
61. Marija Terezija vraa Rijeku
Hrvatskoj 1776.
.
.
. 139
62. Hrvatski sabor od 1790. stavlja
Hrvatsku pod ugarsko nal11jeniko vijee .
. 141
63. Nezavisnost kraljevine ugarske
i pridruenih joj strana 1790. 144

64. ivot i obiaji u Hrvatskoj II

drugoj polovici 18. i poetkom
19. vijeka . . . .
. 145
65. Ukinue republike dubrovake
(1808.).
. 148
66. Iz broure grofa janka Drakovia nDisertatia"
. 149
67. Ukinue tlake i crkvene desetine 152
68. Imenovanje i instalacija bana
jelaia
. 154
69. Odricanje cara i kralja Ferdinanda I. (V.) i nastup Franje
josipa I. 2. prosinca 1848. . 157
70. Ustavi od god. 1849.-1865.
I. Iz dravnoga ustava za austrijsku carevinu od 4. oujka
1849.
.
. . 160
II. Listopadska diploma
.. 162
Previnje runo pismo o provedenju listop,!dske diplome
163
banu barunu Sokeviu
Previnje runo pismo o slubenosti hrvatsko - slavonskoga jezika i o ureenju kr.
dvorskoga dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju
. . 164
III. Veljaki patent
. 165
71. Zakonski l. 42. od 1861. o odnosu trojedne kraljevine prama
kruni i kraljevini ugarskoj . 168
72. Zakletva kralja Franje josipa I. 170
73, Iz "Austro-ugarske nagodbe" . 171
74. Znatniji lanci "Og.-hrvatske nagodbe" . . . . . . .
. . 174

www.crohis.com

Ispravci.
Na str. 41. redak 13. mjesto 12 - samodvanadesete (kako
to ima Jagievo rusko izdanje vinodolskoga zakonika), t. j. onaj,
koji nijee ima prisegnuti kao dvanajsti ;
~

na str. 104. pod god. 1575. redak 4. mjesto "Bolfa sina"

Bolfa siua (= iva);
na str. 150.' red 17. "oHke" u tolike;
na str. 153. red 5. ozdo "juna" u jura".

Pomutnjom dolazi broj

opet broj 41 i 58 ispao.

24

nad tivom dva puta, dok je

www.crohis.com

1.

Dolazak Hrvata na Balkan.

Konstantin Porfirogenet, De administrando imperio.*)

Hrvati stanovahu tada onkraj B a g i b a r e j e,l) gdje su

'sada Bijeli Hrvati. J edan se rod Hrvata odijeli od njih t. j.
l'etero brae K l u k a s, L o b e l, K o s e n j e c.. M u h l o i H r-vat i dvije sestre T u g a i B u g a, te dooe zajedno s narodom svojim u Dalmaciju i nau Avare 2) u toj zemlji. Pa neko
su vrijeme meu sobom ratovali, ali Hrvati nadjaaju i neto
Avara unite, druge pak prisile na pokornost. Odsad su Hrvati
zavladali tom zemljom. Jo i sada ima u Hrvatskoj tragova
Avarima, i na njima se vidi da su Avari. Ostali Hrva ti ostado~
'kraj Franake pa se i sada zovu Bjelohrvati t. j. Bijeli Hrvati,
a imaju svoga vladara. Pokoravaju se Otonu Velikomu,B) kralju
franakomu i saskomu, i nijesu krteni, a ive u slozi i prijaTeljstvu s Turcima. 4 ) Od Hrvata, koji su doli u Dalmaciju, odijeli se jedan dio i zagospoduje Ilirikom i Panonijom. A imali su
i oni svoga roenoga vladara, koji je slao ljude k hrvatskomu
vladaru radi prijateljstva.
Hrvati, to sada nastavaju krajeve Dalmacije, izvode svoje
koljeno od nekrtenih Hrvata, koji se takoer Bijeli zovu. Oni
'nastavaju onkraj Turske") a blizu Franake, a susjedi su Sla*) Grki car Konstantin Porfirogenet (912.-959.) napisao je za sina i
'nasljednika svoga Romana djelo, poznato pod latinskim imenom "De administrando imperio" (o upravi drave); u njem ga upoznaje s onim narodima,
koji su se blizu carstva grkoga nastanili, jer e mu to biti za njegovo vladanje od prijeke potrebe.- l) Bavarska. - 2) Oko god. 568. vladaju Ugar:skom. - ") Njemaki kralj od g. 936.-973. - 4) Madari. - 5) Madarske.

--------------------------:;_/

Dolazak Hrvata na Balkan.

www.crohis.com

venima, nekrtenim Srbima. A ime Hrvati znai u sla\"enskol1l

govoru one koji imadu mnogo zemlje. Ti e Hrvati uteko r; _
skomu caru HerakIiiu,6) prije nego u e i tomu caru Herakliju
zatekli rbi, u vrijeme, kad u Avari digli voi ku i odanle p _
tjerali Romane, to ih je car Dioklecijan doveo od Rima i ondje
naselio. Zato se i zovu R o m a n i, jer su e onamo od Rima natanili u tim zemljama t. i. danaVnjoj Hrvat koj i rbiji.
kad
u te Romane u vrijeme rimskoga cara Heraklija van protjerali opu te ti krajevi. Po nalogu cara Heraklija za 'oj te i ti
Hrvati na Avare i protjeraju ih odavde; na zapovijed
ra Heraklija udome e u toj zemlji avar koi, u kojoj i ada pre i r u.
Ti su I--Irvati u to vrijeme imali za vladara oca Porgina.
ar Heraklije dobije preko po lanika veenike iz RIt
izmeu njih namie ti nadbi kupa, biskupa, sveenike i dllk )
te pokr ti Hrvate. U ono je vrijeme bio poglavicom Hr'
P o r g a.
Cijela ie ova zemlja. u kojoj u e Hrvati udomili. od' _
etka bila pod vlau rimskoga cara; zato se i dodana a'vala u zemlji Hrvata, u gradu aloni, oko A palata 7) pala~,
konj ko trkali te cara Dioklecijana.
Ti Hrvati, to su pokrteni, ne vole ratovati u tuini izvan
granica svoje zemlje a to zato, to su od rimskoga pape, koji je
pod rimskim carem Heraklijem poslao k njima sveenike i pokrstio ih, dobili neko prorotvo i obeanje. Ti su Hrvati naime
poslije pokrtenja sklopili posebne pismene ugovore, svetomu ~e
Petru apostolu tvrdom, stalnom vjerom zavjerili, da ne e nikada u tue zemlje oruani provaljivati, nego e radije u miru
ivjeti sa svima, koji ushtiju. Zato dobie od rimskoga pape
takovo obeanje, da e, ako drugi narodi na zemlju samih Hrvata navale i s njima se zarate, u ratu biti uz Hrvate Bog i pomagati im, a pobjedu e im pribaviti uenik Kristov Petar.
Velika Hrvatska, koja se zove i Bijela, do dana dananjega
je nepokrtena, kao to i susjedni joj Srbi. Konjanitva, a isto
tako i pjeadije imadu manje negoli pokrtena Hrvatska, jer
su ee na udaru Francima, Turcima i Peenezima. A nemaju
U) Istono - rimski ili bizantski car Heraklije od god. filO -'lt I. _
') Spljet.

www.crohis.com
Ljudevit Posavski.

ni sagena,S) ni kondura 9) a ni trgovakih laa, jer nigdje nema

mora. Ta odanle do mora ima 30 dana hoda. A more, do kojega
imadu 30 dana hoda, jest OUJ, koje zovu 1'amno more.'O)

2.

Ljude\7it Posa\7ski.
1nnales

regni Francorum.*)

od. 1. U H ri talu') bijahu i po lanici drugih naroda i

Bodrica l Borne kneza gaan koga/) l po lanici 1'imoana,S)
koji u netom otpali od uveza Bugarima i pridruili e naoj
dravi. Bijahu i poslani i Ljudevita, kneza donje Panonije, koji
je radio o prevratu i htio radi okrutnosti i obije ti tuiti Kodolaha. grofa i upravnika Furlanske marke. Sasluavi ih ondje
i otpustivi ih otide car 4 ) u Achen, da tu prezirni.
God. 819. Po drugi put se drao sab'Jr u Ingelheimu 5 )
mjeseca srpnja, i vratiJa se vojska, koja je iz Italije poradi bune
Liudevitove bila u Panoniju poslana i koja je, ne opravlvi gotovo nita, nesretno vojevala. I Ljudevit uzoh'Jlivi se poalje
poslanike caru, kao da moli mir, a iznosio je neke uvjete i obeavao mu, da e, ako ih prihvati, initi ono, to e mu on narediti. A kad ih car ne htjede prihvatiti. vec mu je preko svojih
poslanika druge 'iznosio, pomisli, da je najbolje, da ustraje u
zapoetoj nevjeri; i poalje na sve strane poslanike i uznastoji,
da za rat pridobiie susjedne narode. I Timoane, koji su se odmetnuli od Bugara i htjeli doi pod cara i njegovoj se vlasti
-podvri, pridobije, samo da ne bi to uradili; i lanim ih nago-

10

") Duguljata laa s dva reda veslaa, kojih je na svakoj bilo 100. ") Vee su kondure imale negdje po 80 veslaa a manje po 60; svih je veslaa moglo biti oko 15.000 a mornara neko 5000, dakle svega jedno 20.000
ljudi. '- 10) Baltijsko morc.
*) "Anali kraljevstva franakoga" obuhvataju vrijeme od g. 741.-829.
l) Kod Llitticha. _ 3) Oko Gacke. - 3) Oko Timoka. - 4) Ljudevit Poboni
(ld g. 814.-840. - .) Blizu Mainza.

www.crohis.com
Ljudevit Posavski.

varanjem premami, te su se oni okanili onoga, to su smjerali

uraditi, pa prihvatili i pomagali nevjeru njegovu.
Poto se vojska iz Panonije povratila, popadne groznica
friaulskoga vojvodu Kodolaha, i on umre u samoj krajini svojoj.
Njega naslijedi Balderih; on krene u onaj kraj Karantanije,
koji je pri/padao njegovoj vlasti; tu se namjeri na vojsku Ljudevitovu. S malenom etom navali na njega, gdje je uz Dravu
iao,ubije vie ih, njega natjera u bijeg i otjera iz one pokrajinc.
A dalmatinski knez Borna doeka Ljudevita. kad je na nj
s velikom vojskom iao, na rijeci Kupi; u prvom ga sukobu
iznevjere Gaani, ali ga obrani tjelesna straa. te iznese i\"ll
glavu. U tom boju pade Dragomu, tast Ljudevitov, koji je na
poetku odmetnitva ostavio zeta svoga i sjedinio se s Bornolll.
Kak su se Gaani vratili kui, pokori ih Borna nanovo.
God. 820. Mjeseca sijenja drao se u Achenu sabor. g-Jje
se o odmetnitvu Ljudevitovu vijealo i odredilo, da se najedamput tri vojske s tri strane poalju, neka mu pust.:>e zemlju
i ukrote drzovitost njegovu. I Borna je isprva preko poslanika
svojih savjetovao, a zatim je sam glavom doa:.:> onamo i re kar).
to mu se ini, da treba uiniti.
Kad je zima prola pa trava porasla j davala krmu konjma.
pou one tri vojske na Ljudevita. Jedna od njih krene iz Italije
preko Norikih Alpa, druga pokrajinom Karantanijom, trea
Bavarskom i gornjom Panonijom. Dvije vojske, t. j. desna i
lijeva, odmicale su sporije, jer je jednoj stala na put eta neprijate1iska i prijeila }oj prijelaz, a drugu je ustavljao dalek put i
rijeka Drava, koju je trebalo prijei. Srednju pak, koja je prolazila Karantaniiom, poslui bolja srea, premda su joj se na tri
mjesta ljudi oprli; triput je neprijatelja svladala pa i Dravu
prela i brzo stigla na odreeno mjesto. Protiv toga ne uini
Ljudevit nita, nego se on sa svojima samo drao u tvrdom
gradu, to ga bjee na strmom brdu podigao; veli se, da nije
ni sam vodio nikakova pregovora s njima o ratu ni o miru. a
ni preko svojih poslanika. Kad su se vojske sjedinile, pustoile
su gotovo cio kraj ognjem i maem, te se bez ikakoga tekog
gubitka vrate kui. Ona pak vojska, koja je pola g,ornjom Panonilom, teko je stradala na prijelazu preko Dravc od gric. il
kraju nezdravu i movarnu; i dobrani dio pogibe od te bolesti ..

www.crohis.com
Ljudevit Posavski.

Te su se tri voiske sakupile iz Saske, istone Franake, Alemanije pa iz Bavarske i iz Italije. Na povratku se predadu Balder.ihu Kranjci, koji stanuju oko rijeke Save i koji su susjedi
Friaulu. To isto urade i oni Korutanci, koji su se od nas odmetnuli i preli kLjudevitu.
God. 821. Sabor se sastao mjeseca veljae u Achenu, i tu
se raspravljalo o ratu s Ljudevitom; odrede tri Viojske, koje e
iduega ljeta nevjernicima za 'vdmazdu pustoiti polja.
Meutim umre knez dalmatinski i liburnijski Borna, a naslijedi ga uz privoliu carevu a na molbu naroda neak njegov
L a d i s l a v.
Sredinom mjeseca listopada sastane se dravni sabor u
A
Diedenhofenu. 6 ) I doe mnogo naroda franakoga
bili su na istom saboru i grofovi, koji su iz Panonije stigli opustoivi svu koliku zemUu odmetnika i pristalica Ljudevitovih; _
a kakQ im se ne prui nikakova prilika za boj, vrate se kui.
.God. 822. Odaslana bi vojska iz Italije, da svri rat s Ljudevitom. im je ona stigla, ostavi Ljudevit grad Sisak i umakne
k Srbima; za taj se narod kae da zaprema velik dio Dalmacije.
On ubi na prijevaru jednoga od onih knezova, koji ga j~ primio,
i spravi pod svoju vlast dravu njegovu. Poalje ipak svoje
poslanike carevoj vojsci i obea, da e glavom doi.
God. 823. Mjeseca svibnja sastane se dravni sabor (u
Frankfurtu) .... Kad se svrio i kad su se velikai rastali, a car
ve odluio odande poi, stie mu glas o smrti Ljudevitovoj, da
ga je LjudemiI, ujak kneza Borne, na prijevaru ubio, kad je
ostavio. Srbiju pa k njemu u Dalmaciju doao i u njega neko
vriJeme boravio.
.~

6) Na Mozeli na sjeveru od Metza.

www.crohis.com

Povelja i darovnica Trpimira, kneza hrvatskoga, g. 852.

3.

Povelja i darovnica Trpimira, kneza hrvatskoga, podijeljena spljetskoj crkvi g. 852.

Raki, Documenta historiae chroaticae periodum antiquam

illustrantia.*)

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Za vladanja vrlo pobonoga Lotaral), kralja franakoga, u Italiji, indikcije 15.~), 4.
oujka. Dok u duhu gledamo i rukom vjere svoje dokuujemo,
da je odislwna na svijetu sve, to je s vremenom nastalo. bilo
pa prolo, a naizmjence jedno da za drugim dolazi, ne moemo
tjelesnim sjetilima nita drugo vidjeti ni uti neg'.:> ono, to nam
se predouje i to glas iz spisa oku otvora. Potom sam se ja,
grjenik T r p i ID i r, k n e z h r vat s k i, s pomou Bojom, 11(:
znajui posljednjega dana ni asa, to ga ovjek ne zna, silno zabrinut za spas due svoje, posavjetovao sa svim svojim upanima,
podigao samostan i ondje smjestio drubu samostanaca, da me po
njihovim revnim molitvama takoer moja esta molitva pred
Bogom oprosti grijeha; a u nju je dua moja uplela i to, da e
crkvi samostanskoj dobaviti i neke potrebne stvari. Ali budu;
da nijesam imato, im da od srebra dam nainiti sude, uzajmio
mi je Petar, nadbiskup solinske crkve i moj mili kum, jedanaest
funti srebra. Zato vesela srca odluih da mu neta dam, a rekoh
mu: Ne u nita uskratiti Vaoj liubaznosti. Nato on odgovori: Gospodine i kume, prije svega elim, da bi se sve.:>no,
to sam za svoj novac kupio, ili to je nepokretnoga ili pokretnoga imutka svetoj materi crkvi, t. j. Lazanima i Tugarima,
zajedno sa slugama i slukinjama Stepom, Zagolom iGoretinom
darovano, u nazonosti Vae svjetlosti poveljom svetoj crkvi
*) Documenta (izdala ih je Jugoslavenska akademija - Monumenta
spectantia historiam Slavorum meridionalium, VII.) sadrajU sve izvore (ljetopise i spomenike) za povijest Hrvata do god. 1102., koliko su u ono vrijeme
bili poznati.
l) Od god. 840.-855. - 2) Indikcije su skup od 15 godina; poinju st:
brojiti od god. 3. pr. Is., a dobiju se, ako se naoj godini doda 3 pa lo pGdijeli sa 15; ostatak je indikcija. Izae li dioba bez ostatka, indikcija jc 15.
Dakle 852
3 = 855; 855 : 15 = 57, ostatak = 0, indikcija jc 15.

www.crohis.com
Povelja i darovnica Trpimira, kneza hrvatskoga, g. &52.

solinskoj predalo kao svojina zauvijek; zatim elim, da biste

na korist matere crkve, k o j a j e p r vos t o l n a s v e d o
o b a l a d u n a v s k i h i g o t o VO p o c i j e loj d r a v i h rvat s k o j, i za spas due Vae, Vaega roda i vjernika Vaih
podijelili zaradi pozajm]jenoga srebra crkvi sv. ura 'Il mjestu,
koje se zove Puta]j, sav posjed, to ga ima, pa i sluge i slukinje, ime je ona, kad se posvetila, za kneza Mislava a od samoga pomenutog kneza bila bogato nadarena, i da biste to
potvrdili isto onako (kao Mislav), Livo molimo, daovudarovnicu
potvrdite. Po eUi i volji njegovoj dadosmo i obeasmo i odredismo sada po naoj odluci, da se napie povlastica za ono,
to e s pravom ostati (crkvi) i to tako, da e kupljene zemlie
unutar granica na pomenutim mjestima k<i'o dar zauvijek imati
pomenuta ve sveta crkva, a nitko da u to ne dira. Napokon pomenutoj crkvi od srca poklanjamo kneevsko zemljite od istoka do zapada, od stijene do mora, a mea neka je
na obje strane3 ) kamenje, to je dlijetom oznaeno; a unutar tih
mea nema niijega zemljita. I to iznosimo i potvrujemo na
uvelianje svete crkve solinske. Nadalje odreujemo, neka se
'svake godine od svega, im rodi zemljite naega dvorca, to
se zove Klis, daje desetina pomen utoj crkvi; a tu je desetinu ve
na prethodnik Mislav poeo davati. A ako netko od onoga, to
je sprijed pomenuto - a to smo Bogom nadahnuti i ljubavlju
k svetima raspaljeni nabona srca poklonili, dali i unapredak
stalnim i nepovredljivim proglasili za crkvu sv. muenika
Dujma, Anastasiia, Kuzme i Damjana, - ako se tko to usudi oplijeniti iIi oteti ili silom se tomu protiviti, neka ga stigne srdba
Gospodina Spasitelja, prokletstvo svih svetih, 3] 84 ) otaca i neka
ga nerazrjeivo prokletstvo gospodnje sapne; neka se Bojim
sudom odiieli i otkine od roda i doma, od ene i djece onaj,
tko se nepromiljeno drzne, da otme ovaj na dar svetoj materi crkvi; pa neka se ondje (Ila sudu Bojem), dok se s njim
pru sveti namjesnici, titi protiv tako groznoga nedjela milost
nabonih knezova, koji e tamo biti, pa bio tko mu drago onaj,
koji e darove pokojnika bacati u zaborav i trnuti svijetlo dua
3) T. j. na druge dvije strane. - 4) Misli se onih 318 otaca, to su
god. 325. na prvom saboru ekumenskom u Nikeji bili na O(Upu.

10

www.crohis.com

Vojna snaga Hrvata za Trpimira i Kresimira I.

---~------===---=-

-~~

~---

njihovih; a na sudnji dan, na velikom sudu, neka bude s avlom

i grdnim anelima njegovim i s Judom Iskariotom, IsusoYim izdajicom, osuen u bezdan pakleni. gdje nikad ne trne oganj i.
crv bezboniku ne miruje. Obavljeno u mjestu, to se ZO\"c
Biha, dana gore pomenutoga i potvreno sa znanjem svjedoka.
u nazonosti njihovoj, po volji i elji njihovoj. Znak rukom (t)
od mene samoga kneza Trpimira, koji sam to dao i uredio. Znak
rukom ct), Koiin, upan, svjedok. Znak rukom (t), Predilo,
upan, svjedok. Znak rukom (t), Nemuslo, upan, svjedok. Znak
rukom (t), arketa, upan, svjedok. Znak rukom ct), Ludovik
upan, svjedok. Znak rukom ct), Ozanulo s bratom, syjedoci.
Znak rulmm (t), Negotin, komornik, svjedok. Znak rukom (t).
Z'lo, svjedok. Znak rukom ct), Potjeha, svjedok. Znak rukom
Ct), Lutomisl, svjedok. Znak rukom ct), Daman, svjedok. Znak
rukom ct), Dominik, sveenik, kapelan, svjedok. Znak rukom
Ct), Ciprijan, sveenik, kapelan, svjedok.
Ja Martin, sveenik, kapelan, po nalogu svoga gospodara.
pomenutoga kneza, zamoljen napisah i svojom rukom svrih
posao, stavih svoj potpis.

-1-.

\Jojna snaga Hrvatske za Trpimira

mira L

Kresi-

Konstantin Porfirogenet, De administrando imperio.

Preveo dr. Dane Gruber.

Krtena Hrvatska moe dii 60.000 konjanika i 100.000

pjeaka, a sagena 80 i kondura 100. Sagene imadu po 40 momaka, a kondure po 20, manje pak po 10 momaka.
Veliku ovu silu i mnoinu eta imala je Hrvatska sve dl:
vlade Kresimirove; kad je pak ovaj umr'o, a njegov sin Miroslav iza etirigodinje vlade ubijen bio od bana PribuT1je.
poradi ega su u zemlji nastali nemiri i stranarstva, znatno se
smanjio broj konjanika i pjeaka, a tako sagena i kondura.

www.crohis.com

Sedeslav priznaje bizantsko vrhovnitvo.

II

0.

Sedeslav priznaje bizantsko vrhovnitvo.

Konstantin Porfirogenet, De administrando imperio.
Klai,

Povjest Hrvata.

U vrijeme prepobonoga cara Vasilija poslae Hrvati

Omez Sedeslav) i Srbi do njega poslanike molei ga, da bi pokl stio one od njih, koii jo niiesu krteni; k tome poeljee, da
budu opet pokorni bizantskomu vladanju, kako su u prvi mah
bili. Razumjevi to blaeni car poalje jednoga svoga carskog
ovjeka sa sveenicima, i tako bie pokrteni svi, koji jo ne
bijahu primili SV. krst. Podjedno odredi, da Hrvati sebi po volii
biraju knezove iz onih porodica, koje najvie potuju i vole. I od
toga asa biraju sebi oni knezove iz jedne odredene porodice
a ne iz. vie njih. Tako isto bie pokrteni i Neret1jani, koji su
doslije nastavali spilje i nedohodna mjesta.
Otkad su Hrvati Dalmaciju nastavali i itavu staru Dalmaciju sve do primorskih gradoval) zauzeli, romanski itelji u
tim gradovima nijesu imali nimalo kopna, ve su samo susjedne
otoke obraivali i od niih ivjeli. No poto su dnevice bili napastovani od Neretljar;a, koji su ih robljem vodili i ubijali, ostavie
otoke pa se htjedoe opet na kopnu iriti. Ali u tome priieili
su ih Hrvati, traei od njih, da im za uivanje zemljita na
kopnu plaaju neki danak. Posto tako Latini (Romani) u primorskim graaovima nijesu mogli ivjeti, poslae poslanike presvijetlomu caru Vasiliju, te ga obavijestie o svom nevoljnom
stanju. Nato odredi car, da gradovi sve ono, to su dosad plaali carskomu namjestniku za bizantsku Dalmaciju, davaju
uhudue u ime mira Hrvatima; carskomu pak namjesniku neka
plaaju samo neznatnu svoticu u znak, da mu se pokoravaju i
da slue cara i njegove namjesmke. I od onoga vremena plaaju
svi romanski gradovi danak, te su haraari hrvatskoga kneza,
i to SpIjet daje godimice 200 dukata, Zadar 110, Osor, Rab, Krk
i Trogir po 100, svega dakle 710 dukata. Osim toga daju jo i
vina i druge razliite stvari.
l) Bizantske Dalmacije.

./.

www.crohis.com

12

Poslanica_pape Ivana VIII.. hrv. knezu Branimiru (7. lipnja 879.)

6.

Poslanica pape Ivana \7111. hrvatskomu

knezu Branimiru (7. lipnja god. 879.)
Raki,

Documenta.

L raaomu inu Branimiru. itajui Pl mo Tvoga

o podtva, Vto i ga nama po a nom veeniku Ivanu. uzdaniku
navem. l ) po lao. razabrah ja nije od unca, koliku vjeru i i kreno
tovanje gaji': prema crkvi vetih apostola Petra i Pavla i prema
nama. Pa jer voljom Bojom ponizno i povijeda i eli kao
dragi in biti II svemu vjeran i pokoran svetomu Petru i nama
koji mo po milo ti Bojoj namjesto njega: zato uvelike zahvaljujemo go podstvu Tvojemu ovim naim pismom apostol kim
pa Te oinskom ljubavlju kao najmilijega sina primamo! u
duhu grlima, gdje e vraa u krilo vete stolice apostol ke
majk Tvoje. u kojoj su e i predi Tvoji iz najbi trijega vrela
pojili slatkim napitkom vetoga nauka' i bit emo Ti kloni
apo tolskom dobrotom, da bi vazda lebdjela nad Tobom milo t
i blagoslov od apo tol kih glava v. Petra i Pavla pa i od na ,
eda bi uvijek bio itav i iguran od vidljivih i nevidljivih neprijatelja, koji neprestano Jiudskomu pa u zasjedaju i taju na put.
i da bi lake tekao uenu pobjedu nad neprijatelHm<!:. Jer kak
e na tajati, da e am Bogn ponizno pokori i lua \ et!
nauk njegov i kako e iskazati za ljubav Boju dunu pobst
sveenicima i slubenicima njegovim: tako e bez sumnje biti
pobjednik i gospodar nad svim svojim neprijateljima i buntovnim protivnicima. I zato opominjemo reV110 t Tvoju. da tl
svim vojim djelima ima v uvijek pred oima Go podina, da g:1
e boW i vim ga rcem 1iubi v, jer palmist veIi 2) : Blaen ovjek
Koji e Boga boji i komu u veoma omiljele zapovije ti njegove:
v

l) Ivana upotrebljavaju papa i knezovi slovenski za svoje poslove; g.

R74 pregovara izmeu moravskoga kneza Svetopuka i Ljudevita Njemakoga,
njega alje Branimir papi Ivanu VIII. s pismom, u kojem kae, da se vraa
u krilo katolike crkve. Zdeslav je naime priznao vrhovnu vlast bizantsku i
preao u istonu crkvu. - 2) Psa!. 11 J. J. 2.

Zakljuci

www.crohis.com
crkvenoga sabora uSpljetu 925.

13

jako e biti sjeme njegovo na zemlji; a sam veli u evanelju ):

Tko ima ljubav k meni, drat e rije moju, i otac moj imat e
ljubav k njemu, i knjemu emo doi i u njega emo se nastaniti.
Kad je to tako, ako svojim dobrim djelima, to sada sjaju, proslavi Boga, bez sumnje e Te jeduum ovjenati vjena slava,
jeronpreko Mojsije 4 ) sam svjedoi, da tako ini, govorei: Proslavit u one, koji mene slave. Pa kako si preko pomenutoga
ve sveenika Ivana od nae vrhovne vlasti molio troje, da Te
za bolji spas Tvoj blagoslovima naom apostolskom rijeju, to
smo vrlo rado uinili. Kad smo naime na dan Uzaaa Gospodnjega sluili misu na rtveniku sv. Petra, digosmo ruke
uvis i blagoslovismo Tebe i cio narod Tvoj i cijelu zemlju Tvoju,
da moe ovdje navijek spasen tije1'lm i duom sretno i sigurno
vladati zemaljskom kneevinom, a poslije smrti da se na nebesima veseli s Bogom i da vjeno vlada. A budui da smo spoznali, da je ovaj isti sveenik Ivan u svemLl Tebi i nama nistiml
vjeran, . podaJi smo mu nae pismo apostolsko, da ga preda
kralju bugarskomu. Stoga Te molimo, daj za ljubav svetomu
Petru i nama, da s Tvojim doputenjem obavi to poslanstvo bez
otezanja, pa za to Tebi za ljubav Tvoju mnogo puta zahvaljujemo.
Dano 7. dan mjesE'ca lipnja, 12. indikcije.
3

7.

Zakljuci

crk\7enoga sabora uSpljetu 9.25.

'V.

Klai, POlJjest Hrvata.

1. Poto je u' davnoj starini bL Dujma bio poslan od sv.

Petra, da u Solinu navjeuje kransku vjeru, to se nareuje,
da solinsko-spljetska crkva, u kojoj poivajU moi bl. Dujma,
imade p r ven s t vo nad svima crkvama ove pokrajine (hrvatsko-dalmatinske) i da bude p r vos t o l n a biskupija nad
B) Iv. 14. 23.

') Gen. 12. 3.

www.crohis.com
14

Zakljuci

crkvenoga sabora u Splietu 925.

svima biskupijama, da se u njoj posveuju biskupi podruni ci,

i da se tu dre crkveni sabori.
2. Neka se u svima crkvama (biskupijama), za koje Se
znade da su nekad imale svoga biskupa, a sada imaju dovoljan
broj sveenika i dosta puka, opet namjesti biskup, jer po odredbi otaca nije doputeno u malim gradovima ili na selima osnivati biskupske stolice, da tim biskupslro ime i ast ne izgubi
svoga ugleda. Biskup, koji nema stolice, moe se uz privolju
prvostolnika i drugih biskupa smjestiti u kojoj ispranjenoj biskupiji.
3. Poto se nikako ne smiju biskupijama razmicati mee.
ustanovljene od otaca (prea), zato neka se svaki biskup dri
oznaenih mu mea, i neka nipoto ne posee za tuom biskupijom. Samo svojom smije upravljati, u njoj posveivati crkve,
rediti misnike i t. d.
..t. Crkvena posj~dovanja, darovana od pobonih ljudi II
ime zadubine a na slavu svetaca, neka ne slui ni najmanje
svjetovnim svrhama, jer stvari, posveene jednom Bogu, ne
smiju se vie namjenjivati ljudskoj porabi.
5. Crkve, i uope sve zemlje, koje su pravovjernici ispravama i pod kletvama darovali matici crkvi sv. Petra (rimskoj
sto!ici), neka se toj svrsi ne uskrate, jer su i darovatelji i darovane stvari pod okriljem sv. Petra.
6. Ako bi se po Bojem sudu zgodilo, te bi za narodne
bune knez ili poglavica zemlje 'ostao mrtav (ubijen od puka); budui da ono, to mnogi poine, ostaje neosveeno (nekanjeno), to neka barem oni, koji su (smrti kneevoj) krivi, dijele
milostinje za duu ubijenoga. Ako je pak (ubijeni knez) crkve
gradio ili robove na slobodu putao, neka vrijede i dalje njegove
odredbe; osim toga neka krivci potlljU udovu njegovu i brane
siroad njegovu.
7. Ako bi tko, potaknut od vraga, hotimice ubio SVOg3
gospodara, neka mu se privee kamen o vrat, a tijelo gvozdenim
obruem opae, pa neka tako u progonstvu ini pokoru.
8. Biskupi kotorski i dubrovaki, kojih su biskupije nekad
bile jedno, neka tu biskupiju podijele na jednake dijelove tako,
da ako jedan od njih umre, drugi njegovom biskupijom upravlja,
sve dok se novi biskup ne zaredi.

Zakljuci

www.crohis.com

crkvenoga sabora u Spljetu 925.

15

9. Biskup Licinije neka ostane zadovoljan s biskupijom, za

koju je posveen. Neka nadalje nitko ne misi u biskupskoj ni il
sveenikoj crkvi, dok je njezin biskup ne posveti.
10. Neka se ne usudi ni jedan biskup ove pokrajine (t. j.
Jladbiskupije) povisiti na koji vii red onake, koji bi bili vjeti
samo slavenskomu (hrvatskomu) jeziku; oni pak, koji su ve
povieni, smiju Bogu sluiti samo u niim redovima ili kao redovnici. Neka takovu (slavenskomu sveeniku) ne dopusti ni
jedan biskup u kojoj crkvi svojoj misiti; ako bi pak nastala nestaica sveenika latinskih, neka se zamoli rimski papa, da bi
takovim (slavenskim) sveenicima dopustio tim jezikom svoju
sveeniku slubu vriti.
ll. Biskup hrvatski (Gregorije). kao to i ostali biskupi
Dalmacije, neka bude podloan prvostolniku (u Spljetu).
12. Ako bi kralj hrvatski i gospoda hrvatska eljela, da
sve biskupije u opsegu sp1jetske nadbiskupije podrede svomu
(hrvatskomu) biskupu, to ne e nitko od nas u njihovoj zemlji
ni krstiti ni sveenike rediti ni crkve posveivati. Neka oni zajedno sa svojim biskupom odgovaraju za to pred Bogom, ako
bude od toga trpjela sama kranska vjera.
13. U crkvi, gdje je sveenik ubijen, ne smije se misa i
tati, dok se taj grijeh ne okaje. Sveenicima nije slobodno crkvel10 dobro rastepati niti preuzevi jednu crkvu (upu) bez
razloga je ostaviti. Ako koji to uini, dok rastepeno (dobro
ckrveno) ne naknadi. iJi dok se ne vrnti svojoj crkvi, neka bude
izopen.

14. ene se ne mogu vie otputati (tjerati), ve jedino radi

nevjere. Ako se tko sa enom rastavio, neka ostane razdruen.
Roditelji moraju svoju djecu slati u latinske kole, da ih ove
poslije odvraaju od zabluda, jer e radije sluati djecu svoju
nego strance.
15. Sveenici, koji su oenjeni, neka zadre ene svoje,
ali neka ivu kao brat j sestra. Ako bi se koji sveenik iznova
oenio, neka bude izopen.
ur:b~;qGS

~ttr'~~i.\i;~

(l.:if-:1

nq.

n:)cq'>s l!if;<JG!~rf1 ii(lll

.0'l12;r; ,n" r

)"

T ('
;la Itr,

Etf1!J"t

G:.JCqb.:\

ue -:: .. ;ltl'Ht

,? i ilL,v'jH ( (
.: t r, 'I 1 H

lJ"

fjIJ!U:J llq

Jh-:.IJblf

.1J;.!2,iii u[[;,:o fJf1~()t~i i

(.j /) . 'J!firjr, :J;l~'lili

(liu

16

www.crohis.com
--- ---=

Ibrahim-Ibn-ja'kllb o Hrvatima oko god. 965.

-~::

-=-

8.

Ibrahim-Ibn-Ja'kub*) O Hrvatima oko

god. 965.
Westberg Fr., Ibrahim's-Ibn-Ja'kub's Reisebericht uber die
Slaven/ande aus dem

J.

965. -

(:~al1nClm lT~llJep .\hIU;e)fill

Hflyr'h. Serija VIII. vol.

m.

Nr. 4.)

fbrahim veli: Carigrad je na jugU od BIkadina ") a s Iljit!JCl

gr anie podjednako al-Badanakija na istoku j zapadu -). .\\l
zapadu od njega je more Bnadia 3 ).
To je ill'0rski zaton, koji izlazi iz Sirskoga mora') medu
velikom zemljom ") i Carigradom; a on oplakuje veliku zemlju
(t. j.) obale rimske i obale lombardijske, te se svruje kod Ahileje. Na taj nain sainjavaju svi ti krajevi (polu)otok, koje~;1
optae s juga Sirsko marc, s istoka i sjevera Venetski zaton; 11:(
zapadu mu ostaje izlazU).
A Slaveni nastavaju obje obale toga zatona') od izlaza njegova na zapadu (do) u Sirska more. Na istoku su od njih Bugari, na zapadu nasuprot drugi SlavenO. Oni, koji na zapadu
(zatona) stanuju~), jesu najhrabriji, a stanovnici te zemIje 10) trae
u njih pomo i boje se njihove sile. A njihove su zemlje visoka brda s teko prohodnim putovima.

*) Ibrahim-Ibn-ja'kub, Izraelianin iz sjeverne Afrike, po zanimanju,

sva je prilika, trgovac. Boravio je oko god. 965. II Pragu (ovamo su dolazili
Mubamedanci, idovi i Madari s mnogo novaca te kupovali ondje robove, kositar i olovo). Njegov se iZVjetaj nalazi u djrlu panjolskoga Arapina AIBekrija. koji je oko god. 1066. napisao u Cordovi .Knjigu putova i zemalja".
- J) Bugara. - "J Peenezi. - ll) Venetsko t. j. Jadransko. _ ') Sredozemskoga. - 6) Italija. - 6) T. j. drzi se kopna. - 7) Ibrahim dri, da se balkanski poluotok protee od zapada prema istoku, pa tako raZlikuje .zapadnu
i istonu obalu ilirsku. - ") Hrvati i Srbi. - l') T. j. koji nastavaju zapadni
dio ilirske obale, a to su H r vat i.
''') Latinsko stanovnitvo.

www.crohis.com

Darovnica kralja Petra Kresimira samostanu sv. Krevana.

17

Daro\7nica kralja Petra Kre'simira, kojom

daruje samostanu S\7. Krevana otok Maon,*)
Raki.

Documenta.

l) Vanredna uzvienost boanstva podjeljuje najvie i

najnie asti zemaljske nesamo po zaslugama nego i premudrom podjelom te na nedokuliivi nain uzvisuje one, koji
zasluuju, da se uzvise, a glave visokih oholica prigiba, da bi
se i neiskazani sud neiskazana suca odrao i da bi volia Svemoguega, Izlazei iz neiscrpljiva vrela, dijelila zemaljsku vlast.
Zato ja Kresimir, koji po milosti Bojoj upravljam Hrvatskom i
Dalmacijom i ravnam kraljevstvom djeda svoga, blage uspomene
kralja Kresimira, i oca svoga kralja Stjepana, to blago poiva
II Klikom polju, poeh godine 1069. od utjelovlienja Isusa
Krista, 'gospodina naega, indikciie 7., epakte (2)5,2) konkurente 3,") kad sam stolovao u svom konaku u Ninu, zajedno sa
svojim upanima, dvoranima i banovima pa i kapelanima svoga
kraljevskog dvora misliti o tom, kako bi svemogui Bog
vladu nasljednoga kraljestva. to mi je predana, ouvao i kako
bi dui mojih prethodnika vjeni pokoj darovao. Naoh, da II
djelima milosrda nije nita Bogu milije i nita dostojnije naega dvora zemaljskoga nego sveti dom nebesnika i svetaca bogatiti posjedom i dolinim darovima. Zato, to je s vern o g II i
B o g n a e k r a I j e s t vor a i r i o k o p n o m i m o r e m,
odluismo i spravna srca stalno odredismo, da emo imanjima
*) Originala nema, a prijepis (od god. l24l:l.) nalazi se u gubernijaInom arhivu u Zadru. - l) U ime Oca i Sina i t. d. - 2) Epakte pokazuju
starost mjeseca (na nebu) 1. rujna. Broju nae godine doda se I i razdijeli
sa 19 (19 godina ini mjeseni ciklus), ostatak je zlatni broj, nema li ostatka,
zlatni broj je 19. Od zlatnoga se broja odbije I pa se pomnoi sa II (mjesena naime godina ima 354 dana
II = 365 dana t. j. sunana godina) i
razdiieli sa 30, ostatak je epakta. Dakle 1069
I = 1070 : 19 = 56, ostata k
je 6, 6 - 1 = 5, a 5 >< 1 t = 55, 55 : 30 = 1, ostatak 25 da~a t. j. I. rujna
one godine proteklo je 25 dana od mlaa. - ") Konkurente pokazuju, na koji
dan u tjp-dnu pada one godine 24. OUjka; za njih se upotrebljavaju b~ojevi
1-7, 1 oznauje nedjelju a drugi redom ostale dane u tjednu. God. 1069, bio
je dakle 24. oujka u utorak.
2

18

www.crohis.com

Darovnica kralja Petra Kresimira samostanu sv. Krevana,

j posjedom prodiiti samostan sv. muenika Kre\'ana. Clje

asno tijelo poiva tl. zidovima istoga grada. 4 ) Ujedno. jer smo

medu djelima prethodnika svojih, preuzvienih kraljeya. nali.

da su oni pomenuti samostan nadarili mnogim poljima i imanjima, zato mi ni II emu nc silazimo s puta svojih predaka pa
/.a spas dlle svoje i svih svojih pokojnika poklanjamo i stalno
darujemo teb:. blaenomu Krev3nu, slavnomu mueniku, a PO
tebi gospodinu Petru, dinomu opatu tvoga S\'etog- d011la. na
rooeni otok u n a ~ e m d a l m a t i II S k o m m o r 11. a ZOye se
Maun"). kojemu se na istok pruio otok, to ~e slo\'inski . zo\"e
\fir; neka ga reeni manastir sv. muenika ima j dri zauyjjek.
;1 nikoji smrtnik u to da ne dira. Tako je naime odredila naa
dobra volja uz Pl'ivolju i na molbu velikaa cijeloga kralje\'st\'a
naega. A da bi ova darovnica naa zauvijek ustalila i stalno
(!'ovijek trajala, potvrujemo je i od povrede ogradujcmo potvrdom i ujedno svjedoanstvom svojim i svojih biskupa tc odreuujemo, tkogod od smrtnika, ne marei za sud Boji i oharajui nae kraljevsko dostojanstvo, ikad ushtjedne nepromi1jellom
drskou uznemirivati <;amostan sv. Krevana radi pomcnut('~~l
otoka, to smo ga po vlasti kraljevskoj dali, i ujedno gaziti nae
praVO, neka navali na se srdbu nad srd:~bc buduega suda i
Beka bude krivac pred posljednjim sudom; neka ga sIrudom.
Judom i Simeonol11 magom stigne vjena kazan i neka zapadne
u drutvo antikrstovo i neka primi od svemoguega Boga i
svetih apostola i od cijeloga zbora svetih i od blaenoga Krevana vjeno prokletstvo a naemu kralievskome dyoru i
kralju, nasljedniku naemu, tkogod ve bio. pa upanima. d\'oranima ili banima ncka plati 100 libara zlataG) globe i u naem
kra!jestvu neka je dovljek beastan. t Ja Kresimir, krali Hrvatske i Dalmacije. Ja Stjepan, biskup zadarski. potpisah. A ovo
Sl( imena svjedoka, koji su kod toga ina bili. t Adami, upan
ninski, svjedok. Boleslav, dvorski upan, svjedok. t VIki.
zupan luki. svjedok. t Volea, djed, svjedok. t Budec. poste!jnik, upan bribirski, svjedok. t Ivan, kraljevski kapebn.
svjedok. t i)t'tar, kraljevski dvorski sudac, svjedok. t Studec.
kraljevski vinotoa. svjedok. t Gospodin Lav, carski proLOSp4) Zadra. -

") Zapadno od otoka Paga. -

'') 85.000 kruna,

www.crohis.com
Zavjernica kralja Zvonimira.

19

tarif) i kapetan cijele Dalmacije, svjedok. t Selislav, sudac

ninski, svjedok t Adam, redovnik, opat sv. Bartola, svjedok.
-t- Petar, upan sidraki, svjedok. t Dragomir, upan cetinski,
svjedok. t Andrija, "naelnik belgradski, svjedok.
t ]a Anastasije, sastavlja ove povelje, biskup hrvatski;
kancelar dvora kraljevskoga, po nalogu i elji pomenutoga
moga gospodara kralja napisall i sretno potvrdih. U gradu
Ninu. Amer..

I ~ I.

Zavjernica kralja Zvonimira.

Raki, Documenta.

D ime svetoga i nerazdjeliv{)ga Trojstva. Godine 1076.

Gospodnjega utjelovljenja, indikcijc 14., mjeseca listopada. ]a
Dimitrija, koji se zovem i Zvonimir, po milosti Bojoj knez Hrvatske i Dalmacije, izabran jednoglasno u skuptini po svemu
kolikom sveenstvu i narodu za vladu u kraljevstvu hrvatskom
l dalmatinskom a od tebe, gospodine Gebizone, koji ima vlast
gospodina naega pape Grgura kao poslanik stolice apostolske,
opremljen i za kralja u solinskoj bazilici postavljen zastavom,
maem, ezlom i krunom, tebi'sc obvezujem, obri em i obe(:ajem, da u stalno vriti sve, to mi Njegova asna svetost nalae, - da u u svemu i po svemu uvati vjernost prema stolici
apostolskoj pa togod je u ovoj kraljevini odredila ili e odrediti stolica apostolska i poslanici njezini, na to u paziti; kroiit
u pravdu, branit u crkve; brinut u se za prvine, desetinu i
za S\'C, to ide crkvu. Starat u se za ivot biskupa, sveenika.
dakona i poakona, da isto i prema propisima ive; titit u
siromaIle, udovice i siroad; ukidat u nedoputen brak meu
roacima, odredit u Zakonito vjenanje prstenovanjem i blagoslovom sveenikim. a sklopljeni (brak) ne u dati razrijeiti.
Protivit u se Pl'odavanju ljudi. tc u se s voljom Bojom poka') Vii dvorski inovnik u Bizantu, a taj su naslov dobivali iliIrski
u Hrvatskoj.

p()~lzdanici

20

www.crohis.com
Zavjernica kralja Zvonimira.

zati pravedan u svemu, to je II skladu s pravom. Odreujem posavjetovavi se sa svim svojim veHkaima, da u od kraljevstva,
to mi je dano, takoder svake godine na Uskrs platiti sv. Petm
danak od dvjesta bizantskih dukata!), te nareujem, stalno odreujem i potvrujem, da to ine dovijek i oni, koji e poshe
mene kraljevati. Osim toga darujem, dajem i potvrujem apostolskoj stolici samostan sv. Grgura, koji se zove Vrana, i sve
blago njegovo t. j, srebrnu posudu, u kojoj se nalaze ostaci sv.
tijela istoga blaenog Grgura, dva kria, kale, i pliticu, dvije'
zlatne krune, draguljima ukraene, evanelje srebrom okovano
i sva njegova pokretna i nepokretna dobra; neka bude uvijek
taj samostan svratite poslanicima sv. Petra i sasvim u vlasti nji
hovoj, ali s tim dodatkom, da se ni u ije druge ruke ne preda,
nego da u sve vrijeme bude svojina sv. Petra i da ga ja i moji
nasljednici brane, pa da bude slobodan i prost od svakoga poreza. A otme li ija smjelost nepromiljenom drskou pomenutomu samostanu blago, to mu je dano, neka uje onaj strani
glas suev, to e ga avao sa svojim anelima uti. Osim toga.
jer Bogu sluiti znai isto, to i kraljevati, predajem se i preporuam u tvoje ruke namjesto u ruke blaenomu Petru i naemu gospodinu papi Grguru i njegovim nasljednicima na stolici apostolskoj. Ovu zavjernicu potvrujem prisegom: Ja.
velim, Dimitrija, koji se zovem i Zvonimir, po milosti Bojoj j
po daru stolice apostolske kralj, bit u od ovoga asa unapredak vjeran sv. Petru i gospodinu mojemu Grguru i zakonitim nasljednicima njegovim; ne (. I:wi.jelovati ni rijeju ni
djelom, te bi on sam ili budue pape ila njega ili pGslmlici
r.jihovi ivot ili ude izgubili ili bili zarobljeni: a naum. koH
bi mi p',)vjerili. ne u nikomu na tetu njihovu hotimice otkriti.
Kraljevstvo pak, to im ga tvoja ruka, opate Gebizone, predaje,
uvat u vjerno i ne u ono a ni vrhovnu vlast nad njim nikad
ni u kakvoj namisli oteti stolici apostolskoj. Gospodina moga
papu Grgura i njegove nasljednike, a i poslanike, ako dou II
moju oblast, primat u asno, i estito u s njima postupati i
otpraviti ih; otklegod me pozovu, ja u im iskreno. kako u
moi, sluiti.
') Oko 2400 kruna.

www.crohis.com
Kralj Zvonimir.

21

11.

Kralj ZYonimir.
Iz Kronike hrvatske popa Dukljanina.*)

I osta kraliem Zvonimir, koji poteni krali, sin dobroga

.spomenutja, poe crikve veoma tovati i liubiti. I poe 'dobre
pomagati, a progoniti zale. I bi 04 svih dobrih poliublien, a od
'zalih nenavijen, jere ne mogae zla viditi. I tako ne bie on za
Hrvate, zato oni ne e biti dobrotom dobiti, da boIii su 'Pod
~strahom. I za dobroga kralja Zvonimira bie vesela sva zemlja,
jere bie puna i ureena svakoga dobra, i gradovi puni srebra
i zlata. I ne bojae se ubogi da ga izji bogati, i nejaki da mu
vazme jaki, ni sluga da mu uini nepravo gospodin. Jere krali
.svih branjae, zato ni sam prezpravdeno ne posidae, tako ni
inim ne dadie. I tako veliko bogactvo bie, tako u zagorje
kako u primorje, (bie) za pTa!vednoga kralja Zvonimira. I bie
-puna zemlja svakoga blaga, i bie vee vridna ureha na enah i
-mladih ljudi, ,i na konjih, ner inada sve imanje. I zemlja Zvonimirova bie obilna svakom rasko om, ni se nikoga bojae, ni
'jim niktore mogae nauditi, razmF) gnjiv Gospodina Boga, koji
dojde svrhu ostatka njih, kako pismo govori: Otci zobae ki'selo grodje, a sinovom zubi utrnue. Po ovi nain i u to vrime
zgodi se, da cesar rimski s voljom svetoga oca pape posla
posle2 ) i listove svoje ovako g dojstoinomu kralju Zvonimiru,
pf10see i molee kako draga brata i meu kralji krstjanskimi
'kralja potovanoga: Oto te molimo i prosimo, da skupi k sebi
svu gospodu zemlje tebi podlone, i svih od vridnosti. I kada
bude skupina, da proti mell svimi ovi dragi list, koga
, s tvojim listom alje se od strane nae gospodstvu vaemu mo'lee, kada prote, da odgovore i da dadu nam na znanje volju
'svoju i odluenje, ka uine vitezi i baruni s voljom gospodstva
~tvoga.

*) Pop Dukljanin - imena mu ne znamo - J sveenik nadbiskupije

dukljansko - barske, napisao je negdje na svretku 12. stoljea kroniku ili
ljetopis, koji je poznat pod imenom Presbyteri Diocleatis regnum Slavorum".
I) Osim. - 2) Po'Stari prijevod toga ljetopisa jest Kronika hrvatska". .sIanike.

www.crohis.com
22

Kralj Zvonimir.

I tako dobri i sveti kralj Zvonimir, prijarne Jiston od

pape i cesara") zapovidi po sve kraljevstvu svoje, da bude skupina i sa shodom uPetih Crikvah u KosovV) da svaki bude do
dan dvadeset i pet. i priate vrime da pride mnotvo veliko. l
legoe vojske i naredie strae. I kada dojde dan, da slavni i
dobri kralj Zvonimir otvoriti listove pape i cesara velikog-a
grada Rima s voljom svetoga otca pape, koji kazah u :
>; Brata
naega Zvonimira molimo s vlastnici i pukom
zemlje i kraljevstva njegova, da bi hotil odluiti, i s nami bi fi
zajedno s pomou ine gospode krstjanske. koji ovake jjqO\'~'
imaju od nas. i oni da odlue volju njih. j da nall1 l1adu jla ZII:.ll'Jl:.
jesu li k volji naoj pristali, a j~st z dopuenjem Bojim i S'l1::1
njegova. koji jest porojen od lJive Marie, i muku (trpe!) i kl'\'
prolijo na drivo kria. i na njem umoren; koja smrt bi odk,,pIjenje svita, i oslobojenje svetih 'utac iz Iimhne 5 ) tamnosti,
I tako z dopuenjcrn njegovim i s pomou II njega '-rujuil!
iesmo odluili osloboditi mista. koja je za ljubav nau okry,wi(J.
i gdi je pridao duh otcu kroz muku i trud i greb. u kom bi PI _
loeno prislavno tilo njegovo.
I tojO) uve I3ogom prokleti i nevirni Hrvati, ki ne mnogo
prija dae pomo hudobnomu sinu, (da) dobroga njih gospodina
kralja Radoslava iz kraljevstva njegova izagnati i s oruanom
rukom s nemiIostivim sinom njegovim iz zemlje prognati. Tada
uvi toj nevirnici, ne dae lli listove dotiti, i skoie, ne samo
da bi pristali na dostojnu molbu svetoga otca pape i cesara rimskoga, da sveta mista iz ruk poganskih izmu i oslobode. dii 'uni
Bogom prokleti poee kriati i vikati na svetoga kralja, tuei
se i vapijui jednim glasom kano na Isukrsta idove: da on
ie izvesti njih iz domov njih, jz en i ditee njih i s papom ter
s cesarom otimati mista. gdi je Bog: prouet i gdi je greb njego\'.
A to je nam za to?
I nevi mi Hrvati vazee zlu misal nepravedan svit, i meu~)
sobom zlo vie uinie, i sebi i ostatku svom rasap i vinje
pogr'jenje. I tako poee upiti kakono idove vapie na Isukrsta,
kada ree poglavica: Bolje da jedan umre, nereS) tolik puk da
3) Aleksije I. Kamenac (1081.- 111 S,) '') To. - ;) Metlu. -- ') ~~ego.

ailita. -

4) Ispod Knina, -

e,) Iz taml'

www.crohis.com
Osnivanje

zagrebake

biskupije (g. [093).

23

pogine. I tako sramotni j nevirni Hrvati poee govoriti vapijue kao psi ali vuci: Bo1ie da on sam pogine, ner da nas iz didine") nae izvede cia 'O ) Boga i inim mista toliko daleko obuimati
zemlje i gradove. I ne inako, nere kako psi na vuke lajui, kada
idu. tako oni na dobroga kralja Zvonimira. komu ne dae ni
progovoriti, nere s bukom i orujem poee sii") njega, i tilo
njegovo raniti. i krv prolivati svoga dobroga kralja i gospodina.
koj: leei u krvi izranjen velicirni bolezni, prokle nevirne Hrvate i ostatak njih Bogom i Svetimi njegovimi, j sobom i nedostojnom smrtju njegovom. i da bi vee nigdar he imali gospodina od svoga jezika, nego vazda tuju '2 ) jeziku podloni bili.
l tako izranjen leee a Hrvate Droklinjue izdahnu. I pojde duh
njegov po milosti onogaj, ki sve moe, s anjeli veseliti (se) lt
vike vikom.

l:? .

Osni\1anje zagrebake biskupije (g. 1093.)

Tkali, fvionumenta historica. cl'Vitatis Zagrabiae.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Za vlade najplcmenitijega kralja Ladislava a za primasa
ostrogonske crkve Aha i nadbiskupa bakoga Fabijana, za vesprimskoga biskupa Kuzme i palatina Jule, za imedskoga upana
Graba osnuje pomenuti krali, nadahnut Bojom milou i posavjetovavi se s ovima a i drugim plemiima, biskupiju zagrebaku, dato zato, da one, koje je zabluda idolopoklonstva od
nauka bojega odvratila, vrati briga biskupova na put istine.
Da se dakle neznanje toga naroda razbije, nade nekoga eha,
ovjeka dina ivota, po imenu Duha, za zgodna te ga preko
svoga kapelana Fancike namjesti za pastira toj crkvi; a taj je
onoj crkvi namjestio slubenike iz upanije imeske i zaladske.
Osim toga dade drugi kapelan, po imenu Kupan, po odredbi
istoga kralja onoj crkvi narod oko Dubrave sa zemljom i umama, to mu pripadaju.
") Djedovina. -

"J) Radi. _

11)

Sjei.

12)

Tuemu.

www.crohis.com
26

Ugovor izmedu Hrvata iKolomal1a.

l-L

Ugovor izmeu Hrvata i Kolomana.

Dodatak trogirskomu rukopisu Tome arcidakona.*)
ii. Kralj Koloman i 1-1rvati god. 1102

Kako i po kojem se ugovoru predadoe Hrvati kralju

ugarskomu.
Koloman po Bojoj milosti (kraU), sin Vladislava. kralja
ugarskoga, naslijedivi kraljevstvo od oca svoga i budui da
je vrlo odvaan bio, odlui itavu Hrvatsku sve do meH'a dalmatinskoga podjarmiti svojoj vlasti pa stoga doe sa svojom
vojskom sve do rUeke Drave. Hrvati pak, saznavi za dolazak
kraljev, skupie svoju vojsku i spremie se na boi. A krali
uvi, da su se skupili, poalje glasnike svoje k niima. \'oljan
s njima lijepo postupati i s njima ugovor sklopiti, kako budu oni
sami htjeli. Hrvati pak, sasluavi poslanike gospodina kralja,
skupie se u zajedniko vijee (sabor), te jednoglasno pristadoe na to i otpremie (kralju) dvanaestoricu razboritih plemia od dvanaest plemena hrvatskih t. j. upana Jurana od
plemena Kaia, upana Ugrina od plemena Kukara, upana
Mrmonju od plemena ubia, upana Pribislava od plemena
udomeria, upana Jurja od plemena Svaia, upana Petra
od plemena Muria (Mogorovia), upana Pavla od plemena
Gusia, upana Martina od plemena Karinjana i Lapana, upana
Pribislava od plemena Poleia, upana Obrada od plemena
Lisniia, upana Ivana od plemna Jamometia i upana Mironiu od plemena Tugomiria. Kad su oni doli kralju, iskazae
mu duno poitanje. A gospodin kralj, primivi ih na poljubac
mira i odlino ih susretajui, doe s njima do ovoga sporazumka: svi e napriied pomenuti posied i dobra svoja uivati
sa svima svojima (ljudima) mirno i tiho; ni jedno od reenih plemena niti njihovih ljudi nije vezano plaati pomenutomu kra*) Ovaj dodatak (m e m o r i a 1e, kako Sll ga prije zvali) nije djelo ;1[idakona Tome. nego potjee od nepoznatoga autora, koji ga je pripisao
onomu prijepisu Tomine historije, to e uvao II Trogiru. Kako pismo pokazuje, pripisan je ovaj dodatak koncem 13. ili poetkom 14. stoljea.

www.crohis.com
Spomen oKolomanovu krunisanju za hrvatskoga kralja g. 1102.

27

lievskom velianstvu poreza ili dae, ve jedino su kraljevskomu velianstvu dunj sluiti, kad bi netko napao granice
njegove. Tada, ako bi gospodin krali poslao po njih, treba da
izide na vojsku svako pleme sa najmanje deset konjanika oklopnika o svom troku do rijeke Drave, a onda dalje prema Ugarskoj na troak gospodina kralia, sve dok vojna potraje. I tako
je ureeno godine spasa 1102. i t. d.

1:).

Spomen oKolomanovu krunisanju za

hrvatskoga kralja god. 1102. *)
ii, Kralj Koloman i Hrvati god. 1102.
Godine 1102. upuenja Gospoda naega Isusa Krista. Ja
Koloman, po milosti Bojoj kralj Ugarske, Hrvatske i Dalmacije,
nakon drana sabora, p o t o b i j a II o k r u n j e n u k r a~
l j e v s k o m B e l g r a d u n a m o r u, na molbu potpisanih
upana mojih, za milost i spas due svoje dajem vjeiti- mir i
kralievsku slobodu samostanu blaene djevice Marije, koji se
nalazi u Zadru, da ondje uzmognu (koludrice) pobono ivjeti
i sigurno Gospoda Boga moliti za mene i blagostanje drave
moje. Jer nitko od sveenika, prenatrpan brigama, ne moe
onako Bogu sluiti, kako dolikuje redu. Stoga ovim pismom
taj dar kraljev ke slobode talw potvrdujem. da ni iedan moj
podanik ne mije tomu amo tanu Vtogod oteti ili uzeti nj od
pokretnoga ni od nepokretnoga dobra. Ako bi e pak tkogod
Lt udio, da drsko pogazi ovu zakonitu kraljev ku zapoviried
nau i Vtogod ebi pri voH na ilu od imanja amo tan kih, on
ima toj crk\ i II etvero trukoj vrijedno ti naknaditi tetu, a
sam nasilnik potpa t e a svim svojim, to ima, udu kraljev~) Ta je listina dokazom, da se kralj
hrvatskoga.

Koloman uistinu okrunio za kr:llja

www.crohis.com
28

Ugarka i Madari polovicom 12. vijeka.

skomu. To potvrujemo naim peatom i peatom naih upana. Prokopije, biskup urski (u lat. originalu Agriensis) ; Sigindj'n, biskup zagrebaki (Zagori ensis). Isak upan, Petar
upan, Kladija upan, Saul upan, Amej zupan, Toma upan,
Andriia upan, Kuzma upan, Vokan upan, Dionisiie upan.

16.

Ugarska i Madari polo\7icom 12. \7ijeka.

Oto freisinki, Gesta Friderici imperatoris (Monumenta Germ.
Scriptores XX.*)

Ova je zemlja, koja se od starine zvala Panonija, iznutra.

jer je nackolo zatvoraju ume i gore a osobito Apenin 1 ) vrlo iroka ravnica~ znatna tijekom rijeka i obiljem svega, prekrivena
umama, u kviima ima sila raznovrsne divljai. Koliko se ta ravnica istie ugodnom milotom oblija svoga, toliko je poznata
s obilne plodnosti polja, te se jednako ini, da je to raj Boji
ili glasoviti Egipat. Od prirode je, kako rekoh, pogled na nju
prekrasan, ali po obi.aju barbarskom rijetko je kite gradovi
i kue, a granice joj nijesu toliko gore i ume, koliko tijek golemih rijeka. Na istoku granii ondje, gdje se gbsovita rijeka
Sava slijeva u Dunav, s Bugarskom, na zapadu s Moravskom
i s Istonom njemakom markom 2 ), n a j u g u s H r vat s k o m,
3
J) a l m a c i j o m ), I s t r o m ili Korukom,
na sjeveru sa
4
ekom. Poljskom, Rusijom. na jugoistoku s Rainom ), na sjeve:-oistoku s ravnicom Peenega i Polovaea; tu ima izobila
*) Oto freisinki je sin Leopolda Svetoga Austrijskoga, polubrat cara
Konrada Ill. Rodio se poetkom 12. stoljea, bogosloviju je uio u Parizu,
od 1137.-1158. bijae biskup u Freisingu. Napisao je glasovitu "Kroniku"
(neku vrstu ope povijesti) i pomenuta "Gesta". Druga su mu se djela izgubila.
_ l) Karpati. -- 2) Danas Donja Austrija. - ") Kako vidimo Oton i z r ij e k o m r a z I i k u j e Ugarsku od Hrvatske. - <) Bosnom.

www.crohis.com

Ugarska i Madari polovicom 12. vijeka.

29

lova, ali se gotovo i ne zna za leme ni za motiku: Budui da .ie

trpjela od estih provala barbara, nije udo, ako su joj obiaji
i jezik prosti i neizglaeni. J er isprva bijae, to smo ve drugdje
potanje prikazali, otvorena grabeu Huna, zatim zatiranju
Avara, koH su se hranili sirovim i neistim mesom, napokon je
zapremie Madari, koji su doli iz Skitije") pa je jo i sad nastavaju.
A pomenuti Madari su runa lica, upalih oiju, niska stasa,
obiaji i jezik su im barbarski i divlji, te se s pravom smijem-o
tuiti na sudbinu ili radije uditi se ustrpljivosti Bojoj, koja je.
da ne kaem, ljudima nego takovim ljudskim nakazama prepustila ovako krasnu zemlju. Ipak se u tom povode za grkim
obiajima, to ne poduzimaju ni jedne vee stvari bez mnogoga
i dugoga vijeanja. Napokon budui da imaju ondje po selima ili
u gradovima vrlo loe stanove, t. j. samo od trstike, rijetko od
drva a vrlo rijetko od kamena, to stanuiu kroz cijelo ljeto ili
jesen u atorima. Sastaju se na dvoru kralja svoga; svaki velika donese sa sobom stolicu 6 ) i rado raspravljaju i dogovaraju
se o poslovima svoje drave; to isto ine za zimske studeni II
stanovima, to ih imadu. A svi se svome knezu tako pokoravaju, da svaki pojedini dri za grijeh nesame, rekao bih, razljutiti ga oevidnim prigovorima, nego i uvri.iediti ga potajnim
mrmljanjem. Jer je reeno kraljevstvo razdijeljeno na 70 ili jo
vie upanija, to od svakoga suda pripadaju blagajni kraljevoi
dvije treine, a samo treina ostaje upanima, i nitko osim kralja
ne smije kod tolikoga opsega zemlje kovati ,novaca ni pobirati
carine.
Ako bi koji upan kralja ma i malo uvrijedio ili bi ga koji
oyaki ikad nepravedno oklevetao, njega bi tko mu drago s dvora, pa hio i najnii, sam popao, makar onoga pratila njegova
pratnja, bacio u okove i odvukao na razne muke. Vladar, kao
to Le u nas obiaj, ne doputa, da ravni ravnornu sude; optueniku se ne daje nikakva prilika za obranu, ve samu volju kraljevu dre svi za pravo. Ako se kralju kada prohtjedne dii
vojsku, a ono se svi bez prigovora kao u jedno tijelo sjedine.
Seljaci, koji stanuju po selima, opreme potrebnom ratnom
C,) Rusije. -

';) Taj je obiaj ukinuo kralj Bela 111. (IV.)

IT "

30

www.crohis.com

Kulin, ban doputa

Dubrovanima,

da slobodno trguju po Bosni.

opremom svakoga 9. ih 10. ili takoer 7. ili 8. ili jo ispod toga,

ako je potreba, a ostale ostave kod kue, da obraduju polja. Oni
pak od vojnikoga stalea ne bi se usudili ni pod kojom izlikom
osim u vanredno tekom sluaju ostati kod kue. A II samoj eti
kraljevoj okupe se vladaru na zatitu tuinci, kojih imade ondje
sva siJa, i koje oni zovu knezovima. Gotovo svi stupaju Tuni
u runoj odon, samo to oni, koje su tuinci odgojili - sada ih
plaenici zovemo - ili ih i rodili, iznose neku ne priroenu,
ve neku kao izvana priljep!ienu vrlinu. tc se povode za naim
tuincima samo u vjetini ratovanja i sjajnom oruju.

1 t.

Kulin, ban bosanski doputa dubrovakim

trgovcima, da slobodno trguju po Bosni
(1189).
urmin i Bosanac, itanka iz knjievnih starina staroslovenskih, hrvatskih i srpskih.
U ime oca i syna i svetoga duha. e) ban bos'n'ski Kulin
prisezaju tebe, knee Kr'vau, i v'sem graam ) dubrov'aru
pravy prietel byii vam od sele i do veka i prav goi 3 ) dr'ati
s vamy j pravu veru, do kole s'm iv, v'si dubrov'ane kire 4 )
hode po moemu vladaniiu tr'gujuke 5 ), g'de si k'to hoke krevati G),
gode 7 ) si kto mineS), pravov verov 9 ) i pravym sr'cem dr'ati e
bez v'sakoe z'ledi 10 ), raz've ll ) to mi k'to da svoiov volov 12 ) poklon, i da im ne bude od moi h est'nikov 13 ) sile, i do koIeI) u mene budu, dati im s'vct1G ) ipomok kako re i sebe, kolikore moge,
bez v'sega z'loga primys'!a lG ), tko mi bog pomogai i sie sveto
l7
evan'elie. e Radoe diek ban ) pisah siju knigu povelov banov
2

l) Ja. - ') Graanima. - j) Mir. - ..) Koji. - 5) TrgUjUi. (Za glas

upotrebljavahu nai irilovski spomenici znak "k,,; tako i dalje hoke mjesto
hoe. 6) Poivati. - 7) lli. - 8) Prijee. _ 9) Pravom vjerom. - "') Povrijede. ") Osim. - '") Voljom. - 13) Carinika. 14) Doklegod. _
''')
Savjet. - I';) Misli. - 17) Banov ak.

www.crohis.com

Zlatna bula Andrije I. (Il.) 1222.

31

od r0dstva hr'stava tisu ka i s'to i os'm deset i devet let, meseca av'gusta u d'vadeseti i devet j d'n useenie glave lovana
kr'stitela.

1~.

Zlatna bula f\ndrije I. (II.) 1222.*)

Corpus iuris Hunga.rici.
U ime svetoga Trojstva i nerazdjelivoga jedinstva. Andrija, po milosti BOjoj kralj Ugarske, Dalmacije, Hrvatske,
Rame, Srbije, Halia i Vladimiriie 'll sve vijeke. Budui da je
sloboda nesamo plemia naega kraljevstva nego i drugih ljudi,
osnovana od sv. Stjepana, silom nekih kraljeva, koji su se sad
svetili za svoju uvredu, sad opet sluali krive savjete zlih
ljudi, koji su ili za svojom koristi, u veoma mnogim prilikama
bila vrlo stegnuta, zato su sami nai plemii mnogo puta izlazili pred nau visost i pred visost naih prethodnika a svojih
kraljeva traei, da se nae kraljevstvo preuredi. Mi dakle hoemo, da zadovoljimo II svemu molbi njihovoj, kao to smo
duni osobito zato, to je tim povodom vie puta meu nama i
njima dolo do nemalih neugodnosti, a to se mora ukloniti, da
bi se kraljevsko velianstvo potpunije sauvalo (a to se ne moe
ni po kom bolje uiniti nego po njima); zato podjeljujerno nesamo njima nego i drugim ljudima naega kraljevstva slobodu
danu od svetoga kralja'), a drugo, to se tie preureenja naega kraljevstva, odreujemo ovako na korist.
]. Odreujemo, da smo duni svake godine na blagdan
svetoga kralja2 ), ako nijesmo prenim poslom ili boleu zaprijeeni, u Stolnom Biogradu drati sud. Pa ako ne budemo mogli
biti tamo, bit e ondje bez sumnje mjesto nas palatin, i on e
mjesto nas presluavati parnice; a svi plemii, koji hoe. mogu
sc ondje slobodno sabrati.
*) Zlatna je bula vrijedila u Hrvatskoj samo do Gvozda (samo za Sla1) Stjepana. '- 2) Na Stjepanje, 20. kolovoza.

vonijU). -

32

www.crohis.com
Zlatna bula Andrije l. (IL)

1222.

2. elimo takoer da lli mi ni nasljednici nai nikad nl' zatvoraju niti nite plemie kojemu moguniku za \'olju. ako nijesu bili prije pred sud pozvani, i ako im na sudu nije krivnja
dokazana.
3. I to tako od imanja plemi klh ne emo dati utjerivati
nikakva poreza ni nameta lobodnjakoga. u plemike kue r
eWta ne emo e vra 'ati, \'e ako na pozovu. i od crkvenih
podanika ne emo uope ni ma kakva poreza ubirati.
4. Ako koji plemi premine bez sina, neka etvrtina imanja
njegova pripadne keri; s ostalim neka radi, togod hoe. A ako
ga pretee smrt pa ne uzmogne nita odrediti, neka batine
blii roaci. Ako ne bude imao ba nikakova roda, dobit e
kralj.
5. upani neka ne sude o imanju plemikom, ve samo u
~tvarima novanim i o desetini. Satnid) smiju suditi samo podanicima grada svoga. Tatima i razbojnicima neka sude kraljevski sud), ali opet pred samim upanom.
6. Isto tako ne e se opina smjeti sloiti i prokazati tata,
kao to je obiavala").
7. Ako krali ushtjedne vojsku izvan drave povestI. ne
moraju s njim poi plemii, osim na troak njegov. A poslije
povratka neka ih ne globi zato, to nijesu bili na vojsci. Ako
pak na zemlju udari vojska neprijateljska, moraju svi skupa
poi. Isto tako, kad ushtjednemo voditi rat izvan zemlje i krenemo s vojskom, moraju s nama o naem troku ii svi oni. koji
imadu koju upaniju. G)
c. Palatin sudi svim ljudima kraljevstva naega bez razlike, ali u sporu plemikom, gdje se radi o glavi ili o gubitku
imutka, ne smije presuditi bez znanja kralieva. A ne e imati
sudaca zamjenika, ve samo jednoga u svom') dvoru.
9. Na dvorski sudac moe svakomu suditi, dok boravi
na naem dvoru, a parnicu, u dvoru naem zapoetu, smije
svagdje kraju privesti. No im ode na svoje imanje, ne moe
imenovati ni pristavaS) ni dati stranke na sud zvati.
:I) Zamjenici upanovi. - ') Nii upanijski sudaki inovnici, --- -,) Jer
je I,: imutka njegova, ako mu s~ kraa. dokazala, dotila opina. ~ ';) Koji
su zapovijt'dali etan:a upanijskim. ') Plemikom. ') Koji su izvrili
osudu,

www.crohis.com
Zlatna bula Andrije I. (II.) 1222.

33

10. Ako koji dostojanstvenik pogine u ratu, mora se sinu

ili bratu njegovu podijeliti dolina sluba. A ako na isti nain
pogine plemi, nagradit e kralj njegova sina, kako mu se svidi.
ll. Ako se stranci, t. j. ljudi plemenita roda, nasele u kraljestvu, ne mogu doi do dostojanstva bez privolje kraljevstva.O)
]2. lenama preminulih, to ih je sud na smrt osudio ili su
pali u dvoboju 10 ) ili s ma kojega drugog uzroka, neka se ne otima
njihov dio.
]3. Dostojanstvenici, idu li s dvorom ili putuju kamo, ne
smiju siromaha tlaiti ni plijeniti.
]4. Isto tako, ako se koji upan ne vlada asno prema
svojoj slubi ili ako bi tlaio stanovnike grada svoga, neka se,
ako mu se to dokae pred itavim kraljevstvom, sramotno skine
sa dostojanstva svoga i oteto vrati.
15. Kraljevski konjunici, p ari i sokolari neka se ne usude
zalaziti u selita plemika.
16. Ne emo itavih upanija ni dostojanstva ma koje vrste
s pravom nasljedstva podjeljivati zauvijek.
17. Nikad neka se ne otme imanje, to ga je tko potenom
slubom zadobio.
18. Isto tako doputamo plemiima, da mogu slobodno
prijei k naemu sinuH) kao od starijega k mlaemu, a zato ne e
gubiti imutka svoga. Ako koga na sin pravomonim sudom
osudi, ne emo ga mi nikako primiti; a ne emo primati ni parnice, koja je pred njim zapoeta, a jo niie pred njim dovrena;
a tako e raditi i na sin.
]9. Slubenici kraljevi neka iV'll Pl erna slobotinama, koje
im je sv. kralj Stjepan podijelio;' tako isto neka se sa strancima
koje mu drago narodnosti postupa po slobotinama, to su im
od poetka dane.
20. Desetina neka se ne plaa u srebru nego onim, im
zemlja rodi: vinom ili itom; odupru li se tomu biskupi, ne
emo biti uz njih.
21. Biskupi nijesu duni, da daju desetinu za nae konje
") T. j. svih plemia. -- lU) U sudbenom dvoboju. -

") Beli.

www.crohis.com
Zlatna bula Andrije I. (II.) 1222.

34

- - - - ------=-=--= - - - -

od plemikih posjedovanja"); isto tako ne moraju niihovi podanici donositi svoju desetinu na kraljevska imanja.
22. Isto tako ne smiju svinje nae pasti u umama ili na
panjacima plemia preko njihove volje.
23. Isto tako novi novci nai neka vrijede godinu dana od
jednoga Uskrsa do drugoga, a dinari neka su takvi, kakvi su
bili u vrijeme kralja Bele").
24. Predstojnici kovniea, nadzornici prodaje soli i nadzornici poreza lleka su plemii naega kraljevstva; Ile mogli to postati Ismaeliti ni idovi.
25. Isto tako neka ne budu skladita soli usred kralje\'st\~
osim u Sabolu ) i Regecu J ' ) i u krajini.
26. Isto tako ne smije se nepokretno imanje prenositi llZl
liude izvan kraijevstva. Ako je koje preneseno ili prodano
(strancima), neka se narodu kraljevstva vrati na otkupe.
27. KUl10vina neka se pobira po obiaju, kako je kralj KoIonian uredio.
28. Ako sud osudi nekoga, ne smije ga ni jedan velika t1zet~
u obranu.
29. upani neka uivaju samo redovne dohotke 7,up3.niic
svoje, a ostalo, to pripada kr2Jju, t. j. vinogradarinu. porez. go\'eua i dvije treine od dohotka upanijskih zemalja neka doj:adllc kralju.
30. Isto tako osim ove etvorice dravnih dostojanstHnika. t. j. palatina, bana. dvorskoga upana kraljeva i d,'or:-koga upana kraljiina, JIe smiie nitko imati dvije slUbe.
31. A da bi ova naa povlast i odredba vrijedila za nijeme
1,aega vladania i naih nasljednika u sve vijeke, dadosmo je napisati u sedam primjeraka i potvrditi naim zlatnim pcatom16 )
tab. U(l se jedan primjerak poalje gospodinu papi, da ga unese
meu spise svoje, a drugi da se uva kod hospitabca. trei kod
ll

lt) Od crkvene je desetine uzimao kralj jednu dvadesetinu ; ona dvadesetina od desetine, to se od imanja plemikih ubirala, upotrebljavala sc Ze
uzdravanje kralievih konja. - 13) Bela II. (111.). Preki vanje novaca donosilo
je kralju dobitka, jer je novi novac esto puta bio loiji i kod svakoga se
mijenjanja staroga novca za novi davao prid (tri stara novca za novi) za
troak kovanja. - U) Sada ruevina sjev. ist. od Tokaja. -- ") Segedin. j,;) Peat je utisnut u zlatan listi.

www.crohis.com
Zagreb postaje kraljevskim i slobodnim gradom 16.!XI. 1242.

35

lemplara, etvrti kod kralja, peti kod kaptola ostrogonskoga,

esti kod kalokoga, sedmi kod palatina, koji ve bude"). Taj
r:eka imade vazda pred oima poveli u i neka sam ni u emu ne
odstupa od reenoga i neka ne da, da kralj ili plemii ili drugi
cdstupa.iu, e da bi i sami uivali svoje slobotine pa da bi zato
uvUek bili vjerni nama i nasljednicima naim te ne bi kruni kraljevskoj duni posluh uskratili. Ako pak mi ili tko od naih nasIjednika ikad ustjedne raditi protiv ove nae odredbe, a ono
neka po ovoj povelji bude zauvijek slobodno, da se i ne ogrijee o vjernost, nesam o biskupima nego i drugim dostojanstveracima i plemiima kraljevstva svima kolikima i svakomu za
se, sadanjima i poznijima, oprijeti sc i protiviti nama i. naim
nasljednicima.
Napisao Klet, na dvorski kancelar, prepot jegarski, godine upuenja 1222. Bili su nadbiskupima asni Ivan u Ostrogonu, . asni Ugrin u Kaloi, a biskupima Desiderije u anadu,
I~obert u Vesprimu, Toma u Jegru, Stjepan u Zagrebu, Aleksandar u Varadinu, Bartol u Peuhu, Kuzma u uru. Brikcijc II
Vacu, Vicentiie u Niitri, 17. godine moga vladanja.

19.

Zagreb postaje kralje'1skim i slobodnim

gradom 16. studenoga 1242.
Tkali, Monumenta historica ci\}itatis Zagrabiae.

II ime svetoga Trojstva i nerazdjelivoga jedinstva. Amen.

Bela. pc milosti Bojoj krDlj ugarski, dalmatinski. hrvatski,
ramski, srpski, galiki, vladimirski i kumanski zauvijek. UZ"ienost kraljevska ite, te dolikuje dostojanstvu uzvienih, da se
toliko vie vesele mnotvu, naroda, koliko sami ugledom nat") Od ovih se originala nije sauvao ni jedan; najstariji prijepis poiz god. 1318., a nalazi se u nadbiskupskom arhivu u Ostrogonu. I na
kr. zemaljski arhiv ima jedan prijepis iz god. 1384.

tjee

www.crohis.com
36

Zagreb postaje kraljevskim

slobodnim gradom 16.!XI. 1242.

kri1juju ostale. Stoga ovim pismom nesamo sadanjemu narataju nego i potomstvu izjavljujerno : poto se naoj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griu, urediti slobodan grad i onamo
sazvati strance pa taj dio kraljevstva utvrditi i uvrstiti za sigurnost granice i radi druge koristi, posavjetovali smo se s naim milim i vjernim Dionisijem, banom cijele Slavonije, i
s drugim prvacima kraljevstva, pa kako su oni ovu nau na,kanu i voliu jednoglasno' odobrili, privedosmo odluku svoju
kraju doputajui da na pomenutom brdu bude slobodan grm1,
stranci da se slobodno onamo nasele, da imadu zemlje i posjed,
pogodbe i slobotine od nas dane i potpisane, pa da ih dre i u
vaju nepovrijeene. Ovo su pogodbe i slobotine stranaca. to
stanuju i to se naseljuju na pomenutom brdu, sami su ih meu
sobom uglavili, a mi ih odobrili:
Ako ovakoga stranca u .podruju Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije razbojnici ili drugi zlotvori orobe. neka gospodar zemlje, na kojoj je onaj orobljen, ili oteto, poto se svota
procijeni po sudu dobrih ljudi i po zakletvi sugraana za to izabranih, naknadi ili treba da prokae zloinca.
Isto tako ne treba plaati namete ni na kojem mjestu unutar
granica kraljevskih.
Isto tako, ako koji graanin graanina opsuje, izgrdi ili
obruka, pa ako mu se onda to dokae, neka uvrijeenomu plati
deset pensa' ) a za opi troak 2 ) 100 dinara. Ako se tko, po trei
put za to kanjen, ne popravi, neka se sav imutak njegov na
korist opine zaplijeni, a on kao nepoetnjak sramotno iz grada
otjera.
une li tko drugoga ili zlobno za kosu povue, neka trpi
istu kaznu.
A rani li tko drugoga noem, maem, sulicom ili strijelom
ili nekako slino i ranjenik se izlijei, a ne izgubi uda, neka podmiri lijenika ranjenikova pa ranjenomu plati 25 pensa a 5 pensa
gradu u korist. 3 ) Nastrada li mu koji ud, neka ranjenikova lije
nika podmiri, a ranjenomu plati 10 maraka a 10 pensa u gradsku
tlagajnu. Rani li tko koga, te on umre, a ubojica pobjegne, dvije
') Pensa je l,', mari<e ili 40 dinara; dinar ima l gr. srebra, a vrijedi
0.38 1\. 2) T. j. u gradsku blagajnicu. - :1) T. j. u gradsku blagajnicu.

www.crohis.com
Zagreb postaje kraljevskim i slobodnim gradom 16.IXI. 1242.

37

treine imutka

njegova neka pripadnu roacima ubijenoga a treina gradu. A bude Ii uhvaen, neka se po obiaju kazni; samo

ako tko koga u igri 4 ) ubije bez namiljene zlobe, neka ubojica
tl tom sluaju plati 100 pensa svojti ubijenoga a 20 pensa opini;
ne bude Ii imao otkuda; neka se to prepusti sudu graana.
Isto tako, a:ko kaki tuin doavi u grad bilo na ulici ili u
kui iii na trgu tako to poini, kak.o je sprijed navedeno, neka
mu sudi sudac gradski i osuen neka potpada pod iste kazne..
A zatee li se tko od stanara gradskih ili tudinac unutar
granica gradskih u krai ili razbojstvu, neka ga kazni gradski
sudac.
Isto tako, ako koji tuinac ushtije tuiti kojega graanina
radi novaca ili nanesene nepravde, neka ga tui gradskomu
sucu. I ni jedna parnica neka se ne sudi dvobojem, ve neka se
preko svjedoka i prisegom dokona, nastala ona meu tuin
cima ili meu domaima. A za svjedoke neka se uzimaju ljudi
istoga stalea i slobode, kao to su oni sami"). Na isti nain,
mje li tuinac u graanina iIi graanin Ll tudinca konja iIi vola
j}j to ukradeno, svaki put neka se, kako smo sprijed rekI:, dovedu svjedoci.
Isto tako gradani pomenutoga grada ili seljaci iz sela, koja
gradu pripadaju, a blizu su podruja samoga grada, neka ne
potpadaju pod sud nikomu doli gradskomu sucu; dri li se sudac
:sumnjivim, a tuitelj navede valjan razlog, zato ga odbija,
lIeka se sazove gradsko zastupstvo i pod predsjedanjem suevim
lJcka se rijei posao; a posumnja Ii se jo i o njihovu sudu, te
se bezobzirni parac prizove od njih na kralja, neka sam za sve
ostale ide kralju sudac. Tako isto, pozove Ii tko Ll kakovoj par'nici gradskoga suca i graane ili samo graane pred kralja,
:treba da ide samo sudac gradski.
Pa ako tko nekoga graanina ili graane pozove preti
kralja, cl Ilije prvo traio, da mu pravdu otkroji gradski sudac,
morat e za njega ili za njih ii sudac, a poziva e mu platiti
tlokove zato, to je ugled kraljevske povlastice, koja mu je
poznata, prezreo i nije potraio gradskoga suca, ve je njemu
uzalud zadavao muke i troka.
:) .Kod

gaanja II

nian ili

maovania.

,,) Par i.

www.crohis.com
38

Zagreb postaje kraljevskim i slobodnim gradom 16.1XI. 1242.

A g-raani ncka imadE slobodu birati, odakleg-od hoe.

gradskoga suca, kojega treba nama na potvrdu predloiti: neka
im je slobodno mijenjati ga svake godinc po miloi volji.
Isto tako, preminc li koji graanin bez nasljednika, neka
po volji pokretan imutak razdijeli, komu ga god hoe. A pokretnjne - kue, dvor, vinograde, zemlje i zgrade 6 ) - neka,
posavjetovavi se sa svojim sugradanima, ostav( eni svojoj ili
kojemu roaku svomu, aJi ipak tako. te se to ne c ni po njemu
l1i po eni ni po roacima moi ispod sudake vlasti graske
maknuti ni oteti ni istri.
Isto tako, prestavi l,j se tko bez oporuke, te nema ni ene
ni sinova ni roaka, neka 21:J imutka njegova ljudi vjerodostojni.
po odluci gradana za to odredeni, podijele siromanima i crkv!
istoga grada, a treina neka se zadri gradu na korist.
Isto tako odreujemo. da bude u istom gradu u dva dana
svakoga tjedna t. j. u ponedjeljak i etvrtak velik sajam, a osim
toga da je svaki dan svakidanji trg.
A c.ielokupni pomenuti grad vezan je na slube, to su
dalje napisane.
Kad naime kralj ugarski ushtjedne povesti vojsku u primorje
ili u Koruku iJi Austriju, reeni graani treba da poalju deset
"Vojnika s orujem vojnikim. Osim toga moraju gospodinu
kralju, kad ga onamo srea nanese, datj za ruak 12 volova.
1000 hljebova i 4 suda') vina; a vojvodi cijele Slavonije, ako je
od koljena kraljevskoga, neka dadu polovinu reenoga. A banu.
,!\~)ji ve bude, ali ne podbanu, ne trebaju nita drugo davati
doli jednoga vola, ] OO hljebova i jedan sud vina kod nastupa
banske asti - jedamput, ma kako dugo banovao. Doista od svih
tih sluba bit e prosti i slobodni pet godina, a poslije pet godina morat e to.
Isto tako uzee isti graani svojom voljom na se, da e
na :ivoj troak reeno brdo Gri utvrditi vrstim zidom. A za
uzdravanje stranaca, to na reenom brdu stanuju, dali smo
zemlju oko toga brda Gria i odrediti preko miloga i vjernoga
naeg Dionisija, bana cijele Slavonije, da je ovi stranci zauvije!,
posjeduju II stalnim i odielitim meama ...
'/ :--.la posjedu izvan g;rada. -

')

e ko

G\;:naest hektolitara.

www.crohis.com

Papa Inocentije IV. potvruje glagolicu biskupu senjskomu 1248.

39

Da bj pomenuta odredba naa i sloboda reenih stranaca

bez povrede uvijek trajala, dadosmo im ovu povlasticu
potvrdujui je zauvijek zlatnim peatom naim.
Dano u Virovitici rukom magistra r~enedikta, prepota
stolnobiogradskoga, dvorskoga kancelara naega, izabranoga
za nadbiskupa kalokoga, a upravljali su crkvama Bojim biskupi Bartol peuki, Klet egarski, Stjepan zagrebaki, Bartol
-(nitranski), Bla anadski, Benedikt varadinski i upravnik ur
ski, Stjepan vacki i upravnik mjesto nadbiskupa ostrogonskoga.
Mili roak na Ivan Angel bio je gospodar srijemski i upan
~:'akl, Ladislav palatin, Matija tavernik i upan opronjsk!,
Roland trpezar i upan nitranski, Mauricije peharnik, Stjepan
konjuar pa Arnold upan imedski, Pavao stolnobiogradski te
su imali upanije i slube. Od upuenja Gospodnjega god. 1242.
3 16. studenoga; osme godine naega vladanja.
vrsto;

20.

Papa Inocentije IV. potvruje glagolicu

biskupu senjskomu 1248.
Smiiklas, Codex diplomaticus

\\J.

Inocentiie biskup, sluga sluga Bojih, asJlomu bratu (Filipu), biskupu senjskomu, (alje) pozdrav i blagoslov apostolski.
Podnesena mi je molba Tvoja, koja kae, da ima u Slavoniji osobito pismo, za koje sveenstvo te zemlji tvrdi da ga ima od
blaenoga Jerolima a to pismo upotrebljavaju u slubi Bojoj:
zato si u nas, da bi se prilagodio njima i poveo za obiajem one
zemlje, u kojoj si biskup, zamolio doputenje, da smije sluiti
slubu Boju na onom pismu. Mi dakle uzimajui na um, da se
jezik stvari, a ne stvar jeziku mora priljubiti, doputamo to, kako
si zatraio, ovim listom, ali samo onoliko, koliko se dosada bio
obiaj, i da se razlikom pisma ne bi povrijedio smisao. Pa uope
nitko na svijetu ne smije ovaj list - nae doputenje pogaziti
ili mu sc drskom smjelou protiviti.
Dano u Lyonu na 29. oujka a 5. godine, to smo papa.

www.crohis.com
40

Iz zakona vinodolskoga od god. 1288.

21.

Iz zakona vinodolskoga od god. 1288.*)

Raki, Hrvatski pisani zakoni (Monumenta historica - iuridica
Slavorum meridionalium pars I.

1701.

I'V.).

V ime boie amen. Let g(ospod)nih 1288 indicio 1 ) prvo, dan

(i. miseca jenvara.
V vreme krala LadisJava 2 ), presjavnoga krala ugrskoga,
kralevstva nega") leto 6. na deset(e).4)
Va vrime ubo") velikih mui, gospode Fedriga, Ivana, Le\'narda, Duima. Bartola j Vida. krkih. vinodolskih i modrukiil
knezi.
U
Za do(vo)lc ) krCat) v1idei ludi, ki bludei') svoih
starii(h) ci is)kuenih zakon, za to ubo edin po edinom i (vsi
na kup) ludi vinodolski, elei one stare (dobre z)akone shraniti e na puniS), ke nih prvi v(sagda) su shranili nevreeni 9) :
skupie se vsO) na kup, (tako) crikveni, tako priproi ludi,
sverene') i Cimeju) zdrave svet, u Novom Gradu pred obrazom (t)oga istoga kneza Leonarda, zgora imenovana; i sbrae
se od vsakoga grada vinodolskoga ne l l) vse stariii na kup, na
12
ke viahu ) da se bole spominahu v zakonih svoih otac, i od
svoih ded a bihu sliali.
I nim naredie i ukazae tesnim zakonom: da bi vse dobre
stare iskuene zakone u Vinodol inili poloiti v pisma, od kih
bi se mogli spomenuti ili sliati od svojh otac j ded zgora ree
nih; tako (da) od sada naprid mogu se ulei1 ") bluenja J4 ) te rii;
*) Zakon vinodolski je najstariji hrvatskim jezikom pisani zakon. 6. sijenja 1288. godine sakupie se u Novom Gradu vinodolskom izabrane starjeine cijeloga Vinodola, koji su se najbolje opominjali "dobrih, starih, iskuanih
zakona svojih otaca, da ih stave na pismo". Tako postade zakon "vinodolski",
koji je krasan primjer, kako obiajni zakon prelazi u pisani 7-akon. Prvi put
ga je izao tampom Antun Maurani g. 1843. u zagrebakom "Kolu" Ill.
latinskom transkripcijom. a irilskom (izvornik je pisan glagoljski) Raki 1890.
(urmin i Bosanac, itanka iz knjievnih starina staroslovenskih, hrvatskih i
srpskih za VII. i VIII. razred srednjih kola, III. izd. str. 92.). - 1) Indikcija.
2) Ladislav III. (IV.) 1272.-1290. - 3) Njega, njegova. - ") 16. _
5) Dakle. - U) Dosta. - ;) uvajui. - 3) Potpuno ih. - ") Nepovrijeeni. _
'0) Zreli.._- II) Njihovi. --- ") Za koje znadijahu. - t:,) Prestati. _ H) uvanje.

www.crohis.com

Iz zakona

vinodolsko~a

od god. 1288.

41

inih detca (v) vrime, ko pride, da nimaju primisale 15 ) v tih

zakonih.
(6) Oe, ako bi ki rubani 16 ) (uinil) na puti ili gdi ind{'):
da plati knezu libar l8 ) 50 ci kodu duplu).
(8) Oe, ako nigdo 19 ) v noi je ukral v osiku 20 ) niki skot,
vola 21 ) Ila gumnu ito, vola va ulnicf 2), v mesti gi se shranaju
pele, med: takoe~3) plati knezu lib(a)r 50 ako est onde kli bil
pomagai; a va dne soldniki 40 i takoe v noi, ako nij onde bil
vapai; i kodu duplu, kakoi pisano; i kli everovan.
(lI) Oe, ako ki silu uini v pristaniu vinodolskom:
platiti ima knezu libar pedeset. Ako tadbu onde uini: plaa
Hi)b(a)r 24.
Ako svedoci onde nisu: ima prisei ki tai samo 12 a to
ako se uini tako v noi tako va dne.
(l3) Ioe, ka godi bratina dili zbor meju sobu, drana
e dati desetinu na puni.
U5) Oe, svaki pop dran je strau strii ) v noi v
gradu, kako ini lovik.
(17) Oe, niedan od kmet i od ludi opinskih ne more
Tioiti prebivati v niednu crikav, ni v niednu opatiju ili v molstir
26
sluiti,' ili se onde poloiti za obaritelnika~5), ako nij s volu )
kneza i opine.
27
(l8) loe dobra edna ena i dobra glasa, pomaknena )
za svidoastvo, ako ni vee ) svedoki, verovana e od eni
k eni, tako od psosti 29 ) ezika kako od biene i ot ranene.
(25) Oe, od biene, ranene i od stuene meju kmeti nii
band 30 ) nego soldniki 40 ke krivac ima platiti knezu; a onomu,
ki bude bien. dva brava ter likariju.
(3I) Oe, ako bi ki ubil nikoga kmeta ili od roda kmet,
32
da bi se ne mogal Ni 31 ) ; vpadi v osud lib(a)r 100 bliikam )
onoga grada, ki e ubi en, opini libri 2. Od tih libar 100 ima
imiti: ditca ubi enoga, ako ima ditcu, imaju imit polovicu, a drugi
pol nega bliiki. 33 ) Ta osud krivac plati.
24

15) Sumnje. _ 16) P1ijenjenje. - li) Drugdje. IH) Idealna novana

jedinica od 20 soldina; soldin = 12 dinara. 1<1) Netko. - "O) Ogradeno
mjesto za marvu. "1) lli. _ tt) Ulite, pelinjak. - "'l) Takoer. - 2') Straiti. _ 25) uvara. _ 26) Voljom. - 2;) Dovedena. - 28) Vie. - 2") Psovanja,
_ .30) Osuda, globa. 31) Uhvatiti. 32) Ostali lanovi bratstva. ;1;') Drugu polovicu 'njegovi roaci. -

42

www.crohis.com
Iz zakona vinodolskoga od god. 128H.

Ako ubigl1e: imaju nega bliike osud platit pol. a pol nega
(e)redi,::I) ako e ima.
Da ako se eti more pria nerO") se vraba:W ) plati, vola ako e
uinena naprava~7): budi od nega maenFS ); a nega bliiki
budite prosti.
(32) Oe. here. ke su ostale po smerti oini imaterim,
ako nisu ostali brati tim heram. imClju St areditati. ili ostaviti
tim heram blago otino i materino. inei \'Su slubu onu. ku
esu imiJi sluiti dvoru 3U ) otci i matere ih.
I takoe. ako bi sini ostali. i ull1erli brez (e)reda.
(45) loe. ako ki ukae'IO) niko oastn0 41 ), vola od uest
stnoga, a e zgora izreeno, i ne bi mogal pokazati: ostani
v onom istom osudu, v kom (bi) ostal on. koga bi pokazal.

(60) loe, ako bi ki (h)otel' pokazati nikoga od nikoga

zla tvorene pred dvorom. vola od nikoga inoga banda ili nike
ine. rii: ima t(a)ko rei dvoru: ja tebi pokauju takova od takove rii,,; ili: t(e)be dim4~), da takov e uinil takovu ri". Ni
drugoga ukazanc, vola pokazanje ne vridno.

I ako bi niki pokazal nikoga dvoru a ne mogal ukazat' ga:

ostani dvoru onu penu::)) ku bi ostal all. ki bi ostaen 44 ) bil. i
ostaeni budi prost.
(64) Oe, ako ki pokae kerv, ka mu e uinena za zlu
volu: ona kerv mu everovana. Nitar mane ima s rotu 4 ") potverditi. ako n'su onde svedoci.
(67) lae. otac sinu, sin otcu. i hi (otcu, ne) mogu
biti svedoci; a brat sestri, i sestra (bratu mogu biti svedoci).
ako stae svak po sebi i razdileni csu meju sobom.
(77) loe, na vspomenenje ke rii, ka ima priti. i opin
4
skoga svedetelstva f. ta ista opina vinodolska to sada pismo
zapavidali su uiniti, i edino taka(j)e shraniti va vsakom gradu.
Bi naineno v Novom Gradu na saW') knezi zgora imenovanih, leta, miseca, dne, indicione reene.
:li) Batinici. ,- "") Prijcnego. - 36) Globa, to je plaa, tk<; ubije ovjeka.
') Nagodba. - 3h) Osvceni. "0) Frankapana. _Iv) Prijavio. - ") i\'asljedstvo, koje bi poslije smrti uivaa imalo zapasti opet gospodare Fran15) Prisegom. _ Svjekapane. - 4t) Velim. - 4') Kazan. - 41) Okrivljen.
doanstva. - 47) U dvorani.

www.crohis.com
Stjepan Tvrtko, kralj bosanski, potvruje Dubrovanima povlastice.

43

22.

Stjepan Tvrtko, kralj bosanski potvruje

Dubrovanima povlastice (1378.).
Miklosich, Monumenta Serbica.
Blago'stivno i dostolepno pohvaliti istin'noju veroju") i
elanoe slovo prinesti k svojemu blagodeteIju vladice Hristu,
ime 2 ) vsa'skaja") s'tvoren'na i javljenna bye na hvaloslovie
bo'stv'nago smotreniia.j), ee milosr'dova 3 ) o rode love'scem,
jegoe s'tvori v preisty obraz svojego bo'stva, i dast jemu
ablast i razum, jako biti jemu") vsemi zeml'nimi jest'stvi') i razumeti i tvoriti sud i pravdu po srede zemlje. Takode e i
mene ,svojemu rabu za milost ~vojego bo'stva darova procisti
mio) otrasli blagosadnei") v rode mojem, i s p o s o b i"O) m e s ug u b i m ") ven e e m, jako oboja vladi'stvi.ia ispravlati mi,12)
pr'veje ot is-pr'va v bogodarovan'nei nam zemli Bosne, po tom e
gospodu mojemu bogu spodobl'u meH) nasledovati prestol moih
preroditel, gospe-de sr'b'ske, za nje bo H ) ti behu moi preroditelije
v zeml'nem car'stve car'stvovave, i na nebesnoe car'stv(}
preselili se: mene e videtu zemlju"') preroditel moih po nih
ostavl'u i ne imutu svojego pastira"G), i idoh v sr'b'skuju zemlju
elaje i hote 17) ukrepiti prestol roditel moih, i tamo 'd'u mi IR)
ven'an byh bogom darovanim mi vencem na kraljev'stvo preroditel moih, jako by ti mi o Hriste Isuse blagovernomu i bogom postavljen'nemu Stefanu, kralju sr'bljem i Bosne i pomoriju i zapadnim stranam, i po tom naeh s bogom kraljevati i oraviti
P1'estol sr'b'skije zemlje, elaje padaja sa v'zdvignuti irazoraja
20
seH) ukrepiti, i do'd'u mi zemlje pomor'skije i tu pri'd'u ) mi

I) Pobono i dostojnu je pohvaliti istinom vjerom. - ') Od kojega... Sva. _ ') Brige. - 5) Koji se smilovao. - ") Da moe. -- ') Biima. Da mi procvate. 9) Granica (rod), dobro zasaena. - 10) Udostoji.
") Dvostrukim. - 12) Da upravljam. - 13) Koji me udostojao. -- 14) J.er.
15) Kad sam pak vidio zemljU. - lG) I da nema svojega pastira. - lO) Zelei i hotei. _. 1') Kad sam tamo doao. - 19) Palo
i raz'Oreno. - >") Kad
sam doao II zemlje - - i dospio.

:l)
')
_
_

_oo

www.crohis.com

44
-

Stjepan Tvrtko, kralj bosanski, potvruje Dubrovanima povlastice.

---

pred lavni i dobronaroitfl) grad Dubrovnik, i tu izido ~ e pred

kraljev' tvo mi vsepoteni vlastele dubrov ci s vsakoju la22
voju j stiiu ) i upornenu ~ e kraljev' tvu mi o voih zakoneh i
CJ
uveteh ) i pove]jah, koje II imali praroditeli kraljev' tva mi
kraljev' tvom mi
z go podom bo 'n', kom, i za to llzgovOrr
2
izi ) i izi vIa tel: Marin Men'eti. Mihail BobaHevik. Dobre
Ka1ie\'ik, Mateo Zur'govik, Zun Gradik, ikoja Gun'dulik, i
. izi vIa tele u hote e potvr'diti u kraljev tva mi voje zakone i
uvete, koje u imali preroditeJi i roditeli kraljev' tva mi z gopodom bos'n'skom i s go podinom banom tefanom 2ij ) i za ljubov
i za na~u opinu i J1a~jh pr vih. koju mo imali od pr'va zg-radom
Dubrovnikom i s vIa H~li dubrov'seimi, za to kraljev tvo mi
zapisa i potvr't!i i bole ispravi vsake zakone i uvNe i povelje
i tr'gov''ke svobode, koje su imali z gospodom bos'n'skom. I
po tom uspomenue mi kraljev'stvu vie reeni vlastele dubrov'sci o uveteh i zakollch i poveljah, koje jest imal grad Dubrovnik s gospodom sr'b'skom i rakom, i ispl'najutu kraljev'stvu mF") prednjuju ljubov i ob'inu 27 ) z gradom Dubrovnikom i
s togo potenirni vlasteli s'tvorih milost kraljev'stva mi, i zapisah
i obllovih i bol'e ispl'nih v'vsaku svobodu i istotu,2S) da si imaju
tezi uvetc i zakone i povelje i tr'gov''ke svobode tvr'de i nepo~v()rene i niki(m) ot'jem!jen2. Po sem e 2U ) slovu i potvr'deniju
kralje\"stva mi obeta se i zapisa grad Dubrovnik i vlastele dubro,'sci. da daju kraljev'stvu mi dohod'k sr'b'ski po zakonu, koi
30
Sl! davali gospode ) sr'b'skoi,.,
31
I sije ) obetanie i zapisanie zapisa i potv'rdi kraljev'stvo
mi pred gradom Dubrovnikom u r'novnicah v leteh po rod'stvc hristove 1378, leto, meseca e aprj]ja v 10. d'n. I po sih
svch vie s'vr'enyh priidoe vsepoteni vlastele dubrov'sci
Dobre KaIievik j Mateo ur'govik v slavni dvor kraljev'stva
mi Tr"stivnicu, i ja gospogja kyra Elena i gospogja kraljica kyra
Doroteja, videve obetanija i uvete gospodina kralja s gradom
Dubrovnikom vie pisana i sija bole potvr'dajute prisegosmo
pred svetym evan'ge\jem i pred 'stnim kr'stom hristovcm v
crkvi svetaga Gr'gura i s naimi vlasteli simizi i simizi .... ~2)
v

21) Sretni. - 2~) Sa svakom slavom i au. - 2:1) Ugovorima. __ "')

Ti, ovi. - 2,,) Kotromaniem. - "~') Kad je moje kraljevstvo (kraljevska visast) ispunjalo. - ~-) Openje. "') Jasnou. - 20) Tom, pak. - "n) Gospodi, "-- 'l') To. - "") Slijede imena.

www.crohis.com
Ban Ivan Horvat osveuje se kraljicama ipalatinu Gorjanskomu.

45

I takozi se obetasmo i prisegosmo \' VSa vie upisana, da

su tvr'da i nepokolebima do d'ni i do veka. I sijesevr'i se
meseca ijuna 31. d'n. I pisa logofet 33 ) Vlade.
t Stefan Tvr'tko v Hrista boga kral Sr'b!jem i Bosne i
Primoriju.

23.

Ban l\7an Hor\7at oS\7euje se kraljicama

palatinu Gorjanskomu.
IlJan T uranski, (hroniea Hungarorum.*)

Kad je krali Karlo!) jadno zaglavio, a kraI.iice opet uhvatile

uzde kraljevstva. obuze pristae kralja Karla nemalen strah. i
potrae siguran zaklon gorui od elje. da osvete smrt kraljevu.
Kraljice pak i palatin miljahu. da su smaknuvi samoga kralja
sve zapreke uklonili i svladali. Kad je nastajalo ono doba godine. gdje arko sunce stupa u znak lava i mui eteoce stranom egom. ost,l\'e nesretne kraljice zajedno s palatinom. kao
da su pameu pomjerile. Budim - a pratile su ih ete dvoranika
- i zapute u donje krajeve kraljevstva. Pa kad su na znamenit blagdan blaenoga apostola .Jakova. ne slutei ni o kakvoj zasjedi, kretali sredinom polja put akova, navali ban
h'an Horvat s velikom neprijateljskom etom. plamtei u srcu
osvetom, bijesno na ete dvoranika. Zametnu se ljut boj meu
obojim neprijateljima. Pa kad su kraljiini i palatinovi ljudi vidjeli, da su neprijatelji brojem jai. dadu oni, koji jo nijesu bili
pali, plei i nagnu glavom bez obzira u bijeg. A Blaa Forgaa.
kako bijae smion. LI prvom sukobu usred boraca obori s konja
32) Kancelar.
*) Ivan Turanski (Joannes de Thurocz), savremenik Matije Korvina,
napisao je djelo "Chronica Hungarorum", u koje je unio i starija povjesna
djela tako "ivotopis Ljudevita Velikoga" od Ivana arcidakona de Kikulew; a
za ovo doba pretoio je u prozu pjesmu o Karla Drakom, to ju ie spjevao
savremenik ovih dogoaja Laurencije de Monacis. - 1) Karlo Draki.

www.crohis.com

46

Ban Ivan Horvat osveuje se kraljicama ipalatinu Oorjanskomu.

udarac neprijateljskoga koplja, te ga uhvate i odrube mu glavu

naoigled kraljici. A palatin Gorjanski, kad je u tolikoj pogibli

vidio, da je jedino u smrti spas. skoi s konja. stane do kola
kra1iiinih, trgne ma na neprijatelje i svom snagom uzme braniti sebe i kraljice. Ali to je koristila obrana samo jedne ruke.
kad su ga sa sviju strana napadale neprijateljske miice i ranili
smrtonosno udarci strjelica! ljih je on. kad se koja u njegovo
tijelo zabola. lomio poput trstike. da mu ne prijee ruku u mabanju. Medutim je tolikoj cti odolije\'ao. dok ga Ilije neki vojnik
ispod kr~l1jiinih kola, edakle se en nije bejao navale. la noge
uhvatio i na zcmlju sruio; tu mu uz silnu viku i kriku kraljica i
njihove pratnje - strah ih je bilo smrti - odrube glavu. Kad je
(J1l skonao. pa jedni kraljcvski dvoranici pali, a drugi bili u bijeg
natjerani, Ilavale divlji Hrvati. Ile znajui potovanja zajedniki
na kraljevska kola i prevrnu ih; zatim trgllu :z kola kraljice i
gospoe njihovc bcz obzira na spol i bez potovanja prema kraljevskom dostojanstvu pa odvedu zarobljene uz mnoge pogrde
pred balla svoga. Kad ih je on mnogom grdnjom grdio radi
lImorstva kraljeva. baci se starija kraljica brzo na koljena i
m()!ei podie ruke: Potedi mc, ree, bane. potedi! Sjeti
se onoga dobra, to si ga nekad od kralja naega Ljudevita pri111:0 i ne iskaJjuj srdbe s\'oje Ila nevinoj keri njegovoj. .Ta 'sam
s~!ma uzrok poinjenarnu zloinstvu: drugoga od nas, duu tomu
djelu. koji je i l1Iene do roga svretka doveo. stie kazan. S\'ojoj
asti za volju smiluj sc dakle Ila slabi spol, jer nijesam bez ikak\'a
uzroka sagrijeila. Pa kad je kraljica jo htjela dalje da govori,
okrene joj lea. A kad no sputajui se svijetlo onoga dana
odagna i sve tamom prekrije, uzmu kraljicu .Tejisavetu. zaepe
joj usta i utope II dubokoj VOlli rijeke Bosuta.') Kad napokon
') Ova posljednja vijest pieva ne stoji. U listini, to ju je kraljica
Marija u Debrecinu 14. rujna 1387. izdala, opisuje ona ovaj dogadaj ovako:
" ' .. I ondje (t. j. kod akova) nas i kraljicu Jelisavetu j nekoje vjerne barune. vitezove i velikae nae ... ao nevolje! uhvatie i otee velianstvu
naemu j velianstvu same gospoe kraljice Jelisavete skupocjene nae kraljevske haljine i nebrojeno blago; zatvorie nas u Ournniku (Bosiljevu) ree
noga zagrebakoga biskupa i u kraljevskom Novigradu, a one barune, vitezove i vjerne velikae nae po gradovima, koji se zovu Poega, Orljava,
akovac i Poitelj, i uvali su ih nadzirui svezane i kruto okovane tijes'1im

www.crohis.com

Prokletstvo i izopenje' Zagrepana 1397.

47

zora navijesti skori roaj sunca. s kojega zabijeli dan, brzo

se dignu, uzdom krenu konje put Hrvatske i hitei prijeu ami)
s mlaom kraljicom kao zarobljenicom. Oh alosti! Kakim li je
mijenama sree izvrgnut ivot ljudski! Tko bi pomislio, da e se
srea. to se prije smijala kraljicama. tako brzo prometnuti ncsreom? Pa da c im se skoro poslije one osvete za tako kratko
vrijeme naplatiti iznenada po zasluzi? Kraljice su i palatin za
umorstvo pretrpjeli takvu kazan. Jer onaj, koji je sve stvorio i
sve vidi. ne da, da bi ita uteklo sudu njegovu.

frokletstvo

izopenje Zagrepana

1397.*)
Tkali, POlJjesni spomenici grada Zagreba.

Ivan po milosti Bojoj j po milosti stoJicc apostolske biskup zagrebaki. doktor crkvenoga prav2.. tZljnik i kar.celar
kaljevskoga velianstva. SH' i svakoga Grata. priora nesamo
verigama oko vrata i na rukama, a glave - tako pripovijedaju - pouzdanika sv. kraljevske krune gospodina palatina Nikole i (vana strievia odnijee preko mora u grad Napulj prijestolU kraljevskom i nama na prezir, a
nai su suparnici to traili, nalagali i zlobom disali hvalei se tim; i napokon
su prije pomenutu blagopokojnu svijetlu gospou kraljicu Jelisavetu majku
nau u pomenutoj tvrdi, to se zove Novigrad, stranom smru iznenada pogubili - pred naim je oima grozno zauavie ..."
*) Neprestani prijepori izmedu slobodne opine na brdu gradakom i
i kaptola zagrebakoga radi pijacovine, gradskih posjt'da, potoka Cirkvenice
ili Medveaka a k tomu i politika trvenja rodila su esto stranim i krvavim sukobima. Jedan od najkrvavijih bija -'e god. 1396. U nedjelju pred Tominjem 17. prosinca provali kaptolski udae Orga sa slugama i kmetovima
u grad ko podruje, u jemaku ili - otarsku ulicu, te zarobi, oplijeni i postrijelja mnogo gradana. Zato opet provale ogoreni gradani na am Kaptol,
poplijene i popale kanonike i prebendar ke kue, izrane dva kanonika i jednoga pr bendara ; jednoga radaka kaptolskoga suca takoder izrane, drugoga
ubijU, pae i amu tolnu crkvu htjedoe oplijeniti. Nato ih bi kUp Ivan
prokune.

48

www.crohis.com

Prokletstvo i

izopenje Zagrepana

1397.

samostana nego i konvenata, gvardijana, upnika i upravitelja

crkve, bili oni u gradu ili u naoj dijecezi zagrebakoj ili zastupali mjesto njihovo. pozdravljam u Gospodu i nalaem, da mi
se potpunoma pokoravaju. Budui da se zakonom odreduje, da
protiv onih, koji nastoje unititi sluge Kristove, a najvie
protiv palikua i otimaa crkvenih stvari i protiv svetogrdnika
pa protiv javnih razbojnika i pustoitelja crkvenih dobara treba
postupati i takovim ih kaznama kazniti, da se oni gotovo od
straha, ako ne od ljubavi k Bogu, unapredak okane ega takoga,
i da drugima bude njihova kazna za primjer: drimo za pravo i
pravedno, da one, koji se diu na crkve i gledaju da ubiju sluge
Kristove, pa palikue i otimae crkvenih dobara tako kaznimo.
te oni unapredak tako to ne e pokuati da urade, a njiho\'a
dolina kazan da bude primjer potomcima.
Ve su se prije. kako se razabralo, te je jasnije od sunca,
dogovorili u nedjelju uoi blagdana blaenoga Tome apostola
svi skupa, narod i opina grada na brdu gradakom, te su na
glas zvona. javno, pod razvijenim barjacima neprijateljski oruanom rukom navalili, saavi sa grada na brdu gradakom, na
na kaptol zagrebaki lupeki. na prijevaru. izdajniki kao jai'ni
razbojnici, otimai, pustoitelji, a meu njima su bili dolje pomenuti ljudi, graani iz grada na brdu gradakom, te su nasilno
oplijenili kurije gospode kanonika zagrebakih, nae brae i
ostalih prebendara nae stolne crkve zagrebake; sve su blago,
to je u onim kurijama bilo, silom oteli, pa dobra. to su u tim
kuama bila, uzeli i to blago sa sobom kao plijen i grabe
odnijeli u grad na brdu gradakom. Pa nijesu se zadovoljili ni
drugim osim toga zloinima, ve su gomilali nedjela na nedjela,
te su kue gospode kaptolske, nae brae, to su ih dokraja
oplijenili, zapalili i do temelja sagorjeli.
Pa i tim se zloinima nijesu zadovoljili, ve su teili na
gore; navaljivali na nau crkvu zagrebaku sv. Stjepana, htjeli
su toj crkvi oteti blago i sv. moi, odijela i drugo blago, to ga
ima u toj crkvi; i da nijesu velika i mala vrata te crkve bila
vrsta, izveli bi svoj prokleti i bezboni naum. Ali kad su vidjeli,
da tu crkvu ne mogu oplijeniti. sasuli su svu silu strjelica na niu,
te su od njih neke ostale u samoj crkvi pa su jo i sad tamo.

www.crohis.com
Prokletstvo i

izopenje Zagrepana

1397.

49

Pa i tim se ne zadovolje, nego uhvate dva gospodina od

kaptola zagrebakoga, brau nau, t. j. gospodina Hinka, kape1<ma kra1jev~koga velianstva kanonika nHe crkve zagrebake
i arhiakona azmanskoga, pa gospodin8 Nikolu peukoga, takoer kanonika nae crkve zagrebake a druga gospoda
kaptolska. braa naa, u strahu od smrti ostave svoje blago i
bijegom s;; spasu - iibaju ih i izrane uz veoma velik gubitak
krvi.
Pa i tim bezdjelima se ne zadovolje. nego stanu provaljivati u crkvu sv. Franje i uniavi silom izvuku iz crkve sv.
Franje jednoga, to je roak sucu gospode kaptolske, brae
nae. te tim povrijede pravo utoita te crkve, izrane ga i uhvaena odvuku sa sobom u grad na brdu gradakom. Pa i s tim nezadovoljni ubiju lupeki i okrutno tomu sucu jednoga roaka.
O~im toga su poinili mnogo drugih silnih. neuvenih,
kletih i groznih nedjelja, nabrajati ih pojedince bilo bi predugo.
Zato uzimajui na um. da takovu i tako uasnu nepravdu.
to je uinjena i nanesena naoj crkvi zagrebakoj. nama i brai
naoj od kaptola zagrebakoga, zatim one silne, klete i pregrozne zloine i strahote ne smijemo pa i ne moemo, gdje nas
savjest sili, tajom i zamirivi oima mimomii; premda je pomenuto poznato. ipak radi veega opreza, i da im se dokae
zloa, dadosmo svojim pismom odreena sadraja zvati dolje
pomenute graane pa sav kolik narod i opinu grada na brdu
gradakom, neka u odreeni dan, to je u tom pozivu odreen
i njima stalno oznaen. osvanu u ZClgrebu pred nama u palai
ili u dvoru, gdje stanujemo, da se opravdaju radi sprijed pomenutoga djela. i da uju, kako e se proglasiti, da su pali pod
kazan i sud prokletstva i svetogra, obavjeujui na molbu
odvjetnika ili zastupnika naega kaptola zagrebakoga i gospode kaptolske, nae brae, i naega zastupnika, da emo doli oni ili ne doli na odredeni rok, - putem pravde proglasiti
ih prokletnicima i svetogrdnicima i da emo na sav koliki narod i opinu i sam grad na brdu gradakom navaliti crkveno
prokletstvo.
Kad je odredeni rok doao. cjelokupni narod, opina i gradani nijesu marili ni da sami glavom a ni preko prikladnih za'l

www.crohis.com
50

Prokletstvo i

izopenje Zagrepana

1397.

stupnika pred nama osvanu, pa zato ih drimo. kao to su i bili.

s pravom za prkosne. I ponovo preko reda dadosmo naim pismom odreena sadraja pozvati vas kolik narod, opinu i same
gradane, na molbu odvjetnika i zastupnika kaptola i nas, neka
u odreeni dan, to je u samom pOZIVU naznaen, dou da vide.
kako su zapali pod kazan i sud prokletst\"a i svetogra. i da e
biti prokletn'ci i svetogrdnici. i da navalimo Ila sav kolik narod.
na opinu i sam grad na brdu gradakom crkveno prokletstvo.
U taj dan cjelokupni narod, opina i gradani ne htjedoe ni
sami glavom ni preko priklr.dnih zastupnika pred nama 05\'3r;uti. zato ih s pravom. kao to su i bJi. proglaujemo za prJ\Osne; zato za njihov prkos pa na molbu odVjetnika ili zastupnika naega i gospode kaptolske, brae nae. oglaujemo. da e
sve pomenuta, to su vas koliki narod i opina j dalje navedeni
graani poinili i izvrili. biti objavljeno. poznato i oglaeno
tako, te se ne e nikakvim izmicanjem prikriti. Pa objavljujemo
i proglaujemo, ela su dal.ie navedeni graani pali pod kazan
kletve i svetogra i da e biti prokletnici i svetogrdnici ; osim
toga izopiIi smo vas kolik narod, i opinu i grad na brdu gradakom i navalili na njih crkveno prokletstvo, kako je sve to II
spisima naega dvora potpunije i naire sadrano. Vama pak
svima i svakomu opatu, prioru, gvardijanu, upniku i crkvenomu upravniku gore pomenutom iIi njihovu zamjeI1lku, zapovijedajui im po kreposti svete pokornosti i pod kazan izop'5enja,
~trogo nalaemo, da svake nedjelje i svetka pod sveanom <;Iu~;bom bojom, kad se svijet skupi na slubu boju, javno proglasite u vaim crkvama. da su ti navedeni graani izopeni, i
da naredite, da ih dre za izopene l da ih se svi klone, dogod
ne zavrijede milost oprotenja. Osim toga nitko vas, a ni drugi
koji kapelan ni sveenik, neka se ne usudi i ne drzne sluiti
slubu boju u tom gradu na brdu gradakom ni u njegovim
podgraima. jer su pod prokletstvom; i jo stroe emo protiv
njih postupati. kako e nam se initi zgodno i kako e traiti i
iskati pravo.
Dano u Zagrebu u ponedjeljak odmah poslije Bogoj8v!je:1ja
godine Gospodnie 1397.')
l) Slijede imena

izopenika.

www.crohis.com
Dubrovani

imenuju vojvodu Hrvoju Vukia svojim gradjaninom.

51

Karlo Petru ci, javni apostolski i carski biljenik, potvruje

to izopenje na molbu nekih kaptolaca 11. veljae 1397, javnim
pismom. u kojem medu ostalim stoji:
Tako je biskup jasnim i razgovijetnim glasom proitao
Dd ri1e\ do riie\ to pismo i proglasio. da se pomenuti graani'
izopuju, pa je isto tako proglasio. da se na vas kolik narod i
opinu na brdu gradakom i na sam grad na brdu gradakom
navaljuje prokletstvo. Sva su zvona zvonila. svijee se zapalile
pa istom onda utrnule i na tle bacile pred vjernim pukom u
stolnoj crkvi zagrebakoj, kad se ondje sveana.misa sluila .. ,

Dubro\lcan\ imenuju \loj\7odu Hr\7oju

Vukia svojim graaninom (25. veljae

1399.)
Mikiosich, Monumenta. Serbica..

velemona seloi) presvetago duha, slavimo troicu va

at'ci e reku i sine i v svet'm duse, presvetaja troice, nerazdelima, slava tebe, ie va (s)ile tvoje sve vr'imo i toboju 2 ) uzdr'imo i pravimo m'sto oastv'ja naego. bogoljubirni grad
Dubrovnik. o sve presvetu troicu slavete. i bude sa bojem
hotenjem v pluni 3 ) dr'avi, iz'vole 4 ) neiz'rekoma, ne(i)z'isnaja5 )
milost vinago i ve1ikago vladike l cara gospodina boga naego
Isu Hr'sta i k tomu;6) velika i potena neskrovna pae svemu
svetu ob'javlena velika ljubav i sr'anstva slavnoga i v~lmo
noga gospodina vojevode Hr'voja Vu, ,a, da ga uinimo i premimo') naega vlastelina, i da je na viieknik, , ,8), da mi vlastele i opkina, kakoto je bio naeh stareh obiaj dobri i poteni
mauk, smisliv i smotr'e staru potenu prejazan9 ), koju (je) imao
I) Silo. _ 2) Tobom. _ 3) Cijeloj. _ 4) elei. _ 5) Bezbrojna. _
.j) [ t. d. - 7) Primimo. - ~) Vijenik; "kU = "u. _ D) Prijazan,

www.crohis.com
52

Dubrovani imenuju vojvodu Hrvoju Vukia svojim graaninom.

k nam slavni vojevoda Hr'voje vazda k naemu gradu i ka svakomu naemu a navlat sada, i ote bolje obetuje se'O) k nam
staru prejazan i ljubav. hotesmo knez, vlastele i sva opkina
grada Dubrovnika, da tolikai ljubav ne bude nekar'na. pae v
svem slavna i har'na da bude. da jest va svidienje vsakomu lo
veku sadanemu i poslednemu. i da je pametno veno ovem
zapisanjem od dananjega dne napreda, zapisasmo, ut(vr'dismo
slavnoga vojevodu llr'voja i negove sinove inegove unuje i
praunuje. to jest mukoga kolena, da su nai vlastele iveknici
kako i mi vlastele dubrovaci; i k tomu za veliku negoVl1 ast
j uz'vienje dar'vasmo vojevode Hr'voju u Dubrovniku polau
u plemenitoj]) i u bat(i)nu i negovem sillovom inegovu unuju
i praunuju u vieke vikoma, kako je polaa pr'vo bila gospage
Filipe nae vladike,'2) da sje od dananega dne napreda taj'S) polaa voje(vo)de Hr'voja i negovehposlednih i da je voljan gospodin vojevoda Hr'voje i negovi sinovi i negova unuje i praunuje reenu polau dar'vati, prodati, ostaviti za duu. uiniti,
to (i)m bude na volju, i kako im bude drago, kako sve od svojeh
stvari. i na sve vie pisano mi knez i sva -apkina dubrovaka
presegosmo na svetom evangeliju i na asno(m) kr'stu bojem.
jako semui pisanju nami i naerni poslednjemiH) ne biL potvorenu' ;') ni pokolibimu, 10) pae u svem stanovitnu tT) do dni i do
nb. i za veke verovanie va vsakoi vreme sai '8 ) list liubo '9 )
povelju povelesmo peatiti naom zakonom velikom jJod'visukju 20 ) peat bogo!jubimago grada Dubro'vnika. v leta roastva
hr'stova 1399. let, miseca frevara na 25. dan, a upisa R II s k o
logofet u polae i veknice 21 ) bogo!jubimago grada Dubrovnika.

10) Obeaje. - ") Nasljedstvo. - 12) Odline gospoe. H) Nasljednika. - 15) Uinjena sila. - 10) Uzdrmano (poricano). 18) Taj. _ (9) lli. - 20) Visei. _ 21) Vijenice.

[~) Ta. lO) vrsto.

www.crohis.com
Dva izvjetaja o dolasku kralja Ladislava Napuljca u Zadar.

53

20.

D\1a iZ\1jetaja O dolasku kralja Ladisla\1a

Napuljca u Zadar g. 1403.*)
Klai., Povjest Hrvata

II. 1.

A.
Pismo Galeotta Firentineu Vivianu 24. srpnja 1403.
Gospodin legatI) i gospodin kralj stigoe zJjedno 3a
svojim druinama u Zadar zdravi i itavi dne 19. ovoga mjeseca sa sedam galija i neto barica, krcatih plemiIma i barunima. Ujutru uoe u Zadar uz neizmjerno veselje. Saav s brodova krali je odmah dvojicu odlikovao vitetvom, naime brata
Cvidona Matafare, koji jc za njega mnogo i dugo radio, pa jo
nekoga drugoga. Poslije toga .prisustvovae II stolnoj crkvi
slubi Bojoj, iza koje su svi koli ci poli na odredena mjesta.
Onda je jo istoga jutra ula II grad gospoa vojvotkinja, kraljeva sestra.") Toga dana kao i slijedei jo se svetkovalo, pa
su se primali i vraali razni darovi, a tako su radili graani i
drugi ljudi. koji bijahu doli u pohode. Tu su u Zadru ekali na
kralia Hrvoje, veliki gospodin po svojoj vlasti a ne manji tijelom
- on je (kako se kae) poglaviti uzrok, da je kralj doao u ove
strane -, onda njegov urjak, knez Ivani.,3) takoer gospodin
velike vlasti, nadalje mnogi plemii, svi iz kraljevstva bosanskoga. Koliko sam god tih liudi vidio, svi se odlikujU svojim osobitim rastom. Dne 21. dooe gospodin nadbiskup ostrogonski,
veoma moan mu, u ijim je rukama gotovo sva briga kraljevstva, zatim veliki upan palatin,4) biskup urskI i drugi premnogi vitezovi i baruni. Njima su ususret poli svi kraljevski l
legatski plemii i gospoda. Sam je opet kralj dojahao do grad*) Oba pisca tih iZVjetaja Galeotti i Matija od Miniata rodom su iz
Firenze a bijahu u pratnji kralja Ladislava j kardinala Angela Acciaiola; po
tom su oevici i uesnici. Viviano bijae drug i pomaga firentinskog kancelara Kolucija de Salutis. - l) Angelo Acciaioli, kardinal od sv. Lovre, poboni poslanik pape Bonifacija IX. u Ugarskoj. - ") Ivana. - 3) Nelipi. 4) Detrik Bubek.

54

www.crohis.com

Dva izvjetaja o dolasku kralja Ladislava

apuljca

II

Zadar.

skih vrata na daIiinu, koliko se moe kamenom dobaciti; sadu'

s konja te pou pjeice pred kralja, pozdrave ga i iskau mu
dunu poast, a nato se svi raziu u odreene im stanove.
Sjutradan skupie se vojvoda od Amalfija, prije knez od Trikarije, o kojemu javno mnijenje zna sve samo lijepo, gospodar
Bar1ete i sinovac kralja od Cipra, gospodin Benedikt de
Acciaioli, koga kralj osobito odlikuje i voli, knez BlgeIli, knez
od Troje, brat magistra justicijara, gospodin Alojzije Aldemarisco, kapetan galija, dva sina gospodina Tomasina od San Severina, Franjo Corsini, te mnogi drugi plemii i vitezovi, a bilo
bi ih predugo sve redom nabrajati. Poslije ovih dooe gJspoa
iz Ugarske i Bosne: gospodin hiskup ostrogonski, gospodin biskup zagrebaki (kojega bijae za naega ovdanjega boravka
gospodin legat premjestio iz nadbiskupije kaloke II biskupiju
zagrebaku), pa gospodin nadbiskup kaloki, biskup urski i jo
jedan drugi biskup, veliki upan palatin, Hrvoje, knez Ivani te
jo i druga gospoda i plemii, po prilici osam njih ili deset. Kad
su svi ti sjedjeli utei, ustade nadbiskup ostrogonski te u ime'
sve gospode ugarske, koja su nazona bila, kao i u ime drugih,
kojih nije bilo, razloi kralju svrhu poslanstva; primivi odgovor
sporazumjee se i vratie se svojim kuama. Poslije toga drahu jo pojedinih dana vijeanja, da urede prilike u kraljevstvu
i da ustanove krunisanje kraljevQ, to e ovdje u Zadru ubrzo
biti obavljeno; dana uostalom ne znam, jer ga jo nijesu odredili. Kao sigurno se tvrdi, da kralj imade malo protivnika, a j
ti da nijesu moni, jer se svi poevi od rijeke Drave ovamo
njemu pokoravaju; jo tvrde, da e se kralju i svi ostali pokoriti,
im samo digne svoju vojsku, jer su mnogi, sumnjajui o njegovu dolasku, ostali neodluni; ali kad ga ugledajU, i oni e
se pokloniti. Nadalje tvrde, a o tom pokazuju i dosta vjerojatnih
pisama, da e markgrofa igmunda esi zarobiti. Ovamo e
stii i bosanski kralj, podanik kralja ugarskoga ,i senjski knez.
Oekuju se i dva 3.ustrijska hercega poradi gospoete vojvotkinje, a i druga mnoga gospoda. Eto to je sve, to se moe povjeriti peru. Jo se govori, da e mnoga gospoda doi s druillama i da e poslati svoje poslanike.

www.crohis.com

Dva izvjetaja o dolasku kralja Ladislava Napuljca

II

Zadar.

55

B.
Pismo kraljeva tajnika Fiorentinca Matije od San
Vivianu 30. srpnja 1403.

Miniata

Dne 19. ovoga mjeseca doao je amo kralj Ladislav i gospodin legat s dvanaest galija i sa svojim velikaima, meu kojima je i knez od Trikariie, inae vojvoda od Amalfija, i jo
drugi neki velikai i vitezovi kraljevstva; odista asna pratnja.
U subotu dne 21. dooe u Zadar prelati i baruni kraljevstva
ugarskoga, naime gospodin nadbiskup ostrogonski, veliki upan
(palatin), koji se zove Detrik Bubek, biskup urski, biskup njitranski, biskup zagrebaki, biskup vesprimski, nadbisknp kaloki, kao i mnogi drugi plemii toga kraljevstva. Izmeu njih
i kraHa (Ladislava) bio je sve do dana dananjega neki nesporazumak. Ugri su traili od kralja, neka im obea, da e lino
doi u kraljevstvo i neka odredi za to rok. Kralj, kako se ini,
nije spreman zasada da dalje ide, nego svakako ovdje trai dravnu krunu/) koju su mu obeali u Ba'rleti. Gospodin je legat
ipak postigao po redovanjem svojim lanu odluku. Bilo je dodu ve i drugih tvari, Vto . u ih Ugri traili, ali napokon bi trudom
go podina legata uglavljeno. da e kruni anje vakako ovdje
oba i. Kod vih tih po ala bio am ja preesto sada ovdje. ada
ondje dogla. nikom. Kralje stvo je za ada rijeveno i lobodno od
duvmana, pa i od predaVnjega kralja igmunda koji je ovaj a
II e-koj, te je u razmirici .bratom i bratuedom. Kralj je taj,2)
Vini mi e, do ta plavljiv, a popu ta tvrdoglavcima. ( ije slo-.
bodna vega pi ati). Hoe da e kruni iduih dana, a mislim, da
.e e in kruni anja obaviti drugoga dana mjeseca augu ta. 3 )
_ tvar kao da e ne e obaviti po pravom redu vome, jer ovdje
krune nema, neero je II ViVegradu, pae tu nema ni uobiajenE'
knjige (za polaganje pri ege) ni drugih tvari. jer su i one u
_ tolnom Biogradu. Ipak e po ao kako tako biti obavljen. Dai.
Boe, sretan svretak!

l) Krunu sv. Stjepana. kolovoza 1403.

2) Ladislav. -

3) Krunisanje je obavljeno 5.

56

www.crohis.com

Stol tn inski rjeava parbu Marka Deanievia i Jurja Henia,

~6.

Stol tninski rjeava parbu Marka

Deanievia i Jurja Henia iz Srba,
godine 1451. na 22. Iistopada.*)
urmin, Hrvatski spomenici.

Mi Toma Boinij is Plavila. banovac') Dalrnacie i H'rvat,

i takoi Ivan Martinuev' z I3ogoina, Radoi (Bo)inii is Plavna
iPaval Berislav' zv'rh }"{ike, sudei rotni") plemenitih H'rvat
stola tninskoga, damo v',diti 3 ) vsim i svakomu, kim se dostal.
pred kih obraz ov na list pride, k(a)ko nam side()im u zgora
reenom stoji s mnozimi plemenitirni H'rvati, pravdu dil eim po4
tribujuim e ot nas, onde zmei ) inih dugujuih pristup,ive prid
nas s' edne strane Martin sin Marka Deaniev'a iz S'rba, a z
druge strane Jurai Heni i Eandrii kova z onogae S'rba, i poae govoriti govorei: gospodo. imili sniO dugovan'c") parno u
stali s'rpskom mei sobom udugovani vinogrado\', i dv'gli smo
~e") iz stola s'brskoga prid vas; upitaite lJam pristava,') k(a)ko
nam e dug tekal, fr nam otluite, a e pravdi i zakonu h'rvaekomu ugodno. onde se vstav Boin Matieaev' s onogae
S'rba. pristav rotni reenoga stola srbskoga. i po nas upitan
pov'da nam po ov put govore, da e on zgora reeni Jurai Heni
*) Juraj Beni iz Srba tuio je l\'\artina Deanievi(a, roaka svojega,
da ovaj dri uz vlastiti dio plementine, negda zajednike, i vinograd u Plastovu, i to i onaj dio, koji bi morao dopasti tuitelja za to, to su tucnikovi p r v i bez privolje tuiteljevih p r v i h zaloili sav koliki drugi neki negda
zajedniki vinograd u Zalugu. Najprije je o tome izrekao presudu svoju plemenski ili upanijski sud "Srpski stol" u Srbu: tuitelj neka slobodno uzme
tuenikU dio vinograda u Plastovu i neka ga tako dugo dri, dok tuen i ne
iskupi za!oeni dio vinograda tl Zalugu, Ali Martin, sin Markov ne bijae
s tom presudom zadovoljan, pa se prizove na b a n o v s t o l u K n i n u.
(Vidi Prinosi za hrvatski pravno povjestni Rjenik, napisao Vladimir Maur<lni. Sv. I. str. 39. i 49.)
. ') Banovac ili podb"n zamjenik jc banu tc ga
zastupa u upravnim poslovima i u suenju, predsjeda, kako vidimo banovu
sudu ili stolu, izdaje naloge sudovima i upravnim oblastima, izvruje presude, uvodi II posjed. Banovca imenuje ban. - ") Zaprisegnuti. - ") Vidjeti.
- 4) Meu. - ") Posao.
") Prizvali smo se. - ') Po starom svesJavenskom pravu izvjeuje pristav o svemu tome banovca,

www.crohis.com

Stol tninski rjeava parbu Marka Dcani'evia i Jurja Henia.

57

bia pozval reenOga Martina, sina Markova, Deaniev'a u dugovani v'nograda, ki v'nograd on Martin d'ri'u reenom S'rbi, u
misti, ko se zove Plastovo ; govorei on J urai, da su p'rvi onoga
!vl artina prodali diR 8) v'ngrada onoga J urea II Zalugu takoi II
S'rbi, i za on d:a .Juriev, ki su prodali u Zalugu, za on dia Martinov u Plastovi da e dopal i dopada onoga Jurea. proti tomu
dJ. e on Martin otgovaral: ne dai bog!") nisu moi p'rvi otdali Jurieva dila vinograda u Zalugu malo ni vele, a dopada me polov'ca
v'nograda ot reenoga Jurea i ot Eandriea kovaa u Plastovi
po v'rvi'") k(a)kollo i ine plemen'ine; a ovo v'rv hou v'rvju
pokazati j naiti. a on .Jurai opet da e rekal proti onomu Martinu
g(;vore 11 ) : ne dai bog! nima ti v'nograda u Plastovi, nego ono
mene dopadal~) za on dia, ki su mai''') (i) tvoi p'rvi II Zalugu prodali; i polag toga svoga govorenea on Juraj rnae'4 ) sv'doke i
bat,'") tim da e hoe pokazati ' ''). kih sv'dokov i bata maknutiem
on, Jurai sebi rotu dobi, da on ratom ima ukazati samo-dvanadeste':) plemenitimi !judi, da su p'rvi Martinovi prodali dia negov
Ll Zalugu, i za on dia Martinov dia u Plastovi nemu da pristaL
koi roti pridui rok i dan, i budu'i on J urai s porotnici svoimi za
moV~) oni porotnici esu prosili obiju stranu, da im dadu u ruke
ta dug pr~z rote nainiti"'). ke strane tako da su i pustili ta dug

') T. j. odsvoJili, zaloili dIO. - ") Tom sakramentainom torIllll;UIll,

bez dvojbe tri puta ponovljenom, porie Martin istinitost navoda tuiteljevih
openito. lO) Po rodu, Vrv je "linea sanguinis" ili "genealogia", dato ne
pismeno rodoslovlje, jer je vrv bila vazda u svjeoj uspomeni; sva je prilika,
da vrv nema granica. Kelti u Walesu. i to pae ljudi iz puka, pamtili su svoje
pree sve do sedmoga koljena, ") Govorei. - 12) (Kao neka otteta);
kako vidimo tuitelj priznaje vrv t. j. rod. - JI) Ovdje je pometnjom pisca
neto ispalo; prema razlaganju tube mora da bude: koji su moji prvi u
Zalugu imali, a tVOji prvi (bel privole mojih) prodali. Jo) Dovede
(dade, prui) svjedoka. 15) Batina, ezlo, znak sudake vlasti; njega se
taknuo onaj, koji je govorio za sucem ~eenicu za reenicom (iuramentum
escariatum, fractum). Po openitom naelu staroga hrvatskog prava imala se
tueniku po pravilu dosuditi rota t. j. prisega. Kod suda, koji postupa po
naelima plemenskoga prava, imaju suci nastojati o pomirbi, o takmini, naimbi izmeu stranaka ili jednostavno dopitati, prema uspjehU rasprave, budi
jednoj budi drugoj stranci rotu. Ali tuitelju HenilI stoji do toga, da on
doe do rote, zato je on makao svjedoke (koji su mogli potvrditi kao istinite
neke injenice, to ih je tuitelj istakao, valjada da je doista vinograd u Zalugu zaloen, da ga on ne posjeduje) i bat t. j. zahtijevao je od suca, da mu
za popunu dokaza prui bat.- '") T. j. svoje pravo na taj vinograd. -

58

www.crohis.com
Deanievia i Jurja

Stol tninski rjeava parbu Marka

Henia.

r,im II ruke, da ga oni naine prez rote. ki porotnici esu tako

nacinili govorei: mi llainamo tim putem. da 011 Jurai dr'i dia
Martin v'nograda u Plastovi, dokla Martin oslobodi dia J uriev
LJ Zalugu. a on Martin ji vazda govorae: ne dai bog! nisam ea
ni moj p'vi otdali Jurieva dila v'nograda u Zalugu malo ni vele.
onde sWol s'rbski est polag one nainbe porotnikov zgora rcen:h pitaL da on .Jurai d'ri dia v'nograda Martin II Plastovi,
dokla on Martin oslobodi dia Juriev v'nograda II Zalugu~O), nad
kim sudom stola s'rbskoga on Martin ne bude zadovolan, dvigal
se e prid vas u tninski stol u tom govore: ere mu negov v'nograd
dopituju .Jurju, a Juriev mu vele uZalugu sloboditi. ko mi vse
zgora reeno teen'e toga duga po pristavu zgora reenom sliav i i razumivi, bi nam v'diti pravo, da se ta ,Jug ima dopitati ne iznaade istino, ako su p'rvi Martinovi ali Martin otdaU
Juriev dia v'nograda u Zalugu,21) i za bi se irnia Martin dia
v'nograda u Plastovi dopitati Jurju. poslasmo zakonno is stola II
kipi banovi 22 ) Petra Pribislav'a is udomiri l ;~gora reenoga
sudca Radoea Boiniia i Mikulu Ambroia s Tuhovie. ratnoga
pristava stola naega, na lice onoga v'nograda Jurieva u Zaluf;
v'diti i isptati, tko mu e u d'rani i po ki pueS). ki tamo hodivi
i opet se k nam u stol v'rnue, pov'dae nam po ov put govorei:
da su priade na lice onoga v'nograda Jurieva u Zalug, komu
v'nogradu su nali d'ritela Vlatka Annia z onogae S'rba, ki e
Vlatko rekaL da 011 n:ma onoga v'nograda ot Martina ni ot
p'rvih negovih niedllim putem. nego da ima on v'nograd ot
24
Deaniev'a u sadovno ) ime. a onoga zgora reenoga Eandri<~a
20
kovaa u tu parnu ) bie pritegnula v'rv, ku on Martin voeae k
") On i jo 11. - ,,) T. j. bili su za stolom, na kojem su svete moi postavljene, ili moda u crkvi pred rtvenikom. - 10) Kako vidimo prisega je
bila vrlo kakljiva stvar, jer za nju nije odgovoran samo onaj, koji je polae,
nego i porotnici. 20) Unato prosvjedu Martinovu (ne daj Bog i t. d.)
sudio je stol u Srbu po naim hi porotnika. - 21) Banov stol, poput sredovjenih kraljevih sudova, ne sudi na rotu, kako je stara pravda plem~nska sa
sobom donosila, ve odreuje izvide po ugarskom pravu. - "') T. j. kao zastupnika njegova. - "") T. j. po kojem pravnom naslovu. - "') T. j. da sebi
zasadi vinograd. Vidi se. da je ve prije diobe bratstva, obitelji ili zadruge,
kojoj su lanovi tuitelj i tuenik, neki Deanievi, prednik zajedniki i tuitelja i tuenika vinograd ods\ojio, t. j. Aniu dao zemljite, da sebi zasadi
vinograd. - "j) Parnicu.

www.crohis.com
Propast Bosne (1463).

59
,

onomu Jurju i takoi k Eandriju. ko mi v'divi i razumivi pitasmoi sudismo, pae pitamo i sudimo u dugovani onoga Martinova
v'nograda, ki mu e bia u d'rani u reenom Plastovi, onomu Martinu i nega ostanku 26 ) i ot ostanka naslidku za dobito i obueato,
a onim Jurju i Eandriiu kovau ) i nih ostanku i od ostanka naza izgubito, i v'kuv'no muan'e kladui s'hranujui vazda slidku
v'rv mei nimi, ka zakonno mei nimi, ima biti, i na to dasmo ov
na list otvoren pod naimi navadnirni visuirni peati za vie
verovan'e. d(a)n na Tnini u 'ponedeli p'rvi po s(ve)toga Luke
evan'elista dne, lit gospodinih 1451.
27

:2 7.

Propast Bosne (1463.)

"

Po Mihajlu KOllstalltillolJiu, Srbillu iz OstrolJice.*)

Preveo dr. Janko afarik u Glasniku srpskoga uenog drutva 1865.

U to vrijeme molio je i bOSe,IJSki kralj Toma od cara

Mahometa primirje na petnaest godina. A car je odmah poslao
po vojsku. da bude gotova i da ide k Drinopolju. ali nitko nije
znao. kuda hoe da se okrene s ovom vojskom. a poslanici bosanskoga kralja morali su ekati odgovor. A i ja ne znajui,
zato se sva ta vojska skupila. tada sam se sluajno naao II
jednom podrumu II carskom dvoru. u kom su bili dvorski novci
i blago. i to tim povodom. to je mom mlaem bratu bila pre"j) Njegovim nasljednicima. -

"') Andrija dodue nije tuio, ali je bio

u "vrvi".

lO) Mihajlo Konstantinovi rodom je iz O trovice u Srbiji. Rodio sc oko

od. 1430. Turci ga zasunje god. 1455. u Novom Brdu (Kosovu polju na
istoku). poture ga i uvrste u janiare. Kad je kralj Matija Korvin god. 1464.
osvojio lveaj, gdje je Mihajlo bio zapoviedni~om, odvede i njega sa sob 111
u Ugar ku. O daljoj sudbini njegovoj nema izvjesnih podataka. ini c, da
je iza kratka boravka u Ugar koj ivio neko vrijeme u ekoj i Morav koj,
a odanle ati aa u Polj ku, gdje su ga poslije primili mcu vitczovc i pl mie. Ovdje je napisao oko 1490. svoje znamcnito djelo "Pamitytniki Janzara" t. j. U pomene janjiara. Djelo je vrijedno, jer ga jP. napisao avremenik i oevidac.

i
\

www.crohis.com
60

Propast Bosne (1463).

poruena blagajnica, da on otud nikud n id. Kako je dakle on

,am bio. bude mu tje kobno. zato poVlje po mene, da d'"lcl1l
k njemu i da tu njim po jedim. .Ja ne oklijevajui otiao am
k njemu; ali onda za mnom dooe u i tu komoru najviVi
car ki ajetnici Manomet-paVa i Jzaak-pava. amo njih dva.
Kad je to moj brat opazio, ree mi to, a ja. kako ni am vive
mogao iz one komore izii. da me ne opaze.. akrijem e iza
anduka; a kad u oni dovii. moj brat pro treo im je ilim. a oni
sjedoVe jedan do drug g ipoeve . e a\'jetoYati. Vto ,e bo. anskog kralja tie.

Tada ree Mahomet-paa: )Kako nam valja uiniti. Vta

odgovoriti bo an kom kraJiu? !zaak-pava odgovori mu:
A kako drukije, dat emo mu primirje za petnaest godina pa
emo odmah. ne gubei vremena, poi za njima, jer ako drukije
uinimo. ne emo moi nikako zodobiti bo an ku zem!jn, jer
to i zemlja brdovita. a k tome imat e i ugar.l<o~ kralja u
pomo pa i ITrvQte i dru u gospodu; pa e e tako priug'oto\iiti,
da im po lij n emo nna moi uiniti. Zato dajte im primirje.
da oni mogu otii odavde u ubotu, a mi emo za njima poi II
. rijedu. pa emo doi do tince 1 ) blizu B ne, a otud jo nitko
ne e znati. kuda se car misli okrenuti. I tako taj savjet zakljuie pa izaoe napolje iz tog podruma i odoe caru.
emo

Poslije toga im je u etvrtak ujutru obrekao primirje JIa

petnaest godina tako, kao to su iskali, i to da se pravo i vjerno
obdrava. A ja sjutradan ujutru otidem k njima u njihov konak
i rekao sam im: Mi1a moja gospodo! imate li primirje sa carem
il' nemat ? - A oni odgo\'ori::'e mi ovako: Hvala go. podu
[3ogu, ~ vc . mo ugovorili onako, kao to mo elieli. A ja im
rekoh: Na 1Iloju vjeru. nemate vi nikakvog primirja. Stariji
od tih po Janika htio je od mene jo vive da i pita, ali mladi nije
mu dao drei, da ja od njih amo Valu pravim. Po lije toga
pitao am ih: > Koga ete dana vi odavd odluziti ? A oni odgovorie, u subotu; a ja im rekoh: A mi emo za vama po.i ~I
srijedu i to sve do Bosne; ja vam istinu kaem, pamtite to. Ali
oni su se tome smijali, i tako ja poslije toga otidem opet od njih.
') Valjada Sitnice na Kosovu.

www.crohis.com
Propast Bosne (1463.).

61

A U tom je savjetu bilo zakljueno, kako car iz Drinopo]ja

odmah da se posijee car trapezontski, pa je tako i bilo;
mi smo izili u srijedu, a trapezontski car slavnog spomena
bude posjeen za tim II petak. Z) - Tako smo dakle ili sve d0
Rosne. a doli smo II zemlju jcdnog bosanskog kneza, koji se
zvao Kovaovi, koji isto tako nije znao za cara da e ovaj doi
i zato mu se predao, ali zato mu je opet dao car odsjei glavu.
Odatle uli smo u kraljevsku zcmlju. i tu je najprije opseo grad.
koji se zove Bohovic 3 ) ; a kako nije imao topova sa sobom. dao
ih jc tu pod tim gradom saliti i osvojio jc taj grad. bijui ga iz
tih topova. One iste poslanike. koji su bili ili u Drinopolje radi
primirja. i koji su tamo sa mnom govorili. nali smo tu II tom
gradu, i opet su govorili sa mnom, opominjui se mojih prea
njih rijei, ali je ve bHo pozdno za njih siromake!
Poto je car u taj grad metnuo posatku. iao je k .Jajcu. a
ve j naprijed bio po Jao Mahomet-pavu hitno a 2000 lakih
konjanika. ne bi li mogli kralja Toma a negdje iznenada zatei
II nekom zamku, jer
u doznali i douli, da nema nikakove
lubene ljude voje kod. ebe. On pak. znajui dobro za Turke.
I adio je i danju i nou o tom. da bi mogao hitno kupiti nekakvu
vojsku, i tako je dovao u jedan zamak. koji e zove Klju, hotei
tu kroz kratko vrijeme II podne odmoriti e. Ali uto stigove
odmah Turci i uze e ko grada jahati ne znajui nna za kralja.
dok jedan nitkov ne i tri iz grada i i kae za kola Turcima. da
je kralj tu u tom zamku. Kad je to uo Mahomet-paa, odmah je
zamak opkolio. a sjutradan nagovorio je kralja, da ie dolje
iz zamka. zaklinjui e i obeavajui. da II1U ivotu nita biti
ne e. U to ti aa je i car Mahomed pod ,Jajce. a kralja Tomava
dovedoe amo sa jov jednim drugom. njegovim prijateljem, pred
cara; luge pak njegove, Vto II bili u tom zamku, videi, da ie
njihov go podar zarobljen _uanj, i oni e predadove. A car zauzevVj zamak zapovjedi. da e kralj zajedno njegovim drugom
po ijee. Po lije toga zauzeo je vu tu zemlju, i povto je metnuo
II grado e po atke, otiao je opet natrag u zemlju svoju. Mene
pak o tavio je tu u jednom zamku, koji e zove Zveaj, nedalek()
od Jajca. i dade mi pede et janiara kao po atku za tai zamak.

izie,

t) David. -

O') Babovac.

www.crohis.com
62

Krali Matija

ivot

lU

dvoru njegovu.

i na pola godine platu za svakog janiara poosQb; osim toga

imao sam jo drugih Turaka trideset ljudi k onima u pomo.
A kad je car ve iziao bio iz te zemlje, tada je kralj Matija bez odlaganja odmah pod jesen doao u Bosnu i opseo
Jajce i zamak Zveaj. u kom sam ja bio. A kad je tako leao
pod gradom, oni Bonjaci. to su se bili predali Turcima i to
su sa Turcima bili u gradu i u varoi, zauzmu silom jednu kulu,
na kojoj je turski barjak bio podignut, i osvojivi tu kulu bacili
su barjak dolje i poeli su tui Turke, a Ugri videi to odmah
su ivo doletjeli i hrabro su iz te kule poeli prodirati u varo,
dok su varo i osvojili. Turci pobjegoe u grad i tu se zatvorie.
Krali je poslije tu leao kroz osam nedjelja jednako napadajui
na njih. A drugu vojsku poslao je sa topovima k zamku Zveaju,
da i ovaj osvoji. U tom zamku bio je zid rav, jer su ga jako topovima poruili, te smo mi jednako morali raditi. da opet zatvorimEl provaljeno; i tako smo se dotle drali, dok nije grad Jajce
uzet bio prije nego Zveaj. Kad je kralj Matija .T ajce osvojio po
ugovoru. doao je odmah k Ugrima pod Zveaj, i tako se morasmo i mi predati. a to je god bilo Turaka u .Jajcu i u Zveaju,
malo se koji od njih vratio u Tursku. jer je kralj Matija htio njih
povesti sa sobom; a ja sam hvalio gospoda Boga, to sam se
tako s potenjem vratio natrag medju hristjane ! Tako je krali
Matija osvojio .Tajce i Zveaj.

28,

Kralj Matija

i\1ot na d\1oru njego\1u.

Bonfini,*) Rerum Hungaricarum decades.

Panonski su kraljevi obiavali s velikaima i plemstvom
.ivjeti na domau, bez okolienja putali ih preda se, prirei*) Antun Bonfini (1441.-1502.), rodom iz Ascolija u Italiji, bija
r fesor govornitva u Rimu. God. 1485. doe u Be kralju Matijau, komu je
ve prije poslao svoj spis o porodic! Hunjada; kralj ga imenuje tajnikom

www.crohis.com
Kralj Matija i ivot na dvoru njegJvu.

63

vali mnoge gozbe, na prijateljsku sjedjeli s velikaima za stolom.

Za gozbe bila vrata otvorena, prosjake putali, pune pregrti
milostinje sipali i rado svakoga usliali; ponajvie jeli loiji
kruh. Pristup kraliu bijae slobodan svima pa i najbjednijim liudima; ivjeli su jednostavno, nijesu se klonili priprosta stana;
silne su novce troili za velike ratove, od sjajnih palaa zazirali; kod kue voljeli tedljivost, a vani sjaj i dareljivost; pokazivali se narodu odani i dobrostivi pa ba tim vladanjem
stekli sebi ljubav svHu. Matija stupi u stope preanjih vladara,
to vie odlikovao se prijaznou, revnou i duevnom okretnou u svakom -poslu, te se inilo, da je sve najvrsnijega od
njih veliinom kako djela svojih, tako nasljedovanjem ivota
njihova dostigao, da ne reem, presNgao. Da bi stekao odanost
velikaa i vojnika, tomu je pomogla dareljivost, blagost, o.,
vjekoljubivost i dobrostivost, te su ga svi od srca tovali. S velikaima i zapovjednicima vojske druio se na domau katkada
tako, da je tim ljupkim druenjem sve pridobio.
Dobrostivost i dareljivost svoju nije nikako mogao zasititi. U poslu nije samo pohaao velikae i vojnike plemenita
roda nego j proste. U taboru je samilosno polazio atore bolesnika, krijepio iznemogle svojom rukom i davao im zajutrak; poticao ih, da se pridignu, korio malodune, a tjeio oajnike; esto
je u bici rane povezivao. I na taj je nain stjecao divnu odanost
sviju. Pae se i sam esto ponosio, da je bolesnomu kralju bosanskom NikoW), kad ga je u poslu posjetio, prste na nogama
protr'o. Isto je tako pohaajui prijatelie, koji su stradali od ,
ljutoga bacanja, vrlo ovjeno pomagao, te im je, kao da ne
mari za kraljevsko dostojanstvo i kao da nije kralj, dok su
bacali, glavu drao. Mimoilazim dosjetke, kojima bi on potitene pridizao, a mrtve od mrtvih uskrsao. Meu prijateljima
podao bi se katkada obilnijemu piu i raskonijoj gozbi, da
razbije brige. S Mianima 2 ) i Racima, sa esima i Nijemcima,
kraljice Beatrice te mu ujedno povjeri, da napie povjesnicu hunskoga naroda, a ()Oda povijest itave Ugarske. Bonfini svri djelo istom za Matij~eva
nasljednika Vladislava, a ocrta takoer prve godine vladanja Vladislavova.
Djelo se dijeli na dekade. Starija povijest vrijedi malo ili nita, a ni za doba
Matijaevo Ilije uvijek pouzdan i to ba radi linih odnosa prema kralju.
') Ilokomu. - 2) Bugarima.

www.crohis.com
64

Kralj Matija i ivot na dvoru njegovu.

s Ugrima i Kumanima je jednako opio; kod kue i u ratu nije

mario za svoju sigurnost, a opet ga je poradi vjernosti sviju, a
pogotovu vojnika, titila sama opa briga i mar. Mjesto tjelesne
strae svi su budnim okom kao za okladu uvali tijelo njegovo.
U njegovoj kui ne bijae vreva s dragim kamenjem, ni
od zlata ni od skupe zemlje; ni jedna dvorana ne bijae zastorima zastrta. Nijesi mogao vidjeti uresa ili rijetko, i to prost i
nedotieran. Zamrljani su bili ubrusi na stolovima. sav su sjaj
prenijeli na konje i oruje. Tu ie bilo u obiaju nositi zlato, drago
kamenje i srebro, pa isto tako rediti kosu, nositi nizove dragulja, imati sjajno odijelo, koje je natkriljivalo sveano odijelo
rimsko; a za ostale umjetnine slabo su marili.
Kad je pak kraliica 3 ) dola, izgladila je gozbe i nain ivota. Budui da je mrzila na jednosb.vno hanstvo, uvede
velianstvene blagovaonice, kiene poivaljke, pozlaene spavaonice; kralja odvrati od druenja s narodom. Pred vrata
postavi pazliive vratare, ukide lak pristup, natjera kraljevsko
velianstvo, da uva kud i kamo tatije svoju ast. Opomene
kralja. da samo u odredeno vrijeme prima i pravdu kroji. Skitima ucijepi italske obiaje, a prui im i slast latinske gozbe. 4 )
Razne umjetnosti, koje je neko voljela, i O'dline umjetnike
s velikim trokom pozove iz Italije. Tako se dozovu iz Italije
slikari, kipaf'i, plastici, vajari, rezbari, srebrnari, tako isto
. klesari i gradite]jj, te im se poda velika plaa. Pozovu se iz
cijele Galije i Germanije pjevai, pa se tako sluba boja
uljepa, a kraljevska kapelica uvelia. to vie iz Italije se dovedu vrtlari za povre i nasade pa ratari; pozovu se ljudi, koji
e graditi sir na talijansku, sici1sku i francusku. K tomu se jo
dobave glumci i lakrdijai, koje je kraljica osobito voljela;
zatim frulai, gajdai, zbor sviraa i citarai. Pozovu se darovima pjesnici, retori i gramatici. Matija ih je sve divno tovao
i milovao, gledao je iz Panonije da uini drugu Italiju. Svagdje
je ljude, u svakoj umjei najvrsnije, potraio i doveo. Zavoli
zvjezdare, lijenike, matematiare i pravnike, a ne odbi se ni
od vraa ni arobnjaka; ni jedne vjeNne ne prezre nikada.
3) Beatrica.
uivanje.

kerka

napuljskoga kralja Ferdinanda.

<) T. j. duevno

www.crohis.com

65

Krunidbena zavjernici\ Vladislava II. god. 1490.

Ugri nasuprot, koji nijesu poznavali uitaka lijepe uglae

nosti, teko su sve to snosili i osuivali su pretjerani troak.
Dnevno su se tuili na kraljevsko velianstvo, to se novcem
igra, to poreze, odreene za boliu korist, troi na nitetno i
isprazno, to se udaljuje od tedljivosti i trijeznosti starih vladara, to ostavlja oinske i stroge obiaje, to ukida stari poredak i to se sasvim odaje talijanskomu, to vie katalonskom
uitku i mekoputnim obiajima. Mrmljali su, to odvie poputa
eni, i da stranci poradi slabosti vladareve nesamo zlato nego i
cijelo kraljevstvo danomice plijene. Mnogo tota su prigovarali
i za zlo drali. Ali taj je uzvieni vladar, otac sviiu lijepih znanosti, prijatelj darovitih ljudi uope osuivao obiaje ugarske,
javno zametavao skitsku prostotu i surov ivot, zabacivao
svuda neljudske obiaje, polagano uvodio uglaenost, nukao
velikae i plemstvo na uglaeniji ivot, po mogunosti dao dizati velianstvene zgrade, ivio kud i kamo finije i vladao se
prijazIfije prema strancima, na koje su oni ve prije preko svakoga oekivanja mrzili. Na sve je to poticao sve kolike osobito
svojim primjerom.

29.

Krunidbena zavjernica \7ladislava II. god.

1490.
Klai, PO\7jest Hr\7ata

II. 3.

Mi Vladislav, po Bojoj milosti, kralj ugarski i eki, markgrof moravski i t. d. Ovim .pismom priznajemo i dajemo na
znanje svima, kojih se dostoji; da kad je ovih dana prejasni
vladar, ,pokojni gospodin Matija, kralj ugarski i eki i t. d.,
na dobre uspomene predasnik, s ovoga svijeta se prestavio
ne ostaviv iza sebe zakonitoga nasljednika, gospoda prelati i baruni, kao i svi ostali prvaci pa i svi koliki stanovnici te
kraljevine, koje naime po prastarom obiaju i slobodi iste kra5

-----------------------'

www.crohis.com
66

Krunidbena zavjernica Vladislava II. god. 1490.

ljevine zapada pravo izabiranja novoga kralja, videi, da su

lieni vladara, i videi, da ne moe lako i bez velike tete kraljevstvo ostati bez glave, nakon vie dogovora o izboru i namjetenju novoga kralja, to su ih meu sobom imali, obratie
oi duha svoga na nas i najvolie nas izmedu svih kranskih
vladara, naih naime takmaca, to jest, koji su takoer za ovim
kraljevstvom teili, te nas uz nie popisane uvjete, pogodbe j
lanke za S\,0fW kralj3, gospodara i vladara izabrae j sveano
proglasie. I napokon poslav nam ususret izmeu sebe nekoliko
prelata i baruna, u samu nas kraljevinu Ugarsku na krunisanje
sreno dovedoe. Prvi je od pomenutih lanaka: da emo kraljevinu Ugarsku s ostalim kraljevinama i pokrajinama n j o j
p o ct lo e n i m a/) gospodu prelate i barune, sve crkve i crkvene linosti, zatim plemie i gradove, kao to i ostale itelje i
stanovnike iste kraljevine uzdrati u starim pravicama, povlasticama. slobotinama i dobrim obiajima, u kojima su ih naime
blaene uspomene kraljevi odrali, i koje su imali i uivali, tako
da ne emo ni pod kakvom izlikom uvoditi ma kakve novotarije,
~to smjeraju na njihovu tetu i ugnjetavanje, a naperene su
protiv njihovih starih slobotina, kao to je radio reeni pokojni kralj Matija, pae uvedene po istom pokojnom gospodinu
kralju Matijau da emo ukinuti. Namet pak ili dau od iedne
forinte d:l ne emo nipoto zahtijevati, nego emo sa starim pra\'ednim, redovitim i obiajnim kraljevskim prihodima zadovoljni
niti. - ~adalje emo dobra i druga ma kakva prava drugih, koja
jijahu pokojni kralj Matija i velianstvo kraljica posvojili, ili
ko!a je tkogod ctrugi nazlobice i mimo pravdu prisvojio, razgledavi i ispitavi takva prava, povratiti ih ili uiniti, da se povrate
od drugih onomu, ija sn prije bHa. - Jote da krunu kraljevstva
l) Premda je kralj Vladislw izdao i jedan izvorni primjerak krunidbene
zavjernice posebno za Slavoniju, ipak je nai stalei nijesu prihvatili, dok se
nije prvi lanak: "Da emo kraljevinu U g a r s k u s oslalim kraljPvinama j
pokrajinama njoj podloenima ..." ispravio na saboru u Budimu god.
1492., te glasi: "Da emo kraljevinu Ugarsku s drugimi kraljevinama naime
Dalmacijom, Hrvatskom i Slavonijom i sa stranama erdeljskim, kao
i s pokrajinama njoj podloenima ..." Osim toga budu u saborski dekret
uvrteni napose "lanci plemia kraljevine Slavonije", njih jedanaest, kojima
bie uzakonjena stara prava i obiaji Slavonije.

www.crohis.com

Krunidbemi zavjernica Vladislava II. god. 1490.

67

ne emo uzeti jz ruku gospode prelata i baruna ni za koji razlog,

ni pod koju izlika pa liikakvim lukavstvom ni prijevarom, nego
emo dopustiti i trpjeti, da po starom obiaju i slobodi nju
(krunu) dre i uvaju neki odreeni iz njihove sredine,
koje e oni (prelati i baruni) jednoduno za to izabrati i odrediti. A grad Viegrad, odreen od starine za uvanje iste krune,
dat emo i predati istim uvarima te krune. - Jote, da emo
veom stranom u Ugarskoj stanovati, da bi zgodnije i lake
clo~koili i pomoi mogli potrebama pra!jevstva. Ako pak prilike budu zahtijevale, da odemo iz zemlje, tada emo kraljevstvo ostaviti II dobrom redu i (uz potrebite) odredbe sve
do naega srenoga povratka. - jote, dok budemo u Ugarskoj
boravili, da imamo i drimo sve same Ugre (Hungaros) za savjctnike, kancelare, blagajnika, poste!jnike, stolnika, peharnika,
ko:nornike : uope za sve vee i manje asnike. - jote, kad se
bude radilo o stvarima i poslovima, koH se tiu kraljevstva
Ugarske ili podloenih joj strana, ne emo o njima vijeati i
svjetovati se s drugima nego s ugarskim savjetnicima, a druge
inostrane, kao ni druge narode ne emo pripustiti k takvomu
do~wvoru i vijeanju. - ] ote, da bez naroite privolje i bez slobodnc i drage volje gospode prelata, baruna i savjetnika kraljevstva ne emo moi crkvene asti, navlastito pak nadbisknp:je, biskupije, opatije. prepotije i ostale prelature podjeWvati
drugim nego Ugrima ili onima, koji su odavna kruni podloeni,
a da emo ih svakako podjeljivati samo potenim i dobro zaslunim linostima. - Jote, da ne emo moi drugim nego
Ugrima, i to svakako veoma zaslunima, dati i podijeliti ast
erdeljskoga vojvode, sikuiskoga, temekoga i pounskoga upana, zatim ast bana Slavonije, Dalmacije i Hrvatske, kao i
severinskoga, biogradskoga i jajakoga i drugih mjesta, pak i
upravljanje krajikih tvra kao i kraljevskih gradova. - jote,
da imanja i vlasteoska prava ne dijelimo strancima nego samo
dobro zaslunim stanovnicima kraljevstva, podloenima kruni
ugarskoj, prema njihovim zaslugama i slubama. - Jote. da
oktavaIne sudove dre glavom redoviti suci ugarskoga kraljevstva, samo ako ne budu svi ili koji od njih u tekim poslovima i zaprijeeni zakonitim razlogom; a suci sami i njihovi za-

www.crohis.com
68

mjenici i suprisjednici da imaju svakako slobodnu i punu vlast

krojiti bez ikakva straha istu i iskrenu pravdu po starom i
odobrenom nainu svima parcima, veima i manjima, bili kojegagod stalea, reda i dostojanstva, i da ne emo ni jednoga
suca nagoniti ni siliti, neka komu za voliu promijeni ili narui
obiaje, openito vrenje i pravni red. jote, da na prosta
pritubu ili krivu dojavu, izvan puta pravde i ne sasluav stranke
ne emo ni jednomu naemu dravljaninu, bio kojegagod i stalea i reda, nikako zabavliati ni linosti njegovoj ni imanju ni
ma kakvimgod stvarima njegovim. - jote, da ne emo ni sami
od sebe ni na ijugod prijavu i 'pritubu traiti i upotrijebiti priliku, kako bi kojemu naemu dravljaninu, bio on ma kojega stalea i dostojanstva, naudili, i to ili njegovoj linosti ili njegovu
imutku. - jote, da se sadanji novci zasada ne mijenjaju, a
kad ih bude trebalo promijeniti, da se uini po savjetu prelata
i baruna, a ne drukije. - jote, da togod gospoda prelati i
baruni s ostalim stanovnicima ugarskoga kraljevstva suglasno>
i u zajednikom dogovoru zamisle, napiu i odlue za slobodu,.
mir i pokoj pa i za uzdranje iste kraljevine do krunisanja, neka
budemo duni po obiaju od starine prihvaenom i vazda obdravanom, tono se zove zakon kraljevstva, valjanim pismom
prihvatiti, potvrditi, ukrijepiti, odobriti i pohvaliti, kao to to
uvijek injahu i drugi kraljevi, nai predasnici, po obiaju kraljevstva odobrenom i hvale vrijednom; pa toga da emo se
uvijek drati a i gledati, da se i svi drugi dre. - Mi dakle reeni 'kralj Vladislav, imajui na umu onu osobitu prijazan i priklonost pomenute gospode prelata, baruna i ostalih dravliana,.
koje su nam ovakim izborom oitovali, a elei im zahvalnost
svoju donekle iskazati te videi, da je gore navedena njihova
odredba i odluka i onako pravedna i potena: zato gore navedene lanke i sve, to se u njima sadrava, pohvalismo i odobrismo, te hvalimo, primamo i odobravamo, obeavajui kraljevskom naom rijeju i potenjem naim, po vjeri naoj kr-o
anskoj, da emo te lanke i sve njihove uvjete i toke vazda
nepovrijeene i posve nepromijenjene obdravati a i uiniti,.
da ih isto tako i njezino velianstvo kraljica i svi ostali nai
podlonici obdravaju, a tomu neka je dokaz i svjedoanstvo,

www.crohis.com

Iz isprave o miru u Pounu od god. 1491.

69

ovo nae pismo, kojemu smo peat na prilijepili. Dano II taboru

nae vojske kod sela Farkahide u subotu uoi blagdana Okova
svetoga Petra apostola, godine Gospodnje tisuu etirista i
devedesete, kraljevanja naega u Ugarskoj prve, u tekoj pak
.devetnaeste.

30.

Iz ispra\7e

miru u Pounu od god. 1491.

Ugovor

prijestolnom

nasljedstvu.

Firnhaber, Beitrage zur Geschichte Ungerns,

-Gospodin kralj Vladislav i cijelo ugarsko kraljevstvo

imade priznati, potvrditi i obnoviti sve one stare isprave o na:sljedstvu t. j. kad kralj Vladislav ne bi dobio mukoga nasljednika ili kad bi onaj, k{)jega bi on dobio, umr'o ne ostavivi iza
sebe mukoga nasljednika u izravnoj lozi, to se ima samo sobom
smatrati, da je ovo kraljevstvo sa svim ostalim kraljevinama.
pokrajinama i gospotijama, koje pripadaju kruni kraljevstva
ugarskoga, prelo na Njegovo Velianstvo kralja rimskoga ili
na njegove izravne potomke.
A da bude Njegovo Velianstvo kralj rimski za ovo nasljedstvo to sigurniji, zakljueno bi, da gospodin kralj Vladislav
radi toga a i radi drugih dravnih posala sazove, to prije moe,
sabor, te e o roku navrijeme obavijestiti u Be gospodu poslanike Njegova carskQg i kraljevskog Velianstva. Na ovaj e
sabor pozvati prelate, barune, gradove i ostale ugledne dravne
stalee u to veem broju, koliko e prema kratkom vremenu
moi; a tu e morati biti i poslanici rimskoga kralja. Ti e prelati, baruni, gradovi i drugi ondje nazoni dravni stalei sveano taj ugovor prihvatiti i u otvorenom e se oni pismu za sve i
svaki za se, za svoje nasljednike i potomke u ovom smislu obvezati: ako gospodin kralj Vladislav umre ne ostavivi zakonite
muke djece ili ako ih ostavi, a oni umru bez izravnih naslje-

www.crohis.com
70

Iz isprave o' miru u Pounu od god. 1491.

dnika, a ono e u takovom sluaju za svoga zakonitoga i nedvojbenoga vladara priznati istoga Maksimilijana, kralja rimskoga, ili
kad njega ne bi vie bilo, jednoga od njegovih sinova iIi, ako ovih
ne bi bilo, jednoga od njihovih izravnih mukin nasljednika, za
koga e drati da ga valja izabrati; dopustit e, da bez ikakve
potekoe doe do kraljevstva. uvest e ga u posjed kraljevstva
i iskazat e mu kao kralju i gospodaru svome dunu pokornost.
Na ovu e se odluku na tom saboru javilo i sveano zaklet j
kralju rimskomu II prisuu pomenuti1J 1Joslanika kralja rimskoga.
Nadalje bude zakljueno, da ovakova pismena obveza i
zakletva unapredak sve dotle redom od lica na lice prelazi, dok
se ne zbude onakav sluaj za nasljedstvo rimskoga kralja iIi
njegova potomstva, i to tako. da svaki novi dravni prelat, kolikogod se puta desi, da bude nanovo u svojoj asti potvren,
kod namjetenja svoga prisegne, da e ovu ispravu o nasljedstvu rimskoga kralja ili njegovih nasljednika paziti i vriti onako,
kako je o prisezi na prvom saboru sprijed reeno; osim toga se
mora u javnom pismu obvezati, da se ovako zakleo i da ie voljan ovu ispravu uvati; inae, ako to ne uini, ne smije dobiti
ovakovu prelaturu, Jednako morat e palatin kraljevstva. vojvoda erdeljski, ban hrvatski. upan temeki, banovi jajaki, srebreniki i biogradski, katelani grada Budima, grof pounski i
ostali vei dostojanstvenici i katelani znatnijih gradova dravnih, osobito onih, koji su podignuti na granicama kralievstva,
kadgod nastupaju svoju slubu, zakleti se rimskomu kralju i pismeno mu se ujamiti onako, kako je gore reeno za prelate, a
inae ne e moi ovakih sluba svojih primati.
Isto tako e i uvari svete krune kraljevstva, sadanji i
potonji, nastupajui slubu svoju, prisei kralju rimskomu, da ne
e ove krune, ako umre gospodm kralj Vladislav bez zakonitoga
mukoga svoga odvjetka, kako je gore pomenuto, ni u ije ruke
dati nego vjerno uvati za krunidbu samoga kralja rimskoga
ili izravnih nasljednika od njegove krvi; jednako e se u takovom pomenutom sluaju zajedno s gradom Viegradom pokoravati jedino rimskomu kralju ili njegovim nasljednicima i o
tome e izdati javno pismo svoje.
Isto se tako odlui, ako gospodin kralj Vladislav umre

www.crohis.com

Isprava hrvatskih stalea, kojom potvruju pounski mir.

71

onako, kako se sprjjed pominje, bez mukih nasijednika i ostavi

jednu ili vie keri, to e kralj rimski ili njegov nasljednik,
koji e ga u kraljevstvu naslijediti, biti vezan po obiaju kraljevstva pristojno ih opremiti i udati.

;JI.

Ispra\7a hrvatskih stalea, kojom pot\7ruju

pounski mir.
1~lai,

PO'Jjest 11rIJata 11.3.

Mi Ladislav od Egervara, ban kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i t. d., Bernardin Frankapan senjski, krki i
modruki knez, zatim Nikola, Ivan i Mihailo takoer Frankapani.
tako isto senjski, krki i modruki knezovi, Karlo knez krbavski.
Stjepan i Mihajlo. knezovi od Blagaja, Petar i Pavao Zrinski.
Ivan Hening od Susjedgrada, Baoa vojvoda svetoga Save, Baltazar Baan, Petar Bokaj, Bernardin Rohfy, Petar Pogan,
Juraj Mikulii, Mihailo Kerhen, Juraj od Zempa. Toma Moori. Petar od
udovca, Kri tofor Y'ubi od Peme. Juraj Kavtelanfi, ikola Tm'belt, Jakov Martinu evi, Juraj i Matej Gu ic.
\lbert Laniaj,
ikola Bokaj, Juraj Bukovi Gapar Perui.
Gavpar Farkavi, Juraj ubi, Toma 1artinu evi, ikola Herkovi, Emerik HaVagi, I all Pezcry. Juraj Pogan, Vladi lav
BlIi '. Ivan Mind enti. Jlija od Builll:a. Pavao Bolkovi Juraj
Krivi, Juraj OrIovi, h'all Jevkovi Ivan Keglevi, Juraj i
.1arko 13obojeli, Ivan Miki, Vladi lav od tubice, Ladi lav
p kri, ikola Re i. Juraj Plaviev ki, Vojko Mareti. Zidan
Otl11i~, Pavao Petrievi, iko1a Oroz, Juraj od
rehovca, l van
literat od e teca, Petar Gereci. Ivan Orli, Ivan Kernjak i Ivali
od Orehovca, kao i ostali baruni, velikai i plemii kraljevina
Hrvatske i Slavonije priznajemo i ovim dajemo na znanje
v

www.crohis.com
72
----

Isprava hrvatskih stalea, kojom potvruju pounski mir.

..

.-=---~:::::::-----=..._-----=-:---=-----=.=...:-=----=~.:.=.:.....----:-

__ .=-

svima, da poto su ovih nedavno minulih dana sve one borbe,

razmirice, nesporazumci i neprijateljstva. - koja su se odavna
porodila meu prejasnim i preuzvienim vladarima i gospodom.
carem Friderikom i Maksimilijanom, rimskim kraljem i t. d.
s jedne strane. a prejasnim pokojnim Matijom, kraljem ugarskim, ekim, dalmatinskim, hrvatskim i t. d., slavne uspomene,
po tom pak prejasnim gospodinom Vladis]avom, takoer kraljem
ugarskim, ekim, dalmatinskim, hrvatskim i t. d., gospodarom
naim premilostivrm, kao i ovim slavnim ugarskim kraljevstvom
s druge strane, te su do ovih vremena potrajala, na temelju stanovitih ugvora, koje su njihova velianstva po svojim poslanicima pod stanovitim uvjetima sklopila -, utaloena i posve
ugasla; a da bude meu istim trima Velianstvima i njihovim
kraljevinama, gospotijama, vladama i podanicima vjeiti mir i
savez utanaen, utvreno i zakljueno bi u Pounu u ponedjeljak
iza blagdana sv. Leonarda ispovjednika, godine Gospodnje minule 1491. meu ostalim ovo: ako bi se sluilo, da pomenuti
prejasni gosp'odin Vladislav, kralj i gospodar na milostivi, umre
bez zakonitih sinova, ili ako ovakove ostavi, a oni umru bez
potomaka, u takvom sluaju obvezani su izabrati ipripoznati
gospoda crkveni dostojanstvenici, baruni, grofovi, velikai, plemii, gradovi i -ostali stanovnici ove kraljevine Ugarske, itavo
ovo kraljevstvo i ostale kraljevine i pokrajine, to k ovomu spadaju, za svoga zakonitoga i nesumnjivoga kralja i gospodara
pomenutoga prejasnoga gospodina Maksimilijana, kralja rimskoga i ugarskoga, dalmatinskoga, hrvatskoga i t. d., ili ako ovaj
ne bi ivio, jednoga od njegovih sinova, ili ako ovi ne bi ivjeli,
onda jednoga od njegovih zakonitih mukih potomaka po izravnoj lozi. I tako smo mi radi toga, to se znade, da reene kraljevine Hrvatska i Slavonija i mi svi, kao ostali takoer stanovnici
ovih kraljevina, pripadamo i spadamo od starine pod krunu kraljevine Ugarske i k istoj kraljevini Ugarskoj, i da se pod istom
krunom i kraljevstvom nalazimo - poput gospode crkvenih dostojanstvenika baruna, grofo\'a, velikaa i plemia iste kraljevine
Ugarske, na ovom sastanku u Budimu javno i sveano prihvatili
i prihvaamo ugovor takova mira i sloge, te smo u nazonosti
poglavite i vele mone gospode Eitela Fridrika grofa od Zollerna

www.crohis.com

Poraz Hrvata kod Udbine 9. rUjna 1493.

~==~-

73

i kapetana na Hohenbergu j t. d., Henrika Prueschinkha, slobodnoga gospodina i baruna na Stettenbergu, Bernharda od Scherffenberga i Ivana Fuchsmagena doktora i t. d. reenomu prejasnomu gospodinu rimskomu kralju svaki posebice pruenom rukom i javno prisegli i obeali, prisiemo i obeajemo, da emo taj
ugovor u svima tokama obdravati, te u pomenutom ve sluaju prejasnoga gospodina kralja Maksimilijana, ili ako on ne
bi ivio, jednoga od njegovih sinova ili unuka i zakonitih mu
potomaka po izravnoj lozi, po nainu, glasu i sadraju pomenutoga lanka, u istom ugovoru o tom uglavljenog, zajedno
s reenom gospodom, crkvenim dostojanstvenicima, grofovimll
i plemiima kraljevine Ugarske, izabrati i primiti za svoga gospodara i kralja. Po svjedoanstvu i snazi ovoga pisma naega,
na kojemu vise nai obiajni peati. Dano u Budimu na pomenutom saboru, na dan pepelnice,l) ljeta Gospodnjega tisue e
tiri stotine devedeset i druge.

B:2 .

Poraz Hrvata kod Udbine 9, rujna 1493.

Klai, Povjest Hrvata II.

;J.

A.
Po

ekom

putopiscu I van u H a s i t e i n s k o m
z L o bkowi c.

U ponedjeljak 1 ) doplovili smo k mjestu Zadru. Tu nam pripovijedaju zle novine, kako su bezduni zatirai kranstva
Turci porazili Hrvate do nogu i mnotvo ih poubijali i zarobili.
To se dogodilo petnaesti dan pred mojim dolaskom u Zadar na
dan sv. Gorgonija (9. rujna). A zbilo se to tim povodom, to je
jedan vojvoda turskoga sultana, po imenu Hadum (Hadrem)paa, zdruivi se s najodlinijim Turcima, imajui oko deset
') 7. oujka.
I) 23. rujna.

www.crohis.com
74

Poraz Hrvata kod

dbin' 9. rujna 1493.

tisua konjanika, provalio preko gora do Hrvata, i onda dalje II

zemlju rimskoga kralja do mjesta Ljubljane u Karneoliji. U svim

tim oblastima, pobravi sila naroda, mueva, ena, djevojaka i
djeaka, odagna ih sa sobom. Knezovi, gospoda i vitezovi hrvatski sabravi se, da bi Turke (na povratku) pretekli, pohitae
u one gore, kroz koje su Turci u zemlju provalili, pak ih ondje
iekivahu. Imaahu, kako sam obavijeten, do tri tisue konjanika i oko osam tisua pjeaka, mcu kojima bijae nekoliko
knezova i gospode znamenite, kao to su ban hrvatski (Mirko
Derenin), ban jajaki u bosanskoj zemlji (Juraj Vlatkovi) i
drugi. Uto im doglasi vojvoda rimskoga kralja u tajeru ]akub
Cakl (Jakov Sekelj), da bi ekali i nita ne zapoinjali do njegova dolaska, jer e im on namah pohitati II pomo s nekoliko
stotina konja i par tisua pjeaka. Ali oni Hrvati ne htjedoe
toga uiniti nego elei sami slavu pobjede stei i nadajui se
tal\oer, da e Turke razbiti, kako su to u istim gorama pred
nekoliko godina (149].) bili uinili, malo su ih cijenili i pripravili se za boj. Saznavi pak Turci za njih, zatjerae sve roblje,
to ga bijahu pohvatali za te provale, u jednu dolinu, i svim za
oruje doraslima odrubie glave bojei se, da bi oni za borbe
s Hrvatima mogli njima u pomo priskoiti. Zatim razredae
svoje ete; jednu etu poslae u potjeru (gonjae) prema gor2.ma, gdje su ih Hrvati ekali, a do tri tisue Turaka na konjma
preplovie naokolo ume preko nekakve nevelike rijeke,
te bi im p.aloeno, ako bi Hrvati njihovu potjeru progonili, da ih
onda obau i namah se straga na njih (Hrvate) obore. Hrvati
pak ne znajui za zasjedu. budui da je u onim umama ne mogoe vidjeti. im ugledae potjeru (gonjae) tursku. namah se
s gora na nju oborie i sactoe na polje i ravnicu. Ondje zametnue s njom borbu. i zakvaivi se borahu se ljuto, te je ve nekoliko stotina Turaka poginulo. Nato turska potjera nagne II
bijeg i stade bjeati prema zasjedi. Hrvati potekoe namah
za njom. nadajui se dobru iza srenoga poetka, ali uto se
turske ete u zasjedi, jedna sprijeda a druga straga, oborie
na njih pa ih stadoe ubijati, dok ih do nogu ne porazie. Pripovijedao mi je o tom jedan dobri domai ovjek. koji bijae
ovamo u Zadar doao, znaju; n sebe tuna da je u toj bici

www.crohis.com
POI.JZ

Hrvata kod Udbine 9. rujna J 493.

75

izgubio svoga roenoga brata i est roenih strieva; on je pae

sam bio na bojitu i vidio ondje ubijena tjelesa, koja su gotovo
milju daleko irom leala kao gusti snopovi, te si s jednoga tijela mogao na drugo stupati. Pripovijedao je jo, da su (Turci)
taj put malo kome glavu odrubili, nego su zato svim nosove
odrezali pa ih sobom odnijeli radi lakoe, jer im sultan od svake
glave daje dukat, a to vrijedi i onda, kad se koh odrezanim nosom neprijateljskim moe podiiti. Poginulo je u tom boju sila
domaih vitezova, medu njima takoer knez Ivan (Frankapan )
Cetinski, zatim sin bana hrvatskoga, oko sedamdeset sveenika
i redovnika i inae deset tisua inoga puka. Zarobljeno bude do
petnaest stotina ljudi, mnogo vrlih domaih vitezova, a i sam
ban bosanski iz Jajca i knezovi Nikola (Frankopan) i Vilim
od N. I tako je iza toga nesrenog por~za gotovo itava
zemlja opustjela i puka liena, jer se sav narod bijae javno na
Turk~ digao osim onih, koji nisu poradi starosti ili mladosti
;nogIi, mislei, da e Turke jamano razbiti, kako im je prije
nekoliko puta na istome mjestu polo za rukom. Kazivao mi je
takoder taj ovjek, da je takova neuvena alost i pla zavladao,
da bi se s njihove nevolje moralo rasplakati srce tvrde od najtvrega kamena, budui da je mnogo otaca i matera jzgubilo
sve svoje sinove i keri, -- sinovi su ubijeni, a keri odvedene;
mnotvo je ena obudovjelo, te u svakom drugom selu nalazi
najmanje est udovica s malom djecom, a muevi su svi ubijeni
i zarobljeni. I nisu vidjeli nikada, otkad svijet pamti, tako opremom snabdjevenih Turaka, kako su ti biIi; imali su ravno, kao
i krani, oklope, gvozdene ovratnike sprijeda i straga, zatim
alabarde (bradate sjek:rc) i kacige na sebi. A bitka je ta zapoela na dan sv. Gorgonija tri sata prije podne u oblasti hrvatskej, koja se zove Krbava kod zamka zvanog Udvinec, udaljena od Zadra vlakih (talijanskih) milja ezdeset, a na:!]
ekih milja oko dvanaest. Bog neka se dostoji taj puk utjeiti!

www.crohis.com
76

Zapis savremenika popa glagoljaa Martinca na kraju

asoslova.

B.
Zapis .savremenika popa glagoljaa M a r t i n e a na kraju
asoslova, to ga je pisao za Pavline u Novom.
J jote izide baa Rumarie i Vrhbosanije j porobiv
Posavje pade pod Modruu i poe rvati Modruu, poga
e ognjem burge (gradove) ohrstnije i klotri, jote i crkve gospodnje. Tagda e gospoda hrvatska i bani hrvatski dvigoe
vojsku protivu im, boj zastupni v polii velijem Krbavskom, i tu
borie se braniju velieju. 1 ) Tagda e pobjedena bist est hristjanska, tagda e uhitie bana hrvatskoga jote ivua, tagda e
ubie kneza Ivana Frankapana, tagda odpeliae kneza Mikulu
Frankopana, tagda e ubie bana jajakoga, tagda e padoe
krepci vitezi i boritelii slavni v premoeniji ih vjeri radi Hristovi, jote e i pici izabrani boriteiii tu umrie obstrti zastupi
v pline pOlia, tu e smrt prijee vjeri radi jako e druba svetago Mauricija, takmo e knez Brnardin Frankapan izide od
sredi boja s malimi. I tagda naee cviliti rodivije i vdovi
mnoge i proi ini, i bist skrb velija na vseh ivuih v stranah
sih, jakae ne bist od vremene Tatarov i Gotov i Atelja nea
stivih.

C.
Po ljetopisu fratra I van a T o m a i
/
XVI. stoljea.

jz

polovice

Godine pasa ljud koga 1493. po la (Turin) najvrsnijega

vojvodu Hadum-pau u Ugarsku, koji sa osam tisua konjanika
sve do Zagreba provali i zemliu na veliki strah onih itelja opustoi. Zato Hrvata, Slavonaca i ugarskih pukova poglavice, koji
se zovu bani, uzev na um i netom nanesenu tetu i onu, to bi
se ubudue mogla nanijeti, svi zajedno skupie veliku vojsku,
i to bijae uzrokom, da je Hadum-paa svoju povukao natrag
sve do gore Vrai vrtal, koja rastavlja Hrvatsku od Krbave. Uto
je knez Ivan (Frankapan) od Cetina, ovjek: pametan, moan
l) Velikom bitkom.

www.crohis.com
Po ljetopisu fratra Ivana

Tomaia

iz polovice XVI. vijeka.

77

savjetom i orujem, s mnogim preodlinim Hrvatima svjetovao..

da se s Turcima ne bije boj na otvorenom polju, nego da se
na njih udari i da se razbiju u tijesnim klancima, gdje bi i gore
bile u pomo. Ali ban Derenin, u koga bijae vie smjelosti
kod svjetovanja nego snage kod izvaanja stvari, nagova-rae, da se boj zametne na otvorenom polju (u ravnici).
On je tako sudio prezirui neprijatelja, dok su se Hrvati njemu
opirali, jer ih je malo bilo. Nato ree ban: Ha, Hrvati, vazda
ste bili straivice. Ivan, knez cetinski, odgovori mu: Danas
hoemo viditi, tko je bigavica; ti bude danas zaetak raspa
hrvacke zemlje. Bane, nl to po Ugrih od grada do grada jahati"
ter se hartati, hoe danas viditi, kako Turci boj biju. Ban pak
ree: ))Kuat u. Kako je njegovo mnijenje preteglo, zametnula'
se bitka kod rijeke Krbave. Hadum-paa bijae razdijelio
svoju vojsku na tri odjela: prvi dade srpskomu sandaku
Ismail-begu, drugi karvilijskomu vojvodi, a trei zadra za se.
Jednako uinie i krani, podijelivi svoju pjeadiju na jednakedijelove medu tri krila konjanika. Prvi je odio bio od Slavonaca, koH stanuju medu Dravom i Savom, vodio ih ie Ferdinand
Berisburch; drugim odjelom, u kojem su bili Hrvati, zapovijedao je Ivan, knez cetinski, a treim Nikola Frankopan Traki i Bernardin Frankapan. Kad se tako poredae vojske,
turski vojvoda Ismail-beg takom silom udari na prve ete nae,
da je knez Bernardin nesamo bio iz svoga reda potisnut, te je
morao uzmaknuti, nego je takoer bio prinuen, da ostavi svoje
pjeake. Nato bie oni potjerani u krvav i sramotan bijeg sve do
Krbave, te su se sve od straha pred Turcima, to su ih gonili,
sami bacali u rijeku. Svladavi Ismail-beg prvi odio, obori se na
drugi, pa budui da je u isti mah na taj navalio i karvi1ijski vojvoda, poubijae oni vojnike kneza cetinskoga sve do jednoga.
Knez cetinski pogubi dodue naokolo sebe mnogo Turadi, no najposlije bi i sam ubijen. Budui da nadalje ni Hadum-paa nHe pro
pustio priliku, da progoni Ugre, jer ih je vitetvom najhrabriiih
vojnika, koje je za to sebi bio izabrao, bio rasprvao, tako e zgodi
da jc u razmaku od jednoga samo ata odrao jajnu pobjedu..
izgubivi malo svojih ljudi. Ban Derenin bude zarobljen, a sin
njegov ubijen, te su banu sunju zatim svaki put za objeda t

www.crohis.com
78

Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoi mohake bitke.

veere

metali na stol glavu sina njegova. Nato zap.ovjedi Hadum

da se izbroje sva tjelesa poginulih, i da se na uspomenu kran
skoga poraza polju mnoge glave i nebrojeni nosovi caru njegovu. Poginulo ih je (krana) vie od trinaest tisua. To je
prvi rasap kraljevstva hrvatskoga, i tu je itavo plemstvo hr"atsko izginulo. /

1J

))3.

Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoi

mohake bitke.
Iz pisama papinskog\ poslanika 9ntonija Burgia.*)
1.
Preasni

gospodine i estiti zatitnil:e!

/-\ntonije Burgio Jakovu Sadoletu.

2.

veljae

1526.

. . . . . . Biskup mi je zagrebaki javio, da e hrvatska gospoda o Preobraenju sv. Pavlal) sazvati bez kraljeva doputenja veliki sabor u Krievce, slavonski grad, na kojemu su
odluili otkazati posluh kralju i sklopiti savez s Turinom, a
ele imati u svojim rukama sve tvrave kraljeve; pozvali su na
taj sabor i biskupa~), ali on nije htio ii. Danas su dola pisma
od hrvatskoga bana,3) u kojima javlja, da e k hrvatskoj gospodi
4
doi turski poslanici, da sklope savez s njima, a on ), koji je bio
odreen za kraljeva povjerenika na tom saboru, ne moe poi,
jer nema novaca, a stid ga je ii pa zaostajati za turskim poslanikom. Trai 2500 dukata za trokove, a ne znam, kako bi
se to moglo brzo poslati. Ako Turin prikloni Hrvatsku sebi,
neka Vae preasno gospodstvo pomisli, kako e biti dalje! ...
*) Pisma su priopena po izdanju Ipolyija i Frakn6a "Relationes oratorum pontificorum 1524.-1526. Budapest 1883. (Monumenta Vaticana histori~m Regni Hungariae illustrantia. Series 11., tomus prirnus).
I) 24 sijenja. - 2) imuna Erdeda. _o) Franje Baana. - ') Ban. ,

www.crohis.com

Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj

uoi mohake

bitke.

79

2.
15.

veljae

1526.

. . o. O saboru sc hrvatske gospode uje, da nijesu biH

da se raspravljalo o tome, da se otkae posluh kralju;
govorili su, da su oni dodue preporueni Njegovu Velianstvu,
aJi budui da ih Njegovo Velianstvo ne e tititi, to im je slabodno traiti drugoget gospodina, koji e ih braniti. Knez Krsto
hoe, da se zateku caru:;) i princu Ferdinandu, i sili sve druge,
da na to pristanu, jer misli pomou cara i princa Ferdinanda
opet osvojiti Bosnu i njom zagospodovati. Knez Ivan Karlovi
nije htio doi na sabor, pa je zato ureen novi sabor, koji bi se
imao prvoga tjedna etrdesetnice sastati. Vele, da knez Krbavski i Frankapan nijesu jedne misli; knez hoe, da bude Hrvatska pod Mleanima, a ovaj da bude pod carem ....
~]oni, j

3.
5. oujka 1526.
. . . .. U pismu od 15. pisao sam, kako su se Hrvati nakanili odati princu Ferdinandu, i kako je knez Krsto mislio biti
gospodarom Bosne. Poslije sam bolje saznao o tom. Neka
znade Vae preasno gospodstvo, da je ugovor istinit; kau, da
princ Ferdinand drage volje oekuje, ne bi li se mogao proglasiti kraljem Bosne, jer Bosna pripada Hrvatskoj.

4.
29. oujka 1526.
. . . . . Kralj ve nema, to da jede, zaloio je idovima svu
srebrninu; nema nade, da bi se ovdje za nekoliko dana moglo
imati mnogo novaca. Od dana do dana sve je vre u meni
uvjerenje,. to sam ga spriied istakao, da su prilike toga kraijevstva dospjele do krajnje oajnosti. Kad je takav mete, dok
jo neprijatelja nema ovdje u nas, to e biti, kad nam bane
pred vrata? Da Bog da, da se varam, ali ja se bojim, da e se
kraljevstvo rasuti u 100 stranaka ....
,,) Karlo V.

www.crohis.com
80

Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoi mohake bitke.

5.
18. lipnja 1526.
Juer sam pisao preasnosti Vaoj. Danas su dola druga
pisma preasnoga nadbiskupa kalokoga ), u kojima javlja, da
je jedan dio vojske ve doao u Biograd, a mostovi su napola
gotovi, kako e to Vaa preasnost moi razabrati iz pisama
nadbiskupa kalokoga. Mi smo ovdje tako spremni, da se danas
ujutru nije mogao poslati kraljev poslanik gospodinu nadbiskupu
kalokomu, da kupi vojsku u onim stranama, ni drugi do palatina, jer im se nije mogao dati putni troak, te sam bio prisiljen,
da ja dam putni troak. Neka uzme na um Vae gospodstvo,
kako je tek s ostalim
Danas je ujutru zakljueno, da se
po obiaju alje po kraljevstvu krvav ma i da se zove na
vojsku, a ja sam uvjeren, da e ljudi poi, ali prekasno i loe
opremljeni, svakom nevoljom pritisnuti. Pa to e onda moi
tamo opraviti. to neka Bog zna. Po zapovjednicima dali su pozvati kneza Krstu i grofa Nikolu Nijemca 7 ), koji je bio u eti
francuskoga kralja. Ni jedan ni drugi ne htjede doi, a osim
njih nema nikoga - to sam ve toliko puta pisao -, koji bi znao
ravnati etom a nekmoli vojskom kraljevskom. Ovdje nema
nikoga, koji je vidio gol krvav ma. Istina je, da su oni, koji su
II vijeu kraljevskom, ratu veoma vjeti. Pa ako i nijesu vjeti,
neka bi Bog dao, da budu bar meu sobom sloni. Tako nema
ni najmanje stvarce, koja bi se u vijeu predloila, a ne bi se
na nju raspravljanjem cio dan utratio; naveer pak se raziemo
jo jae smueni. Ako se zakljui neta, nema onda ovdje nikoga,
tko bi to izvrio.
Velianstvo kralj ne govori o pogibli niti je osjea. Spava
sve do podne, a vijee se poinje o podne. Ne odaje nikakva
straha ni bojazni. Svaki dan ide nagore. Na Dunavu nemamo
ni jedne lae, ni jednoga topa u redu osim neta uvani, to e,
kako kau, gospoda sa sobom dovesti. Nijesu se opskrbili
hranom ni mislili, da se njom opskrbe. Premda sam se za sve
to sam ili po drugima pobrinuo i premda znade svatko, da je
dobro, ipak oskudica novaca, kratko vrijeme, strah od neprijatelja, priroda i prilike ove zemlje raaju svakim d~nom sve
6

&) Pavao Tomori. -

') Salmo

www.crohis.com

Pismo ,(r~te Frankapana senjSkOl11~ bi~~~pu!~an~~_)~efiu g:...... l526.

"'<-ei

smutnju, a

II

toj smutnji

doi e napokon

Sl

do toga, te ne

~ho moi dalje ... , Preporuam se milosti Vaoj ljubei noge

. 'l~ae,mu gospodaru S).
U Budimu, 18. lipnja 1526.

Na slubu Vaemu

preasnomu

gospodstvu
barun Burgio,
nuncij u Ugarskoj,

34.

Pismo Krste Frankapana senjskomu

" biskupu Franji Joefiu

I'

(poslije mohake katastrofe) 5. rujna 1526.

Kukuljevi,

Listine hrvatske (f\cta croatica,).

Va Isukerstu visoko

potovani

gospodine bikupe!

Znanima Vai milosti, da budui ovdi v Zagreb prili sada

minu\'u sobotu s puta etvrto sto koni vele dobrih ludi, i
~ospouil1 [3 g nam je vidak, da se nismo mogli prvo dvignuti.
I pri'(ad' i o -di v obotu, jutri dan pride lovik, i za nim drugi.
i pal' tr ti. ki nam tune gla i povida od toga razboja: da je
ar kralievu svitlost razbiI. i da bismo l1ebili li ta dan WaU od
vaega bliike Jurja Kobasia, ki je takoj1) v boji bil. da je kral
ual na Dunaj - nad im gospodinu Bogu hvalu zdamo, -koga u~astja nebl1dl1i nebi mo radi dale ivi biti. Da, pokle
ie kral II aI3 ), derimo, da je ta razboj O'ospodin Bog dopu til
nad kralem i Ugri, ne za zlo ili pogibel, dapae za dobro vino
tomu rtl agu'): za ako bi bili ada Ugri cara razbili kada bl
konac ]jih Ilcnidnl1 reenju ? ili gdo hi mogal pod nimi o. tati?
Da bismo mi bili tamo k tomu boju pn pili. mi bi mo bili mo,oo

e) Papi.
') Takoer. 2) Da nije utekao. --') Krsto jo ne zna, da kralj
nije utekao, ve da je zaglavio. - +) Zemlji, dravi.
6

~2

Pismo

Kr$t~

www.crohis.com
Frankapana SenjskOll1u biskupu Franji

Jocfiu

g. f)26.

rali biti ta najprvi, ki bi moral ubijen biti, pri tom redu, ki mi

sliamo da je u toj vojski bil; za sliimo, da ie v ak otel') ka
pitan biti i da su prez \'sakoga reda k boju li. A ovako jih oe ta
razboj uiniti pokornije i pos!unije. Prvo bismo oteJi smert
prijeti'), nego bi mo trpeli, da bi se tim neredom k boju io'). rl
to sWimo. da ie nezmono bilo red dati ni uiniti do sada, pred
lim razbojem, da jure') v naprvo more biti oe e moi z lag.
lega red dati.
Gospodine bikupe! ne malim veseljem liasmo, da ste
zdravi uli z boja, od ludi, ki povidae, da su vas vidili jure
po boju. I to alema vaega brata k kralevi svitlosti, priajui
se. da nismo k boju prispili : da naa krivica ni, za se nismo
imili ob em dvignuti: vsuda smo kuali na grade, na imenje. na
srebro. a kuJi ga je na pokojni brat imil, nismo mogli nikudare
ni pri nikomre posuditi, nego pri zagrebskih kanovnicih poldrugo sto dukatov. tere pak dvi sti') pri zagrebskih purgarihlO).
Ob Will smo se dvigli i ovdi prili s pol etiri sto kani naih
~Iug, kruto dobrih ludi i dobro spravnih. lova danaska gremo")
v Dubra\'u k gospodinu bikupu zagrebskomu; ondi oemo
kupiti slovinski rusag, i ekati kraleve zapovidi, kamo i kuda
nam zapovi. Vse se je ovuda prestraila, i v e bie poelo biati, i nebi dosje lovik ostal. da bismo nebiJi ovamo prili. Ovo
se i knez Ivan") pride, ki takoj otijae s nami gorika ....
Zato ci e") gospodina Boga prosnllO vas, spriai!e nas kraJevi SVitlosti, koga je krivica, a ne naa. da se nismo ondi nali,
ega nam je dosti al j do smrti nam ga oe biti al, da e
nismo ondi nali ....
Tc vse rii naporuismo na usta vaemu bratu, bojei se,
da neete umiti tati toga lista, ki berzo piui, netivo je
pisllJo i harta zla, razhaja se ernilo. Gospodin Bog vau milost
veseli i zdravo nosi. Pi an v Zagrebi septebra "( . 1526.
KritoiaI' Frankapan krki, senski. mOGruki knez i proaje. H )

I z van a. Va Isukerstu visoko potavanu otcu gospodinu

Francisku, biskupu sen komu. nam visoko potovanomu.
') Hlio. J Primili. - ') 1S.0.
') Idemo. - l!) Karlovi. _

~radana. -

l I'e':.

Radi.

) Slaline. Ul I l. d.

, ) Kod

www.crohis.com
Katastrofa na

Mohau

29. kolovoza 1526.

83

3:).

Katas1rofa na Moh'au 29.' kolovoza 1526.

Ivan Tomai malobraanin, Chronicon breve regni
Cro ati ae.*)

II

Godine Gospodnje 1526. navijesti (Sulmejman) Ugrima rat.

Kad je doao do Biograda, nesretni kralj Ljudevit izgubivi
pomo svih kranskih vladara, jer su bili zapleteni u druge
ratove, osim pape Klementa, koji je svojim novcem uzdravao
neto ekih i njemakih vojnika, odlui poi na neprijatelja, a
gonila ga je vema nesretna prijeka potreba negoli ratna
osnova ili nada na pobjedu. A bilo je naina, kako bi sigurno i
asno vodio rat, makar mu je i bilo izgubiti neki dio kraljevstva,
jer bi ga odatle zadesilo manje tete, nego to ga je kasnije zadesilo gubitkom cijeloga kraljevstva, pogotovo kad su svaki
dan oekivali vojvodu Ivanal) zajedno s mnogo vojnika, vinih
vojevati s Turcima. Ali Pavao Tomory, nadbiskup kaloki, redovnik Franjevac, ovjek odreita znaaja ali odvie smjele
udi, smuti sva vijeanja eljom za bojem. On je drao, da ve
moe biti voom u ratu zato, to se jedamput ill vie puta s Turcima sretno srazio ne u redovnome boju nego u lakim nekim
okrajima i provalama, to su se na brzu ruku zbile. Po smrt:
vrsnoga kralja Matijaa izaoe Ugri, to se tie ratovanja,
vazda bez slave. Vladislav je dao, da se vojnika stega i vojniko ureenje kralja Matije tako rasklima, te Ugri, koji su
tada pod Ljudevitom vojevali, nijesu imali nikakve ratne vjetine nego samo neku nepromi1jenu smjelost i zvjerski bijes,
im su mislili sve Turke ve u prvom sukobu progutati.
Svega je bilo ugarske vojske 24.000 ljudi to pjeaka, to
konjanika. Kad su ovi doli do Mohaa, koH je na Dunavu i
gotovo jednako daleko od Budima i Biograda, opazie, da
prednji dio turske vojske, to ga je vodio Bali-beg, sandak bio*) O piscu kratke kronike hrvatskoga kraljevstva Ivanu Tomaiu znamo
samo toliko. da je bio lan reda sv. Franje bosansko - hrvatske redodrave;
kronika se svruje s godinom 1561. Priopio ju je KukUljevi u IX. knjizi Arhiva za povjesnicu jugoslavensku. - l) Ivan Zapolja.

www.crohis.com
84

Katastrofa na

Mohau

29. kolovoza 1526.

gradski, nije daleko.... Meutim se Sulejman s ostalom.

vojskom sjedini sa svojima, anatolske ete preda Ibrahimu a
rumelijske Bekram-pai, da ih vode. A Tomory poreda svevojnike u neki duguUati bojni red; meu pjeake ete smjesti
konjanike odjele, da ih ne bi mogli opkoliti Turci, koji su bili
brojem mnogo jai. Osim toga smjesti ono topova od mjedi,.
to ih je imao, na zgodnim mjestima i ostavi kod kolije za stra:l
~:me, koji su bili manje vjeti boju. [Neko od njih ree: uj,
kralju, malo nas je, ekajmo Hrvate, ljude ratoborne. Neki odvrate: Huljo, stid te bilo, slavu nau dat emo Hrvatima? Huljo
jedna, zar emo nau ast banu i Frankapanima predati? Ha,
ha, ha!]
Kralj ostade iza bojnoga reda, a za tjelesnu strau postavi
sebi napose neko 1000 po izbor konjanika. A na poetku samoga boja [estoki, pripiti, u dva sata popodne] izbacie Turci
dva puta iz mjedenih topova zrna na neprijatelja. Uistinu su'
oni, koji su zapovijedali topovima (zovu ih bombardarima), nianili vie nego bi trebalo, tc su uzaludnim udarcima jedva zahvatili koplja naima. Mislilo se, d!! su to oni navalice uradili
zato, to su ono krani, dato Mleani, to ih Turin za tajposao upotrebljava. Zatim navali na Ugre konjanitvo tursko.
A dok su oni ljuto sprijed boj bili, udari eta turskih konjanika
na koliju straga. Budui da im je trebalo priskoiti u pomo,
poalje onamo one konjanike, koji su se za svaki sluaj uvali
kralju za obranu. Meutim pade Tomory - uniti ga u boju
mnotvo Turaka - a s njime prelat ostrogonski ivaradinski
s mnogo plemia, medu kojima bijahu Ambroz Sarkan i brat
vojvodin Juraj, ali ni sam nesretni kralj, jer ga ostavi ona za nj
odreena eta, ne uzmogne utei. Na bijegu pade u nekakvu
movarnu grabu, a kad je l1tio uspinjui se izii iz nje, prignjei
ga konj, koji se na lea strovalio u baru; pa kako je imao na sebi
teko oruje, nije se mogao izvui ispod konja. Tako je napokon
morao ondje jadno dovriti ivot svoj. A njemaki i eki pjeaci neto se jo opirali, ali najposlije i oni u pokolju padnu.
aka konjanika utee. Sulejman se silno zaudi ludosti kraljevoj, to je s tako malom vojskom poao na 200.000 ljudi..
Odmah poe put Budima. Predaju gradske tvrave pod:

www.crohis.com
o

izboru na Cetinu.

85

uvjetom, da potedi ljude i privatno vlasni~tvo, primi milostivo

i potvrdi ugovorom. Zatim uze sa sobom u Carigrad dva mjedena kipa, to su ih nekad vrsni llmjetnicj2) na zapovjed kralja
Matijaa nainili, a osim toga dade mramorne stupove, krasnim
uresom iskiene, kao pobjedni spomenik na trgu podii. A ova
se bitka, koju smo sprijed pomenuli, bIla godine 1526. na dan
Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja. Uistmu radi zime na domaku
ne ostade Sulejman dulje u Ugarskoj, ve se vrati II Carigrad. I
nije kasnije nita protiv krana poduzimao, osim to je podsie
Be. Sve sam to od rijei do rijei bez pokraivanja preveo
's madarskoga jezika na latinski drugoga prosinca.

3 Ci,

izboru na C.etinu.

Beki prepot Pavao Oberstain. vitez Nikola Jur;i, Ivan Ka-

tzianer i Ivan Puehler iz Cetina u Hrvatskoj izvjeuju dne

3. sijenja 1527. o tom, kako su stalei izabrali Ferdinanda I.
za svoga kralja i gospodara.*)
Preveo

uro

Szabo.

Uzvieni, moni kralju, premilostivi gospodaru! Prije

svega izraavamo najsmjernije svoju spremnost u slubi Vaega
V clianstva. Ovim obavjeujemo Vae kraljevsko Velianstvo,
da nismo mogli na dan sv. Tome (21. prosinca 1526.) po nalogu
Vaega Velianstva doi na sabor stalea u Hrvatskoj, a da
tamo nismo mogli stii, uzrok su bili tako loi i blatni putovi,
da onaj ne bi mogao vjerovati, koji nije njima prolazio. Tako
smo tek na badnjak stigli, ali nismo ba nikoga od stalea
ondje nali, jer o Boiu ostaje sve kod kue po drevnom hrvatskom obiaju, jer ove dane svetijima cijene od ikojih drugih
.pod godi:lom. Zato su se neki od stalea, kad su za na dot) Izradio ih je hrvatski umjetnik Jakov
*) Izvjetdj je pisan njemaki.

Statili.

www.crohis.com

izboru na Cetinu.

Beki prepot Pavao Oberstain, vitez Nikola Jurii, Ivan Ka-

tzianer i Ivan Puchler iz Cetina u Hrvatskoj izvjeuju dne

.3. sijenja 1527. o tom, kako su stalei izabrali Ferdinanda I.
za svoga kralja i gospodara.*)
Preveo

uro

Szabo.

Uzviveni, molli kralju, premilo tivi go podaru! Prije

vega izraavamo Ilaj mjernije 'oju prenUlO t u luibi \
,'dian tva. Ovim oba jeVujemo Vave kraljev ko Velianstvo,
da ni mo mogli na dan v. Tome (21. prosinca 1526.) po nalogu
aega elian tva doi na abor talea u Hryat koi, a da
tamo nismo mogli stii, uzrok su bili tako loi i blatni putovi,
da onaj ne bi mogao vjerovati, koji nije njima prolazio. Tako
smo tek na badnjak stigli, ali nismo ba nikoga od stalea
ondje nali, jer o Boiu ostaje sve kod kue po drevnom hr'vatskom obiaju, jer ove dane svetijima cijene od ikojih drugih
.pod godi~om. Zato su se neki od stalea, kad su za na dov

") Izradio ih je hrvatski umjetnik jakov

*) Izvjetaj je pisan njemaki.

Statili.

www.crohis.com
86

izboru na Cetinu.

lazak saznali, ispriali i zamolili nas, da poekamo do blinjesubote (29. prosinca), onda da e rado doi na sabor. To srnJ'
-..: poslavi veini nae glasnike - saopili i drugima, da bt
navrijeme doli; no unato svemu, doao je vei dio stalea tek
dan kasnije u nedjelju (30. prosinca), te su stalei tekar u ponedjeljak (31. prosinca) pristupili poslu i rano nas ujutru sasluali.
Kad su nas sasluali, zatraili su, prije nego nam ita na
nau pronju odgovorie, da im kaemo, je li Vae Velianstvo
zahtjeve (lanke) stalea, koje su Vam podastrli, odobr
Mi
im odgovorismo, da se nadamo, da e oni redom raspravljati i
nama na nae pitanje odgovoriti, jer smatramo probitaniiim i
korisnijim, da se vie mari za pravinost nego za vlastitu korist,
pa smo jo koju zgodnu dometnuli, te smo ih sklonili, da od
toga doba nisu vie pomenutoga pitanja stavljali, nego su cio
dan pravino ispitivali, da li Vae Velianstvo i Vaa uzviena
gospoda, premilostiva nam gospodarica, imadu potpuno pravo
na krunu Ugarske, a tek kasno uveer poslali su nekolicinu od
stalea k nama s porukom, da su pronali, da Vae Velianstvo
i naa premilostiva gospoa dovoljno pravo na krunu Ugarske
imate, pa se s toga vrlo vesele (zajedno) s Vaim Velianstvima.
Mi smo im lijepo zahvalili, a svaki daljni rad bude do sjutradan,
do utorka, odgoen.

il;.

U utorak (1. sijenja 1527.) sastadosmo se opet sa svima

staleima rano ujutru i zatraismo od njih odgovor radi poklonstva; no oni nam ne htjedoe nita odgovoriti, dok ne saznadu, ta je s njihovim zahtjevima. A jer ih nismo mogli na
drugu koju stvar navesti, to smo do 4 sata poslijepodne - natate - o tim zahtjevima raspravljali, ali se nikako nismo nagoditi mogli, osobito radi dva zahtjeva: radi broja konjanika i
plae njihove i radi odtete za njihove gubitke. Nekoliko su
sati traili, da im obreemo odtetu za ono, to bi u boju s vojvodom (Ivanom Zapaliskim) i njegovima izgubili, - od zahtjeva radi odtete za gubitke u boju s Turcima voljni su bili
odustati, - samo neka ih Vae Velianstvo odteti za gubitke
u boju s vojvodom. Doista nam je teko bilo nagoditi se radi
ova dva zahtjeva; no napokon smo im morali obrei, da

.
1

www.crohis.com
o

izboru na Cetinu.

emo 1000 konjanika u zemlji drati pa svakomu po tri dukata plaati, i to tako, da e se samo 800 konjanika meu njih
razdijeliti, a ostalih 200 konjanika, kao i 200 martolasa mora
vrhovni kapetan Vaega Velianstva ili tkogod, komu to Vae
Velianstvo naloi, drati. A potankosti o ovom i o drugim zahtjevima, koje smo im morah ispuniti, saznati e Vae Velianstvo iz prijepisa naega ugovora s njima, priloenog pod A.
~to se tie drugoga zahtjeva o odteti za gubitke, to su ga preporuili promiljanju Vaega Velianstva, a i nas zamolili, da
im obreemo, e emo se svojski zauzeti kod Vaega Velianstva, da ga ono blagohotno ispuni.
Ali neka i to Vae Velianstvo znade, da su poglavito
dva uzroka, koja su nam silno oteala razprave s njima u ovo
\'rijeme. Jedan je taj, to su silno ugroeni i uplaeni od vojvode
i kneza Krste Frankapana, jer im je taj poruio, da e ih, ne
budu. li njegova gospodara, vojvodu (Ivana Zapolju) kraljem
svojim priznali i ne budu li na sabor doli, koji je on za drugu
nedjelju (6. sijenja) u Dubravi, mjestu po prilici 3 milje od Zagreba, urekao i zaprijetio se, da e ih do sedmoga koljena proglasiti nepotenima i oi im iskopati dati. No toga se oni toliko
i ne boje, koliko toga, to on ima uza se 1500 konjanika i 1000
pjeaka, a jo i vie vojske kupi, da nahrupi na zemlju, koja
nije niim opskrbljena niti se ubrzo opskrbiti moe. Stoga je
nuno, da se Vae Velianstvo s banom Franjom Baanom ili
drukije kako pobrine, da se brzo poalje u pomo vojske i topova i da se sve uini, to se u takim prilikama Vaemu Velianstvu prikladnim ini.
A drugi razlog tomu, da nam je naa zadaa oteana,
jest taj, to se s odaslanstvom hrvatskih stalea na dvoru Vaega Velianstva ugovarala i vrlo mnogo obreklo - to se
poglavito ticalo onih reenih 1000 konjanika i plae od 3 dukata - a sve im je, pae jo i vie, na dvoru Vaega Velian
stva obeano. Mi bi inae njihove zahtjeve smaniili, no i ovako
nije Vae Velianstvo ni na koji odreeni rok vezano prema naemu ugovoru sa staleima, kako e to Vae Velianstvo moi
iz privitoga prijepisa toga ugovora razabrati.
Nismo mogli postii, da stalei raunaju dukat po 75 krajcara, jer vele, da bi tako morali pri novcu gubiti.

www.crohis.com
88

izboru na Cetinu.

Kad srno sve ovo utanaili, tad su tekar stalei Vae Velianstvo i nau premilostivu gospodaricu priznali za kralja :
kraljicu i poklonili se, kako se pristoji, a to e Vae Velianstvo
iz ovdje privitoga prijepisa njihove izborne isprave, oznaenog'
sa B, koju su nam za uzvrat za nau obveznicu izdati obrekli.
jasno vidjeti. A ba radi te njihove izborne isprave primorani
smo zadrati se i radi pergamenta i radi peata nekolicine stalea, jer ih nisu uza se imali, a gdjekoji je podrug do dva dana
puta od svoga doma udaljen; zato smo spremni, da moda tek
budue subote svoj posao ovd.ie dovrimo.
Premda njihova izborna isprava veli, da je reeno priznanje Vaega Velianstva kraljem i gospoe Vaega Velianstva kraljicom i poklon uslijedio slobodnom voljom i smjesta
na nau pronju, to se ipak sve zbilo onako, kako je ovdje prikazano i nikako drukije. No mi smo taj spis i po obliku i po sadrajLt priloenoga prijepisa prihvatili cijenei, da je bolie i
asnije, da se ovako prikae, nego da se sazna, da je ta stvar
teko i nakon duga nagovaranja postignuta.
Mi smo ovdje po nalogu Vaega Velianstva raspravljali
sa staleima, kako bi oni bana u njegovoj slubi potpomagali, a
nastojanje kneza Krste onemoguili, a nato su se svojevoljno
i posluno odazvali tomu i obrekli, da e svima silama poraditi,
ali da treba, da i Vae Velianstvo sve uini, to moe, poslavi
amo pomenute pomone ete. topove, praha i t. d., pa su se zavierili, da e svi skupa i svaki pojedinac od njih ustati za spas
ove zemlje, im se pokae potreba.
K tomu smo pronali, da bi Vae Velianstvo za same
posade u mjestima Hrvatske trebalo vie od 300 vojnika; zato
ncka Vae Velianstvo milostivo sve promisli, to mu se ini
potrebnim.
Sjutradan, naime na novu godinu , kad su se poklonili.
doe poslanik kneza Krste k nama i svemu saboru s pozivom,
da stalei dou na odreeni dan u Dubravu, kako je to ve knez
Krsto odredio i uglavio, - a dodao je poruci, neka sami jedan
dan odrede, kad bi k njima doao, ako oni ne e do njega da
dodu, jer imade s njima o stvarima raspravljati, do kojih
stoji ast i dobrobit njihova. Mi smo nato staleima svjetovali i
naloili, da poslaniku kneza Krste nita drugo ne odgovore

www.crohis.com
o

izboru na Cetinu.

89

nego to, da su se ve Vaemu Velianstvu poklonili, zato da bez

zijanja i privolje Vaega Velianstva nikamo izvan zemlje ni
na Jedan dan otputovati ne e niti smiju koga k sebi pu::,ti~i, dJ
tako to uju, niti se u kakov sabor sastajati; a ima li im to
javiti. to neka Vaemu Velianstvu dojavi, pa togod Vae
Veii~nstvo uini, to e pokorno posluati i uiniti. Ovako su
stalei i uinili, i tako su konano i odgovorili, pae jo su i vie
~zroka naveli, zato su se Vaemu Velianstv!1 poklonili; pa
kad je glasnik meu ostalim b.zao, da su i knez Krsto i oni
dosta dugo Nijemcima slUili pa da dobro znadu, to su postigli,
tad mu uzvratie, da i knez Krsto dobro znade, to je II
Ugarskoj privrijedio, gdje su ga za njegovu bradu vukli.
to se tie kneza (Ivana) Karlovia, javljamo Vaemu
Velianstvu, da je nekoliko puta do nas slao i traio, da mu se
250 konjanika odredi, jer mu je to Vae Velianstvo obreklo.
Novi kapitani zakljuili su, da mu se to i uini, kad mu je Vae
Velianstvo obealo, da se ne bi ta gore dogodilo. A da se to
ne zbude, ne emo Vae Velianstvo ni opominjati, da u tome
bude popustljivo.
Stalei Hrvatske utjeu se pismeno vaemu velianstvu
radi nekojih stvari, za koje e Vae Velianstvo iz njihova lista
saznati, a mi pokorno molimo, da bi im Vae Velianstvo milostivo elju ispunilo, a meu ostalim molimo, da bi im Vae Velianstvo milostivo latinsko pismo poslalo, u kojem bi zadovoljstvo i zahvala Vaega Velianstva radi njihova poklona
(ergebung) lijepim i milostivim rijeima i sklonost Vaega Velianstva prema njima izraena bila, kako to Vae Velianstvo
umije milostivo uiniti, a to bi zemlji u ovo teko i,burno doba
vrlo utjeljivo bilo i najbolji bi utisak uinilo.
Reeni su stalei bili odluili, da e nakon izbora Vaemu
Velianstvu poslati sa mnom prepotom - poslanstvo, kad
smo promislili, da bi to bilo Vaemu Velianstvu na teret, svjetovali smo im, da to ne ine, dok mi Vae Veliantsvo ne obavijestimo, a Vae nam Velianstvo javi, kad bi to zgodno i povoljno bilo i bi li uope slasli poslanstvo ili ne. Mislimo naime,
da nije potrebno, da i Vaemu Velianstvu i sebi trokove ine,
samo radi toga, to su Vae Velianstvo priznali svojim kraljem

www.crohis.com
90

Izborna listina cetinskoga sabora od l.

sijenja

1527.

i gospodarom. Neka im dakle Vae Velianstvo zgodno od-

govori.
Sa svim ovim smjera1i smo najpol<ornije postii najpovoljnije, te se Vaoj milosti preporuamo.
U Cetinu u Hrvatskoj treega dana mjeseca sijenja
ljeta Gospodnjega 1527. Vaega kraljevskoga Velianstva najpokorniji savjetnici ikapitani : Paulus von Oberstain, thumprobst") zu Wien, Niclas jurischitz riter, Hanns Katzianer, Hanns.
Plichler.

B7.

'Iz"borna listina cetinskoga sabora od

1. sije ja 1527.
Mi Andrija, po milosti Boga i apostolske stolice biskup
kninski i opat topliki, knezovi Ivan Torkvat Krbavski, Nikola
Zrinski, Krsto i Vuk braa i juraj Frankapani Senjski, Krki
i Modruki, Stjepan Blagajski, zatim Krsto Peranski, Bernardo
Tumpi Zeevski, Ivan Kobasi Brikoviki, Pavao jankovi,
Gapar Kriani, Toma ipi, Mihailo Skobli, Nikola Babonoi, Grgur Otmi, sudac upanije zagrebake, Antun Otmi.
Ivan Novakovi, Pavao Izai, Gapar Gusi, Stjepan Zimi i
svi koliki ostali plemii, velikai, kao to i sav kolik narod plemenitih upanija, gradova i kotara hrvatske kraljevine na
vjeni spomen ispovijedamo, priznajemo i na znanje dajemo
ovim pismom svakomu. Poto je prejasni i prernogui knez i
gospodin Ferdinand, po Bojoj milosti eki i hrvatski kralj,
infant paniolski, knez izbornik svetoga rImskog carstva, nadvojvoda austrijski, vojvoda burgundski, brabantski, tajerski,
koruki, kranjski, sleski, virtemberki i t. d. markgrof moravski; burgovski i t. d., grof tirolski, celjski, goriki i t. d.,
gospodar kraiine slovenske, Pordenona i Solnoga komorskog
dobra, glavni namjesnik svetoga rimskog carstva i t. d., vladar
i gospodar na premilostivi, poslao k nama ovih dana savjet') Prepast.

www.crohis.com

Izborna listina cetinskoga sabora od 1.

sijenja

1527.

91

nike svoga svetog kraljevskog Velianstva i 'poslanike, a

snoga naime u Isukrstu oca j gospodina Pavla Oberstaina, po
Bojoj milosti prepota bekoga, umjetnosti, filozofije i obojeg
praval) doktora, vrhovnoga kapetana Nikolu Juriia, kapetana
Ivana Katzianera i Ivana Plichlera, zapovjednika u tvravi Mjehovu, gospodu i osobite 'prijatelje nae: ovi nas u ime pomenutog-a kraljevskog Velianstva, od kojega imaahu dovoljnu
punomo, zamolie, da priznamo Njegovo Velianstvo za naega zakonitog i naravskog kralja i gospodara, a prejasnu vladaricu i gospou Anu, ugarsku, eku i hrvatsku kraljicu, nau
premilostivu knjeginju i gospodaricu, za nau zakonitu i naravsku kraljicu i gospodaricu, pa da im zato prisegnemo
vjernost i odanost. Uzevi dobro na um i pomno pomotrivi
prava, kojima je isti na prejasni kralj sa pomenutom svojom
drugom, prejasnom gospoom kraljicom. i t. d. potpuno i dovolino potkrijepijen i opremljen, da dobiie kraljevinu Ugarsku
po nasljednom pravu, osobito pak radi vie nepobitnih ugovora, koje smo mi temeljito ogledali, proitali i prouili, i naiposlije po izboru, to je dne 16. prosinca prole godine po
odlukama i potvrenim zakonima kraljevine Ugarske u glavnoj
skuptini stalea i redova iste kraljevine 'a u gradu Pounu valjano i zakonito obavljen i proglaen, pa uzevi na um takoer
tolike milosti, pomoi i blagodati, kojima je izmeu tolikih kranskih vladara samo Njegove posveeno kraljevsko Velianstvo nas i kraljevinu Hrvatsku evo ve vie godina milo.:.
stivo od bijesnih Turaka branilo, da nas bjesnilo njihovo ne
prisili odmetnuti se od prave vjere i drave kranske, te se
isto kraljevsko Velianstvo drugim neizmjernim dobroinstvima
i za nas i za sve kolike prilike nae prema osobitoj milosti i
dareljivosti svojoj vazda brinulo: zato pristajemo smjerno i
s potovanjem na pravedan i poten zahtjev pomenute gospode
poslanika, te danas prije ruka, dok jo natate bijasmo, 11
glavnoj naoj skuptini svi i svaki jednoduno i jednoglasno
izabrasmo, priznasmo, primismo, objavismo , uinismo, postavismo, proglasismo i po ulicama i uliicama dadosmo proglasliti gore pomenutoga prejasnog gospodina, kralia Ferdinanda,.
I) Rimskoga i kanonskoga prava.

www.crohis.com
'92

Izborna listina cetinskoga sabora od t.

sijenja

1527.

za na v ega i cijele OYe Javne kraljevine Hrvat ke pravoga, zakonitoga nedvojbeno a i narav koga kralja i go podara, kao
t j pomenutu preia nu go pou. kraljicu Anu. za navu i cijele
kraljevine Hrvat ke pravu, zakonitu. nedvojbenu i nara ku
kraljicu i gospodaricu, a tako i ovim pismom biramo, priznajemo, primamo, inimo, postavljamo, proglaujemo i potujemo oba Velianstva kao naega (kao to je reeno) kralja i
gospodara, kao kraljicu i gospodaricu, a sve to na nain, u
obliku, po pravu, po obiaju i sa sveanou to ljepom i oduevIjenijom -, to ljepe i bolje mogosmo i moemo, morasmo i
moramo. Podjednako se s najveim veseljem zaklesmo zakletvom dune vjernosti i poklonstva, i to takoer javno, glasno
i razgovijetno, kao to nam je reeni Gasni gospodin beki
prepot svojim glasom prednjaio, pa digosmo prste i ruke uvis.
Evo od rijei do rijei te zakletve: )}Prisiemo i obeajemo, da
emo odsada unapredak uvijek vjerni i posluni biti preia~;nomu vladaru i gospodaru Ferdinandu, ekomu kraJju i njegovoj eni, prejasnoj gospodi Ani, roenoj kraljici ugarskoj i
ekoj i t. d., gospodarima naim preblagim j premiJostivim,
kao pravim, zakonitim i naravnim nasljednicima te kraliu i
kraljici kraljevine Hrvatske, kao to i njihovim nasljednicima,
namjesnicima i upraviteljima, da emo na njihovu korist i
sreu misliti i prema silama svojim pomagati ih, a tetu i kvar
po mogunosti svojoj od njih odvraati i predusretati tomu pa
da emo i sve drugo initi, kako se pristoji i dobrim podanicima i vjernim slugama prema svomu gospodaru i na to ih
dunost vee, niti emo ikada vie unapreda.k drugoga koga
csim njihovih Velianstva i njihovih nasljednika za svoga gospodara ili kralja primati i priznavati. A kad bismo zajedno ili
obaka razabrali, da tko, ili vie njih, bili duhovnoga ili svjetovnoga stalea i reda, na tetu njihovih Velianstva a na korist
drugoga ili drugih rijeju ili inom namjeravaju uz drugoga
pristati, a ono emo, im za takve ljude doznamo, odmah o
tom naa Velianstva ili poglavarstvo, od njih nama postavljeno, opomenuti i obavijestiti te pomoi, da se svi ovakvi neposlunici k dunomu posluhu privedu -, i to bez ikakva lukavstva i prijevare, tako nam Bog pomogao i sveto evanelje!
Y

www.crohis.com

Kralj Ferdinand ne doputa, da sc Nikola Zrinski pobije u dvoboju.

93

Zatim otpjevasmo sveano II crkvi Pohcdcnja sv. Marije ovdje-njega samostana reda malobraana svemoguemu Bogu na
ast, slavu i hvalu pjesmu Tebe Boga hva1imo i t. d., uz neprestanu zvonjavu zvona. Tako dakle postadosmo svi i svaki zajedno s naim potonjim batinicima i nasljednicima za sve vijekove pravi, naravni, zakoniti i nedvojbeni podanici pomenutoga prejasnog gospodina kralja i prejasne kraljice nae i niihov;h buduih nasljednika, koii e od njih potei. Za vrstu i
stalnu potvrdu i za dovoljno svjedoanstvo svega toga, to rekosmo, dadosmo nainiti i sastavismo ovo pismo, to ga potvrdismo svojim obinima koje linim koje opet zajednikim
peatima, eda bi vrijedilo zavijek. Dano u gradu Cetinu u
glavnoj naoj skuptini, dranoj u gore pomenutom samostanu
na prvi dan mjeseca sijenja godine poslije naroenja Spasitelja naega Isukrsta tisuu pet stotina i dvadeset sedme.

Je.

Kralj Ferdinand ne doputa, da se Nikola

Zrinski pobije u dvoboju.*)
5arab~ Samu, Codex epistolaris et diplomaticus comitis
Nicolai de Zrinio.
Ferdinand, po Bojoj milosti kralj rimski, ugarski, eki"
i t. d. uvijek uzvieni, infant panjolski, nadvojvoda austrijski
i t. d.
Vele moni moj mili, vjerni!
Primili smo pismo Tvoje zajedno s onim pismom, to ga
je poglaviti i vele moni mu Mehmet, paa bosanski, pisao, a
radi sc o dvoboju ili pojedinakem boju meu poglavitim i vele
*) Radi uvrede pozove bosanski paa Nikolu Zrinskoga na dvoboj.
Nikola zamoli kralja Ferdinanda, da mu to dopusti, on mu isprva dopusti, ali
je to opet opozvao u ovdje priopenom pismu, to ga je kralj vrhovnomu
zapovj~dniku svojih eta u Hrvatskoj Ivanu Ungnadu pisao.

www.crohis.com
94 Kralj Ferdinand ne doputa, da se Nikola Zrinski pobije u dvoboju.
--:

---------==----

- - ----=-

~_--

-~===----

monim, vjernim, nama milim grofom Nikolom Zrinskim, banom

kraljevina naih Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i t. d., i medu
pomenutim paom, a smisao milostivo i dobro razumjesmo. Pa
premda milostivo dopustismo banu na tolike i tako velike ponizne i neprestane molbe njegove, da sauva svoju ast i dobar
glas, pa s drugih valjanih i silnih uzroka, da se spomenutim
bosanskim paom ti dvoboju smije pobiti i ogledati, ali ipak nijesmo toga doputenja dali pod drugi uvjet, nego da se ne kri
i ne pogazi primirje, koje je sada ugovoreno s prejasnim i
silnim carem turskim, potovanim prijateljem i susjedom naim;
cl biIi smo uvjereni, da takav dvoboj, koji se meu njima bije
radi asti, ne e moi primirju smetati. Ali sada iz pisma pomenutoga pae bosanskoga, to je Tebi pisao, vidimo, da on
ovo nae doputenje drukije shvata, negoli je dano. Jer bi se
moglo shvatiti, da je primirje tim dvobojem narueno i ukinuto,
a.takve misli i nazora ipak nijesmo bili niti smo sada ...., stoga
smo opozvali ono sprijed pomenuto doputenje, to smo ga
prije dali, i drali smo, da se ovaj dvoboj ili pojedinaki boj
zasada preprijei i zabrani, da ne bi pa.a sam mislio, e je primirje, to ga mi, kako je prije reeno, elimo stalno odrati.
ovom neprilikom narueno i pogaeno, pa da se vidi, da dobrostivo potujemo obojicu - tako pau bosanskoga, kako i
b"na naega - i to tako, da se sauva ast njihova, kojoj ne elimo ovom naom zabranom nita uzeti ni oteti. Obojica su
ljudi veliki i dini; paa je bosanski vrIo ugledan, budui da
upravlja kraljcvstvom bosanskim te zapovijeda mnogim drugim
\'elikim sandacima prejasnoga cara turskoga, pae je on jedan
izmeu vezira i prvih savjetnika Velianstva, te je Velianstvu
Njegovu bez sumnje radi vrlina i zasluga svojih ovjek osobito
mio; ban pak i sam potjee od veoma stare i odline kneevske
porodice, te je jedan od linih i tajnih naih savjetnika, a vri
veliku slubu, j e r j e b a n t. j. p o t k r a l j tr i j II k r a I j ev i 11 a n a i h D a I m a c i j e, H r vat s k e i S I a von i j e i
ovako ga obasjava sjaj mnogih imena velikoga
d o s t o j a n s t va; a nama je u mnogim zgodama poteno,
vjerno, portvovno i revno sluio i svojim neumornim uslugama
zasluio, da ga obaspemo svom naom krali evskom milou.

Juraj

Drakovi estita

www.crohis.com
Marku

Staniu

Horvatu, to je obranio Siget. 95

Stoga Ti dobrostivo i odrjeito nalaemo, da pomenuti

dvoboj ili pojedinaki boj zasada i sve do druge nae zapovijedi ni pod koji nain ne dopusti, nego da nastoji, da se primirje svuda i od sviju uva i ne da, da itko ma i jedan povod
poda, da se ono 'Poremeti, koliko ga bude i paa bosanski u
vao i gledao, da ga vojnici njegovi uvaju, kao to to njemu
nalae gospodar njegov; a mi ne sumnjamo, da e on to uiniti.
Ovu voliu nau smjesta javi netom pomenutomu pai bosanskomu i uj njegovo mnijenje o tome!
A zabranismo i sami banu pod prijetnjom smrtne kazni
pa gubitka asti i svih dobara, da zasad do druge zapovijedi
nae ne ide da bije pomenuti dvoboj ni da ga se ne usudi s re. enim paom zametnuti ni da ikako radi protiv ove odluke
nae.
To je, to smo na Tvoje reeno pismo milostivo htjeli odgovoriti. A ti e izvriti milostivu voli u nau, to sam je ovdje
izrazio.
lj Beu 9. kolovoza 1554.
Ivanu Ungnadu.

3 ().

Juraj Drakovi estita Marku Staniu

Horvatu, to je obranio Siget 1556.
Barabas Samu, Codex epistolaris et diplomaticus comitis
Nicolai de Zrinio.
Poglaviti gospodine i prijatelju!
Pozdravliam Te i preporuam se.
Od srca estitam, to si obranio tvravu Siget i sve ono,
tIJ je II njoj, pa to vie, to vidim, da je Tvoje gospodstvo
e v i j e t n ara d a n a e g a, a t o j e n a r o d h r vat s k i.
Ta Tvoje gospodstvo nije tim slavnim djelom
s voj l m s a m o s e b e p r o ct i i Ion e g o i n a s s v e H r-

96

www.crohis.com

Govor Nikole Zrinskog~_uoi dolaska Sulejmanova pod Si~et 1566.

vat e. lato, to nam ga t) ic dobri \~eliki Bog dao, nai e nas

ono, ako se u emu naom pomoi hoe da okoristi, uvijek
sa~vim pripravne, da se svemu zaradi njega izvrgnemo, te elimo s ostalima, koji tu ivu, da nam se ono sretno uzdrI.
U Beu 14. kolovoza 1556.
Tvojega gospodstva
brat i prijatelj
Juraj Draskowyth m. p.
Izyana: Poglavitomu gospodinu Marku Horvatu,
zapovjedniku i kapetanu posveenoga
kr. Velianstva u Sigetu, estitome
naemu prijatelju.

4U.

Govor Nikole Zrinskoga uoi dolaska

Sulejmanova pod Siget 1566.
Budir1i, Historia Szigethi, totius Szlallor1iae fortissimi propugnaculi ... a Solimano ... ccpti.*)
Kad su ve javili, da turski car misli Siget podsjesti, i
kad je (gospodin knez Zrinski) vidio, da se silne ete njegove
pribliuju, pozove k sebi II unutranju tvravu kapetane, zapovjednike pjeakih eta ili vojvode, plemie, konjanike i pjeake zajedno s graanima i svima ostalima, koji su se onas
u tvravi i gradu Sigetu desili, a kako su dolazili, dade sva
J) T. j. Tvoje gospodstvo.
'r.) "Historia Szigethi, totius Szlavoniae fortissimi propugnacu\i, a Solimano Turcorum imperatore anno MDLXVI. capti christianisque erept i , per
M. Samuelem Budinam Labaccnsem iam olim in Latinul11 conversa." Povijest
podsjedanja Sigeta sastavljena je najprije na hrvatskom jeziku po nekom sigetskol11 junaku; naalost se taj hrvatski original izgubio, te ga imamo samo
u prijevodu Ljubljananina Samuela Budine. Ovaj je prijevod udeen po latinskom izdanju Schwandtnl'rovu.

www.crohis.com

Govor Nikole Zrinskoga uoi dolaska Sulejman ova pod Siget 1566.

97

vrata gradska zatvoriti. im su se svi ti II unutranjoj tvravi

skupili, stupi na ulici u maloj tvravi medu njih na srijedu sam
gospodin Nikola Zrinski i svima otprilike ovako progovori:
Brao moja, koja sluite u vojsci Velianstva carskoga,
ljudine, junaci! Ve pojedinci jasno vidimo, da nam je turski
car za vratom. Stoga je prijeka potreba, da se pripravimo i neustraiva srca doekamo neprijatelja naega, neprijatelja cijeloga svijeta i imena kranskoga. On se obijesno s nepromiljenom smjelou uzda u snagu svoju i u mnotvo ljudi nevjernika, te se die na nas orujem. A mi polaemo nadu s5VOjU i
pomo u Boga, koji nas moe bez ikakve muke obraniti, a njih
opet vrlo Iako upropastiti i odbiti. S oduevljenjem dakle treba
da ekamo dolazak njegov i ne smijemo se dati zastraiti silom
njegovom ni golemim etama. Ta ne sumnjam nimalo, da e nam
vinji Bog, ako ga iskrenom molitvom zazovemo, dati pomo
i dobrostivo pritei. A prije svega treba nastojati, da budemo
sloni i vjerni, da meu nas ne zae nikakva razmirica, da se
ne gaji neprijateIistvo ni mrnja, da se ne die jedan na drugoga, nego svom se silom treba upeti, da se meu nama svima
radije udomi potenje i da ovdje boravimo u najveoj slozi i
ljubavi, dok se god svidi volji Bojoj. Zato, brao moja, drim,
da nije bez koristi, ve upravo od prijeke potrebe, da se u
prvom redu i prije svega zakletvom zakunemo. Najprije zavjerimo se Bogu l PO dui obeajmo stalnost i potenje najvioj
c)blasti naoj i ovoj nesretnoj domovini! Najprije u se zakleti
ja a poslije mene vi, da ne podam ja vama a vi meni ikakva
povoda nepouzdanju. ujte sad zakletvu moju!
})>>Ja Nikole.. knez Zrinski, obeajem najpdje Vinjemu
Bogu. zatim carskomu VeIianstvli, naemu vrhovnomu gospodaru i vladaru, pa ovoj jadnoj domovini, napokon i vama vojnicima i junacima, sada ovdje sakupljenima. tako mi Bog otac,
Sin i Duh Sveti i jo sveto Trojstvo, jedan Bog pomogao, da vas
ne u ni u koji as ostaviti, to vie - s vama u ivjeti i umrijeti i zajedno sve, togod se zbilo. bilo dobro iIi zlo, trpjeti!
. Ve i sam razum trai. da vi isto uinite, da dignete dva
prsta, zazovete Boga za svjedoka i obeate. Poslije e svaki
vas, sam za se svome kapetanu i vjeru zadati i zakleti se na
7

www.crohis.com
9S

Govor Nikole Zrinskoga uoi dolaska Sulcimanova pod Siget 1566.

samim vratima., Stoga emo pomno paziti. da vas svaki pa rije pisarevu jasnim glasom kae, digavi dva prsta; a tko to
sluajno ne ustjedne da uini ili kae, da ne e, njega emo
otro kazniti, jer taj ne misli nipoto s nama udilj dokraja ustrajati, te ga s pravom ne treba drati za prava ovjeka nego za
izdajicu. Zato emo zapovjediti, da ga smjesta uhite.IOvo neka
vam je prisega:
Mi svi graani. konjanici, pjeaci i plemii carskoga Velianstvc! prije svega se zaklinjemo Vinjemu Bogu, zatim
svome kranskomu vlado.fU, ovoj svojoj domovini i gospodinu
naemu knezu Nikoli Zrinskomu i sveano obriemo, da (emf)
se njemu u svemu sc:svim pokoravati, kako vjernim i estitim
ljudima dolikuje, stalno obeaiemo, da emo s njima i ivjeti i
umrijeti.
.Osim toga ujte, to elim, da znate: ako meutim doe
smrt i ugrabi me, to vama namjesto sebe postavljam evo 1'0daka svoga gospodina Gapara Alapia i nalaem vam, ela mll
se pokoravate i najveu mu ast iskazujete. kao to ste meni
samome, pa ako vam togod naloi, izvrite revno i sasvim
vjerno!1 Nadalje pripazite na ovo: ako koji konjanik ili pjeak
uskrati poslunost kapetanu svojemu ili pukovniku ili se oglui
zapovijedi ma s kojega razloga i pokua silom ili golim maem
na njega navaliti, neka se ubije. Dalje e se smjesta ubiti onai.
koji bi tursko pismo primio iJi itao; nade li tko pismo strjelicom
dobaeno ili drugdje podmetnuto, strogo nalaem, neka ga odmah preda
kapetanll. a on neka ga onda baci u.
vatru. Budui
;
/lj
da e kapetani, vojvode i zapovjednici r~zdjje1iti 'strae i mjesta,
gdje je komu 'stajati i strau uvatiJto e sc na mjestLl bez ikakva suda objesiti, ako se, bio plemi kaki ili ma tko drugi, zatee, da se bez doputenja i znanja svoga kapetana, vojvode,
zapovjednika ili podzapovjednika sa svoga mjesta makao, i da
ga nije tamo bilo. Tko ima enu ili majku, moi e mu ona nZl
njegovo mjesto donijeti i dati jelo i pito i drugo, to treba: on
pak neka se i ne makne s mjesta! A tko nemh ni matere ni ene,
za njega e se prirediti hrana u kuhinji mojoi, a primit e je :j
zgodan i odreden as preko svoga zapovjednika. T vina e dobiti. tko ga nema, - svaki estak iIi etvrtinu mjerice na dan, uz

www.crohis.com

Sudake

prilike u Hrvatskoj god. 1570.

99

to kruh, o:at i sol. Tko je oenjen, a nema kruha, davat emo im

krmetine i brana. da sebi sami zamijcse kruh} Napokon. zateku li se dvojica, gdje neto potajno snuju i apu, bez okoli~enja neka se obojica vjeaju. Pa uje li tko sluajno ili vi(1i, a
rje htjedne srodstvu za volju prijaviti. bez otezanja neka se jednako kazni. kao i oni. Najposlije, ukrade li tko drugomu ma paru
samo. neka se namah objesi"

4:! .

Sudake

prilike u Hrvatskoj god. 1570.*)

Acta et articuli. (Saborski spisi i zakljuci).

Napisao dr. Rudolf Horvat.

Banski sud ') ~oet e svoje djelovanje ve u oktavi blagdana sv. Triju Kralja. Sabor eli. da se ovaj sud vri s najveim
sjajem i strogou. kako to zahtijeva ozbiljnost l starina toga
ina. Sudovima e predsjedati banovi,") ravnat e njima protonotar Mirko. a prisustvovat e ]3 prisenika.") Od strane hr\'atskih velikaa ') izabrao je sabor grofa Matiju Keglevia i baruna Petra Rattkaja. od strane pak stalea i redova ") budu izabrani viceprotonotar Ivan Petrievi. zagrebaki kanonici Tomo
Dubravski i Stjepan filipovi tc sveenik Ivan od Dobre kue,
Gapar Dra~kovi. Matija rnkovec. Bartol od vare. Mojsija
Homski. Ivan Krukoveki. franjo Gregurovaki i Matija Zalothnoki. Ako koji od tih prisenika - radi bolesti ili privatnih posala - ne bi mogao doI na sud ili ne bi mogao do
kraja ostati na sudu, moe sud stvarati odluke u nazonosti
ostalih prisenika. Za vrijeme suenja ne smiju se kmetO\'i
nikamo seliti, da se u sluaju potrebe kao svjedoci odmah mogu
na sud dovesti.
*) Priopene zakljuke je stvorio hrvatski sabor u Zagrebu 4. sijenja
1570. - l) Judicia octavalia. - ~) Biskup Juraj Drakovi i grof Franjo Fran.karan Slunjski. - ') Assessores sedis judiciariae. - <) Assessores loco banorum. - 5) T. j. sveenstva, plemstva i gradova.

www.crohis.com

100

Sudake

prilike u Hrvatskoj god. 1570.

Za taj posao dobivat e posebnu plau banovi, protonotar

i svi prisenici. 6 ) Protonotar dobit e 200 fOL, Matija Keglevi i
Petar Rattkaj po est ugarskih forinti na tjedan, a svi ostali pri
senici IPO dvije forinte na tjedan. Da se uzmogne taj novac
pribaviti, zakljuio je sabor u tu svrhu n o v i p o rez. Svi velikai i plemii moraju od svake kue kmetova svojih u upaniji
zagrebakoj, krievakoj i varadinskoj platiti po 15 dinaraosim redovitoga poreza (dica regia). Isto toliku svotu platit e
svaka kua u prekokupskim stranama (t. j. u Hrvatskoj jUgoistono od rijeke Kupe), gdje se inae nije pobirao nikakov porez. Taj novac moraju velikai i plemii ubrati od kmetova
svoiih najkasnije do Svijenice god. 1570. Sabrane pak novce
pI'edat e Kristoforu Mikuliu, kanoniku lektoru kaptola zagrebakoga. Plemii bijahu inae oproteni od plaanja poreza. No
u ovom sluaju zakljuuje sabor ovo: Poto je sudbena uprava
openita, moraju do reenoga blagdana Svijenice na ruke pomenutoga gospodina lektora po 10 dinara poloiti takoer plemii jednoseoci;) koji borave u svim reenim upanijama, od'
svake kurije 8 ) po nainu, kako su upisani u regestu. Protiv
onoga, koji ne bi platio taj porez do Svijenice, upotrijebit e
podupan i plemiki suci pomenutih upanija sva obiajna sredstva, naroito zapljenu imutka, u koju e svrhu podupan i suci
dobiti od magistra protonotara punomo, provienu peatom
kraljevine Hrvatske.
Osim toga sveanog banskog suda vrio se u Hrvatskoj'
takoer t. z. k r a t k i s U d.9) Tomu je sudu u upaniji zagrebakoj i krievakoj te u prekokupskim stranama predsjedao
podban Ivan Fori kao upan upanije zagrebake i krievake. Sve pak sudbene poslove obavlja na kratkim sudovima
Ivan Petrievi de Miketinec, viceprotonotar kraljevstva hr-vatskoga. Stalei i redovi (na ovom saboru) istiu svoje zadovolistvo radi velike marljivosti Petrievieve u sudbenom poslovanju. LT znak priznanja ponu potpisivati arak, koliko e koji
Liobrovoljno doprinijeti iz svojih kasa, da nagrade Petrievia
u ime plae za godinu 1570. U tu je svrhu obeao ban Juraj:
") Zapisnik saborski ne veli, koliko e dobivati banovi. -- ') NobilL-s
unius s?ssionis. - b) Kute. - 0) Judicium breve.

www.crohis.com
Iz

seljake

bune (1573.).

101

DrakovI, kao biskup zagrebaki, da e u roku od 15 dana Petrieviu isplatiti 12 for., isto tako je obeala udovica Barbara
Alapi 10 for., grof Juraj Zrinski 6 for., Franjo Tahi Susjedgrad-

ski 6 for.; varadinski upan Krsto Ungnad 6 for., Gapar Alapi

6' for., Petar Kastelanovi 4 for., zagrebaki kaptol 10 for., Vuk
'Gyczy, zapovjednik tvrde Stjeninjaka/O) koja je s velikim imanjem pripadala eni 'Palatinavoj, obeao je platiti 4 for., Mihajlo
Konski 2 for., Antun Gereki 2 for., Ladislav Bukovaki 5 for.,
Ambroz Gregorijanec 5 for., Stjepan Brada 2 for., braa Impri
3 for;, Marko Tomazovi 2 for. (odmah isplatio), plemii de
itarjevo 1 for. (odmah isplatie), Krsto brada 1 for., braa
Komski 2 for., plemii Turopoljci 2 for., graani kralj. grada
Zagreba 2 for. Do toga vremena nije jo Petrievi dospio, da
s k r a t k i m s u d o m proe upaniju krievaku i pokupske
strane. Zato sabor odreuje, da velikai i plemii u upaniji kri
vako} i u prekokupskim stranama prema uviavnosti i prilikama doprinesu svoj dio u ime plae viceprotonotaru Petrie
viu, kada e kod njih obavljati kratke sudove.

-1-3.

Iz

seljake

bune (1573.).

Raki. Grada za poviest hrvatsko-slovenske seljake bune g.

1573. Starine 'VII.

1.

Iz sudbenoga iskaza Ivana Svraa iz Pua.*)

Nato ga sasvim istegnu 1 ) i strogo stanu ispitivati, a on iskaza: Seljaki kapetani Pasanac, Ilija i Gubac poalju ga, da, ako
''') Dana;

Sjeniak

*) Ovo je

tree

kod Lasinje.
presluavanje Ivana Svraa. Ivan Svra je presluan u
Ljubljani 19., 23. i 25. veljae 1573. ') Kod treega su ga presluavanja
najprije pitali "giitlich" t. j. bez muila. zatim su ga "an die Latter geb u n den" t. j. privezali za ljestve (jedne su ispod drugih, na jedne privezae
ruke a na druge noge), a onda "gezogen, streng gefragt worden" t. j.
mui\ima istegnuli i na mukama ispitivali.

www.crohis.com
102

Iz

seljake

bune (1573.).

mu je mila na ramenu glava, razvidi, gdje je gospodin grof

Zrinski sa vojskom svojom; on poe, ali ne nade nikoga. Kad se
opet povratio, upitaju ga poglavice. je li vidio vojsku. Kad je
rekao: Ne! opet ga smjesta poalju, da vidi, gdje ic vojska.
Kad se ponovno povratio pa opet nije ni za kakvu vojsku znao,
koja bi ila na seljake, dignu se nato doskora seljaci i krenu.
Dalje ree: Dode neki ovjek - on ga ne pozna - k seljacima te njima -- seljacima - javi: Sad na e doi na vas
grof Zrinski, svi ete izginuti. Nato poalju seljaci po njega Ivana - kui, neka dode k njima, pa kad je doao, poalju ga,
kako je gore reeno, uhaati.
O n i s u m i s I i I i p o r e z, d a (~e i d r u g e n a m e t e
Ll k i n u t i p a s e P o b i t i s g o s p o ct o m, k o j a s u p r o t i v
njih bila. Govorilo Se takoder, ako gospodu
11 a d j a a ju.
d a k a n e u Z a g r e b u p o CI i i car s k u
v l a d u; u b i r a t e s a m i m i t n i e u. d a e i p o r e z e.
s a l1l i e s e z a (; r a n i e u b r i n tl t i, j e r g o s p o d a 11 i t cl
11 e 111 a r e z a G r a n i c u.
Koliko je seljaka palo, ne zna pravo. Ali kad su Stubiani
Ll prvom sukobu podlegli, pade oko 300 sci.!aka.
Ne zna, jesu li se seljaci jo digli. Ali teko e to uiniti, jer
im je srce ve klonulo.
Je Ji osim Marka Noine jo uskoka hilo u savezu sa seljacima, to ne Zl1a.
Uskok Marko Noina bijae sa seljacima od poetka.
Da su osvojili Krko, bi li bi poli na Novo Mjesto. a onda
su htjeli na uskoke pa dalje.
.
Toliko je pomenuti Ivan Svra danas 25. veljae na mukama priznao: zatim mu dadoe na razmiljanje, da opet kae.
sto mu je poznato.
2.

h drugoga sudbenoga iskaza

I~ije Gregoria.*)

Ovdjenji gradski sudac Ivan Hi"!tstocker, doktor prava,

imao je sa svojim drugovima povjerenicima ispitati ovim pit~") Hija
1573.,

Gregori

tumaem

je presluan u Beu i to 11. travnja, 2. i ll. svibnj:l

je bio Matija Piin "M u st e r s eh re i b e r" u hrv. Krajini.

www.crohis.com
Iz

seljake

bunc (1573.).

103

njlma Iliju Gregoria. seljakoga vou. Prema predanjima imao

ga je ispitati i na mukama, ako bi mu se potrebno inilo.
lanak l. Kakva su osebujna, grozna nedjela i nepravde
~tari TaIli, njegovi ljudi i sinovi njegovi poinili ondje njemu Iliji - ili drugim seljacima i podanicima pa njihcvim enama.
djeci i druini? Neka to natanko ispripovijeda.
2. Tko je Cubes-beg, koga su htjeli za kralja postaviti i
kog"a su takoder poslije uhvatili i bacili u tamnicu ....
7. Zato je poslao uskoka Marka Noinu II Kranjsku k drugim uskocima? Zato je i s tilll uskocima htio onako sklopiti
savez?
Odgovori:
I. Na prvi lanak odgovara lIija Gregori: kad bi Franjn
Tahi imao staroga konja. koji ne bi nita vrijedio, dao bi ga
kojemu god podaniku, za koga je znao da je imuan. On bi mll
ga morao po volji platiti; a ako bi se tko kratio, primorao bi ga.
Ba tako, kad je pomenuti Franjo Tahi imao 1000 vedara
sve sama pokvarena vina, razdijeli ga meu svoje podanike.
udari im po svojoj volji cijenu. te su mu morali onako platiti:
ako ne bi, silom bi im otimao konje i goveda.
Tako isto morali su goveda njegova na svoj troak hraniti; pa ako bi koja glava poginula ili se inae izgubila, morali
bi svakako gotovim novcem, a ne blago blagom naknaditi.
Tako su morali njemu - Franji Tahomu - hraniti i u
vati pse: pa ako je jednoga nestalo ili koji parnu 0, morali bi za
svakoga psa dati vola.
Taj Pranjo Tahi ote i njemu - Iliji Gregoriu - sav
Fmutak: vinograd, konje i blago. to je u svemu do 200 dukata
vrijedilo, a o ostalom ne e on - Ilija - nita vie da ree.
2. Ovaj Gubas-beg jest iz Stubice i podanik Franje Tahoga, ali oni ga nijesu kanili uiniti kraljem. Istina jc, da su
Gubas-beg, Mogori i Pasanac glavni kolovoe i bundije li
~vel11U, to se dogodilo.
7. Odvraa, da nije sjao nikoga; taj je uskok sam k njima
doao. do tri dana ostao i njemu - Iliji - rekao, neka napadne
druge uskoke; kad oni vide, da nema ale, pridruit e se i oni
seljacima, a inae ne smiju uskoci njima nikako pomoi.

www.crohis.com
104

Konac Vrameve kronike.

--.

Konac \}rameve kronike.*>

Kronika \Jezda zno\Jich zpra\J!iena kratka szlouenzkim iezikom
po D. flnto!u pope 'i7ramcze kanouniku zagrebechkom.
]573. Gozpo: Jurai Draskouich, Jersekoml) Kalachkim pozta:
Ferenacz zlul1zki Frankapan, Ban .Horuatzki i Szlouenzki vVarosdine varase vmre. I toga sueta premeni, Pokopan be vZagrebeckke Czirkue, szuctom
Kralie.
Velik pomor iezt vchinen vParlskom varase, l1lcg Kerscheniczi zauolo vere. t )
1S73. Kmeti na Szlouenieh vztali i zdignulizuze bili proti szuoie
Gospode, i Plemenitim ]iudem, kotere 3 ) poszekosse,
obeszisse, pomorisse i Oztale napokornozt dopelasse.")
1574. Gozp: Gaspar Alapi Horuatzki i Szlouenzki Ban be poztaulen. To izto leto pod luaniGhi, luan Panouicz
Iuanechki Kapitan, zmalimi szuoimi Vnoge 5 ) Turke
razbi i pobi zBosiu 6 ) pomochiu.
]575. Boszanzki Beg razbi i pobi Gozp: .Herbarta Auerspergara
na .Horuateh pri Budachkom i glauu vchini odzechi i
ezaru vCzarigrad na czazt pozla, a Zina 7 ) niegouJ
Gozp: Bolffa sina vhitise, i vnogo porobisse i poplenisse i veliko kerschanzka robia vBaznu ieta S) odpelasse.
1576. Stefan Batori Somloi, Voiuoda Jerdel.zki, Kraliem Lengelszkim ali Polszkim po Sigmunde pozta.
*) Antun Vramec, rodom po svoj prilici iz Vrbovca kod Podsusjeda,
bijae kanonik zagrebaki (1573.), a kasnije upnik u Varadinu, gdje je valjada
i umro g. 1587. Kroniku je svoju izdao u Ljubljani 1588.; sauvana su nam
samo dva primjerka: jedan II Ljubljani, a drugi II Zagrebu u sveu. biblioteci.
Ovaj je odlomak priopen po izdanju Jugoslavenske akademije, to ga je
priredio prof. Klai (Monumcnta XXX!.). - l) Nadbiskup. _ 2) Bartolomejska no 24. kolovoza 151'2. -- O;) Koje. - 4) Dovedoe. -- 5) S malo svojih,
mnoge. - ';) Bojom.
') Sina. - ') Uzeta.

www.crohis.com
Konac

Vrameve

kronike.

105

Turczi gradi zauiesse) Busin, Czazin etc. na Horuateh na

ou krai Vna.
Maximilian Czezar Rimzki gore na Niemezeh vRadispone
toga zuieta bolsim premeni. 10)
Rudolfus drugi toga imena Kral Vogerski, Zin Maximiliana Czezara, be obran l1 ) Rimzki Czezar na
Nemezeh.
Ouo izto leto Gozp: Baikhart Auerspergar, poztaulen be
Kranzke zemle ali Orzaga Kapitan vLublane.
12
iS?? Ouo vreme Czezar Rudolfus peruieh ) dole vBech, Czezarom buduchi doide.
Turezi zauiesse Szrachieze i okolu nekoliko gradou,
opet posgal1si 13 ) Turczi oztauisse ie puzte.
Zrin Grad Turei zauiesse na koneze ouoga leta, od toga
grada imenuiu i zouoze Gozpoda Zrinzka i Groffi.
-t 578. Guozdanzko grad vezdaH) na zaehetke ouoga leta Turczi
zauiesse. Dubouezch varas na veliki petek Turczi
vez 15 ) posgasse.
Gozpodin Christof Vngnad Szlobondni Gozpodin i Baro
vSonekll, Span 10 ) i Knez Varosdinzke i Zagorske
megie'), \'eehnik i tonachnik Czezaroue szuetlozti. Dalmatinzkim, Horuatzkim i Slouenzkim Banom, Bogu vzamogochemu na diku hualu, posta.
Cozp: Stefan Gregorianczi viezebanom takaisse,18) vezda
pozta.
Staiarzka, Korotanzka i Krainzka Orzaska 19 ) Gozpoda,
zKarolom Herezegom za volo 20 ) obranbe oneh
gradou, ki iezu na Kraine proti Turkom, vPruku 21 )
varase poleg Mure, vZprauisehe 22 ) i tonache iezu bili
ouo vreme.
Cozpodin Jurai Draskouich, Kalaehki Ersek 23 ), oztal.li
Zagrebechku Biskupiu, bemu 24 ) dana od Czez: Sz.
Giurzka Biskupia, i Vogerzkoga Orzaga Canzellaria.
Gozp: Tuanus Monozloi, kize imenuie prideukom Kranehi ch, Peehuizki Biskup, i Z~grebeehki Prepu st, 2:,)
") Zauzee. - '0) S ovoga se svijeta u bolji prestavi. - ") Izabran. 12) Prvi put. _ 13) Popa!ivi. _ U) Sada. _ 15) Sav. la) upan. _ 17)
upanija. - 18) Takoer. - "') Dravna. - 20) Za volju, zaradi. - 21) Bruck
na Muri- - ""J Na saboru. ") Nadbiskup. - 24) Bi mu. "O) Prepot.

www.crohis.com
106

eki znatniji zakljuci nutranjo-austrijskih zemalja,

Zagrebechkim Biskupom pozta. A Cozp: Peter Heressinczi, Lektor Zagrebechki, Velikim Prepustom
Zagrebechkim pozta.
(;ozpodin luan Auerspegar OZIaui Generalzku Kapitaniu,
Haruaczke i Dalmatinzke pokraine, to izto leto.
Gozpodin luan Ferembergar, od KarOla Herczega be poztaulen Ceneral na Heruatczkoi i Dalmatinzkoi
Kraine.
Oue Kronike.
Konecz.

+5.

Neki znatniji zakljuci nutranjo-austrijskih zemalja

na saboru u Brucku na Muri o obrani hr\1atskosla\1onske Krajine.
Lopai, Spomenici hr'Jatske Krajine. (Monumenta X'iJ.).

U oujku 1578.
Stalei priznadu potrebu ozbiljnih mjera za obranu od
du ne padnu u tursko suanjstvo. Dosadanje su novane sile u tu svrhu nedostatne; godimice je davala zato njemaka drava 140.000 rOL, car 60.000, dok ie paJpa bio obeao
40.000 krunaa za talijansku granicu. Stalei stvore medu
ostalim ove zakljuke: 1. Krajinu hrvatsku i slovinsku valja
preurediti zgodnije i prema potrebi; 2. troak valja dopustiti
na pet godina; 3. potrebiti novac neka se odmah namakne; 4.
u ratno vijee, koje e se osnovati, birat e tajerska 3, Koruka
2 i Kranjska 2 lana; 5. utvrde i gradovi na Uni drat e se.
koliko se igda bude moglo; 6. vojska u Kraiini ima se bez
razlike zaprisei; 7. na ugarsku granicu ima se osobito paziti,
jer odatle etuju Mrtovlasi a do Graca; 8. prijevozi u Zagrebu.
Sisku, uMalnarima (?) imaju se urediti.
Turina,

www.crohis.com
Neki znatniji zakljuci nutranjo-ausrrijskih zemalja.

107

Ponajprije pak zakljue stalei II Brucku, da se ve pri-pravljenim novcima podigne nova velika tvrava (Karlovac\
i poprave stare utvrde u Krajini; za to je bilo. odredeno 420.000
for. Kaptol zagrebaki ima se pozvati, da preda grad Sisak.
Utvrditi valja Hl astovicu, a sa 8000 ior. neka se sagradi nova
straarnica medu Siskom i Hrastovicom; za gradove uz Glinu
doputen je troak od 20.000 for., za Biha 20.000, za gradove
meu Biem i Senjom 5000 for.. za Slunj 5000 for. Radnje valia
ctpoeti najprije u Dubravi, Crikveni, Biu i u Slunju. Za topnitvo valja pribaviti iskusna nadstojnika, kojemu e biti doznaeno za prvu potrebu 5000 for. Zakljuene su i odredbe raj}
boljega plaanja i opskrbljivanja vojske hranom.
Izdan je naputak za dvorsko ratno vijee f za vojnoga
blagajnika. Slijepa mjesta, za koja ljudi dobivaju plae, a Ile
vre slubu, imaju se u Krajini dokinuti. Kod namjetenja viih
asnika valja gledati najpriie na sposobne zemljake (nutranjoaustrijske).
Osobitu panju valja obratiti na utvrcie i strae na Uni, da
Turin ne osvoji i ostatak Hrvatske. Nadvojvodi Karlu preporuie stalei osobito Biha, Ripa, Sokol, Izai, Brekovicu,
Zrin i Gvozdansko, koji su gradovi jako zaputeni. U Gvozdanskom nalaze se na glasu rude, a unski je kraj plodan; Z~I
jednim i drugim jako ezne Turin.
ive ima se dobavliati iz Metlike, rnome[ja i Graca (na
Kupi) do Ogulina, gdje valja urediti 'krune pei i opskrbljivati
Biha, Slunj, Modrue, ]esenicu, Dabar, Mutnik i Trac.
Hrastovica je znatno mjesto, treba postaviti osobito vjeta
i hrabra zapovjednika. U Bihau treba urediti oruanu i barutanu, a u Krupi podignuti most na Uni. Osim toga trebalo bi
nainiti most na laama te ga dopremiti od Krkoga u Kranjskoj
do Siska. Stalei se nadahu za stalno, da e se Krajina, kad se
tako uredi, moi u miru i sigurno uvati, a narod, koji se poeo
na sve strane raseljavati, da e se u stari zaviaj svoj povratiti. Nadali su se osobito velikoj dobiti od srebrnih ruda II Gvozdanskom.
Vojne ete imale bi se gote vo svuda umnoati. Za pukovnika u hrvatskOj Krajini doputena je mjesena plaa, u svemu
t

www.crohis.com
108

Neki znatniji zakljuci nutranjo-austrijskih zemalja.

---=--=

--_.-==--

567 for. Senjska kapetanija neka ima 360 momaka s mjesenim

trokom od 1877 fOL, Ogulin 287 momaka, bihaka kapetanija
G89 momaka s trokom od 3520 faL, slunjskoj kapetaniji doputeno je mjeseno 1240 for. i t. d. Slavonska Krajina neka broji
200 arkibuzira i 400 husara, svega 600 konjanika te 350 njemakih sluga i 1750 haramija, ukupno 2100 pjeaka; mjeseni
troak neka iznosi 12.708 for. a godinji 152.496 for.
'Stelei izjavie elju, da hrvatski ban st~muje u Varadinu;
za linost je njegovu doputeno 50 konjanika i 50 haramija. Banove ete neka se zajedno s ostalom krajikom vojskom
vjebajU.
Obrambena linija neka bude na Glini, a pomone ete neb
se namjeste na Kupi i Savi; ovdje neb budu poglavito utvrde
Sisak i Hrastovica. Do Slunja je mnogo stalo; ako on padne,
pasti e i Dabar, Otoac, Brinje, Jasenica; zato bi ga trebalo
ojaati i vojsku pomnoati za 150 konjanika. U Kremenu, gdje
Turci preko Korane prelaze, neka se postavi 50 vojnika. u Cetinu 100 pjeaka i 50 konjc.nik~l, a i uKladui 100 konjanika.
Mnogo je stalo do mjesta Hresna na Glini, kL!da Turci obino
prelaze, pa zato bi trebalo i tu smjestiti 100 konjanika. Taj bi
kraj uope trebalo ojaati za 700 konjanika i 950 pjeaka.
Dobro bi bilo, da Hrvati odstupe 20-40 dijela svoga itJ
za hranu vojske uz plau. U Brestu na Kupi valja vrstu Obranu
podignuti, a Ripa, koji je znatan za Biha, uvrstiti i u njem jaku
kulu za 50 vojnika sazidati. Gradove na Glini, koji se ne mog~l
braniti, treba razoriti osim Vrangoraa, jer taj brani Topusko.
Vei dio ovih prijedloga i zakljuaka potvrdi nadvojvoda
Karlo izdanim obrambenim redom (Defensions-Ordnung) od 2--1.
sijenja 1578. i rezolucijom od 6. oujka ]578.

www.crohis.com

Ban Tomo Erdedi izvjeuje o bitci kod Siska.

109

46.

Ban Toma Erdedi izvjeseuJe o bitci kod

Siska (22. lipnja 1593.).
Izvjetaji Cobenzelovj rimskoj kuriji.*)
Prejasni vladaru!
Koliko je Hasan-paa u ovim krajevima i oblastima Njegova ces. Velianstva neko vrijeme bjesnio i kako je opustoio
ovo nesretno kraljevstvo, to ne sumnjam da je Vaa Prejasnost
ve odavna razabrala. Njemu dodija mir i ugovor, te zauze preanjih dana katel Drenin; a jer mu se srea nasmijala, opkoli i podsjedne lS. o. m. Sisak. I bio ga je bez prestanka iz
est velikih mjedenih topova. A meu tim topovima bijae prvi
i osobit onaj, to ga je jednom izgubio Ivan Kacijaner, a vanredne je veliine. Kad smo za te pokuaje i navale paine uli .
gospodin general hrvatski, gospodin Ekenberg, pa i ljudi s granice slavonske, krenusmo neustraivo da Sisku donesemo pomo i da zaemo na otok reene tvrave Sisak. Paa nam izide
s 10.000 po izbor konjanika i pjeaka ususret da se s nama pobije. Mi spravni na borhu i obranu kraljevstva ljuto se sedmi
dan podsjedanja sukobismo s neprijateljem. On je naoj navali
neko vrijeme junaki odolijevao, ali najposlije kiom hitaca muketira karlovakih potisnut nae II bijeg; a za njim
na bijegu u tabor, to ga je imao s onu stranu Kupe, navalismo
mi i natjerasmo ga u pomenutu rijeku Kupu. On potone s etiri
bega i s cijelom gotovo vojskom. Paino su tijelo danas izvukli,
i zarobljenici su ga prepoznali. Izvukli su i leeve Kuer-bega.
zapovjednika petrinjskoga Rustan-bega i neaka cara turskoga
Mehmed-bega. Da nijesmo tako razbili pau, tvrava bi Sisak
bila zauzeta ili neprijatelju preputena i predana. I to se juer
cvdje pod vladom Vae Prejasnosti a s pomou i milou Bojom dogodilo. Otesmo neprijatelju sedam velikih topova i nekoliko falkoneta pa tako i nekoliko novih laa. U taboru II
Sisku 23. lipnja 1593.
Vae Prejasnosti najponizniji sluga
Toma Erdedi, ban slavonski.
*) Ivan Cobenzel, savjetnik nadvojvode Karla i Ferdinanda u Gracu

www.crohis.com
110

Prilike u Hrvatskoj od god. 1593.-1594. za rata s Turcima.

-1:7.

Prilike u Hrvatskoj od g. 1593.-1594.

za ra'ta s Turcima.
Izvjetaji Cobenzelovi rimskoj kuriji.
"Preveo dr. Karlo pl. Horvat.

A.
Gradac, 18. listopada 159.3.
Naa nesretna 11rvatska i slavonska Krajina desi sc II
krajnjoj nudi, jer u Zagrebu nema vie neg-o 300 njemakih
vojl11ka, a i ti Sl! glachli. bolesni i u takom neredu, da po one
nom sudu dostaje tek Sto ijih. da ove tri srotlJ1C raspra JIa
sve strane. Karlovac, g-1avno mjesto u llrvatskoj, takoer je
prazan. u njem Ilelll<l vie od :1()0 njclll, kih \'ojllika. jer se lz
njega povuklo 400 arkibuzira konjanik8. kao i hrvatska Jaka
koujica. jer tijekom vie mjeseci ne dobie ni pare plae. Prejasni (nadvojvoda) Ernest, preesto je ve pisao caru, da tome
doskoi, a nejaslli (nadvojvoda) Maksimilijall in; to isto svaki
drugi dan. no sve zaludu, jer ne dolazi nikaki odgovor. Niti novac niti to drugo, vjerujem vrsto, ne pomae, nego da nas
sam Bog, gospodar na, ne uva, ve bismo odavno bili u jarmu
i ropstvu turskome. I neka mi vjeruje presvijetla gospodstvo'),
ako se zakratko ovo ovdje kako drugojaije ne opskrbi, da e
neprijatelj zauzeti sve do Frijula. Slabo e se neprijatelj obzirati tla tvravu, to je kane podii gospoda mletaka; prezret
c:e je i obai j jednim samo mdetom pollarat e i unititi sve dD
Tarvisana, kako je to ve uinjeno u vrijeme Ljudevita Mora,
vojvode milanskoga. Zato se S molbom utjeem Vaoj presvijetlosti, ako bi sv. otac elio pomoi caru u ovom tekom ratu,
neka Ol1a zamoli sv. oca, da bi se oinski sjetio gore pomenutih granica (Krajine hrvatske i slavonske). koje se datih!
Njegove izvjetaje, to ih je slao rimskoj kuriji, priopio je dr. Karlo pl. Horvat u Starinama knj. XXXII. - 1) Kardinal Centio Aldobrandini.

www.crohis.com
Prilike u Hrvatskoj od g. 1593.~-15g4. za rata s Turcima.

111

Italije i koje su tako uredcne, da zauzme li Turin samo jedan

katel, to se zove Otoac, zauzet e namah i Senj, a odanle
e moi za dan i no biti u Istri a za dva dana u Frijulu, a zatim
e udariti na Italiju s kopna i s mora, kako e mu se samo prohtjeti; a to Vaa presvijetlost moe vidjeti i rukom pipati na prlloenom nacrtu. (Ovome listu priloio je Cobenzel i kartu, da papi
jano pokae pogibao od Turaka. (Vidi Starine XXXII. p. 225).
Ta stvar morala bi jamano probuditi i potaknuti Mleane. da
nam pomognu utvrditi pomenuti katel Otoac, a ne da uludo
bacaju novac za tvrdavu, to je naumie podii u Frijulu. im
Turin zauzme Otoac i Seni, uznemirivat e namah cijelu
Dalmaciju, II bre e svake veeri pod katele venecijanskc slati lae svoje, kojima e zaprijeiti dovoz hrane iz
Chiose i iz onitl ostalih krajeva u Veneciju. S obzirom na nedostatak trgovanja bit e nesretniji, negoli su bili. kad im Genavezi zauzee ChiosLl i prisilie ih, da prihvate onc uvjete
mira"to su ih njima oni predloili.
No ne e biti samo oni nesretni, nego osim njih i Ravena i Rimini i cijela Romanja i Marka ankonska samo
zbog tega, ako Turin zauzme Senj, iz kojega e danomice
moi slati prema onim stranama toliko laa. koliko e mu se
prohtjeti. Od tolikoga zla neka nas Bog uva!

B.
Beko Novo Mjesto, 2. travnja 1594.
Dallas 30. oujka za 24 ure primismo vijest. da je grof
Zrinski, kao to Breznicu, zauzeo takoer Segest, to ga Turci
ostavie. Sada oekujemo novosti ispod Sorge, kamo je otiao
namah. Sorga je znamenit katel, to ga sa Sigetom izgubismo
1566. Sva su ta mjesta izmedu Drave i Blatnoga jezera blizu Dunava; odatle sc toliko puta Turci zalijetahu u tajersku i II
okruje eljezno, to granii s Austrijom, te je to ve bilo preteko snositi.
Nadam sc, da u moi VaQj presvijetlosti jo u ovom mojem pismu javiti zauzee Sorge, a i drugo. Kad bi se moglo dobiti doputenje od cara i gospodina velikoga vojvode toskan-

")

Mleani.

www.crohis.com
112

Instalacija bana Nikole Zrinskoga mJ. (1649.).

skoga, da se onih 1000 vojnika, to ih je ovaj obeao caru, ukrca

u Riminu ili Raveni i da se prevezu prema Senju, u osam dana
bismo zadobili nesamo Biha, to je prole godine izgubljen,
nego i cijelu Hrvatsku, koja bi bila n e i z r e e n i s p a s i s ig u r n o s t za Italiju, i zato treba da se to pribavi i priskrbi
od svih skupa. Imajte, presvijetli gospodine, za ljubav Boju
na srcu tai posao.

48.

Instalacija bana Nikole Zrinskoga ml.

(1649.).
Rattka~, Memoria Regum et Banorum regnorum Dalmatiae,

Croatiae et SclalJoniae.*)
Ve je bila minula godina, to je car Ferdinand odlikovao
Nikolu Zrinskoga namjesnitvom II ove tri kraljevine; a budu;
da je bio duan platiti neprijateJiu vedu neizmjernu svotu,
te meutim nije mogao isplatiti plau banskim vojnicima, zato
ni Zrinski nije mogao vriti dostojanstvo svoje. Stoga se poetkom godine 1649. mjeseca sijenja isplati plaa, poto su
blagajnici dobili nalog, a ujedno u to vrijeme predstave njega po
nalogu carevu velmoama i plemstvu u Varadinu kao p o tk r a l j a (prorex) Petar Petrii, zagrebaki biskup, nasljednik
Martina Bogdana. ovjek vrlo uen i znamenit pravnik, i Nikola
grof Erdedi. Na sabor bijae onamo nagrnuo ba veliki broj velikaa i plemia u jednu ruku, jer je ve vie godina bila banska
stolica ispranjena, pa se na se.boru Ilije nita o prilikama do-

,C

*) Juraj barun Ratkaj Velikotaborski, (rodio se god. 1612., a bijae kanonik zagrebaki umr'o g. 1666. kao upnik novovd;ki) napi a u est knjiga
djelo "Memoria R gum et Banorum Regnorum D.. C. et S., inchoata ab origine ua et usque ad praesentem annum MOCU!. deducta" tiskano u Beu
1652. Prva i druga knjiga od malene su cijene, najbolja je peta i e ta, gdje
govori kao savftmcnik; ali i ovdje treba biti na opr zu, jer je je pri tran.
Gore pomenuti abor po Valje ga za poslanika na pounski sabor.

www.crohis.com
1t3

Instalacija bana Nikole Zrinskoga ml. (1649.).

==-----====

movine raspravljalo, u drugu ruku, da estitaju Zrinskomu i da

budu revni sluatelii krasnoga govora, to ga je govorio biskup
o besmrtnim zaslugama porodi'ce Zrinskoga za cara i domovinu i o prekrasnim vrlinama samoga Nikole. Ban najposlije
sam odgovori govorom, koliko kratkim, toliko jezgrovitim i
zrelim ovako:
Da cijeli taj mnogobrojni sabor ovoga slavnog kraljevstva na velianstven i uzvien pogled na velikae ne zanosI
duha moga, ne znam, presvijetla, preasna i ostala gospodo, to
bi me ponukalo, da preuzmem ovaj teret. Razmiljao sam
zaista, da ponizno molim posveeno carsko Velianstvo, premilostivoga gospodara i kralja naega, da se udostoji potedjeti
mene tom tekom asti, jer moj me genij vie zove, da maem
radim za korist domovine, negoli da nosim togu. A tko bi se,
gospodo i rodoljubi moji, usudio samo svojom razboritou preuzeti vladu od vie kraljevina osobito u ovo teko vrijeme,
kad nema sigurna mira ni oevidna rata, nego svaki zakutak
prijeti iii sebi ili ,drugima propau? Evo sva kraljevstva evropska sa udnovatom nestalnou sree prevru meu sobom
propast i krajnje rasulol). Zaista o velik stup mudrosti, o potporu
bojnih vrlina mora da se oslanja onaj, koji eli upravljati tako
golemom laom ili to vie kormilom toga slavnog kraljevstva
u tako burnoj nestalnosti sree. Kako bilo da bilo, gospodo i
rodoljubi maH, zacijelo se u srcu ne boiim nikakve mijene sree,
kad vidim, gdje se odanost tolikih uglednih velikaa vee mojom pripravnou. Stoga rado nuam i posveujem slubu svoju,
sreu i ivot svoj o voj p r e m i loj d o m o v i n i; ujedno vas
sve zaklinjem besmrtnim Bogom, da i vi budete sloni i pazite
. budno na dravu I ) pa da i meni, ako me vidite, gdje sam sluajno
klonuo pod teretom, priteete savjetom i drugim prekrasnim vrlinama svojim. Vjenom pak hvalom zahvaljUjem Njegovu posveenom Velianstvu, kralju i premilostivom gospodaru naemu, to je cijelome svijetu pokazao, da me poauje takovim
dostojanstvom i da mu je mila moja sluba i vjernost djedovska.
Vazda u zaista, dogod bude kaplje krvi u meni,nastojati da i

l) Ba je svrio tridesetgodinji rat (1648.). -

2) T. j. nau.

www.crohis.com
114

Zapisnik hrvatskoga sabora od 12. prosinca 1663.

=====

vjecmm svojim uslugama zasluim tu milost Njegova Velianstva.

Kad je to rekao, a plemstvo mu preko protonotara kraljevine Ivana Zakmardija zahvalilo za ono svima odano srce,
odgode se raspre o tekim poslovima na sjutradan, i svri se
slava onoga dana, a prije se polo u franjevaku crkvu sv. Ivana
Krstitelja, te je ondje ban po starom obiaju drao u desnici
ezlo, u drugoj ruci zastavu pa se uz jek trubalja i bubnjeva i
gruvanje prangija na rijei biskupove zakleo.

49.

Zapisnik hr\1atskoga sabora od 12. prosinca 1663.*)

Preveo dr. Rudolf Horvat.

Spisi i lanci gospode stalea i redoval) kraljevine Hrvatske i Slavonije, zakljueni II glavnoj njihovoj skuptini 2 ),
*) Priopujemo ovaj zapisnik, jer se u njemu zrcali samostalnost Hrvatske: hrvatski sabor bira u ono vrijeme visoke inovnike, die vojsku, raspisuje porez, podjeljuje indigenat.
I) Pod "staleima i redovima" razumijevaju se svi lanovi tadanjega
sabora hrvatskoga. To bijahu u prvom redu "virilisti", t. j. takovi odlinici,
koji su imali lino pravo, da dolaze u hrvatski sabor, dakle biskup zagrebaki, velikai (grofovi i baruni), pa neki dravni dostojanstvenici na pr. podban i protonotar. Virilisti bijahu pozivani banskom pozivnicom. Rano se kod
nekih velikaa hrvatskih ustalio obiaj, da ne dolaze u sabor sami glavom,
ve da onamo alju svojega punomonika, koji je morao biti plemi. Tim je
samo porasla mo plemstvu, koje nije imalo pravo, da glavom dolazi u hrvatski sabor, nego je unutar svake upanije biralo po dva delegata. Jednako
su delegate svoje odailjali kaptoli zagrebaki i azmanski. Po zastupnicima
svojim bijahu u hrvatskom saboru zastupani kraljevski slobodni gradovi,
kojih bijae u tadanjoj Hrvatskoj samo etiri: Zagreb, Varadin, Koprivnica
i Krievci. - 2) Glavnom skuptinom (latinski: "generalis congregatio") zvao
se hrvatski sabor za razliku od skuptina, koje se sastajahu u pojedinim upanijama.

www.crohis.com
Zapisnik hrvatskoga sabora od 12. prosinca 1663.

115

koja se po nalogu presvijetloga i preuzvienoga gospodina

3
bana ) grofa Nikole Zrinskoga obdravala 12. prosinca godine
'Gospodnje 1663. u slobodnom i kraljevskom gradu Varadinu.
1.
Budui

da je smru Gjure pl. Zakmardija ispranjeno mjesto

podupana upanije krievake, povjerava se ova sluba Franji
Pl. Majcenu, dosadanjemu podupanu upanije zagrebake;
mjesto pak Majcena bira se Ivan pl. Domjani za 'podupana
upanije zagrebake. Obojica nato poloie sveanu prisegu!)

2.
Turin,

taj najljui neprijatelj imena kranskoga, nedavno

je iza tekoga podsjedanja zauzeo Nove Zamke, najvri branik
Ugarske, te nadaleko i nairoko opustoio nesamo Ugarsku, ve
i susjedne pokrajine Moravsku i Sleziiu. Turin je u blinje krajeve ovoga kralievstva 5 ) poslao brojne ete Tatara, da ognjem
i maem opustoe ovu kraljevinu i susjedno Meumurje. S druge
opet strane gotovo slina pogibao prijeti tvri Petrinji i karlovakoj Krajini. Radi toga stalei i redovi - da se ne bi inilo,
da su togod propustili za obranu svoju i premile domovine
- jednoglasno zakljuuju ovo: Ako nenadana pogibao zaprijeti
Podravini, te ondje koje mjesto doe u opasnost, tada mora 3) Gotovo sve sabore hrvatske sazivao je samo ban (latinski: nCx edicto
domini nostri Bani"). Ovoga prava nije imao ugarski palatin. Zato i vidimo,
kako sabore u Ugarskoj saziva sam kralj, a ne palatin. Time SE' tumai, to
su se sabori u Ugarskoj rijetko sazivali, dok ih u Hrvatskoj nalazimo i po
vie puta u jednoj godini, kako je ve zahtijevala potreba. - - 4) H r vat s k i
j e s o. b o r imao veliko pravo, da sam bira visoke inov1Jike. Tako je on
na pr. birao protonotara, pocupane, suce, zemaljskoga blagajnika i zemaljske lijenike. Podbana, koji je uvijek bio podjedno veliki upan upanije
zagrebake i krievake, imenovao je ban, predstavivi ga na saboru sakupljenim "staleima i redovima". Pominjemo jo, da je upanska ast u varadinskoj upaniji pripadala obitelji grofova Erdeda po pravu nasljedstva.
Drugih pak upanija nije tada u Hrvatskoj bilo. Prema tomu nije kralj II tadanjoj Hrvatskoj imenovao visoke inovnike, kao to danas ini, nego jc
imenovao samo bana.
.) Na jesen godine 1663. nalazimo mnogo Turaka i
Tatara po Slavoniji i junoj Ugarskoj, odakle su prijetili Hrvatskoj. -

www.crohis.com
116

Zapisnik hrvatskoga sabora od 12. prosinca 1663.

po nalogu gospodina grofa bana, a na proglas plemikoga suca

onoga kotara - itav kotar podravski 6 ) bez otezanja pohitjeti,
da se odbije neprijateljska provala; (u boj idu mukarci) svi j
od svake kue zajedno s Vlasima'), koji u onom kotaru borave
(na posjedima) gospode vlastele, pod kazan, odreenu u zakonima. Osim toga, ako bi nevolja dulje potrajala ili se poveala,
duni su -ll onaj kraj Podravine, to je u opasnosti, takoer
drugi kotari, koji se steru sve do riieke Save, od svakoga
ognjita poslati po jednoga konjanika od strane vlastele a od
strane podanika (kmetova) po jednoga prikladnoga i orujem
dobro opr.emljenog pjeaka; gospoda pak velikai i plemii
duni su sami glavom onamo poletjeti na obranu onih podravskih strana. - Ako pak u jedan mah ili napose bude pokuana
druga turska Pl'ovala u pokupske, petrinjske ili karlovake krajeve, tada moraju na poziv gospodina grofa Petra Zrinskoga
ustati svi prekosavski kotari S), te gospoda velikai i plemii,
koji ondje stanuju. Oporezovani kmetovi poslat e na reeni
nain konjanike i pjeake na obranu onih prekosavskih strana;
neoporezovani 9 ) podanici moraju ii svi i od svih kua; gospoda pak velikai i plemii idu sami glavom. Pomenutol1lll gospodinu grofu bit e u tome sluaju velikai podloeni nepoG) Svaka se upanija hrvatska dijelila u vie kotara, u kojima su

"plemiki

suci" (judices nobilium) vrili upravnu i sudaku vlast; oni su imali dakle
onako podruje, kako ga imaju danas kotarski predstojnici i kotarski suci zajedno. Podravski kotar opsezao je otprilike teritoriju dananjega !udbrekoga
kotara. - 7) Pod "Vlasima" razumijevahu se svi doljaci iz Bosne, bili oni
rimokatol. ili grko-istone vjeroispovijesti. Potomaka ovih"Vlaha" nalazimo
jo i danas po brdovitom dijelu kotara ludbrekoga. - 8) "Prekosavski kotari" to su svi kotari u zagrebakoj upaniji, to se nalaze na jugu od rijeke
Save. Zagrebaka se upanija u 17. vijeku protezala sve do Jadranskoga mora
te su pod nju spadala i primorska mjesta, na pr. Bakar i Vinodol. Ne treba
ipak zaboraviti, da je velik dio june Hrvatske - naroito kraj od Korane
do Primorja i Gorskoga kotara - inio t. zvo hrvatsku i primorsku Krajinu;
ona pak nije spadala pod upana zagrebakoga, ve pod generala karlova
koga, te nije priznavala bansku vlast, nego se smatrala posebnom "carskom zemljom". - ") Oni Hrvati, koji nastavahu desnu obalu rijeke Kupe,
bijahu oslobodeni od plaanja poreza, jer su Turci vie puta opustoili njihove zemlje, pa je stoga narod osiromaio. Tako isto bijahu od poreza
oproteni Hrvati u pokupskoj Krajini (izmeu Petrinje i Karlovca), gdje je
zapovijedao ban, a ne karlovaki general.

www.crohis.com

Zapisnik hrvatskoga' 'sabora od 12. prosinca 1663.

111

'sredno, a preko Petra pl. Pataia posredno podupani, plemiki suci pa drugi plemii i plemeniti rodovi l0) te oni, koji
stanuju u pokupskoj Krajini, a 'ne plaaju poreza. Ako bi pak
nastala najvea i krajnja potreba, te bi Turin s kakvom ureenom vojskom udario na ovo kraljevstvo ili podsio kakvu
tvru, tada su na takva neprijatelja duni poi svi krajevi nesamo s ovu stranu Save nego i prekosavski - na odredbu
:gospodina grofa bana, i to svi sbno zajedno sa slobodnjacima,:
onamo poslanim na raun gospode vlastele i niihovih vojnika,
koji ostaju u opisanoj prvoj ,manjoj potrebi.

3.
Za obranu domovine osjea se krajnja potreba olova i baruta. Zato je zakljueno, da pojedina vlastela - odnosno njihovi podanici - do Svetih triju kraljeva plemikim sucima
svoga kotara plate od svakoga ognjita ili kunih vratiju po
jedan rajnski forint u novom dobrom novcu za nabavu olova
i baruta. Samo pak plemiki suci durii su, da ovaj porez s kratkim raunom bez oklijevanja predadu protonotaru Ivanu Zak':
mardiju. S dvije treine toga poreza treba da protonotar za
obranu kraljevstva nabavi barut za rune puke, a jednom. treinom barut za topove te olova, koliko uzmogne; takovu rri.u~
niciju pohranit e u kuli grada varadinskoga, a nju (kuiu)j~
:kraljevstvo dalo popraviti i nadalje po samom protonotaru ---:
na troak kraljevstva - popravlja; protonotar e (iz Varadina)
barut izruiti, gdje to bude zahtijevala potreba kralievstva: Tko
bi ovaj zakljuak pogazio (t. j. tko ne bi platio propisani porez),
toga plemiki suci mogu i moraju bez ikakova otezanja glohiti, im proe petnaest dana, raunajui od pomenutoga roka
(t. j. od Svetih triju kraljeva).

4.
Zakljueno je
nedavno odreeni -

takoer,';

da kojig0d

lOS

nijesu predali :.-

~ive za )}anonu~<ll), oni'moraiu taj ive~

JO)' Pod "plemenitim rodoviina" razumijevahu 'sc opfneseoskih ple:'

ll)' U Zagrebu, Varadinu j SiskU

;mia, napose Turopolj-ci TOraganianei. -

118

www.crohis.com

Zapisnik hrvatskoga sabora od 12. prosinca 1663.

predati do skoroga blagdana Svijenice; u Iprotivnom sluaju

mogu i moraju plemiki suci globiti takove prkosnike kaznom,
kako je ve prije odredena i to prema podacima pobjraal~)
samoga ita.
5.
I to je takoer odreeno, da se nedavno u Varadinskim
Toplicama asnoga kaptola crkve zagrebake stvoreni hmak
o kazni (globO, odreenoj za one, koji ne htjedoe sudjelovat!
na vojni, ima bez oklijevanja provesti. I takove (ubrane) globe
doznauju se najposlije magistru Ivanu Zakmardiju za kupovanje olova i baruta.

6.
U odbor kraljevstva biraju se: preuzvieni gospodin grof
ban (Nikola Zrinski), poglaviti i vele moni gospodin pc>db,l1l
(Gapar Orehoveki), protonotar (Ivan Zakmardi), varadinski
podupan Nikola Patai, zagrebaki podupan Nikola Cotal.
krievaki podupan Franjo Majcen. Kr~to [)rakoveki l
koga bi jo htio pozvati isti gospodin grof ban. Ovi imaju potpunu
punomo, da stvaraju odredbe za odreene carske konjanike i
pjeake, koji ivu o svojoj plai i koji bi se imali uvesti u ovu
kra]jevinu za obranu domovine u tom nesigurnom stanju; (nadalje) o broju (ovako) uvedenih (vojnika). o nainu i redu niihova uzdravanja, o cijeni ivea, to e se za njih nabavljati,
! napokon o sijenu i drvima, to e se za njih docavliati. te o stanovima. koji e se toj vojsci odrediti '~).
7.
Za plaanje haramija i za druge potrebe kraljevstva odreuje se ve za tekuu godinu Gospodnju tisuu est stotina e7bijahu skladita, u kojima se uvalo ito, koje e u sluaju rata biti vojnicima hrana. Sabor je hrvatski odreivao, koliko ivea mora pridonijeti
svaka kua. Ovaj osobiti hrvatski porez u naravi zvao se "anana" (annona).
_ 12) Za pojedine krajeve birao je hrvatski sabor pouzdane ljude, koji su pobirali ive za vojsku (anonu). Ti pobirai bijahU za svoj posao nagraeni
odreenim postotkom ubranoga ivea; zovu se latinskim izraZflm: "perceptores" . - 10) Poetkom god. 1664. sastao sc izabrani odbor na konferen-

www.crohis.com

Zapisnik hrvatskoga sabora od 12. prosinca 1663.

119

deset i treu PO osam ugarskih forintiH) ; prvi obrok uplatit e

se redovitomu blagajniku o buduemu blagdanu Svijenici, ostatak o blagdanu blaenoga Jurja, viteza i muenika.
] 3. I.,)
Pokazuju se, proglauju i bez ikakova prosvjeda";) primaju plemike listine Petra Trupevia i njegova brata Dure.
kao to i imuna Horvat~. pa svih njihovih sinova i keri i batinika obojega spola.

ciju u akovac, te je zakljuio. da se u Hrvatsku puta 2000 njemakih

carskih vojnika, koji e se nastaniti u Podravini. - ") Ugarski je forint bio
zlatan novac (dukat). Kada sc dakle propisuje porez od 8 ugarskih forinti,
onda je to teak porez za ono doba, kada nije bilo novaca ni stoti dio, koliko ga ima sada. Ipak treba naglasiti ovo: plemii i sveenici bijahu oproteni od plaanja redovitoga poreza, koji se zove "dika", "ognjiina" ili
"kraljevica". Ovaj porez plaaju samo kmetovi, i to svrstani u porezne jedinice: "porta" ili "fumus." Hn'atski sabor u Varadinu 3. studenoga g. 1665.
sastavio je opirnu instrukciju, kako se ima obaviti popis "fuma". Pod jednom "portom" ili "furnom" razumijevahu se svi kmetovi, koji zajedno uivaju zemlje u iznosu od 4 sesija; svaka pak sesija zaprema 12, odnosno 16
jutara oranice i primjerenu koliinu sjenokoe (livade). Ako se dakle pomenuti porez od 8 dukata (ug. forinti) razdijeli na ovu poreznu jedinicu, vidimo,
da se po jedan dukat poreza plaao od 6, odnosno R jutara oranice i neto
livade. - Sav je porez tekao u zemaljsku blagajnu, kojom je upravljao posebni, po saboru birani blagajnik (lat. "exactor"). Kralj nije dobivao nita od
redovitoga poreza ("dika" ili "kraljevica"), ve je od prihoda toga poreza
blagajnik plaao plau zemaljskim inovnicima i haramijama pa podminvao
i druge potrebe zemaljske. Za sve to nije porez ni dotjecao ; zato je u zemaljsku blagajnu tekla takoer polovica prihoda carinare u Nedeliu kod
akovca. - 1.') Toke M-12 govore o naknadi tete, to su je haramije poinili, pa o blagajnikim, sudbenim i upravnim poslovima. 10) Kraljevi su
esto imenovali koga plemiem. Taki se plemi ipak nije drao za pravoga
plemia, dok nije njegov plemiki list (litterae armales) bio na hrvatskom
saboru proitan i primljen. U zapisnicima starih hrvatskih sabora, koji se u
rukopisu uvaju u kr. zemaljskom arhivu zagrebakom, pominje se dva puta,
da se na saboru naem prosvjedovalo protiv plemikoga lista. Svi plemii,
koji su do svoga naslova doli po kraljevskom plemikom listu, a nijesu
imali plemikoga imanja (vlastelinstva) zovu se "armaliste" .

120

Zavjernicawww.crohis.com
Wesselenyia, Nadasdya i Petra Zrinskoga.

50.

Zavjernica WesselE~nya, Nadasdyia i Petra

Zrinskoga.
Iz $iieve rasprave: Posljednji Zrinski i Frankopani na braniku
domovine. - Matica hrv., Posljednji Zrinski i Frankopani.
Mi grof Franjo Wesselnyi Haladski, palatin ugarski, nadalje grof Franjo Nadasdy FogarafOldski, dravni sudac
ugarski, onda grof Petar Zrinski, ban hrvatski, videi, da je
dolo stanje Ugarske i stvar naroda njezina u takovu pogibao,
da e, ako je mi, koji smo prvi stupovi zemlje, ne sprijeimo
JW koji doputeni nain, doi do komine propasti toga pl~me
nitog i pod nebom tako glasovitog naroda. Budui da nalazimo
vrlo potrebnim, da se ova zemlja u granicama svojim ne umanji;
i da na narod brojem ne spadne, pa napokon da ovo malo
preostala naroda uzmognemo u kranstvu i u svojoj vrsti i
zemlji u ovim tijesnim granicama uzdrati, drimo u prvom redu
za potrebno, da se nas trojica vjerom jedan drugomu zavjerimo,
da sve ovo mora ostati tajnom; a da bolje uspiju istaknute dobre
namjere, osigurajmo jedan drugoga naom rijei, vjerom i blaenstvom naih dua. da ovaj na rad i dunost nau, a usto
istaknute namjere i nastojanja nikomu ni s kojega uzroka i ni
na koji nain ne emo odati, to vie - da emo na slian nain
uvati tajnu i pred onima, kojima je to inae u glavnom poznato. Drugo obveimo se, togod uzmognemo u korist op.,.
stanka i napretka naega naroda i Ugarske naom pameu
pronai i uiniti, da emo sve to revno izvriti, pa ako ustreba,
zatei emo se i drugima. Nadalje uinit emo u tom bijednom
stanju jo i to, da jedan bez drugoga nita ne smije uraditi, ve
da emo u svemu zapoeti s jednakom voljom i slogom pa raditi stalno sve do kraja. Pae, jer je izlaz svake stvari nestalan,
stoga, ako bi ili mi svi skupa ili tko od nas ili tko od onih. koji
znadu za to s naom voljom, bilo od koga, ne izuzevi nikoga,
bili progonjeni, duni smo po vjenoj obvezi svojoj svakim putem i svakim nainom zauzeti se za njih svom sposobnou naom i pomoi im II nevolji. Zato smo dali jedan drugomu pismr),

Pismo kneza Fr. ;Frankapana

Colniu' o pripravama za urotu.
www.crohis.com

i2t

rukom naom pisano i peatom potvreilO, da bi ga esto draH

pred oima svojim i ne bi bacili, lakoumno shvaajui tu stvar
i dunost nau, due svoje u vjeno prokletstvo pa da ne bi
javno povrijedili potenje svoje i izgu'Jili ga.

I
51.

Pis"!o kneza Fr. Frankapana k~petanu

Colniu o pripravama za' urotu.
Raki,

Isprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr.

, Frankapana:

Lipo i drago 'Pozdravlienje, moj kapitan knez olni!

Hvala budi gospodinu bogu, da nai liudi s dobrim opravkom
doli jesu.') Prijel sem od glavara list,2) da takiS) tamo 4 ) etujem, da volie imamo insurguvat, zato dnevom i noju tamo
budem potezal, eta s tim prvlje poetak uinimo. Ja ,sam '~f:a
vsima 5 ) spraven skupa i z mojimi, i komar) ekam, da nae
kape s almami pomeamo, a tako mi boga, da krilaki') budu
frkali po zraku. Vu oveh krajeh vse znaju z~ priastie Bukova
koga, i od straha neznaju kamo' se postaviti. Ovu no jesu odpravili z Karlovca kurera vu Gradac, ter potribuju na pomo
regimente; ali ni od kuda vazeti; medtem toga 8) dojdemo
im na vrat. Meni se groze; ali nesmidu popast, i danas mimo
Karlovca hou proiti, samo deset za hrptom; imam njih 300
dobro oboruanih, s kojimi nebojim se karlovakih abarcv9 ) ;
ar vredni ljudi, ti mi zabaviti nehte, kramari pako i cifraki,
nehte smiti i pokazati se. Ovoga puta hoemo dokonjati, kako
ikada imamo udariti; i ako potribno bude, hou i sam do pae
bosanskoga pojti za bolje govorit i utvrdit duguvanje'O) naemu
poetkU. Ufam se u boga, da nam na dobro hoe izajti; listor
l) Bukovaki. - 2) Bana Petra Zrinskoga. - 3) Odmah: - 4) U a
kovac. - 5) Sasvim. _ 6) Jedva. - ') eiri. - .k) Meutim. - 0) Ljudi il
niskoj ravnici (u abarij;). ,'- ';') Stvar, posao;'
"

www.crohis.com

122

Oprosno pismo Petra Zrinskoga eni Katarini.

da taki od prvice po glavi udarimo naim suprotivnikom, nj asa

nedamo. da se p]ul1drai sprave. Ako me bude glavar hotel
posluhnuti, na moju veru. dobro bude, i na se hou vse breme
uzeti, ar znam, kako i s kim putem bude potribno z Nilllci baratati. Bil bi iz srca rad se s kapitanom zastati. ali, budui takove ordinacije, dobro je uinil. da se je zavrnul. Nedvojim. da
v. m.") jeste obilno govorili i oznanili od strane moje vernost
i slubu estitomu caru.'") i kako marlivo i tvrdo obdrivam
nae dokonjanje. ! da stanovito pomankati neu, niti drugomu
dati odmaknuti. Za sada neznam drugo v. m. obZ1laniti. doklam
z glavarom dogovora neuinimo, nego bog v. m. zdravo dri,
i vam priatel i rad sluiti jesam; ostajui priatel i vsaka doba
B
rad M. F. F. G. T. ) Novigrad 9. marca ]670.
l z van a: Plemenitomu i potuvanornu kapitanu olniu.
YU nih mile i viteke ruke d~l se ima dati. Srediko.

52.

Oprosno pismo Petra Zrinskoga eni

Katarini.
Raki, Isprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza fr.

frankapana.
Moje drago srce! nemoj se alostiti svrhu ovoga Inog-d
pisma, niti burkati. Polag bojega dokonanja sutra o deseti ore
budu mene glavu sekli, j tulikaje') naukupe tvojemu bratcu.
Danas smo mi jedaJi od drugoga sreIlo proenje uzeli. Zato
jemJjem ja sad,1 po ovom listu i od tebe jedan vekoveni valete"), tebe prosei. ako sam te u em zbantuvan ali ti se LI
em zameril (koje ja dobro znam): oprcsti mi. Dudi bog hva]jen, ja sam k smrti dobro prvpravan, niti se plaim; ja se ufam
u Boga vsamoguega, koj me je lla ovom svitu ponizi!. da se
") Vaa milost. -

12) Turskomu. -

"') Markes Ferenac Frllnkapan grof

Traki.

')

Takoer.

--") Zbogom. -

::) Uvrijedio.

www.crohis.com

Leopold I. daje Srbima privilegije (21. kolovoza 1690.).

123

tulikaje mene hoe smiluvati, i ja ga budem molil i prosi l '

(komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovem
svetem thronuem u diki vekovene sastanemo. Vee rJi~tar
neznam ti pisati, nit za sina niti za druga dokonanja naega
siromatva: ja sam se vse na volju boju ostavil. Ti se nitar
ne alosti, ar je to tak moralo biti. V Novom mestu pred zadnjem dnevom mojega ivljenja, 29 dan aprila meseca o sedmeore pred veer. leta 1671. Naj te gosp. bog s mojum kerju
Auroru Veroniku blagoslovi. Grof Zrini Petar.
Natpis: Moje najdrage gospe, hine tovar uice"), za sada
udove. gospe Annae Catharinae grofinae Zrinske.

Leopold I. daje Srbima privilegije

(21. kolovoza 1690.)*)
(zoernig, Ethnographie der oesterreichisehen Monarchle, III. B.
Mi L e o p o l d L. po BOOj milosti izabrani car rimski,.
uvijek mnOitelj. kralj njemaki. ugarski, eki, dalmatinski,
hrvatski. slavonski, bosanski, srpski, bugarski i t. d.....
asnomu. odanomu. milomu Nama Arseniju Czernovichu,
nadbiskupu istone crkve grkoga obreda, episkopima i svim
drugim sveenicima i svjetovnim staleima, kapetanima, pod-kapetanima, napokon cijeloj opini toga grkoga obreda i uaroda srpskoga u Grkoj. Bugarskoj, Srbiji 1 ). Hercegovini, Dalmaciji, Podgorju, Jenipoliu 2 ) i u drugim pridruenim mjestima tc
svim drugima, koji e to itati, gledati ili uti, budi Naa carskJ
i kraljevska milost i sve dobro!
Nesamo iz poniznoga pisma, koje je nama u ime sviju vas
") Kune drugarice, brane ene.
*) Tu je privilegiju uz druge priopio u latinskom jzvorniku i prijevodu
Jovan Gjorgjevi u djelu: "P3.'lJ{.a 6.uroReIIlTeHcI;o['ca6opaHl~pOft.a ,ptlel,or y Cpe:'lcKIBI l'ap.loBn:ml3. lR61." - l) Osim u naslovu .Serviae (rex)"
dolazi uvijek izraz .Rascia" .Rascianus". - 2) Zapadni dio Bugarske, to je
spadao pod patrijarha peskoga.

124

www.crohis.com

Leopold l. daje Srbima privilegije (21. kolovoza 1690.)

.poslano PO poslaniku episkopu jenipoljskom Isaiji akoviu, nego

i iz usmenoga razlaganja njegova jasnije razabrasmo najmilostivije vau zahvalnost zato, to smo vas osloQodili iz ralja
l;arbarske turske tiranije i staru vam vratili slobodu, i vjeno
obeanje, kojim se obvezujete nama vi i potomci vai radi to'like iskazane blagodati. To dodue radite po svojoj dunosti, aI:
opet na Nae jo vee zadovoljstvo, to ste priznali Nae pravo,
te se predajete u okrilje milosti i blagosti Nae, kao gospodina i
zakonitoga kralja Va(;ga, i izjavljujete hvale vrijednom odrjeitou. da vam je od 3ad pod okriljem Naim ivjeti i umrijetI.
Videi ovu Nama vrlo milu izjavu i oitovanje zahvalnosti vae~
vas sve kolike i pojedine ne primamo toliko najmilostivije pod
svoju carsku kraljevsku zatitu, koliko vas oinski potiemo, da
uvijek drite na umu prekrasnu odluku, da je sinovima usadite i
da je svuda u zgodama dokaete i sve vie i vie utvrdite, da se
oruja protiv. naj!juega neprijatelja kranskoga imena i progonitelja vaega pod vladom Naom a ravnanjem vojskovoa
Naih laate, da: nepravde, nevolje i bi.iede vama na najnepravedniii nain dosad nanesene odbiiete: pa da na izmjenu oS,ietite
blagost i ugodnost vlasti i vlade Nae na samome pragu. ispunismo molbe vae po ljubavi. Nama priroenoj, te milostivo
odluismo, da po obiaju istone crkve grkoga ohreda srpskoga
'slobodno zadrite i nain staroga kalendara i da vam, kao to
dosad, tako i odsad nikakavi crkveni ni svjetovni stalei nikaku
'ne smiju smetati; i neka vam je slobodno izmeu sebe po svojoj
volji od naroda svoga i jezika srpskoga namjetati arhiiepiskopa, koga e stale crkveni i svjetovni izmeu sebe birati a taj arhijepiskop neka imade slobodu i vlast upravljati svim
istonim crkvama grkoga obreda. posveivati biskupe, ravnati sveenicima u manastirima, graditi crkve po svojoj vlasti.
gdje ustreba, namjetati srpske sveenike po gradovima i sclima -, ukratko, kao to dosada, neka je on (j dalje) na elu
crkvama grkoga obreda i zajednici ove vjeroispovijesti po
svojem crkvenom ugledu, po privilegijama, koje su vam dali
nai uzvieni prethodnici, pokoini kraljevi ugarski, po cijeloj
Grkoj, Srbiji, Bugarskoj,' Dalmaciji, Bosni, ]enipolju i Hercegovini' pa i po Ugarskoj i Hrvatskoj. koliko ih sada ima. i neka
;ima vlast upravljati, dogod Nam budu svi kolici i poi"dini

www.crohis.com
Ureenje mea

prema odredbama mira u Karlovcima 1699.

125

vjerni i odani. Nadalje staleima crkvenim, kao to arhijepiskopu

i episkopima, monasima i svake ruke sveenicima grkoga obreda po manastirima neka ostane vlast upravljati tako, te nitko
ne smije dirati u pomenute vae manastire, crkve i sijela, a neka
uivaju desetinu, prinose i etvrtine po starom pravu; a nad
crkvenim staleom neka ni jedan svjetovnjak osim Nas nema
vlasti koga uhititi ili uhvatiti, nego e arhijepiskop takove sebi
podvrgnute sveenike, koji zasluuju neku kazan, smjeti po
crkvenom ili kanonikom pravu kazniti. Dajemo takoer i potvrujemo, da po darovnici naih prethodnika imate crkve
grkoga ohreda, manastire i dobra, koja ovima pa tako i arhijepiskopu i episkopima pripadaju, bila ona kakova mu drago, pa
i crkve kranske, to ih je vama uzeo duman Turin, odredit
emo, da se vaoj vlasti vrate, ako ih Svojim rukama pridobijemo. Najposlije ne emo dopustiti, da ijedan sveenik ili svjetovnjak smeta arhijepiskopu i episkopima vaim, kad budu po
potrebi pregledali manastire i crkve po gradovima ili selima ili
takoer pustili parohe i zajednicu. A vama stalno dajemo ovu
najdobrostiviiu i najmilostiviju povlasticu Nau, a vi ete je
svim trudom i svom snagom morati zavrijediti pa vjeru i odanost
svoju vjerno uvati bez prekida i ne dati, da se ikakvom olujom
uzdrma: pa i II ostalom vama uope i napose milost Svoju
carsku i kraljevsku najmilostivije potvrujemo. Dano u Naem
gradu Beu 21. kolovoza 1690., za vlade nae u kraljevinama~
i rimskom carstvu godine 33.. u Ugarskoj 36. a u ekoj 34.
L e o p o l d.

54.

Ureenje mea

prema odredbama mira

u Karlo\1cima 1699:)
Srijemska granica.

U 4. se
crta

povui

lanku carskih kapitulacija kae, da se mora ravna

od onoga mjesta, gdje Tisa utjee u Dunav, na-

*) Iz instrumenta za ureenje granica izmeu c. k. dvora i otomanske

porte od god. 1699. priopeno u VjesnikU zem. arhiva, god. IX.

www.crohis.com
12')

Uredenje mea prema odredbama mira u Karlovcima 1699.

suprot Titelu i nasuprot rtu. koji se nalazi ~a strane ovkraj Tise,

pa od obale ravno prema Srijemu, a s ove strane rijeke Bosuta ravno na Morovi. Da se ta odredba ispuni, bjJa su s protivne strane najprije postavljena prva dva velika humka na
obali dunavskoj i to na mjestu, koje lei otprilike 10 lakata daleko izvan zidova grada Slankamena prema strani beogradskoj,
a zatim su, da se odri ravan pravac, bila podignuta tri humka
kod Morovia.
Odatle ravnom crtom do granice seJa. koje se zove Grabovac.
Odovud do sela Kredina.
Odatle do sela Enghije (?)
Odovud do
, Slorina.
Odatle do sela Topole.
Odovud do blizu crkve sada razorene, koja je podignuta
na granici sela. to se zove Jankovac.
Odatle do vinograda Satrinca.
Odovuda do sela Ko!<nasa (7)
Odatle do podruja granice Irik.
Odovud do sela Zunduha.
Otuda ide ravna crta iznad granice sela Vinjevca, a
etvrt sata od Sopranje do Mitrovice. Tako se isto etvrt sata
prema Moroviu svruje ravna crta na rijeci Savi: na obali je
njezinoj takoer podignut Imma!<. te je od poetka pogranike
crte l ) do pomenutoga mjesta nasuto 2J 3 humaka 2 ).
Tako isto nal\on hoda vie od etvrt sata obalom savskom
do mjesta, to se prije zvalo livada Hizircians, koja je ondje, gdje
pomenuta rijeka zakree, a s drugu stranu ravne crte, gdje meu
oznauju dva ovelika stabla. postavljen bi humak nasuprot susjednoj umi; a budui da se nije moglo proi kroz pomenutu
umu, postavie na dva mjesta dva humka.
Odatle na kraju ceste jedan humak .....
Odovuda preavi bare ima etvrt sata daleko u jednoj
umi humak.
Zatim su u jednoj hrpi vrtova blizu Morovia dva humka.
Odovuda (ima) na granici staroga sela Lastinca humak.
l) T. j. od Slankamena. -

2) Ti se humci jo i danas vide.

www.crohis.com
Hrvatska

pragmatika

sankcija (g. 1712.).

127

Odatle (imadu) na granici Flatinca dva humka.

Odovuda na granici Saredin Meapogotova (l) (jesu) tri
humka.
Odatle u blizini Marovia na kraju ume (ima) jedan
humak.
Odovuda na obali Bosuta nasuprot Moroviu podigoe jedan veliki humak; od obale rijeke Save do Bosuta nasue 28
humaka, a odavle dalje bijae za granicu odreen pomenuti
Bosut sa svoiim starim koritom do mjesta, gdje se on izlijeva
u Savu. To je odgovaralo kapitulacijama, t. j. znakovima su
odreene granice, a teritorije su odijeljene i razdijeljene. Tako
bijahu one, hvala Bogu, po sprijed reenom nainu ureene,
te je ono, to je bilo od Slankamena sve do rijeke Save nalijevo,
ostao u vlasti uzvienoga carstva turskoga, a nadesno prijee
II ruke caru.

55.

Hrvatska

pragmatika

sankcija (g. 1712.).

Spisi i lanci gospode stalea i redova kralievina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, stvoreni na glavnoj skuptini, njihovoj, dranoj 9. i slijedeih dana mjeseca oujka godine 1712.
u Zagrebu pod predsjedanjem presvijetloga i preasnoga gospodina grofa Mirka Eszterhazyja de Galantha, biskupa zagrebakoga, opata blaene Djevice Marije Topuske, savjetnika posveenoga carskog i kraljevskog Velianstva f namjesnika
ballske asti u upravi civilnoj.
lanak sedmi.

Stalei i redovi u brizi i elji nekoj, da osiguraju domovinu svoju, uzevi na um tolike i tako velike minule pogibli njezine i opasne prevrate, koji nastaju po kakvu sluaju u vrijeme
interegna, a osim toga da ovim djelom svojim zaslue veu
:sklonost i blago vladanje prejasne kue austrijske, ele, ako ne-

www.crohis.com
128

Hrvatska

pragmatika

sankcija (g. 1712.).

stane muke loze - dobrota boja dala. da ona u sve vijeke traje i cvate! p o d v r i s e k r a l j e v s k o 111 Ll
P r a v u e n s k o g a r o d a, koje e on nad njima zadrati i vriti po vlasti i pravu kralja i kraljevine; i ele.
da se dakako povjere onoj i onakovoj enskoj lozi od
preuzviene krvi austrijske, koja e imati nesamo Austriju
nego i pokrajine Stajersku, Koruku i Kranjsku. a stolovat e u netom pomenutoj Austriji: zato iskreno i jednoduno
odluuju, izjavljuju i odreuju i zakljuuju, da treba gospodu
poslanike poslati Njegovu posveenomu carskom i kraljevskom
Velianstvu, pa e ih u tome poglavito uputiti. to vie - odmah
ih upuuju, da ovu odluku, to su je pomenuta gospoda stalei
i redovi stvorili i oitovali sami od sebe i svojom slobodnom
voljom, pa k tomu povjerenje iznesu i podnesu posveenomu
carskom i kraljevskom Velianstvu u ime gospode stalea i
redova i opet da ne propuste 1110liti i ishoditi u posveenoga
carskog i kraljevskog Velianstva i njegovih prejasnih nasIjednika milost i potvrdu, da e dobrostivo vriti javne saborske
odluke kraljevine Ugarske i pridruenih joj strana, navedene
prema odredbama. obeanjima i jamstvu vladara austrijskih i
kraljeva ugarskih uzviene uspomene, pa tako da e drati i
privatne potvrde, pomenutoj gospodi staleima i redovima izdane; pa neka se pismeno ujami, da e drati i uvati sve to
pa i ono, to im sc bude inilo, da treba moliti za dobro. korist
i sigurnost
lanak dvadeset deveti.

Naputak za pomenutu etvoricu poslanika. koji sc aljU

Njegovu posveenamu carskom i kraljevskom Velianstvu i
prejasnomu dvoru, skupie gospoda stalei u ove toke. jer e
drugoj gospodi poslanicima, na idui pounski sabor poslanim,
podijeliti opet drugi naputak o tom, koliko i kakve su njihove
molbe. Prvo: neka odluku gospode dravljana, tijekom sadanje glavne skuptine uinjenu i stvorenu o nasljedstvu prejasne kue austrijske, podnesu i preporue s dunom poniznou
prema Njegovu Velianstvu a s dunom vjernou prema svojoj
domovini i za dobro njezine sigurnosti. Drugo: neka Njegovu
posveenom Velianstvu pokau potrebe krajike i neraz-

www.crohis.com

Hrvatska

pragmatIka

sankcija (1712.).

129

n1jene sile i imutka gospode dravljana naprema tim potrebama i zato neka mole pomo od posveenoga carskog i kra1jevskog Velianstva. Tree: moliti treba u Njegova Velian
stva vjenu sigurnost i slobotinu, da se gospodi staleima i redovima nikako ne navaljuju tereti gospode ugarske, kao to
su to oni toliko puta pa i na jzmaku prole godine 1711. zahtijevali. ct"nto: nastojat e, da se izvri milostivo rjeenje blagcpokojnog-a cara i kralja Leopolda, zamoljeno i obeano takoer
od cara i kra1ja .Josipa uzviene uspomene, koH je nedavno
umr'o. Peto: zahtijevat e pismo vjene sigurnosti za to, da e
Njegovo Velianstvo i njegovi prejasni batinici i nas1jednici
obojega roda sva prava, povlastice, pravice i priznate obiaje
sve kolike gospode stalea i redova braniti i tititi, nepovrijeeno
uvajui ih i abdI avajui. esto: osim toga neka ono, to im
se uinI c1a treba pospjeiti za dobro pa bolji i sigurniji 'opstanak
i unvanje gospode stalea i redova, kamo ide i potreba, da
se sol i Savom dovozi, pospjee i pobrinu se, da se bez ikakova
prigovora nenazonih dri ono, to stalei i redovi na saborima
kraljevine zak1jue, i ako se ne bi to u saboru ugarskom izvelo.

Instrukcija.
plemenitoj gospodi Petru Gotalu, potpukovniku Njegova posveenoga carskog i kraljevskog Velianstva i ZGl.povjedniku krajine
Zrin i Danilu Rauehu, podupanu upanije zagrebake, te uri
Cindoryju, podupanu upanije varadinske, poslanicima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije poslanim, da sudjeljuju
na glavnom saboru slavne kraljevine Ugarske po nalogu Njegova posveenoga carsko-kraljevskoga Velianstva u slobodnom i kraljevskom gradu Pounu na trei dan iduega mjeseca travnja ove godine 1712.
. 4to. Strogo e se drati javnih prava, slobotina i povlastica kraljevine Ugarske, to su ih izdali blagopokojni kraljevi
i na ke-rist ovih kraljevina, pa ne e dopustiti, da se od ustanove
i odluke. to sc stvorila sada na saboru o nasljedstvu prejasne
kue austrijske, pa potom od odredbe i lanka, to postoj;,
odustane.

130

www.crohis.com

S kojih
su . razloga Hrvati primili pragmatiku sankciju.
-

36.

S kojih su razloga Hrvati primili pragmatiku sankciju.*)

Kukuljevi, Jura regni II.

Uzvieni, nepobijeeni care, na premilostivi vladaru!

Uoi ugarskoga sabora, to se ima prema kraljevskomu
pismu Vaega posveenog Velianstva doskora u Pounu sastati, da se provede kraljevska krunidba, sastali smo se po
domovimkom obiaju u ovom kr. gradu Zagrebu svi stalei
kraljevine Hrvatske i Slavonije, da se posavjetujemo o naem
zajednikom dobru i o saborskim raspravama, o kojima se
moe ili bi se moralo raspravljati.
Poto su se stalei skupili, mi potpisani, podanici Vaega
Velianstva, i to od stalea sveenikoga biskup, od stalea
velikakoga grof Ivan Drakovi, jz tvrava i Krajine kraljevine nae grof Krsto Deliimunovi, vrhovni zapovjednik, napokon od stalea plemikoga pl. Juraj Plemi, protonotar cijele
kraljevine, posavjctovavi sc ponajprije ::ami za se meu sobom, s neiskazanom odanou i iskrenim eljama prema uzvienomu domu Vaega Vclii::anstva pokuasmo najposlije javno
izjaviti:
Neka bi iz ljubavi k spaSl~ i sigurnosti svojoj i u brizi za
cijelo potomstvo. to e ga ostaviti, ozbiljno i pomno htjeli paziti na onai bolni .. toga sc; Jadno ma samo sjetiti - sluaj,
kad ne bi, to Bog i sva nebesa milostivo odvratila do samoga
kraja svijeta, preuzvieni dom imao l1Iukoga nasljednika;
nama e zaonda biti slobodno obeati ovo s onom izbornom
slobodom. to jc za taj kobni sluaj odreuje domovinski zakon,
stvoren po saboru ondje !I Pounu kod posljednje krunibde.
Bez sumnje e izborno onda kraljevstvo postati pozoritem krvavih i groznih ratova, ognjitem unutranjih prevrata i stranaka. koje e kidati samo srce graanima iz tijela;
prjjetit e neizbjena pogibao, i bit e napokon ljuta i smrtonosna
o.

*) Pisl11l'ni sastavak, sto ga je deputacija hrvatskoga sabora predala

kralju Karlu Ill.

www.crohis.com
S kOjih=~_~ razlog~~~~ati primili pragmatiku sankciju.
.-::--..:=:::=--::-=- --

13 t

-=-~-

~meka

krvavu astoljubiju vanjskih vladara, moebiti tirana i nama nepoznatih ljudi. Tada e nas podmuklo laskanje
()kupiti, gonit e nas oruje, to sve niti. Bez voe, bez kralja,
po volji, po srei mogunijega postupat e se s nama; mi emo
i preko volje biti podjarmljeni, a prezret e se sva kolika naa
prava, sva sloboda i djedovske povlasti naroda naega. Nije
. ,daleko takav .primjer; poput Poljaka, koji su imali slobodan
!zbor kralja, propast emo; tamo osta samo pusta rije puste
slobode, a uistinu ne vlada nitko doli svaki stranac, ne plijeni
se nitko doli graanin.
Neka kau stalei, ne bi li bilo bolje, a i po najmilije zaJoge njihove1 ) sigurno, ako bi se ona sloboda u izboru kralja,
koja je jedva dobra, uklonila, i ako bismo nasljednu vladu preuzvienoga doma, kojega je ljubav - to smo za pojedinih kraljeva austrijskih iskuali - vea nego oinska, prihvatili za oba
premilostiva spola sada pa sve do konca svijeta tako, te bi, ako
nesreom nestane kralja austriiskoga, nama vladala kraljica
austrijska, koja bi dato zajedno s mnogim nasljednim pokraJinama svojim nas, narod svoj, titila, nama kao mati vladala,
nas branila.
Neka nas od naega probitka, to smo ga prvi prihvatili,
ne odvrati to. to smo dio Ugarske. Mi s m o d o d u e, kako
zakoni vele. s t r a n e U g a r s k o j p r e d r u e n e. a I i i o j
n i j e s In o P o d a n i c i. Nekada smo imali svoje roene kraljeve, a ne ugarske. N i j e n a s p a k U g r i m a p o d a 1a n ik. a k a s i I a. n i k a k o r o p s t v o. n e g o s m o s e s a m i
svoje dobre volje pokorili i to ne kraljevstvu
n e g o k r a l j u n j i h o v u. Njihova uope kralja priznajemo
jo sada, dok bude gospodar austrijski. U protivnom pak sluaju nemojmo sluati izbor slobode, koji vue na svoju stranu.
ni slobodu izbora ni to. kao da se moramo svagda povoditi za
Ugarskom. Slobodni smo, ne robovi; promotrimo nae prilike,
proimo se pogibli s tiranima i kraljevima skitskim, pa dok
smo predzie austrijskih vladar,a, pokoravajmo se cijelomu preslavnomu koljenu njihovu bez razlike spola uvijek drage volje
kao vjerni narod i kraljevstvo vjerno.
1) Potomke.

www.crohis.com
132

S kojih su razloga Hrvati primili pragmatrku sankciju.

Neka imaju - ponovismo staleima - na pameti one velike i posljednje blagodati vjernosti nae, kojima su nas
austrijski carevi slavne uspomene Leopold I. i J osip I. gotovo
nekim oinskim saueem utjeili; pa kako su oni svete slobotine nae uvali i uzdrali, a o tom posumnjati na premilostiva Karla i ostalu krv austrijsku bila bi grjehota. Ako je
LiudevW) zasluio, da mn Ugri jedinicu ker 2 ) uine batinicom
krune i kraljicom, to onda jo vie zasluuje preuzviena k~l~a
austrijska od naega naroda hrvatskoga, da kraljevsko koljeno
njezino uinimo zauvijek vladarima nae kraljevine.
Jednom rijei, nije bilo, prejasni care, nikoga, koga
nijesmo na to - na nasljedno pravo jednoga i drugoga spola
austrijskoga i na kraljevsko pravo Hrvatske, Dalmacije i Slavonije svom duom i svom snagom opomenuli. Stoga e dodati
'lanak kraljevine pokazati, to smo po milosti Bojoj i s voljom
naega naroda, koji nije od nedavna pod vladarima austrijskim,
jednoduno zakljuili o nasljedstvu obojega spola u pomenutom
dravnom saboru ove kraljevine ispitavi elje pojedinaca.
Neka, molimo, primi sve Vae posveeno Velianstvo s onom
blagom milosti svojom, s kojom i mi iznosimo sav svoj trud
a vjerni stalei svoje slono mnijenje. Uostalom smo se od srca
pomolili za Vae Velianstvo, premilostivoga naeg kralja, i
prejasne potomke. da se dostanu slavnih pobjeda, dobroga
zdravlja i sretne vlade nad svima i nama, te ostajemo do groba
vjerni. U Zagrebu u Hrvatskoj 15. oujka 1712. Emerik Esz:terhazy, biskup zagrebaki v. r. - Grof Ivan Drakovi, kr. komornik i glavni Dredstojnik strae v. r. - Krsto Deliimunovi, glavni predstojnik strae i vrhovni zapovjednik Krajine v. r. - Juraj Plemi, proton ar pomenutih kraljevina.

l) Ljudevit J. (1342.-1382.). -

") Marija.

www.crohis.com
Ugarska

pragmatika

sankcija 1723.

133

:) 7.

Ugarska pragmatika sankcija (g. 1723.).

Corpus iuris hungarici.

Zakon ll.,

lanak

2. kralja Karla IlL

Premda vjerni stalei i redovi kraljevine Ugarske i pridruenih joj strana vide krepku, ilu i vrstu dob, snagu i
zd.ravlje Njegova posveenoga carskog i kraljevskog Velianstva i premda se, uzdajui se to vema u blagoslov Boji,
potpuno nadaju, da e Bog Njega obilato nadariti velikim j
slavnim potomcima mukoga roda, i to ve zaradi molitava
vjernih stalea njegovih, to su ih oni za to dobromu i predobromu Bogu upravili i bez prekida upravljaju; i da e se vjerni
stalei kraljevine utjeiti nizom Njegovih mukih potomaka:
1. A ono ipak zato, jer znadu dobro i to, da su kraljevi
i vladari jednako, kao to i drugi ljudi, podvrgnuti smrti, uzimaju zrelo i promiljeno na um tolika i tako velika preslavna
ujela nesamo prethodnika Njegova posveenoga carskog i kraljevskog Velianstva, preslavnih kraljeva ugarskih, pokojnoga
Leopolda i brata Josir.>a. nego i djela samoga premilostivog vladara, Njegova posveenoga carskog i kraljevskog Velianstva.
to ih je u miru i u ratu za napredak opega dobra domovine i
za vjeiti spas vjernih svojih dravljana uinilo; jcr nesamo, da
je ovu nasljednu kraljevinu svoju l pridruene joj strane, kra!jevine i pokrajine, sauvalo u onom stanju, u kojem ih bijahu
njegovi pomenuti presjavni prethodnici ostavili, nego ih je i il
posljednjem turskom ratu od najljuih navala neprijateljskih junaki obranilo te im svojim pobjedonosnim i sretnim orujem
pridobila pridruene joj kraljevine i pokrajine, a sve to na neumrlu slavu imena svoga i na vjenu sigurnost stalea i redova
pa i obinih graana kraljevine tako, te e se moi za sva budua vremena sauvati od svake izvanjske i domae smutnje i
pogibli, to vie - moi e sretno vijek vjekovati II blagom i
neprestanom miru protiv svake vanjske sile i u iskrenoj slozi;
2. ele nadalje brino zaprijeiti i svaki domai pokret pa

www.crohis.com
134

Ugarska

pragmatika

sankcija 1723.

~ve jade interegna, koji se znadu lako poroditi, kao to je to sa-mim staleima i redovima kraljevine ii starine najbolje poznato;
3. potaknuti su hvale vrijednim primjerima svojih prea;
4. i hoe da se smjerno pokau zahvainima i vjernimaposveenomu cesarskom i kraljevskom Velianstvu, svomu pre-milostivome gospodaru;
. 5. zato, ako (ne dao to milostivi Bog!) ne bude mukoga
poroda posveenomu carskom i kraljevskom Velianstvu, prenose i na enski rod prejasne svoje kue austrijske pravo na-~ljedstva, to se tie kraljevine i krune ugarske, pa i onih strana
I pokrajina i kraIjevina~ koje njoj 'Pripadaju~ te su ve s Bojom
pomou opet pridobite ili e. pridobiti. Prenose pak to pravou prvom redu na 'Potomke prejasnoga sadanjeg vladara, Nje~ova posveenoga carskog i kraljevskog dostojanstva;
. 6. ako tih ne bude, na potomke blagopokojnoga cara ikralj,! ugarskoga Josipa;
. 7. pa ako ni tih ne bi bilo, na potomke blagopokojnoga
cara i kralja ugarskoga Leopolda i na njihove zakonite nasljednike, nadvojvode austrijske, vjere rimokatolike i obojega
roda~ i to po redu prvorodstva~ to ga je vladar, Njegovo posveeno carsko i kraljevsko Veliansvo ustanovilo i u drugim svojim kraljevinama i nasljednim pokrajinama u Njemakoj i izvan
nje, koje treba po navedenom pravu i redu nerazdjeljivo i nerazdruivo, zajedno i ujedno skupa s kraljevinom Ugarskom i
s dijelovima, kraljevinama i .pokrajinama, njoj pridruenima,
kao batinu posjedovati, njima vladati i upravljati;
. 8. i primaju pomenuti red nasljedstva;
. 9. te po gore navedenom redu odreuju tako isto ovo
nasljedstvo enskoga roda, to je u prejasnoj kui austrijskoi
uvedeno i priznato (protegnuvi na nj sada zaonda II. i III"la
nak od god. 1687. i II. i III. lanak od god. 1715.1 );
. 10. odreuju takoer, da se prihvati i potvrdi nasljednopravo, s kojega su austrijske nadvojvode obojega roda po enI) l. II. od g. 1687. priznaje nasljedstvo mukoj lozi Leopoldovoj; l.
Ill. mukoj lozi Habsburgovaca panjolskih, ako izumre loza Leopoldova, izumre li i jedna i druga, mogu sebi birati kralja po volji. To isto potvruje
i l. III. od g. 1715., dok l. II. sadraje prisegu Karla III. (VL).

www.crohis.com
Ugarska

pragmatika

sankcija 1723.

135

skom kolienu preuzvienoga doma na pomenuti naeIn proglaeni za batinike i nasljednike i da se ono prema navedenim
lancima u sve vijeke kod krunidbe sauva zajedno s prije pomenutim pismenim i drugim navedenim slobotinama i pravicama stalea i redova kraljevine i pridruenih joj strana, kraljevina i pokrajina, kako je to jednako na nain gore reen premilostivo potvrdilo posveeno carsko kralievsko Velianstvo;
. ll. i samo kad bi i pomenutoga enskog roda sasvim
nestalo, pridravaju sebi stalei i redovi svoj djedovski, stari,
odobreni i priznati obiaj i pravo, da mogu birati i kruniti
kraljeve.
Instrukcija 2 ) hrvatskoga sabora za pounski sabor, koji jc
1722. pragmatiku sankciju primio:
Instrukcija
plemenitoj gospodi Nikoli Maleniu, potpukovniku Njegova
Velianstva i uri Cinderyju, podupanu upanije varadinske,
i Adamu Orekomu, podupanu upanije zagrebake, poslanicima za dravni sabor kraljevine Ugarske, to ga je Njegovo posveeno Velianstvo sazvalo na dan 20. mjeseca lipnja godine
1722. u slobodni i kraljevski grad Poun.
Drugo: uvat e i drati pravice takoer ovih kraljevina
pa lanke i odredbe prihvaene i povlastice kraljevske dosad
izdane; pazit e, da se dre i vre, i ne e se dati ni u kojoj
toki od njih odvratiti. Zato e se brinuti, da se prava crkvena
prema odlukama i obiajima ovih kraljevina tite, a prekre li
se, da se vrate; pa drat e takoer dravna prava i pravice i povlastice kraljevine Ugarske, to su ih izdali blagopokojni kraljevi a na korist ovih kraljevina, ali ne e od izjave i odluke, to
je prije vie godina na saboru kraljevine o nasljedstvu preuzviene kue austrijske stvorena, po tom od odredbe i lanka, to
postoH, ako kad i do toga doe, nita dati otkinuti, jo manje
e sama gospoda poslanici od iste odredbe ikako odustati.
2) Prije sastanka ugarskoga sabora sastao se redovno i hrvatski sabor,
da izabere dva poslanika za donju i jednoga za gornju kuu i da im dade
tone u p u t e ili i n s t r u k c i j e, to e i kako e ondje govoriti. O d lt akona, to ih je zajedniki sabor stvorio, vrijedio je za Hrvatsku
samo onaj, na koji su pristali i hrvatski poslanici.

www.crohis.com
136

Rezolucija Marije Terezije o utjelovljenju Slavonije (1745.).

59.

Rezolucija Marije Terezije o utjelo\Jljenju

Sla\Jonije (1745.)*)
\7jesnik zemaljskoga arhi\7a \7.
Sva tri povjerenika imadu u poslu utjelovljenja skupa i
zajedno do kraja raditi u svima i svakom poslu, zato treba da
se za njih samo jedan naputak naini; i ondje e sva tri ovdjenja
povjerenika potpisati, tc potom ne e svojih izvjetaja nikomu
obaka nego ravno meni predati, a potpisati e sva trojica.
Naputak ima se meni u nacrtu predloiti do 3. svibnja, prije
nego e se naisto napisati; sve izlino neka se ispusti. Neka
se isto uini i s naputkom za poglavarstva triju upanija t. j.
upanije poeke, virovitike i srijemske, koje e nadalje ostati
bez izvjetaja. l ne treba ekati, dok bude sve za popis gotovo,
nego t r e b a p o v j e re n i e i m a o z b i l j n o n a r e i t i,
n e k a i m j e g l a v n a z ad a a t o, d a l j u ct e o s lob o d e
k m e t s t va, i da se ovako pone poetkom studenoga; a treba
nastojati, da kod predaje upanija bude sa strane hrvatskih stalea imenovan povjerenikom Patai, kako je i II Valpovu bio,
pa se zato moe k tomu jo samo jedan od plemikoga stalea
imenovati, a to ima uiniti kancelarija pa tako i prijedlog o upanima do treega. To hoe Marija Terezija (das will Maria
Theresia).

*) Ovu 'je rezoluciju napisala sama Mariia Terezija na zadnjem listu

nekoga prijedloga neke dvorske komisije o nainu provedenja utjelovljenja i
o naputku za kr. povjerenike, koji su imali to utjelovljenje provesti. Ta se
kraljiina rezolucija m,lazi u kr. zem. arhivu u Zagrebu, a potjee, kako se
to po sadraju vidi, iz mjeseca travnja 1745. Tu je rezoluciju, koja je pisana
njemaki, priopio dr. Iv. Bojnii u Vjesniku zemaljskoga arhiva.

www.crohis.com
Ureenje

Ureenje

kraljevskoga

vijea

1767.

137

60 .

kraljevskoga vijea 1767.*)

ulek, Nae pravice.

Spisi i lanci slavne gospode stalea i redova kra!jc\'il1e

Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, stvoreni II glavnoj uji hovoj
skuptini, to je bjee zakazao i njoj predsjedao preuzvieni l
presvijetli gospodin grof Franjo Nadadi. ban kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, i to na 13. srpnja 1767. u slobodnom i kraljevskom gradu Zagrebu.
l a n a k p rv i. O ureenju novoga politikog dikasterija. Poto je gospodin prabiljenik o svome poslanstvu izvijestio slavne stalee i redove. od kojih je bio Ll Be poslan, proita
se otpis posveenoga Vcli'lllstva. izdan na 7. srpnja, kojim je
prevzvi'en-o Velianst\o izvoljelo gospodu stalee i redove
obavijestiti, da namjerava u ovim kraljevinama urediti kraljevsko vijee. koje e onako, kao to i namjesniko vijee.
obavljati poslove flolitiko-gospodarSIYene i odnosno vojnike.
Milestivi otpis glasi:
MI Marija Terezija, ]JO Bojoj milosti carica rimska l1do'~)

L' Ugarskoj je ve 1723. godine uvedeno slino "kr. namjesniko

ali kompetencija se njegova nije protezala na Hrvats k u; hrvatski su stalei takav pokuaj ugarskoga namjesnikog vijea na
saboru u Varadinu lankom 4. i 5. od 12. travnja god. 1725. izrijE'kom odbili. - lanak etvrti glasi: U poslu ispravka mea stie gospodi staleima
i redovima od uzvienoga vijea otpis kraljevine Ugarske; stalei dre, da
se ima na nj odgovoriti, da su oni sami u tom poslu preuzvienomu gospodinu banu pisali i njega uputili. - lanak peti. Da pak ovakim naredbama isto ugarsko vijee ne bi moglo zahtijevati neku podlonost ili zavisnost stalea i redova ovih kraljevina (tu podlonost i zavisnost ne bi meutim pomenuti stalei priznali, pae bi je odbili; i na saboru i kod posveenoga Velianstva preko svojih poslanika) odluie, da e to sada i
unapredak svakako zaprijeiti. ne vrijeajui u ostalom kraljevske vlasti toga
vijee\

vijea.
Budui da su Hrvati s nepovjerenjem gledali ovo vijee, jer je obavljalo poslove mjesto sabora, a smetalo je i Madare, zato kraljica na ponuku
Madara dokine to vijee 1779. a poslove njegove prenese na ugarsko namjesniko vijee. Tako bude Hrvatska prvi put podvrgnuta ugarskoj vladi.

www.crohis.com
138

Ureenje

kraljevskoga

vijea

1767.

vica i apostolska kraljica ugarska, eka, dalmatinska, hrvatska

i slavonska i t. d., nadvojvotkinja austrijska i t. d. asni, tovani, poglaviti i vele. moni, vele moni i takoer plemeniti i
viteki, kao to i mudri i oprezni, vjerni, nama mili. Od onoga
vremena, kad smo vladanje preuzeli, sve smo brige i misli svoje
uprli u to, kako bismo u svako doba i svakom prilikom dobro
) korist vjernih podanika svojih na svaki mogui nain pomogli,
a kadto i umnoili. Zato pominjui se i sada sa zahvalnim
srcem, kako su vjerni stalei i redovi naih kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, kao to drugda, tako i u najopasnije
zapovijedi, pa zato osobito junatvo naroda odluismo milostivo
odanu revnost, velik trud i pomnju u izvrivanju milostivih naih
zapovijedi, pa zato osobito junatvo naroda odluismo milostivo
za uzdarje i dokaz toga junatva, na osobitu utjehu toga naroda 1
za vrhunac sree ovih naih kraljevina milostivo u njima urediti
politiki dikasterij pod naslovom kraljevsko vijee u kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji za valjano upravljanje
i opravljanje politiko-gospodarskih i odnosno vojnikih poslova onako, kao to biva kod naega kraljevskog namjesnikog vijea u Ugarskoj, a taj e dikasterij dovijek hiti zavisan
o naem Velianstvu i u zakonitim naim nasljednicima, kraljevima ugarskim. Tomu e vijeu predsjedati sadanji poglaviti
i vele moni grof b,tn ovih kraljevina, na vjerni, iskreno Ijuhijeni, i njegovi nasljednici u toj asti, a namjestit e se kod
njega, osim 'podreenih asnika, pet savjetnika, koje emo mi
imenovati. i t'O jedan iz stalea viega sveenstva, jedan iz
stalea velikakoga i tri od plemstva, a meu ovima jedan od
strane komorske. A i unapredak e ih imenovati nae Velianstvo i nai gore pomenuti zakoniti nasljednici,
kraljevi
Ugarske i pridruenih joj strana, obazirui se kod imenovanja
osobito na vrsne domae sinove. A to vijee neka zasad i do
dalje nae naredbe s.toluje u slobodnom kraljevskom gradu
Varadinu. A ne sumnjamo nimalo, da e nai vjerm stalei"
i redovi ovih kraljevina primiti ovu nau odluku s odanou i sa znakom duboke zahvalnosti svoga srca, tako im
ostajemo i ubudue naom carsko-kraljevskom milou blagostivo naklonjeni. Dano u naem nadvojvodskom gradu Beu

www.crohis.com
Marija Terezija

vraa

Rijeku Hrvatskoj 1776.

u Austriji na 7. dan mjeseca srpnja godine Gospodnje

Marija Terezija.

139'
1767~.

61.

Marija Terezija \1raa Rijeku Hr\1atskoj

1776.
ulek, Nae pravice.
Marija Terezija, po' milosti Bojoj rimska carica udovica,i apostolska kraljica ugarska, eka, dalmatinska, hrvatska,
slavonska i t. d., nadvojvotkinja austrijska i t. d. Budui danam se milostivo bilo svidjelo ukinuti dvorsko trgovako vijee i odrediti, da 'unapredak o trgovakim stvarima u naim
uamjesnim pokrajinama raspravljaju one odredene politike
pokraj in ke i dvor ke obla ti. toga dobrostivo s car ko-kralje\' kom na om ill iIou. po materin koj naoj brizi za opu
l'ori t i vei napredak do ada Vnje trgovine u kraljevini Ugarskoj
i pridruenim joj stranama riievi mo da bi to osobitim dokazom
zasvjedoili, n e k a s e g r a d i I u k a R i j e k a, kao to i ona
bakarska dobra. koliko su putem iz Karlovca na Rijeku na desnoj strani Karlove ceste (Bakar, Bakarac i Kraljevica, jer nalijevo reenoj Karlovoj cesti, neka ostanu vojnikoj Krajini), a.
osim toga sam grad Karlovac, koji e se na slobodan kraljevski
gr ad povisiti, i z r a v n o p r i p o j e k r a l j e v i n i H r v a ts k o j; od ovih pak strana, koje se imadu pripojiti, neka se uredi
nova upanija i podvrgne poput drugih upanija kraljevskomu
hrvatskom vijeu, a pod njegovom oblau neka stoji u svemu,
doli u onim trgovakim poslovima, koji e se gubernijalnomu ravnateljstvu pridrati, to se malo nie opisuje. Po istoj pomel1utoj materinskoj brizi i skrbi na'oj - elimo naime, da trgovina
u tom kotaru i luci rijekoj bolje procvate po ureenom i sustavnom uredovanju - svidjelo nam se milostivo .postaviti plemenitoga vjernog naeg Josipa Mailatha de Szekhely, otprije
v

www.crohis.com
140

Marija Terezija vraa Rijeku Hrvatskoj 1776.

'savjetnika i izvjestitelja dvorske nae komore, za gubernatora

gradu i luci rijekoj, podijelivi mu isto onako podruje i pravo,
to ga u Trstu ima grof Zinzendorf, pa podjednako ga milostivo
imenovati i velikim upanom upanije, koja e se iz ovoga nanovo pridfiUenoga kotara stvoriti, te e se zvati severinskom
upanijom.
Da bi se ovaj kotar s jedne strane predao, s druge preuzeo, zapovjedismo ta:koer milostivo, da naa eko-austrijska
dvorska kancelarija poalje povjr;:renstvo, koje e prema ovoj
rjeidbi naoj predati grad i luku Rijeku sa svime, to pripada
onomu primorju; a tako e isto imati povjerenstvo dotinih
oblasti predati ostale strane, to e se novomu kotaru priklopiti, povjerenstvu, koje e se 'poslati od strane ugarske oblasti,
izrijekom iz sredine naega hrvatskog vijea, te smo ih ve
imenovali, - naime grofu Stjepanu Nickarnu i Nikoli Skrlcu, i
to naoi samoga istom imenovanog gubernatora rijekoga i II
roku, to e meu sobom ti povjerenici, kao to i na rijeki
gubernator i kraljevsko hrvatsko vijee. dogovorno odrediti.
Za istu pak svrhu, naime za napredak trgovine u kralievini Ugarskoj i u pridruenim joj stranama, odredismo i rije~
ismo takoer milostivo, da se s rijekom lukom tako isto postupa, kao to s transkom, t. j. da ima iste olakice, i da se i
nadalje doputa izvoz one vrste plodina, kojima obiliuje naa
kraljevina Ugarska, a njihova prodaja i izvoz u inozemstvo ne
e nakoditi ostalim nasljednim pokrajinama l1a~im. U tom pogledu neka se i unapredak dopu ti izvoenje ngar kih plodina
na more, i to i preko transke i pr ko rijeke luke; naroito
neka se od vune i pepe1jike - a ta je roba i onako carini podvrgnuta - plaa pristojba samo od tri, odnosno od jedne forinte,
kad se vozi na Rijeku, samo ne, ako se tko iskae, da je ovakovu izvoznu pristojbu ve platio.
,
Tako isto neka se unapredak dokine zabrana izvoza iaka i zejih koica, i neka se dopusti izvoenje te robe preko
rijeke i transke luke, poto se II ime izvozne carine plati
dvanaest novia od svake mjere hrastovih iaka i devet forinti od svake stotine zejih koica. Uostalom odreivanje
carine neka pripada i nadalje u podruje viih financijalnih
o

www.crohis.com

Hrvatski sabor od 1790. stavlja Hrvatsku pod ugar. namj.

vijee.

141

oblasti, ali taj posao neka tako obavljaju, da kad im se god

da je od potrebe carinu povisiti iIi obaliti, svaku takvu namiljenu promjenu dojave prije naoj kraljevsknj dvorskoj
ugarskoj kancelariji, te neka se s njom tako isto dogovaraju,
kao to su se prije morali s trgovakim vijeem dogovarati.
Kao to S11\O potpuno uvjereni, da e dravljani nai sa
zahvalnim srcem primiti tu milostivu kralievsku nakanu i rjeidbu nau, tako isto i vama, milima i vjernima. radi znanja
i ravnanja vaega nju dojavljujemo te milostivo za'povijedamo.
da okrunicom dadete razglasiti ponovno pridruenje rijekoga
ovog kotara reenoj kralievini naoj Hrvatskoj, ureenje gubernije na Rijeci za upravu, olakoenje i podizanje trgovine, a
tako i to, da je na vjerni plemeniti Josip Mailath de Szkhely
premilostivo imenovan gubernatorom rijekim i velikim upanom nove severinske upanije, koja e se od onoga kotara
stvoriti, a sve to neka se ve i toga radi razglasi, da se po tom
mogu ravnati domai trgovci i trgovii i da znadu, kamo im
se treba zatei u ovom trgovakom izvozitu. Uostalom ostajemo vam blagostivo odani s naom carsko-kraljevskom milou. Dano u Beu 9. kolovoza 1776. Marija Terezija v. r. Groi
Franjo Eszterhazy v. r. Ferdinand Scu1tety \.. r.
uini,

www.crohis.com

62.

Hrvatski sabor od 1790. stavlja Hrvatsku

pod ugarsko namjesniko vijee .
.,f\cta et I\rtkuli" hrv. sabora od 12. i slijed. dana g. 1790

A.
In trukcija gg. poslanicima za dravni sabor slavnoga kraljevstva ugarskoga i pridruenih mu strana, to je bio sazvan za
6. lipnja 1790.

www.crohis.com
'14?

Hrvatski sabor od 1790. stavlja Hrvatsku pod ugar. namj.

- -=--=--- ---=::=-~ ~- ~~

-::=--

vijee.

~~---==-~-=-:-~--=-=--- ----==----===---=--~-

9. Svakako e poslanici traiti uredenje senata kraljevskoga; ako se to ipak nekako ne bi dalo izvesti, zahtijevat e,
neka se bar za namjesniko vijee i za lanove njegove izradi
novi i zakonski naputak i neka se izradi obrazac prema slubi
pojedinca, neka II tom jedinom luajll i z j a v e, d a e d o t I e.
d o k e II e p r i ct o b i j u o n i d i j e lov i H r vat s k e, k o j e
a d a ct r i T II r i II i M l e a n i n, i ct o k s e n e n a d e n a
o k u p II t o I i k i b r o j u p a n i j a, d a b II ct II m o g l e u zd r a vat i j e d n u p o l i t i k u o b l a s t, - ono est ostalih
upanija primati naredbe od namjesnikoga vijea; zato se neka
vazda u ovo vijee uzimaju inovnici prema razmjeru od est
upanija, j neka se to pismeno ujami.

Toke, koje se imadu predloiti u saboru ovih kraljevina _

kraljevine Ugarske i njoj pridruenih strana, a izradio ih je
odbor, glase, kako slijedi, ovako:
T o k e o u s t a vu.

Bu~ui da je poloaj Ugarske i pridruenih joj strana sada

ovaki, predlae se:
2. Mjesto namjesnikoga vijea neka se podigne pod predsjednitvom palatinovim kraljevski senat, neka se odredi broj
senatora, a tako i naputak za potrebni broj niih inovnika, pa
oblik zakletve i plaa: neka se lanovi slobodnim glasovanjem
stalea iz sva etiri stalea prema razmjeru okruja i s obzirom
na kraljevinu Hrvatsku izaberu za Ugarsku odmah na tom saboru a za Hrvatsku na saboru kraljevine, koji e se doskora sastati; njihova slu%ba neka traje sve do buduega sabora, a onda
se ili nanovo mogu potvrditi ili izmijeniti. Ako bi se moda koji
senator s pravom pokazao nepouzdanim, mogu ga njegoOvi drugovi jo ,prije sabora ukloniti. a tako se moe, ako koga zadesi
smrt, drugi jo u vrijeme sabora mjesto njega izabrati.
19. I neka se mjesto ratnoga vijea njemakoga u Beu
podigne u Budimu vrhovna vojnika kurija za razmjetanje narodne vojske i vojske u vojnoj Krajini kraljevstva na pomenuti
nain, a neka je sastavljena od rodenih Ugara i I-Irvata; njoj
neka se stavi na elo kapetan kraljevstva. On neka je zajedno

www.crohis.com
Hrvatski sabor od 1790. stavlja Hrvatsku pod ugar. namj. vijee.

143

'lan vijea 'kraljevskoga, a treba da se zakune zakletvom ,

koja e se izraditi za senatore kraljevske, neka je duan polagati raun o upravljanju svojem, ako se to od njega u saboru

zaite. Vojska 'Po Ugarskoj porazmjetena neka se zaklinje, kao

to i vojna Krajina, kraHu i narodu ugarskomu, a vojna Krajina
.u Hrvatskoj kralju, narodu hrvatskomu, a po njemu svetoj kruni
kraljevstva ugarskoga; 'pa zato neka je ban hrvatski losobiti lan
ove vojnike kuriie. A ta kurija neka je s ratnim vijeem samo
toliko u svezi, da se jedinstvo ureenja voj'nikoga uzdri.

Toke ja v no-poIiti

k e.

ll. Budui da se njemaki jezik u Ugarskoj dri za tui,

stoga treba zabraniti, da ga tko u ma kojem dikasteriju i slubi
kralievstva t. j. u politikoj, sudakoj, gospodarskoj i vojnikoj
pa i kod vjebanja vojnikoga upotrebliava, - i to treba zabraniti pod prijetnjom, da e biti onaj maknut iz slube. A l a t i ns k i s e j e z i k o s t a v l j a z a S v a k r a l j e v s t vaz a k on i t o i n a d a I j e o s i m k o d v j e b a n j a voj n i k o g a,
-g d j e s e n a r o d n i j e z i k h r vat s k i u p o t r e b l j o. v a.

B.
Iz izvjetaja poslanika na saboru g. 1791. od 7. i
dana lipnja.

slijedeih

lanak 1.
K 16. Jer su gospoda zastupnici presvijetloj gospodi staleima i redovima izvijestili, da se onom zgodom, kad se prihvatio l. 59. o p o r e z u k r a l j e v i n e H r vat s k e i t r i j u
upanija gornje Slavonije - o njemu se uvijek
n a s a b o r u, a l i i p a ok n a p o s e b e z o b z i r a n a p o r e z
k r a lje v in e U g a r k e im a r a s p r a v lj a t i nije
moglo postii,' da se obnove stari zakoni o pla'anju polovice
prinosa ugarskoga, i to zato, to su oni zakoni prestali onim
asom, kad su stalei slavonski porez svoj od ugarskoga odijelili
i poeli ga sami sebi odreivati: stoga odluie presyijetla gospoda stalei i redovi, da navedeni lanak 59. u svako budue
'vrijeme treba uzimati u tom smislu, ct a e s e u p o s l li P 0-

www.crohis.com
144

Nezavisnost kraljevine ugarske i pridruenih joj strana 1790.

r e z a k r a l j e v i n e H r vat s k e i t r i j u u p a n i j a g o rn j e S l a von i j e n a s a b o r u s a s t r a n e s t a l e a k r al j e v i n e H r vat s k e i z r a v n o s N j e g o v i m k r a l j e vs k i m Vel i a n s t vom z a j e d n i k i v i j e a t i, i da e

po tom poslanici kraljevine, koji e se slati na sastanak a e tom
posebno uputiti, doi onamo, da u tom smislu i ne drukije obave
posao poreza u skladu sa zakonima, koji se tiu poreza ovih
kraljevina, te postoje ve otprije, a nijesu na posljednjem saboru
dokinuti.

63.

Nezavisnost kraljevine ugarske

enih joj strana 1790.

pridru-

Corpus iuris hungarici.

Zakon I. lanak 10. kralja Leopolda II.

Na ponizni prijedlog stalea i redova kraljevine udostojalv
sc i Njegovo posveeno Velianstvo milostivo evo ovo priznati.
Premda nasljedstvo enskoga roda: prejasne kue austrijske,
ureeno lankom l. i 2. od god. 1723. u kraljevini Ugarskoj i
pridruenim joj stranama, zapada istoga onog vladara, kojega
e to nasljedstvo u odreenom redu nasljedstva zapasti i u
ostalim nasljednim kraljevinama i zemljama, koje su u Njemakoj i izvan nje, i koje se sve imadu nerazdruivo i nerazdijeljeno posjedovati; a ono je ipak Ugarska s pridruenim stranama slobodna kraljevina, koja nije ni o kojoj drugoj zemlji po
svom cijelom zakonitom nainu vladanja (tu se razumiju sve
njezine oblasti) zavisna t. j. da nije podvrgnuta ni jednomu drugomu kraljevstvu ni narodu, nego ima svoje ureenje i ustav.
Radi toga mora njezin zakonito okrunjeni nasljedni kralj, dakle
i Njegovo posveeno Velianstvo i njegovi nasljednici, kraljevi
ugarski, kraljevati i vladati po zakonima i obiajima njezinim.
a nipoto onako, kao to u drugim pokrajinama; a to kae i
lanak 3. od god. 1515. pa tako i l. 8. i ll. od god. 1741.

Zivot i

obiaji

www.crohis.com

u Hrvatskoj

II

polovici 18. i

poetkom

19. vijeka.

145

6-.

i'7ot i obiaji u Hr'7atskoj u drugoj poIO'7ici 18. i poetkom 19. \7ijeka.

Memoirel1 des Grafel1 idam Orssich de SzlalJetich*) (f\rhilJ
za pOlJjesIlicu jugoslalJel1sku, kl1jiga X.).
Obia;i

i navike mnogo su se za ivota moga u Hrvatskoj

izmijenile. Drutva, ples, makare i kazalite poznavali su samo
oni Hrvati, koji su bili u Gracu ili Beu. Nitko ne bi iao zimi u
grad, da se zabavlja. Vesc:o bi se proslavio krsni dan, imendan
! godovno. Kavaliri i imuni plemii pozvali bi svoje susjede;
ovdje bi sc cijelu no plesalo uz dvije gusle i jedne cimbale.
Gdje bi kua bila za mnogo gosti premalena, ondje bi mukarci
leali u velikoj sobi zajedno na slami, ene dvije po dviie TIG.
jednoj postelji; preko dana bi se rijetko kartali, a igrale bi se
igre. Na stol bi dolazila dobra i mnoga mesna jela; torta i pateta bile su najfinija jela. Kod stc!a se dugo sjedilo, a pilo se II
zdravlje svakoga.
, ije se trgovalo stokom ni itom ni vinom, ali bijae i
malo gotovine. upnik, koji bi ostavio 200 forinti, bio bi bogat
ovjek. Sve bijae jeftino, za rasko se nije znalo. Upravitelj
dobra imao bi na godinu 30 forinti plae, ali bi svejedno dobro
ivio. Podupani i prisjednici zadovoljili bi se naslovom s p e ct a b i l i s; svaki bi ~e qdijev:lO, kako se mogao, ali dobrim
suknom. jer se onda finoga holandeskog, francuskog i engleskog
suklJa mogao rif dobiti najvie po 4 for. 30 nov. Pletena suknja
()d vrste svile bija je ures gospoama, a PO m07,unosti bilo je
nakita za galu; plemike i komorske gospoice zadovoljile bi se
haljinom lanenom ili pamunom; crna pregaa od tafcta bijae
ve svetani nakit. ene bi malo to osim molitvenika pozna*) Grof Adam Ori rodio se g. 1748. u Stubici. Dao se na vojnitvo
a poslije J2-godinje slube vratio se kui te se bavio gospodarstvom. God.
1811. poe pisati svoje zapisnike "Kurze Erinnerung jener Merkwilrdigkeiten
so in dem Bezirke meiner Familie und zur Zeit meines Lebens vorgegangen
sind", a doseu do gud. 18J4. Naalost se u njima vie bavi evropskim dogaajima negoli domaim prilikama.
10

146 ivot i obiaji

www.crohis.com
Hrvatskoj II polovici 18.

II

i poetkom 19. vijeka.

~==

vale; govorile bi meu sobom o domaem gospodarstvu, o svo]oj djeci i druini. Budui da su samo obrazovaniji Hrvati znali
njemaki, zato se uope govorilo hrvatski iIi latinski. Rasko
mukarca bijahu puke, konji i sprema za jahanje; samo je zagrebaki biskup imao kobI-koija; inae se nije znalo za koiju,
ali opet su se uglednije gospode i kavaliri vozili sa est konja,
a imali i dva sereana.
U Hrvatskoj je bilo mnogo putova, mo tova i mitnica. Ali
ovi puto, i i mo tovi bijahu vrlo lovi, pa nigdje nijesi vidio gradene ce te. Veina je muvkaraca i ena morala jahati; zato je
ka nije II r . a t s k o vij e uklonilo veinu mitnica na mostovima i ce tama, a briga popravljati I podizati ih, predala e upaniiama. Lijenika i vidara bilo je malo. Zagrebaki je kaptol
imao lijenika. Ua talom lt lijeili neki vojniki vidar i. franjevci. zahm ljekarnici' pa i veina kua je imala malu zalihu
lijekova. a
ijet e kori tio i razlinim domaim lijekovima.
Ka nije za Marije Terezije dobiju upanije lijenike i viare.
Za krumpir e nije znalo: vojnici ga za edmogodiVnjega rata
done Ll i uzmu aditi. S vojskom dou u zemlju i Voltairove
knjige i ujedno neVto slobodnih zidara. To udru Vtvo kasnije
prigrlili svi stalei, ali budui da je jakobinski klub netom bio u
Fran u koj ukinut, zato ima u Hrvat koj malo zidara.
Oko god. ]770. poe e i Hrvatskom iriti pogubna rakoVno t, koja je prelazila granice imustva njihova; o obito si
II Varadinu, gdje je bilo ijelo banskoga vijea, mogao vidjeti
sjajne koije po najnovijem ukusu, stolnu srebrninu, sjajne livreje, teklie, francuske kuhare. Preuzviena i vele mona gospoda i gospoe naruivale bi iz Bea skupe modne haljine,
drutvom zavlada ukoenost - ukratko Varadin je bio mali
Be. Ta je rasko prelazila ile naroda pa mnogi, naroito grof
Franjo Patai, propade tako, te su imanja njegova i njegove
ene pod ovrhu pala. Kad je Varadin od poara nastradao, prijede ban ko vijee u Zagreb, zatim e za godinu dana ukine,
ali joV ostane tragova gizde i ra konosti. Plemstvo se umnoila, a potom je imutkom spalo, ali je svaki pae mali sudac ili
gospodarski nadzornik elio, da mu govore S p e c t a b i l i S,
da ima koije; svaki je mladi bez slube i imutka lijepo od-

www.crohis.com
ivot i obiaji

II

Hrvatskoj

II

polovici 18. i poetkom 19. vijeka.

147

jeven, slabo tuje starije ili ljude u asti, premda veina ima
malo imutka ili znanja; pa ako taki mladi vri koju slubu,
uvijek hoe ta neznalica da ima veu ast i uvijek se razmee;
zato nastaju prijevare a ovdje ondje i krae. Rasko ena dostizava vrhunac. Od vremena do vremena naruuju se najnoviji i najskuplji nakiti; po haljini ne moe raspoznati sobaricu ili graanku od prve gospoe. Openito nakla'panje gospoa kree se samo oko mode, svaija se haljina pomno promatra; jo 'Poslije godinu dana se znade, kakav je nakit ova ili
ona ovom ili onom zgodom imala; natanko ga pretresu, a katkada se avrlja o kazalitu i maskaradarna, a najmanje ih se
brine za djecu svoju i za kuanstvo. Sada ima sila uenih ena
iIi takih, za koje ne zna, to su, a unesreuju svoju obitelj. Ali
nestaica e novaca doskora jo vema porasti, a mlada e se
gospoda s oskudice u ivotu natjecati jo za manje slube,
negoli su se nekad natjecala. Plemii s malim imutkom rado e
u vojnike, sveenike i u prihodare kod imunijih. Djevojke e
rado u slubu, te e se prema svojemu staleu i imutku odijevati; pogotovo ako se ugarska konstitucija, na koju su svi prisegli, ukine, a plemstvo svoje povlastice izgubi, nevolja e
oboriti raskonost, a gizdavi e i lijeni ljudi traiti u obrtu
kruha.
Prosvjeta je od nekoliko godina .porasla, jer su ljudi u ratu
razne zemlje vidjeli pa i razne knjige itali, ali obiaj i udoree
znatno je palo. Slabo se potuje starost, poglavari pa i vjera;
s\'aki mlai ili manji dri, da je starijemu i viemu ravan;
plemstvo mrzi na velikae, prezire sveenstvo, a gramzi za
novcem, to su posljedice loe odgoje, koja je u svemu po-gubnom gizdom urodila.
Broj odvjetnika je tolik, te e ih biti naskoro vie no parnica; ta zlobna vrsta ljudi trai zaslube, ucka podanike protiv
gospodara, boji se za zaslubu, te se prihvaa .prijevare. Kod
suda ima najvie oskudnih ljudi, pa tako katkada ni 'Pravica ne
prolazi najbolje. Na saboru i upanijskoj skuptini vrijedi onaj,
koH je bezobrazniji i koji ima jak i pronicav glas, predma esto
puta mnogo tota bez smisla govori. On najvie zanosi, a ponajvIe govore mlai ljudi, koH imadu malo iskustva. Katkada

www.crohis.com
148

Ukinue republike dubrovake (1808.).

dobacuju i ednijim starijima ili po asti odlinijim ljudima pogrde; tko se ne e da tome izvrgne, mora esto utjeti. Na njihova usta govori najvie nadutost, neznanje, pristranost ili sebinost, a ne domoljublje, pa zato i ne ide sve najboljim putem.
Premda je u Hrvatskoj gostoljublje od nt;koliko godina
znatno spalo, ipak se ono najvie uva jo II Zagorju.

65.

Ukinue republike dubrovake (1808.)"

\7ojnolJi I\). dr.. Pad DubrolJnika.

"

l. 1.~,\

Dubrovaka Vlada i Senat se rasputaju.

l. 2.

Sadanji se graanski i krivini sudovi rasputaju.

l. 3.

Uprava zemlje povjerava se zasada i provizorno gospodinu'

Brueru, francuskome konzulu.

l. 4.
Upravne vlasti raznijeh dijelova Dubrovake Drave
ostaju zasada, kako su.
l. 5.
Gradan ke e porove rjeavati 'ld, astavljen od gopode ika N. Pozze, Jakova ata1i, Petra tulli i Antuna
Cher e a u ime jegova Vc!ian tva ara Francuza, kralja
Italije, ali na temelju zakona i obi Vaja dubrovakih.
Krivinu e pravdu dijeliti ovaj isti sud, koji e sebi pridruiti tri lana uzeta izmeu graduiranijeh lica.
Sa glavnoga stana u Dubrovniku 1. Januara 1808.
Glavnokomandujui eneral:

Marmont.
*) Taj je dekret proitao u sjednici senata 31. sijenja 1808. (oko dva,
sata poslije podne) podef glavnoga tapa pukovnik Delort.

www.crohis.com

Iz broure grofa Janka

Drakovia.

149

66.

Iz broure grofa Janka Drakovia

"Disertatia iliti razgovor, darovan poklisarom zakonskim i buduem zakonotvorcem kraljevinah naih
za buduu dietu ugarsku odaslanem, dedan po jednom starom 'domorodeu kraljevinah ovih 1832//.*)
Smiiklas, HrlJatska narodna ideja. Rad JugoslaIJenske

akademije 80.
Vama, moja gospoda, buduem poklisarom kod hervackog
sabora darovane jesu ove riei ljubavi i zaufanja. Vi, koje hervacka li slavonska kraljevina u zakonski na sabor slale budu
- Vi budete vlast imali poleg') starih povelja}, naih i postavah 2 ) ungarskih, pod imenom Dalmacie, Kroacie i Slavonie, vie3
anja vaa za obtinsko dobro oglasiti i tako korist u diete )
privesti, 01 bar krivdu odkloniti od premile nae domovine. Vas
daklje mudroznance i budue zakonotvorce, koim odvi govoriti netreba, kao milovanu bratju moju blagodarno i oito
s ovim kratkim razgovorom napominjam za one pogibeli, koie
iz nekoih izrekn.h ungarskih i od drugih celu deravu dotikajuih protimbah izlaze.
Madjari zakon i jezika svojega iznova ui adu, i istim
mahom') i kraljevine na'e u njihovo kraljevstvo pretoiti opet
naumie. Iz ove njihove hitnje i izrekah udietah kasniih i tegotah ve gori reenih izlaze krivde, proti koiemi mi svi se tuimo i koje redom razsuditi i za pomo medju se sovietiti se sad
valja. Ele prie treba da naela utemelimo, koja nas vodila budu.
Pervo naime jest, da uviek pamtimo, da kraljevine nae
niesu osvojene i pridobljene, nego da mi dobrovoIno pristali
jesmo od parvine jo ugarskem zakonu- s tim savezom; da se
*) Tu prvu brouru na hrvatskom jez:ku, i to jezikom, koji jc tri godine kasnije primio Gaj, napisao je grof janko Drakovi, da bude naputak
onim odaslanicima, koje je imao birati hrvatski sabor za zajedniki sabor u
Pounu 1832.
') Po. - 2) Uredaba.- ~) Sabore. - 4) Poslije smrti [osipove.

www.crohis.com
Iz broure grofa Janka

150

Drakovia.

povelje i uredbe nae sobske5 ) obdere, indi da mi uvetovanekrali evine jesmo, koje u obtinskom dobru s Madjari, kao s bratjum vieanja naa derati, osim toga pako zakon na sobski
braniti moramo. Izlazi odatle,da im na ungarskoi dieti od naih
zakonov sobskih nita putati nesmiemo, nit oni nje. u vieanja
uvesti nemogu, indi da i svaku priliku suanstva odklonimo.
Drugo jest, da tverdo vjerujemo, da imademo protiva svakomu preotetju mlotva ungarskoga obrambu, jere pravoliubni
gospodin i kriepostni krali na obtinski pravednim potribam
naem svigdar u tome ugodio bude. este, svete i zakonske
njegove riei potverda jesu njegovog zakonoljubia vere. On eli
bogotovno i umjetno vladati, i svima podlonima priane krivde
popraviti.
Ufaite se daklje iz istoga uzroka, da Dalmacia jedanput
kako je prie bila bude s nami sklopljena, i mi onda jedan dva miliona inei jedno-rodi puk budemo. Mogue jest opet i jo vie,
ako li s vrimnom Bosna, gdi olike rozgve 6 ) nae ivoe, s pomojum naum u nadre 7) nae se povrati; kakvo li to ufanje
za na narod. I ba kako svakomu serdcu ufanje i svakomu jeziku molba doputena jest, jo i to ufati se i od boga moliti volna
bude, da nam se z milostjum vinjum kraljev naih onai krai,
koi se sada imenom Ilirie ozivlia, i koi jezika naemu spodobnoga govori, s nama zdrui. Nedvojno jest, da onda takovo kraljevstvo Iliriko pol etiri milion dua broiee imenu diku i sostojanju snagu, kruni pako korist vienu zahraniti i mjerilu.
uharno prignuti moglo bi.
Na protimbe pako, koie z Madjari imademo, vraajui se,
priznairno dobrovoino, da svakomu narodu voJno i ba 1Jr3.vedno jest svojega jezika govoriti, pisati i teati na toliko, da
ga svaki domorodac u svakom sliaju ob ens kom razumie i da
svako kniestvo u njemu vesti moe.
Duni smo ele peldu8 ) Madjarov naslieduvati, i njima rez.
to potverditi, kakve su ciene u naem umu dobra i pametna nihova tvorja. Za oto kaemo. da i mi narodnog jezika imademo
koi svakog teanja kadar i vriedan jest, i primimo naeg jezika
u naih poslih, i pritrudmo se njega prilagoditi svagdanim ab5) Vlastite. _

6) Mladice. _

7) Njedra, krilo. -

S) Primjer.

www.crohis.com
Iz broure grofa Janka

-=-======

Drakovia.

15t

tinskim i pismoznanskim potribam, kako Madjari tekar od

skora ine. I s tim, veruite, naibolje odgovarali budemo preestokomu onomu madjarskomu zagtivanju zarad jezika
svojega.
Slidi iz reenog zaglavak, da mi vieu sovietnu stolicu
politiku, iliti sovietni dikasterium kraljevski, kako jest ve
bivao, od kralja naega dreno isprosimo i za njegovo utemeljenje skerbimo (ako li bi glavnice novane po nezgodah dobe terpele bile) i pod jedno zakonima, da stolica ova, kao i varmedje 9 )
nae, sve medju nas budue obenje po naki izpisuju. Ako
li tutekalO) kakvi aldov l1 ) potriban bude, on svakomu dcmorodeu, koi i glavu svoju za korist domovine dati duan jest, radostan biti mora, kad pomisli, kakvu odatle korist dieci i mladjem poslednikom zahranimo. 12 )
Nit se nije bojati, da bi takih nemilih sinov domovina odhranila, koi tai aldov na kuminu njoizinom nebi dobrovoIno tiE
artvovati. I budue ufanje nae na pridobitju Dalmacie po
'svietle riei kraljevske po~ladno jest. Sliedovno indi pronja
naa laglje prijeta bude.
Zagtevaju dalje Madjari, da mi nae prikazanje udiete
preminimo, i kao oni od strani varmedjah poklisare primirum
aljemo; indi da obiai uvedeni ostavimo. Mi naimre do sada
jednog u vinu stolicu poglavicah i dva z naim metrom u stolicu plemiev poiIivali jesmo, koi neprikau nit broi puka, nit
varmedjah, nego itave kraljevine nae, jere glede na puk na
poldrugog miliona, bar petu stran sviuh poklisarov slati bi moiali. Slidi indi da nae bitje udiete jedito zarad obtinskih zakonov celu deravu sliajuih uredjeno jest, i vieanja naa
sada kao od dviuh kraljevinah dolazea prijeti se imadu. Tim
llzrokom dolazi, da nai poklisari udiete nesiiedu kao drugi ungarski varmedjski odaslani, nego ozgor kod nastoinika plemenitoga stola.
Reda ovoga od starih naih batinjenoga i naoi priliki
nikada vie, nego sada primijemoga, j nas od svakojakog prenaglenja priuvajuega vierno obderavati i sum13 ) snagom
braniti moramo, i nikada od njega odstupiti nesmiemo. Ovai jest
9) upanije. _

l0) Tu. _

") rtva. _

le) Sauvamo. _

") Svom.

www.crohis.com
152

Ukinue tlake i crkvene desetine.

jediti naeIn ne samo obderanja naih osobnih zakonov, nego

i tverdja slobotine obtinske, kOlU jedna kraljevina bez uvjetovanih drugih prominiti utemeli nesmie. Da mi popustimo
cbrambu nau, Madiari, koji od narave jurve miIovriedni, ele i
vrio prominlivi jesu, njihovum estoumH ) i mlotvom, ne samo
nas bi u vieanje, kao varmedjske poklisare osvoiIi, nego i bitje
s\'oje i nae skllskol11u udesu bi podvrgli.

67.

Ukinue tlake i crk\7ene desetine.*)

ulek, Nae pravice.

A.
Mi baron Josip Jelai od Buima, ban hrvatski, slavonski
i dalmatinski, njegova apostolskoga velianstva Ferdinanda J.
cesara Austrianskoga, kralja Ugarskoga, eskoga, Lombardskoga, Mletakoga, Dalmatinskoga, Hrvatskoga, Slavonskoga i
Galikoga, Vladimirskoga i Ilirskoga i t. d., pravi tajni savjetnik,.
feldmaral-lajtnant, i u kraljevstvu hrvatskom nad cielom
vojskom i vojnom krajinom zapoviedajui general, svemu hrvatskomu i slavonskomu narodu i puku od Boga pomo i
I::ozdrav. Akoprem je ve u kraljevinah Hrvatskoj i Slavonii proglaeno, da je svaka urbariaiska daa, robota i desetina crkvena
dotrgnuja, vi bi ipak sumnjati i bojati se mogli radi ove vae
novo zadobIiene pravice, iz toga uzroka, jer vrhu toga u vaih
fukah nikakvoga pisma jo dosad neimate, zato mi, ban hrvatski,
slavonski i dalmatinski, kano va od svietloga kralja naimenovani i postavljeni vrhovni poglavar, i vaih wavicah branitelj,
14) estinom.
*) Kako u to vrijeme sabor nije bio na okupu, a narod se bojao, da
ne bi tlaka i desetina, koja je u cjeloj dravi bila ukinuta, kod nas ostala,
to je ban Jelai, da umiri narod, upravio ovaj banski list na sve hrvatskoslavonske opine. Sabor je taj korak banov odobrio i posebnim lankom 27.
tlaku ukinuo.

www.crohis.com
Ukinue

tlake i crkvene desetine.

153

elei vas umiriti i osigurati, dajemo svim vam od hrvatskoslavonskoga naroda, koji ste dosada bili spajinski iliti gospodski
podlonici. ovo nae otvoreno bansko pismo, s kojim vam novo
zadob1iene vae pravice i slobotine, po kojih vi skupa sa svim
vaim pokoljenjem za na vieke od robote gospodske i svake
dae urbariaiske i desetine crkvene oslobodjeni jeste, po jakosti
i krieposti nae hanske asti i oblasti osjeguravamo, obeava
jui, da vam nitko ove nae sada zakonom dane i od premilostivoga kralja potvrdjene pravice i slobotine nikada vie do viek
vieka uzeti nenore niti smije. Vrhu esa vam i vaem obojega
spola odvjetku ovo nae vlastitom rukom podpisano, velikim
banskim peatom potvrdjeno odprto pismo dajemo i pod.ie1iujemo. U Zagrebu na dan svetoga Marka, to jest dvadeset petoga
Travnja, godine hiljadu osam sto etrdeset l osme.

B.

Saborski lanak 27. od god. 1848.

Kuku IjelJi,

J ura regni II.

O ukinutju urbara iurbarskih stubah.

1. Sve urbarske dosadanje slube i dae prestaju za

uvjek. Isto tako izjavlja se nezavisnost tako pojedinih podajnikah (kmetah) kano i itavih obtinah od dosadanje oblasi i
vlasteoske (gospodske, spajinske).
2. Kriepost i va1ianost banske povelje (diplome), kojom
bi ukinutje urbarskih slubah i daah j crkvenoga desetka predteno osigurano, potvrdjuje se zakonom ovim.
3. Svaki dosadanji kmet jest l1eogranieni v!astnik svoje
urbarske zemlje, i moe je Ll cieIo ili na komade zamieniti, zaloit: ili prodati.
4. Tako nazvana manja kraljevska prava (juna regalia)
naime: krmarenje, lovina, ribaria, ptiaria i mesarenje nee
od sada uivati samo vlasetli (gospoda zemaljska, spaije) zato:
a) Dosadanje pravo krmarenja od Miholja do Gjurgjeva
zadrat e i II budue svaka opina; osim toga moi e svaka

www.crohis.com
154

Imenovanje

instalacija bana

Jelaia.

obina

::

i od Gjurgjeva do Miholja isto pravo na jednom mjestu

uivati.
b) Po pravu krmarenja razumieva se toenje svake vrsti
pitja, naime; vina, piva i rakije. Pravo ovo pripada samo i
tavoj obini zajedniki, a ob ina imat e ga u najam (iz arende)
dati na korist obinske pjeneznice.
e) Ribaria, ptiaria i mesarenje dozvoljuje se svakomu
slobodno, samo ne u umi iskljuivo vlasteoskoj iliti aloclialskoj.
5. Drava jami vlastelom, da e dobiti naknadu za ove
urbarske slube i dae kao i za tetu, koju imadu, to se je
pravo krmarenja na obine proteglo. Posebni dravni odbor'
opredjelit e nain i izvor ove naknade, i podnjet e svoje djelo
blinjemu saboru.
6. Svaka obina i svaki stanovnik njezin ima pravo na
svom zemljitu bez svake dae rakiju pei, opeke (cigle), vapno
(kre) gati i mline svake vrsti i pilane (age) u smislu obstojeih
zakonah graditi i posjedovati. Ako bi se pronalo, da je koj mlin
blinjim zemljam na tetu, to e ga samo dotina oblast (jurisdictio). a ne vlastelin (spaija) ukinuti moi.

.~
68.

Imenovanje i instalacija bana Jelaia.

Kukulje'Ji, Jura regni Croatiae, Dalmatiae et Sla'Joniae, II.
Iz saborskoga zapisnika od god. 1848.

Godine 1848. 5. i sliedeih danah mjeseca lipnja i srpnja li

Zagrebu najprie na piaci svete Katarine, poslie pako u kazalitnoj dvorani j:od j:redsied'nitvom preuzvienoga gospodina
barona Josipa Jelaia Buinskoga, bana Dalmacije, Hrvatske
i Slavonije, c. kr. feldmaralIaitnanta, tajnog savietnika i komornika, istih kraljevinah vrhovnog kapetana, dviuh pieakih regimentah banskih vlastnika i banskoga stola predsjedn.ika dranog sabora.

www.crohis.com
Imenovanje i instaiacija bana

Jelaia.

155

ini.

lanak I.
O umietjenju bana.
Budui da se je sila naroda iz dalekih i blinjih krajevah domovine sakupila, za da dionikom moe biti narodne sveanostr
umietjenja bana, da gleda zviezdu preporrodjenja i prave slobode svoje, a inae dosta prostrana kazalitna dvorana za toliki narod odvi bila bi tesna, - odredjena bi za tu svrhu piaca
svete Katarine, gdje sakupljene zastupnike naroda, duhovne
astnike i velikae presvietli g. varadinske upanije vrhovni
upan Mirko Lentulaj u kratkom govoru pozdravi, i polag starodavnog obiaja kao najstariji vrhovni upan sjednicu otvori.
Poslje toga itano biae vlastitom rukom kralja podpisano
naimenovanje preuzvienoga g. barona josipa jelaia za bana
trojedne kraljevine, koje u prevodu ovako glasi:
Ferdinand i t. d. astni, potovani i t. d. - Budu da
smo ast bana kraljevinah naih Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ispranjenu ostavkom velemonoga grofa Franje HaBera,
milostivno podielili naemu vjernomu i milomu baronu josipu
Jelaiu, u naoj c. kr. vojsci pukovniku, na obilni dokaz nae
kraljevske naklonosti, koju zahtievaju zasluge njegove, osobite
i znamenite slube, i nae kraljevsko zvanje, smjerajue samo
na obe drave dobro i korist, i ujedno ga na ast naega general-majora uzvisili, i ast ju pravoga tajnoga savjetnika ukrasili: zato to vaim vjernostim ovime javljamo i milostivno zapovjedamo, da nepropustite reenoga barona josipa jelaia, za
kojega umjetanje u nazonosti vaih vjernostih osobito smo
odredili naega takodjer vjernoga, nam iskreno miloga, astnoga
.Jurja Haulika, zagrebakoga biskupa, za pravog i zakonitog
reenih kraljevinah bana priznati, dunu mu ast izkazivati, i u
svih na bansko zvanje spadajuih stvarih i poslovih njemu posluni i podloni biti, i u svestranom promicanju obega blagostanja i previnje slube zajedno vjeati, pomnjivo ga pomagati, i sveudilj se njim savjetovati, koji u ostalom i t. d. Dato
u Beu 23. oujka 1848. Ferdinand m. p. Ladislav Sz6gyeny.
Zatim naimenovao je presvjetli g. 'Predsjednik uz elju na-

156

www.crohis.com

Imenovanje i instalacija bana Jelaia.

roda za tupnikah jedan odbor pod eonitvom pre vjetloga gopadina bi kupa beograd. \{;oga Jo ipa rota, da vetefega go.
'podina patriarhu Jo ipa Rajaia, u sredinu naroda pozove j
dovede, za da preuzviVenoga go padina bana, kako je predteno opredjeljeno bilo, na ban ki tolac umje ti i zakune.
S uzhitjenim srdcem primili su gg. zastupnici naroda svetejeg gospodina patriarhu, i na radost njihovu nit nije vie
faJilo, nego pribitje preuzvienoga gospodina bana.
Iskrenu radost ovu izpuniti elei gg. zastupnici naroda
odabrali su tri odbora, jednog pod eonitvom presvjetloga g.
biskupa senjskoga Mirka Oegovia, drugoga pod eonitvom
pre v. go padina vladike pakrakoga Kraguj via, a tretjeg
pod eonitvom pre v. go podina karlovakoga vladike Eugenia
.Joanovia. da preuzvi elloga gospodina bana ljubimca naroda.
il krilo naroda dovedu.
Uz gromki ivio, uz miloglasnu muziku, uz pucnjavu topovah dodje preuzvieni g. ban u sriedinu sakupljenog naroda.
stupi na zaelje stola. i pozdravi narod sliedeim u srdce dirajuim govorom.
V

Gospodo zasupnici naroda, mila bratjo!

Ponosio sam se uvjek, to me je hrvatska majka u hrvatskoj domovini rodila, - nu zora slastih ivota moga tek onda
mi svanu, kad me je mili glas naroda u sriedinu svoju kao bana
pozvao, i najmilostivnii vladalac na srietnuvi se sa eljom naroda za bana naimenovaa.
Nije mene usreilo odlikovanje. to mi je tako sjajna ast
u dio pala, ne, ne, - mene je usreila slast, da je narodu narodni
ban podieljen.
Evo sam mili narode! duom i tjelom tvoj ban, primi me u
bratinski naruaj tvoj, i budi uvjeren, da u jedino za domovinu
i kralja iviti i umrieti.
Podieljenje asti moje objavio sam jurve tebi narode! sada
molim, da se takovo ovdi u skuptini narodnoj proglasi, i cta se
ja ovdi, to jedva ekam, narodu i kralju zakunem.
Sad se jo jedanput proitalo najvije naimenovanje, zatim
se postavi razpelo i dvie goree syiee pred svietIog bana, koi
dignuvi tri prsta II vis za svetejim patriarhom izree po PQ-

www.crohis.com
Ferdinand I. i Franjo Jo ip J. 2. prosinca l 48.

157

sebnom odboru na temelju stare banske prisege izradjenu i po

saboru odobrenu prisegu.
Poslije dovrene zakletve bi svietli ban uz gromki i\'io
i pucnjavu topovah triput u vis dignut, - za tim prcdsta vi se
umieeni svietli ban narodu krasnim govorom.

69.

Odricanje cara i kralja Ferdinanda I. (\7).

i nastup na prijesto Fra nj e J osi pa I.
2. prosinca. 1848.
Helfert, Geschichte Oesterreichs IJom f\usgange des WienerOktoberaufstandes 1848.
Ujutru 2. prosinca - bila je subota - bilo je u Olomucu
ivo. Pjeke i u koijama urila se gospoda i gospoe
Ll sjajnim haljinama u dvore kneza nadbiskupa; glasnici letjeli
amo tamo, ete u sveanoj odori prolazile gradom na vjebaLte. Doskora se znalo, da su za 8 sati prijepodne pozvani II
dvore svi lanovi carske kue, koji se dese u gradu, cijeli
dvor, ministri, gubernijaini predsjednik grof Laansky, Okrull:
kapetan grof Mcrcandin i oni vii dravni inovnici i vojnici, to
su bili u Olomucu; tako isto ieldmaral Windischgratz i ban,
koji je istom nedavno postao ieldcajgmajstorom; a stigli su dan
prvo naveer iz Bea,1) svaki s malom pratnjom. Kasno u no.
u 2 sata poslije ponoi, stigne nalog u sve vojarne, da posada
mora u 9 sati na sveanu paradu. Sad se mislilo u vojnikin
krugovima, da je to radi nenadna dolaska ove dvojice zapovjednika iz Bea. Ali zar su gospoda i gospode sa dvora takoer doli, da vide Windeschgratza i Jelaia i da im se pr,klone?
U 7 sati i po svakim je asom sve vea tima nastajala II
neobino

') Ban

Jelai

je dobio nalog, da

doe

u Olomuc, u

noi

30. studenoga.

www.crohis.com
158

Ferdinand I. i Franjo Josip L 2. prosinca 1848.

prostorijama, to vode u veliku prijestoInu dvoranu. Crn frak,

sveeniki plat, raznovrsne uniforme u arolikoj mjeavini i ivahnom talasanju podavahu ivahnu sliku. Radoznalost, napeto
iekivanje zrcalilo se na svakom licu: tiskali se k onima, za
koje su drali da su bolje upueni, ali su ba jednako malo mogli
ili htjeli kazati. Razgovor, isprva vie isprekidan i poluglasan,
vie pomalo sve oivi, pa su ih morali opomenuti, da umuknu,
da buka ne prodre u susjednu prijestoInu dvoranu. Ovamo su
putali samo gdjekojega doJjaka - nadvojvode i nadvojvotkjnjc, ali bez njihove pratnje, pa ministre, Windischgratza i Jelaia, grofa Grlinea i poslanikoga tajnika Hlibnera. Taj se
osobito vrzao oko stola, na kom je bila tintarnica, a oevidno
imao da odigra svoju ulogu. Od lanova carske kue bili su
ondje: nadvojvotkinja Marija Doroteja, udova palatina nadvojvode Josipa, i Jelisava, ena nadvojvode Este, zatim nadvojvoda Ferdinand Maks. Karlo Ljudevit, Karlo Ferdinand, Vi1helm,
J osip i Ferdinand Este. Ni od svih ovih nije ni jedan slutio, to
e biti. Nadvojvoda Karlo Ferdinand pristupi lc ministru ratnomu pa e: Ama recite mi, to e to danas biti, kad su nas
ovamo ve u 8 sati pozvali? Neka se izvoh Vaa carska Visost
samo asak ustrpjeti, domala e se znati.
Za koji ~as poslije 8 sati otvore se dvokrilna vrata, to
vode II carske odaje, a oba se Velianstva pokau; pred Njima
general-adjutant knez Josip Lobkovic a iza Njih vrhovni dvorski
maral Fridrih Egon landgrof Flirstenberg, nadvojvoda Franjo
Karlo i nadvojvotkinja Sofija pa nadvojvoda Franjo Josip. Velianstva sjednu na sjedala, to su za njih bila prireena, a to
uine i ostali lanovi carske kue; a car, dok su svi nazoni
napeto ekali - ni da bi dahnuli -, izvadi papir i proita vijest
kratku, ali teku sadrajem:
Znatni su nas razlozi sklonuli na neopozivu odluku, da
poloimo carsku krunu i to na korist Naega miloga neaka, prejasnoga gospodina nadvojvode Franje Josipa; Njegvu smo Vi50st proglasili punoljetnim, poto je Na mili gospodin brat, prejasni nadvojvoda Franjo Karlo, Njegov visoki otac, izjavio, da
se neopozivo odrie svoga prava na. priiesto, to Mu pripada
po postojeim kunim i dravnim zakonima, II korist Svoga vis'Jhga, prije pomenutog sina.

www.crohis.com
====

Ferdinand I. i Franjo Josip I. 2. prosinca 1848.

159

ar je nato pozvao mini tra carske kue, da ogla i pomenute dravne pi e o tom. a knez chwarzenberg proitao ie
ja nim gla om najprije ispravu, kojom e nadvojvoda Franio
Josip proglauje punolietnim, zatim odricanje nadvojvode Franje
Karla na pravo nasJjed tva za sluaj, ako Njegovo Velianstvo,
ar i kralj F rdinand I.. od tupi, II korist Svoga prvoroenoga
sina, koji ima Njega naslijediti, i u korist onih, koji iza njega
imadu pravo na prijesto napokon sveano odricanje cara Ferdinanda s obzirom - tako je u ispravi glasilo - na krunu carstva austrijskoga, to smo je dosad nosili na dobrobit naih milih
naroda i svih onih kraljevina i drugih kruno vina, zvale se kako
mu drago, to su u tom carstvu sjedinjene, na korist nadvojvode Franje Josipa i onih, koji imadu poslije njega pravo nasljedstva na prijesto. Kad se doitalo, i kad su isprave o odricanju potpisali car i nadvojvoda Franjo Karlo, a ministar carske
kue supotpisao, pristupi novi mlaahni car k staromu te se
spusti pred njim na koljeno. Od silnoga unutranjega uzbuenja
nije mogao ni rijece izustiti, te se 1nilo,. da eli iskazati svoje
zahvalno nagnue i isprositi blagoslov u dobroga strica; on se
sagnu nad njim, blagoslovi ga i zagrli te ree svoiim dobrostvim, pripostim nainom: Bog Te blagoslovio, budi samo
dobar, Bog e Te tititi! RHdo sam uinio. Te su rijei - uli
su ih samo najblii - bile jedine za cijeloga ina, koje nijesu bile
u programu odreene. A u programu nije bilo ni suza, to su se
pae i mukarcima s o'iju niz lice krale; nije bilo ni ljuta jecanja, kojemu se nije mnoga visoka gospoa mogla oteti. Svi,
to su pri tom bili, uvjeravahu, da ganut1jivijega prizora nijesu
u svome ivotu doivjeli, i da e im to do nakraj ivota biti u
srce utisnuto. Od staroga cara krene novi k carici, da se i pred
njom spusti na koljeno; ona se sagne nad njim, povue ga
k sebi i s materinskom ga srdanosti i ljubaznosti zagrli i poljubi. To se isto ponovno zbilo i pred roditeljima mlaahnoga
vladara. Nato pristupi k ostalim lanovima carske kue, koji su
sa svojih sjedala ustali, da novoj glavi svojoj iskau poklonom
duno poitanje, prui im ruku te ih pritisne na srce. Najposlije
'bude proitan zapisnik, to ga je o tom dogaaju sastavio poslaniki tajnik Hiibner, a potpiu ga svi prisutni osim dvojice ca-

160

www.crohis.com

Ustavi od god. 1849.-1865.

reva. Dvor se povue u svoje odaje, a jedan se od najzamanijih

dogaaja novije povijesti austrijske svri.

70.

Ustavi od god. 1849.-1865.

1.
Iz dravnoga ustava za austrijsku carevinu od
4. oujka 1849.*}
8. o d s j e k:

O dravnom saboru.
. 38. Obi austrijski dravni sabor sastojat e iz dvie
kue, gornje i donje, i sazvat e ga car svake godine li proljee.
. 39. Dravni se sabor sastaje u Beu, nu car ga moe i
na drugo mjesto sazvati.
. 40. Gornja kua sastojat e iz poslanika,koje e za svaku
krunsku zemlju izabrati njezin zemaljski sabor.
. 41. Broj poslanika za gornju kuu ini polovicu broja po
ustavu za d(}llju kuu udredjenog. Ovaje se broj izbornim zakonom tako razdieliti, da svaka krunska zemlja po dva lana
svoga zemaljskoga sahora poslati ima kao poslanike. a ostali
broj e se po razmjerju iteljstva podieliti medju krunsl{e zemlje.
. 43. Donja kua sastavit e se neposrednim izborom naroda.
. 68. U nkonodavstvu o svim dravnim prilikama sudjeluju zastupnici iz svih krunovina. Ovo zajedniko sudjelovanje
vriedi i za zakonoda1vstvo o gradjanskom pravu, o kaznenom
pravu, o sudbenom ustrojenju i o sudbenom postupku.
Na koliko II Ugarskoj, Erdelju, Hrvatskoj i Slavoniji za*) Taj ustav nije nikada stupio na snagu; 3J. pros'inca g. 1851. bude
opozvan i dokinut. Proglaen jc u Zemaljsko-zakonskom i vladnom listu za
krunovinu Hrvatsku j Slavoniju od god. 1850., komad I. broj 1.

www.crohis.com

Ustavi od god. 1849.-1865.

161

jedno s hrvatskim Primorjem i Riekom za zakonotvorstvo o

gradjanskom i kaznenom pravu, o ustrojenju- sudita i sudbenom
postupku postoje osobita, od onih za ostale krunovine razlina
zakonita pravila i uredbe, moi e za ovaj dio zakonarstva
zadrati djelovanje sabora prije reenih krunovina. Nu biti e
ipak zadaa sabora ovih krunskih zemalja pregledati dosadanje
svoje zakonotvorstvo glede spomenutih vrsti, da se to bre postigne udjeno suglasje za,konotvorstva u svim stranama
drave.
9. odsjek:

O zemaljskim ustavima i saborima.

73. Kraljevinam Hrvatskoj L Slavoniji sa spadajuim

k njima Primorjem, gradom Riekom i njezinim kotarom sau
vat e se njihove vlastite uredbe, unutar granica saveza istih
zemalja s dravom, koji je ustanovljen po ovom drav llJJ11
ustavu i to potpuno neovisno od kraljevine Ugarske. Poslanici
dalmatinski vijeat e sa zemaljskim saborom ovih kraljevina
pod posredovanjem izvrl1jue dravne vlasti o sdruenju i o
uvietih toga sdruenja, i to svre podnieti e caru na potvrdjenje.
75. Vojnika krajina, obstojea za obranu cjelokupnosti
drave uzdrat e se sa svojim vojnikim uredjenjem i ostat
e kao cjelokupni dio dravne vojske podinjena izvrujuoj dravnoj vlasti. Osobiti zakon osigurat e stanovnikom vojnike
krajine u obziru na odnoenja njihovih posjedovanja ona ista
polakanja, koja su stanovnikom ostalih krunskih zemalja podieljena.
11. o d s j e k.

O dravnom vijeu.
96. Kruni i izvrujuoj vlasti o bok biti e dravno viee
a imat e sa'vjetujui upliv na sve one poslove, o kOjima e
izvrujua vlast zatraiti njegovo mnijenje.
97. lanove dravnoga vijea imenuje car; kod imenovanja ima se uzeti mogui obzir na sve dielove drave.
11

www.crohis.com
Ustavi od god. 1849.-1865.

162

98. Poseban e zakon urediti uredjenje i djelokrug dravnoga viea. )

1

Il.
Listopadska diploma (20. listopada 1860.*)
..... I. Pravo: zakone davati, preinaivati i ukidati,izvrivat emo Mi i nasIiednici Nai jedino sudjelovanjem zemaljskih
sabora, zake-nito sakupljenih, odnosno sudjelovanjem dravnoga
viea, u koje e zemaljski sabori imati slati onoliko lanovah,
koliko mi ustanovili budemo.
II. U dravnom vieu i s njime raspravljat e se i sudjelovanjem njegovim rieavati ustavno u budue svikolici predmeti zakonotvorstva, tiui se pravah, dunosti i interesah, koji su zajedniki svim naim kraljevinam i zemljam, imenito: zakonotvorstvo o poslovih, odnoseih se na
kovani novac, na novac II obe i na vjeresiju; zakonotvorstvo o
carinah i trgovini; nadalje o naelih glede banaka, zakonotvorstvo
glede naela o poslovih potanskih, brzojavnih i eljeznikih; napokon o svem, to se tie dunosti vojnike. Tako isto moi e se
jedino s privolom dravnoga viea naredjivati, da se uvedu novi
koj( porezi i nameti, za tim da se poveaju postojei porezi i stavke
od pristojba, navlastito da se povisi ciena soli ili da se sklope
novi koji zajmovi, kao to smo sve to jurve odredili odlukom
Naom od 17. srpnja 1860.; nee se bez privole viea dravnoga
ni preobraati (konvertirati) sadanji dugovi dravni, ni prodavati, pretvarati ili obtereivati nepokretna svojina dravna; napokon imat e se sudjelovanjem viea dravnoga prosudiivati i
ustanovljivati -prorauni dravnih trokova za dojduu godinu,
isto tako i prosudji.vati zaglavljeni dravni rauni i rezultati godinjega poslovanja financialnoga.
III. Svikolici ostali predmeti zakonotvorstva, koji nisu sadrani u tokah prediduih, rieavat e se nainom ustavnim
Li i po dotinih saborih zemaljskih, -i to u kraljevinah i uzemljah,
spadajuih k ugarskoj kruni, u smislu prijanjih njihovih ustava,
viiee jedina uredba. koja je ostala na snazi i poslije
ovoga ustava.
*) Proglaena u Sborniku zakona i naredaba od god. 1863., svezak
prvi, komad VII.

l) Dravno je

dokinua

www.crohis.com
Ustavi od god. 1849.-1865.

163

:u ostalih pako kraljevinah i zemljah Naih u smislu i polag zemaljskih njihovih rednika. Nego, budui izim zemalja krune
ugarske i takovi predmeti zakonotvorstva, koji ne spadaju izklopno u podruje ukupnoga viea dravnoga, od mnogo jurve
:godina za ostale Nae zemlje zajedniki razpravljani i rieavani,
s toga priuzdrajemo Sebi, da emo i ovakve predmete razpravljati uz ustavno sudjelovanje dravnoga viea sazivajui u tu
svrhu dr~avne vienike ovih zemalja. Ako dotini sabori zemaljski elilI i predloili budu, moi e se zajedniki razpra"\' ljati i takovi poslovi, koji inae nespadaju k nadlenosti viea
dravnoga.
IV. Cesarska ova diploma ima se odmah pohraniti u zemaljskih arkivih Naih kraljevina, zemalja, i u svoje doba uvr'stiti kako II autenti kom tekstu tako i u zemaljskih jezicih medju
zakone zema\jske.

Previnje runo pismo o provedenju listopadske

diplome banu barunu okeviu.*}
Ljubezni barone ckeviu!
U mojoj diplomi izdanoj danas o uredjenju unutarnjih dr-hvo-pravnih razmjerja carevina, izrekao sam naela, po kojih
e svekolike njezine zemlje odsada u poslovih zakonarstva udionitvovati putem sabora zemaljskih i viea carevinskoga.
Budui da po tom imade oiviti i zastupstvo mojih kraljevina
Hrvatske i Slavonije, imat ete Vi, obziru se na postojave ustanove, uredbe a i na one razrede Moiih hrvatsko-slavonskih podlonika, koji prijanjih vremena neimadjahu prava politikih,
podnieti Mi predlog o sastavbi hrvatsko-slavonskoga zastupstva, koje e se na temeliu ustanova, koje u izdat, imat to
bre sastati se, i oitovati elje i nazore ovih kraljevina imenito
o pitanju razmjerja ovih pokrajina prema kraljevini Ugarskoj,
koje, uz priuzdraj Moje odluke i sankcije, doznaujem vieanju i
dogovaranju hrvatsko-slavonskoga zastupstva i sabora ugar:skoga. Glede oblika i sastavbe ovoga zastupstva' valja posavje*) Priopeno
,kom. VII.

II

Sborniku zakona i naredaba od god. 1863. svezo L,

www.crohis.com
164

Ustavi od god. 1849.-1865.

==~~-

tovati se s muevi, odlikujuimi se poloajem svojim uredovnim ili gradjanskim, umom, obavljenom javnom slubom ili javnim povjerenjem. Za sada sam podjedno naredio, da se u hrvatsko-slavonskom odsjeku, postojeem u Mojem ministarstvu
dravnom, upotrebljuju sinovi ovih pokrajina.
U Beu dne 20. listopada 1860.
Franjo Josip v. r.

Previnje runo pismo o slubenosti hrvatskoslavonskoga jezika i o ureenju kr. dvorskoga

dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju.*)
Ljubezni barune okeviu!
U dodatak k Mojim dne 20. listopada i 23. studenoga o. g.
na. Vas upravljenim runim pismom nalazim ustanoviti, da hrvat~ko-slavollski jezik zemaljski ima i kod namjesnitva i banske
stolice valjati kao jezik poslovni i uredovni i to isto tako u unutarnjoj slubi kao i u obenju s ostalimi vlastrni politikirni i sudbenimi; doim podjedno naredjujem, d.a e biti svakomu prosto.
kao i dosada, u svakom u zemlji obinom jeziku predavati vlastim podnesakah i molbenicah, koje e se imat u istom jeziku
rieavati.
Budui da nadalje prije, nego budu utvrdjena razmjerja
Mojih kraljevinah Hrvatske i Slavonije prema Mojoj kraljevini
Ugarskoj, koja sam Ja uz priudraj moje odluke i sankcije, doznaio vieanju i dogovaranju obostranih sabora zemaljskih, nije
mo izdati konanih odlukah o vrhovnoj administrativnoj i politikoj upravi ovih pokraiinah, i budui su pitanja, koja se sada
razpravljaju, skopana s prijanjimi politikirni uredbarni i
stanji ovih p(\krajinah, ima se hrvatsko-slavonski odsiek postojei u Mojem dravnom ministarstvu, izluiti iz istoga i pretvoriti u samostalan privremeni dikasterij dvorski, kojega e
predsjednik vanije poslove, odnosee se na moje kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, predlagati i zastupati u Mojem vieu ministarskom.
*) Priopeno u Sborniku zakona i naredaba od g. 1863. sv. I. br. 154.

www.crohis.com

Ustavi od god. 1849.-1865.

165

Ovaj dvorski dikasterij imat e osim politike uprave

obskrbljivatl unutar granicah Mojega ninoga pisma od 20. listopada o. g. i one na pravosudje u Hrvatskoj i Slavoniji ili na
pravne stvari iz ovih 'pokrajinah odnosee se poslove, koje je
dosada obskrblivalo ministarstvo pravosudja, a isto tako 1
administrativne poslove bogotovlja i nastave.
Vi imate putem privremena dvorskoga dikasterija podnieti Mi predloge banske konferencije. o poprednjem ustrojstvu upanijah, a tako i o naimenovanju velikih upanah, nego
pazei pri tom na pravo nasliednih velikih upanah, koje je
uzdrano i u Mojoj kralievini Ugarskoj.
Glede sjedinjenja Mojih kraljevinah Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije volian sam izpuniti elie Meni do znanja dostavljene,
doim podjedno potrebita naredjujem, da se radi podpuna izpitanja i svestrano zadovo1jujuega rieenja ovoga p"itanja sastanu poslanici iz Moje kraljevine dalmatinske u banskoj konferenciji, i da s istom razpravliaju o ovom pitanju.
U Beu dne 5. prosinca 1860.
Franjo Josip v. r.

III.
\1eljaki

patent (26. II. 1861.*)

Poto smo mi u svojoj diplomi, dne 20. listopada 1860. izdaoj u svrhu, da bi se uredila dravno-pravna razmierja cesarevine, obnali na temeliu sankcije pragmatike i po svevlasti
Naoj za pravilo kako Nam samim tako i za pravilo zakonitim
Naim u vladanju nasliednikom zakljuiti i narediti, da e se
pravo: zakone davati, mienjati i ukidati, izvrivat jedino uz
sudjelovanje zemaljskih saborah, odnosno uz sudjelovanje viea
cesarevine, zatim uvauju Mi, da pravu ovomu, za da mogue
bude uvesti ga u ivot, treba stanovita reda i stanovite forme
u izvrivanju, izjavliujemo, naredjujemo i navjeujemo sasluav
Nae ministarstvo, kao to s1iedi:
*) Priopen u Sborniku zakona i naredaba od god. 1863. Sv. 1., kom

.XI., br. 175.

www.crohis.com
Ustavi od god. 1849.-1865.

166

===~

I.
Glede toga, kako da bude sastavljeno VIece cesarevine"
zvano da zastupa cesarevinu, i glede prava, koje mu je u diplomi Naoj od 20. listopada 1860. priuzdrano u obziru sudjelovanja njegova pri zakonotvorstvu, odobravamo Mi priklopljeni zakon o zastupstvu cesarevine i podieljujemo istomu zakonu ovim za svekolike Nae kraljevine i zemlje mo dra-vnoga temeljnoga zakona.
II.
Glede kra1ievina Naih Ugarske, Hrvatske i Slavonije kaoi glede velike Nae kneevine Erdeljske, da bi nam se prijanji
njihovi zemaljski ustavi povratili u suglasju s pomenutom naom
diplomom i unutar granicah, u istoj diplomi ustanovljenih, ui
nili smo jurve odredbe runimi Svojimi pismi od 20. listopada
1860.
Z a s t u P s t voe a r e v i n e.
1. Carevinu zastupa viee cesarevine.
Viee cesarevine sastavljeno je iz kue gospodske i kue
poslanike.

2.
kue

lanovi kue

gospodske jesu po rodu punoljetni prin-

cesarske.
3. Nasliedni lanovi kue gospodske jesu punoljetne
glave onih ovozemskih plemikih porodica, koje se odlikuju
posjedovanjem velikih dobara, i kojim cesar podijeli nasliedno
dostojanstvo vienika cesarevine.
4. lanovi kue gospodske po uzvienom dostojanstvu
crkvenom jesu svi nadbiskupi i biskupi oni, kojim ide naslov
kneevski.
5. Cesar priuzdraje sebi pravo, da e odline mueve,
koji stekli budu zasluga za dravu ili crkvu, za znanost ili
umjetnost, imenovati za doivotne lanove u kui gospodskoj.
6. U kuu poslaniku dolazit e izborom tri sto etrdeset
i tri lana, i to u broju, na sliedei nain ustanov1ienom za pojedine kraljevine i zemlje:
Za kraljevinu Ugarsku
osamdeset i pet,
za kraljevinu Dalmaciju
pet,
za kraIievinu Hrvatsku i Slavoniju.... devet,
cipi

www.crohis.com
Ustavi od god. lR49.-J865.

167

7. lanove, ustanovljene za koju zemlju, poilja sabor

iste zemlje izborom neposrednim.
. 9. Viee earevine aziva car vake godine.
.' I . P druie ukupnoga viea ce arevine ob ie po lanku
II. diplome od 20. Ii topada 1 60. svekolike predmete zakonotvortva. koji e dllo e na prava, duno ti i interese zajednike
vim kralje inam i zemljarn.
Takovi su predmeti imenito:
a) svikoliki poslovi, koii se odnose na nain, kao i na red
dunosti vojnike;
b) svikoliki poslovi, kojima se uredjuju stvari, odnosee
e na nov.ac u ob 'e. na vjere iju, na nova kovani i banke, carine
i tvari trgovake, naela o stvarih poVtanskih, eljeznikih i
brzojavnih .
) vikoliki po lovi, odnosei e na financije cesarevine u
obe; navlastito prorauni kuanstva dravnoga, prosudjjvanje
zaglavljenih rauna dravnih i rezultata po lovanja financijaInoga, sklapanje novih zajmova, preobraanje (konvrtovanje)
po tojeih dravnih 'dugova. prodavanja. pretvaranje, obterei
vanje nepokretne imovinc drave, poviVivanje po tojeih i uvodjenje novih poreza daa i dohoda. Porezi. dae i dohodi
pobirat e e po zakonih po tojeih, dok isti zakoni putem
ustavnim nebudu promienjeni. Dravni dug stavljen je pod
kontrolu viea ce arevine.
ll. Predmeti zakonotvorstva, koji su zajedniki svim
kraljevinam i zemljam, izim zemalja ugarske krune, spadaju
po l. llI. diplome od 20. listopada 1860. u ustavno podruje viea
cesarevine, u kojem vieu ne e biti lanova iz zemalja krune
ugarske. Idu ,dakle II ovo tienje viee cesarevine, izim poslova u
. 10. nabrojenih, svi oni predmeti zakonotvorstva, koji nisu naroito priuzdrani po zemaljskih redovih onim pojedinim zemaliskim saborom, koji su zastupljeni u tienjem vieu cesarevine.
13. Ako II doba, kada viee cesarevine nije sakupljeno,
bude silno potrebito uiniti kakove naredbe u predmetu, koji
spada u podruje pomenutoga viea, bit e ministarstvo drana,
prvcmu buduemu vieu cesarevine razjasniti razloge i uspjehe
naredbe uinjene.

www.crohis.com
168

Zako

l.

42. od god. 1861.

Tl.

Zakonski l. 42. od 1861. o od nosu trojedne kraljevine prema kruni i kraljevini

ugarskoj.*)
ulek, Nae pravice.

Povodom kraljevskoga predloga od 26. veljae 1861. br.

]52. i na temelju podneenog po sredinjem odborul) predloga,
iza vienedjeJnog vieanja u pogledu odnoaja trojedne kraljevine naprama kruni i kraljevini ugarskoj i iza predbjenog za
llzuvanje narodne svoje slobode stvorenog zakljuka: da se
svaki na ustanovljenje ovog odnoaja smjerajui zakljuak za
nitetan i kao neuinjen smatrati ima, ako bi se o specijalnih
pitaniih i izpravcih, odnoseih se budi na predlog sredinjega
odbora, budi na onaj zagrebakih zastupnikah 2 ) ili zastupnika
Eugena Kvaternika 3), nenadanim nu ipak moguim razputenjem ili odgodjenjem sabora preprieila potanja razprava; zakIiuio je sabor trojedne kraljevine to sliedi:
1. Trojedna kra)jevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija
u dananjem svom teritorialnom obsegu, broje ovamo upanije:
rieku s gradom Riekom, njegovim kotarom i ostalim primbrjem, zagrebaku, varadinsku, krievaku, poeku, virovitiku i sriemsku, i sadanju vojniku krajinu, to jest: osam
hrvatskih i tri slavonske pukovnije, imenito: liku, otoku, ogulinsku, sJunjsku, prvu i drugu bansku, krievaku i gjurgjevaku,
zatim gradiku, brodsku i petrovaradinsku ; tako isto razumie*) Taj je lanak dobio kraljevu sankciju 8. studenoga 1861.
I) Odbor, koji je bio odmah na poetku sabora 1861. biran, da iznese
prijedlog o dravopravnom odnoaju Hrvatske prema Ugarskoj j Austriji. ') Zagrebaki zastupnici Mirko Bogovi, Vjekoslav Frigan, dr. Mirko Uhaj,
Robert Zlatarovi i Josip uvi. I jedan i drugi prijedlog glasi, da je trojedna
kraljevina pripravna stupiti s Ugarskom u blii dravnopravni savez, ali prijedlog sredinjega odbora trai, da Ugarska prije svakoga dogovaranja bezuvjetno prizna sam:.>stalnost, nezavisnost i cjelokupnost Hrvatske, dok to zagrebaki :zastupnici ne trae. ") Kvaternik trai, da se Hrvati najprije uzmu
dogovarali s vladajuim kraljem svojim.

www.crohis.com
Zako
vaju

l.

42. od god. 1861.

169

ovamo pravo na Medjumurje i ostala virtualna i teritorialna

prava ove kraljevine, izjavljuje i oituje putem svoga u glavnom gradu Zagrebu rokujuega sabora, da je uslied dogadjajah
g. 1848. svaka druga ma kakva, budi zakonotvorna, budi administrativna, budi sudstvena sveza izmedju trojedne kraljevine
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i izmedju kraljevine Ugarske
pravno posve prestala, osim to se nj. velianstvo, zajedniki
kralj njihov, po njihovih do god. 1848. zajednikih zakonih,
nakon ugovorenih za trojednu kraIievinu i za kraljevinu Ugarsku
posebnih krunitbenih diplomah, ima kruniti za kralja dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoga, i to po slobodnoj volji naroda trojedne kraljevine jednom te istom krunom i jednom te istom krunitborn, kojom i za kralja ugarskoga, i to ovaj trojednoj kra]jev;ni, osim njezinih posebnih temeljnih, dravnih i ustavnih
pravah, pristoje jo i sva ova javna prava, koja pripadahu kraljevini Ugarskoj do konca god. 1847., a koliko se ona gori izjavljenoj samostalnosti i neodvisnosti njezinoj posredno ili neposredno neprotive.
2. Nu uvaavaju zajedniku s ugarskom kraljevinom
prolost svoju i prijanji njom zajedniki ustavni ivot, a tako
isto uvaavaju zajedinstvo interesah glede uzdranja i razvitka
ustavne slobode, trojedna kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija, pretresivaju previnji krali. predlog od 28. ve!iae 1861.
br. 156., kojim je pozvana, da izjavi svoje elje i misli glede
-odnoenja svojega prema Ugarskoj, oituje krepou ovoga svojega saborskoga zakljuka: da je ona pripravna prema koristi i
potreboi zajednikoj s .kraljevinom Ugarskom stupit u jo uju
dravno-pravnu svezu, im od kraljevine Ugarske gori naznaena neodvisnost i samostalnost, a tako i gori pomenuti realni i
virtualni teritorialni obseg trojedne kraljevine, pravnovaljano
budu priznani.
3. Navedena dravo-pravna sveza izmedju trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije imala bi na temelju njihovoga podpunoga starodavnoga ustava, te pomenute neodvisnosti trojedne kraljevine i njezine dravne ravnopravnosti,
osnovana biti na skupnom zakonarstvu i prema tomu ustrojenoj
:upravi, stegnutoj na one dravne poslove, koji e se saveznim
ugovorom potanje opredieliti.

www.crohis.com
170

Zakletva kralja Franje Josipa I.

4. Zakonarstvo i vrhovna uprava Ll poslovih politinih.

nastavnih, vjerozakonskih i pravosudja, kao i sudbenost u svih
molbah, nemogu biti predmetom uje sveze medju troi. kraljevinom i kraljevinom Ugarskom, te u pitanju medjusobnog odnoaja ovih kraljevinah u pretres inedolaze.
5. im se sabor kraljevine Ugarske za naela ovoga zakljuka izjavi, bit e od jedne i druge strane odredjeni jednakobrojni, od saborskih lanovah sastojei odbori u tu svrhu da, sastavi se na osobitu, medjusobnim dogovorom odredjenu mjestu,
potanki o dravo-pravnoj toj svezi ugovor izrade, ter ga dotinim saborom na odobrenje predloe.
6. Obzirom na previnji odpis njeg. velianstva pod 20.
listopada 1860. na bana baruna Sokevia, kano i na medjusobno 700-godinje drugovanje, imat e se taj zakljuak saboru
ugarskomu znanja radi priobiti, a isto tako njeg. velianstvu
prigodom podastiranja ovosaborske adrese podnieti, s molbom,
da ga poput kralj. predloga ugarskomu saboru na vieanje, ili
ako bi isti sabor po pripadajuem si pravu iniciativu po,primio,
njegovu predstavku daljnjeg pretresanja radi ovomu saboru dostaviti blagoizvoli.

7'2.

Zaklet\7a kralja Franje Josipa I.

Mi Franjo Josip 1., bojom milou Ugarske i posestrimih'
JOJ zemaljah nasljedni i apotol~ki kralj, zaklinjemo se ivim
Bogom, blaenom djevicom Marijom i svimi svetci bojimi, da
emo crkve boje oblasti Ugarske i posestrimih joj kraljevinah
i svakoga reda crkvene i svjetske stanovnike u njihovih pravih,
preimutvih, slobodi, slobotinah, zakonih, davnih dobrih i
odobrenih obiajih uzdrati, svakomu pravdu i pravicu podjeljivati; Ugarske i posestrimih joj kraljevinah prava, ustav, zakonitu neodvisnost i zemliitnu cjelokupnost nepovriedjeno im
sauvati, da emo zakone blagopoinuvega Andrije II. (izu--

www.crohis.com
Iz austro-ugarske nagodbe.

171

zami ipak zaporku 31. istih zakonah, koia se ovako poimlje:

Quodsi vero Nos sve do rijei in perpetuam facultateml),
obdravati; a granice Ugarske i p'.)sestrimih ioi kraljevinah ~
sve, to ovim zemljam, kojim god pravom i naslovom pripada,
neemo niti otudiiti niti okrnjiti, pae da emo ih, na koliko
mogue, umnoiti i raziriti, te sve ono uiniti, to na boljak"
slavu i umnoenje ovih zemaljah po pravdi uiniti moemo.~)
Tako Nam Bog pomogao i svi svetci boji.

73.

Iz "I\ustro-ugarske nagodbe".
Zakonski

lanak

XII. 1867.*)

1. Ona sveza, tono s jedne strane izmedju zemalja krune

ugarske, s druge strane izmedju ostalih zemalja i pokraiina Njegova Velianstva pravno postoji, osniva se na sankciji pragmatinoj, primljenoj 1., II., III., lankom godine 1723.
2. Svetani ovaj temeljni ugovor, osnovavi za ensku
granu kue Habsburke pravo nasljedstva na prijestol, izrie
podjedno, da se one zemlje i pokrajine, tono po ustanovljenom
redu nasljedstva pod jednim istim vladaocem stoje, imadu nerazdjelivo i nerazluivo posjedovati. Uslied toga odluno izreenoga
naela je obrana i uzdravanje obe sigurnosti zajednikom
silom takova oba i uzajamna obvezanost, koja upravo iz pragmatike sankcije proiilazi.
8. Jedno od sredstva ob e i zajednike obrane, koja iz
pragmatine sankcije proizlazi je svrsi .shodno upravljanje sa
') Na str. 35. od rijei "Ako pak mi" do "naim nasljednicima".
2) U kraljevskoj zavjernici, koja je sankcionirana za kraljevinu Ugarsku
28. srpnja 1867., a za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju 10. prosinca 1868. glasi:
"Sve one strane i pokrajine Ugarske i poseslrimih joj kraljevinah, to su ve
natrag steene, pa i one, to e bojom pomoju odsele biti natrag pribavljene, pripojit emo u smislu krunithene Nae zakletve reenoj zemlji i posestrimim joj kraljevinam.
*) Proglaen u Sborniku zako i nared. od g. 1869., komad IV. br. 6.

www.crohis.com
172

Iz austro-ugarske nagodbe.

vanjskimi poslovi. Ovo cijeli shodno upravljanje iziskuje zajedinstvo glede onih vanjskih posala, koji se tiu svih zemalja,
to su pod vladom Njegovoga Velianstva. Zato spada diplomatiko i trgovako zastupanje carevine naprama inostranim
dravama, a tako i odredbe, koje bi obzirom na medjunarodne
ugovore ponii mogle, medju zadatke obega ministra vanjskih
posala, koji je vezan pritom na sporazumak i suglasje obostranih ministarstv~.
9. Drugo sredstvo zajednike obrane je vojska i naredbe, koje se na nju odnose, jednom rijei: posao rata.
ll. Uslied. vladalakih prava, koja u poslovih rata
ustavno pripadaju Njegovomu Velianstvu, priznaje se sve '0VO,
to se na cjelokupnu, dakle i ugarsku vojsku kao sastavnu est
cjelokupne vojske odnosi, jedinstveno naime provodjenje, zapovjednitvo i unutarnje ustrojstvo njezino za stvar, koja podlei Jdredbi Njegovoga Velianstva.
12. Ipak pravo, koje se odnosi na povremeno popunjiyanje ugarske vojske i na ponudbu novaka; zatim ustanovljivanje ponudbe i trajanje slube, a tako i 'Jdredbe o razmjetavanju i obskrbljivanju vojske. pridraje sebi zemlja na temelju
closadanjih zakona, kako u zakonodavnom, tako i II upravnom
pogledu.
16. P.0sao novarstva priznaje ugarski sabor na toliko
zajednikim, na koliko e zajedniki biti oni trokovi, koji e
se imati obraati na predmete, koji su oznaeni u predjanjim
stavkama zajednikima. To se ipak ima tako tumaiti, da se za
pomenute predmete potrebni cjelokupni trokovi imadu istina
zajedniki opredieljivati na nain, koj{ se nie u tokah o
rukovanju pomenutih predmta predlae; ali da e glede razporezivanja, utjerivanja i izruivanja na mjesto opredieljenja
one svote, koja e odpasti na Ugarsku a koja e se ustanoviti
prema razmjeru, na oznaeni nain u tokah 18., 19., 20., 21. i
22., odredjivati ugarski zemaljski sabor i odgovorno mu ministarstvo onako, kako to ustanovljuju nie pomenute toke o
poslovanju.
25. Drugi glavni uvjet jest taj, da podpuna ustavnost II
ostalih zemljah i pokraiinah Niegovoga Velianstva u ivot

www.crohis.com
Iz austro-ugarske nagode.

173

stupi: budui bi Ugarska samo s ustavnim zastupstvom istih zemalja mogla doi u dodir ma glede kakovih zajednikih poslova. A i samo Njegovo Velianstvo eljae dosadanji nain
razpravljanja ovakovih predmeta promieniti radi toga, to je
ustavnimi pravi snabdjelo i ostale svoje zemlje, i to dri, da
se pri vrenju zajednikih posala ustavni njihov upliv nemoe
obai.

27. Ustrojiti treba jedno zajedniko ministarstvo za sve

one predmete, koji kao u istinu zajedniki ne spadaju pod posebnu upravu niti zemalja ugarske krune, niti ostalih zemalja
Njegovoga Velianstva. Ovo ministarstvo ne moe uz ove zajednike predmete, koji na nj spadaju, vriti i ine poslove, koji
spadaju na posebnu upravu jedne ili druge strane, a nemoe
ni kakav upliv na nj izvrivati. Svaki Jan toga ministarstva biti
e odgovoran za sve ono, to u njegov djelokrug spada; a
ujedno e odgovorno biti i cjelokupno ministarstvo za sve takove uredovne naredbe, to ih je zajedno uinilo.
29. Prema naelu ove ravnopravnosti neka 'ud strane
Ugarske zemaljski njezin sabor izabere iz svoje -sredine povjerenitvo s opredieljenim brojem lanova (delegaciju) i to iz
svake kue saborske; a isto taku neka opet od svoje strane jednakim ustavnim putem izaberu i ostale zemlje Njegovoga VeliaI1stva povjerenitvo, koje upravo toliko lanova bruji. Broj
lanova ovih povjerenstva opredielit e se sporazumkom
jedne i druge stranke. Broj ovaj nemoe za jednu ili drugu
stranku biti vei od estdeset lanova.
59. Budui da ipak imade izmedju Ugarske i ostalih zemaljah Njegovoga Velianstva obzirom na uzajmne interese
njihove vanih i mnogobrojnih dodirnih toakah, to je sabor
pripravan na to, da se glede trgovakih stvarih s jedne strane
medju ?:emljami krune ugarske, s druge strane medju ostalimi
zemljami Njegovoga Velianstva od vremena do vremena sklopi
carinski i trgovaki savez.
~ 68. Samo po sebi se razumije, da zemlji, ako i na koliko
dogovor o predmetih u . 58.-67. izbrojenih dogovor ne bi
poao za rukom, ostaje :pridrano pravo samostalnoga zakonitoga raspolaganja i da imadu sva njezina prava u tom obziru
nepovriedjena postojati.

www.crohis.com
174

Znatniji

lanci

ugarsko-hrvatske nagodbe.

-..1

i.

Znatniji lanci "Ug. hrvatske nagodbe".

Zakonski lanak I. (l. XXX. ug. sab.) 1868.*)
Mi Franjo Josip L
po milosti bojoj Car Austrijanski, kralj Ugarski i eski,. kralj
Dalmatinski, Hrvatski, Slavonski, Galiki. Vladimirski i Ilirski,
ar kivojvoda Austrijanski itd. itd. itd.
astni, pJtovani, poglaviti i velemoni, ugledni i plemeniti, mudri i obzirni, ljubljeni vjerni Nai!
Nastojei Mi, primjerno otinskoj naoj skrbi, unapredjivati sve, to na uvrenje blagostanja premilih Nam kraljevinah i zemaljah spada. odluismo premilostivo 1Jdobriti i kraljevskom Naom moju potvrditi zakonski lanak, kojega Nam
vjernosti vae s prepon;zl1om adresom oel 26. rujna t. g. predloie, ovako, kako sliedi:

Zakonski

lanak

o nagodi, koju s jedne strane kraljevina Ugarska, sjedinjena

s Erdeliem. s druge strane kraljevine Hrvatska i Slavonija, sklopl~e za iZ~:lvnanjc pJstojavih izmedju njih dravopravnih pitanjah.
Poto su kraHevme Hrvatska i Slavoniia teajem stoljetjah
hIi pravn{) toli faktino spadale ka kruni sv. Stjepana, i poto
je u pragmatikoj sankciji takodjer izreeno, da su i zemlje
krune Ugarske medjusobno nerazdruive : to su na ovih temeIjih
~; jedne strane kraJievina Ugarska sjedinjena s Erdeljem, s druge
strane kraljevine Hrvatska i Slavonija za poravnanje nastavih
medju sobom dravopravnih pitanjah sklopile s1iedeu nagodbu:
1. Kraljevina Ugarska sjedinjena s Erdeljem i kraljevine
Dalmaciia, Hrvatska i Slavonija sainjavaju jednu te istu dr*) Sankcioniran za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 8. studenoga 1868.,
a za kraljevinu Ugarsku 14. studenoga 1868. proglaen u Sborniku zakona i
naredaba, valjanih za kraljevinu Hrvatsku i SlavonijU, od god. 1868., komad
V. br. 14.

www.crohis.com

---:-=--~

Znatniji lanci ngarsko-hrvatske nagodbe.

--..:...=- --....::-_------==.-.
~

~-

-~..=.~

175

avnu zajednicu tako napram ostalim pod vladom Nj. Velizemljam, kao to i napram inim dravam.
2. Iz ove dravne zajednice i skupnosti sliedi, da se ima
krali kraljevinah Ugarske i Dalmacije, Hrvatske i Slavonije jednom te istom krunom i jednim te istim krunitbenim inom okruniti i za sn pod krunom sv. Stjepana stojee kralievine na zajednikom saboru ovih kraljevinah zajednika krunitbena zavjernica utanaiti i izdati.
Izvornik ove krunitbene zavjernice ima se uz magjarski
sastavak i jezikom hrvatskim sastaviti i kraljevinam Dalmaciji,
Hrvatsk0j i Slavoniji izdati i u njemu cjelokupnost i zemaljski
ustav kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije zajamiti.
Krunitbena zavjernica od g. 1867. ima se naknadno takodjer izvorno hrvatskim jezikom sastaviti i saboru kraljevinah
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije to prije poslati.
3. Iz gore spomenute nerazdruive dravne zajednice
sliedi nadalje, da glede svih onih predmetah, koji su svimkolikim
kraljevinam krune ugarske i ostalim zemIiam Nj. Velianstva
z;ajedniki, ili koji se zajednikim sporazum kom razprav!jati
imadu. treba da bude kraljevinam Ugarskoj, Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji jedno te isto zakonito zastupstvo, zakonodavstvo
i to se izvrbe (Executive) tie, zajednika vlada.
4. Kralievine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija pripoznavaju zakonski lanak XII. g. 1867. ugarskoga sab0ra, koj oznauje zajednike poslove medju kraljevinami krune sv. Stjepana
i ostalimi zemljami Nj. Velianstva, zatim i poslove, koji
premda nisu zajedniki obim ovim strankam, nu ipak se zajednikim sporazumkom njihovim razpravljati imadu, i koj ustanovljuje nain njihova rukovodjenja, - isto tako pripoznavaju
i ve na temelju ovoga zakona oivotvorene nagodbene ustanove, osobito zako l. XIV., XV. i XVI. od god. 1867. i za se
kriepostnimi i obveznimi, nu ipak uz tu naroitu ogradu, da se
u budue slini temeljni zakoni i nagodbe samo zakonitim sudjelovanjem kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije stvarati
mogu.
U ovom stavku spomenuti temeljni zakon i zakonski
lanci imaju se naknadno u izvornom hrvatskom sastavku taanstva stojeim

www.crohis.com
176

Znatniji

lanci

Ugarsko-hrvatske nagodbe.

kodjer izdati i proglaenja radi saboru kraljevinah Dalmacije,

Hrvatske i Slavonije to prije poslati.
5. Izim onih predmetah, koji su kraljevinam krune sv.
Stjepana i ostalim zemljam Nj. Velianstva zaiednik~, ili koji
se zajednikim njihovim sporazumkom razpravljati imadu, postoje jo i drugi kraljevine Ugarske i kraljevinah Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije jednako se tiui poslovi, glede kojih se
ovom nagodbom priznaje potreba zajednikoga zakonodavstva
i zajednike vlade za sve zemlje krune ugarske.
6. Takav je prije svega zajedniki posa'J za sve kraljc- .
vine krune sv. Stjepana opredjeljivanje trokovah za previnji
kraljevski dvor.
7. Zajedniki su poslovi nadalje: dozvoljivanje novakah,
zakonarstvo za obranbeni sustav i vojnu dunost i odredbe
glede ponamjeivanja i obskrb1jivanja vojske, glede esa se
ipak za kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i SlavOniju odredjuje :
a) da se broj novakah na Dalmaciju, Hrvatsku i SJavoniju
IZ kontigenta zajedniki opredie}jwJg odpadajui odmjeri po
razmjerju ukupnoga puanstva njihovoga; pri emu se samo po
sebi razumieva, da se, u sluaju promjene sadanjega obranbenoga sustava, napisi novoga IJbranbenoga sustava takodjer tl
kralievinah Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji uvesti imadu,
b) da se novaci iz kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije uvrstiti imadu II vojne pukovnije istih kraljevinah, napokon
e) da se pri uvrivanju novakah obzir uzeti ima na njihovo uspcsobljenje za stanovite struke vojnitva, pa da se
novaci iz Primorja najvema uvrivaiu u pomorsku vojsku.
8. Zajedniki su kraljevini Ugarskoj i kraljevinama D<11maciji, Hrvatskoj i Slavoniji tako u obziru zakonarstva, kao
to i u obziru vladavine na sdola opisani nain financijalni poslovi takodjer. Prema tomu spada na zajedniki dravni sabor
svih kraljevinah krune ugarske: ustanovljivati zajedniki porezni sustav, dozvoliivati izravne i neizravne poreze tako glede
vrstih, kao i brojevnih stavkah istih porezah, isto tako razpisivati poreze, rukovoditi i utjerivati jih, uvadjati nove poreze,
ustai10vljivati proraun zajednikih trokovah, kao i pregle-

www.crohis.com

Znatniji

lanci

=~'---=-~=~

ugarsko-hrvatske nagode.

177

davati godinje zak!iune, tiue se trokovah za zajednike poslove; zatim spada na isti sabor: kontrahiranje
novoga i konvertiranje ve obstojeega dravnoga duga, nada!ie uprava, prodaja, preinaivanje i obtereivanje nepokretnih (dravnih) dobara, razpolaganje o monopolih i kraljevskih prihodih (regali a majora) i u obe svaka odredba
ednosea se na takove financijalne predmete, koH su svim
zemJjam krune sv. Stjepana zajedniki; s onim ipak ogranienjem, da ako bi se radilo o prodaji dravne dalmatinskohrvatsko-slavonske nepokretne imovine u zemljah i umah, o
tome se i sabor kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
sasluhnuti ima, pa da se bez njegove privole prodaja takova
izvesti nemoe.
Glede svih ovih predmetah zajedniko financijaino upraviteljstvo, koje vodi zajednikomu saboru odgovorni kraljevskI
ugarski ministar financijall, protee se i na kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju.
9. Svim kra!ievinam krune ugarske zajedniki poslovi
su nadalje: novarstvo, kovani novac i bankarstvo, kano i
ustanovljenje sustava novana i obenir0g novanog mjerila,
izpitivanje i odobravanje onih trgovakih i dravnih ugovorah,
koji se jednako tiu svih zemaljah krune sv. Stjepana ili se odll'ose na zemljitnu promjenu; odredbe glede bankah, zavodah
za vjeresiju i osiguravanje, povlasticall, mjere i vage; zatim
zatita markah i mutrah, punciranje, vlastnitvo knjievnih
i umjetnih proizvodah, pravo pomorsko, trgovako, mjenbeno
i rudnio, te u obe trgovina, mitnice i malte, brzojavi, pote,
eljeznice, luke, brodarstvo i one dravne ceste i rieke, koje se
kraljevine Ugarske i kra!ievinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije jednakim nainom tiu.
10. Zajedniko je zakonodavstvo takodjer glede ustanovah 'ob obrtih, razumievaju ovamo i k u ar e n j e, o
d r u t v i h, kojim nije svrha zajednikoga teenja ili dobitka,
o putnil1 listovih, redarstvu nad inostranimi, o dravljanstvu i
domainstvu.

31. Pravo zakonarsko glede onih predmetah, koji su

kraljevinam ugarske krune i ostalim zem1jam Nj. Velianstva
12

www.crohis.com
178

Znatniji lanci ugarsko-hrvatske nagode.

--=-==-- ----==-.-----=-=-- --=-~=-

~:::::-_~~

zajedniki, ili se njihovim medjusobnim zajednikim sporazumkom obavljati imadu, kao i glede onih poslovah, koji se u
gornjih paragrafih za svekolike kraljevine ugarske krune zajednikimi oznauju, pripada zajednikomu saboru svih kraljevinah ugarske krune, koj se svake giJdine u Petu sazvati
imade.
43. Glede svih onih poslovah, koji su zakon. l. XII. godine 1867. i ovom nagodbom svim zemljama krune ugarske zajedni-kimi izjavljeni, izuzam u 10. navedene predmete, vodi
sredinja u Budimpeti stolujua vlada izvrbu sredstvom vlastitih svojih organah, takodjer u kraljevinah Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji.
44. Obzirom na zastupanje interesa kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ima se za iste kraljevine imenovati
jedan posebni dalm.-hrv.-slavonski ministar bez listnice kod
sredinje vlade u Budimpe3ti. Taj ministar je lan ukupnog ministarskJg viea, imajui u njem pravo odvjeta, pa je odgovoran zajednikomu dravnomu saboru. On e biti svezom izmedju Nj. Velianstva i zemaljske vlade kra1ievinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
. 46. Kra1ievine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija pako na
njihov{) zahtievanje osiguravaju se, da e sredinja vlada tako
inovnike za hrvatsko-slaV'Jnske odsjeke, koji e se kod sredinje vlade ustrojiti, kako takodjer i one svoje Drgane, koji
e u obsegu kraljevinah ovih uredovati, obzirom na p'Jtrebitu
strukovnu vjetinu, u koliko to samo m'Jgue bude, imenovati
izmedju domaih sinovah kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i
SlaVJ0nije.
47. Glede svih onih predmetah, koji ovom nagodbom
nisu priuzdrani zajednikarnu saboru i sredinjoj vladi, pripada
kra1ievinam Dalmaciji-, Hrvatskoj i Slavoniji pravo podpune
samouprave (autonomije) tako u podruju zakonarstva kao i
izvrbe.
48. S toga razloga spada u djelokrug podpune autonomije kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije zakonarstvo
i uprava u svih poslovih nutarnjih, bogo1tJvja, nastave i pravosudja, amo raunaju sudbenost u svih molbah, izim sudbenosti
glede pomorskoga prava.

www.crohis.com

Znatniji lanci ugarsko- hrvatske nagodbe.

---~-=----=-----=::=:::-

---:::-

-=...-

---=-=- .=---=---

179

50. Na elu autonomne vlade kraljevinah Dalmacije,

Hrvatske i Slavonije stoji ban, koji je odgovoran saboru istih
kraljevinah.

56. U svemkolikGm obsegu kraljevinah Hrvatske i Slavonije slubeni je jezik hrvatski toli u zakonarstvu. koli u
sudstvu i upravi.
57. Za organe zajednike vlade ustanovljuje se takodjer
hrvatski jezik slubenim jezikom unutar granicah kraljevinah
Dalmacije, Hrvatske ilavonije.
5 . Pred10ge i pi e u hrvatsimm jeziku astavliene, pa
iz kraljevinah Hrvatske i Slavonije na zajedniko ministarstvO'
podneene, imade to ministarstvo primati i rjeitbe svoje na
i tom jeziku izdavati.
59. Obzirom na to, da su kraljevine Hrvatska i Slavonija
politiki narod imajui p'Jsebni svoj teritorij i u pogledu nutarnjih vojih po lovah vlastito zakonodavstvo i autonomnu
vladu, ustanovljuje se nadalje, da se zastupnici i tih kraljevinah
tako na zajednikom aboru, kako i delegacije mogu sluiti i
jezikom hrvatskim.

61. U poslovih autonomnih imadu se unutar granicah

kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije upotrebljivati sjedinjene boje i grbovi istih kraljevinah, potonji providjeni krunom sv. Stjepana.
62. Kod oznaivanja poslovah. svim kraljevinam krune
ugarske zajednikih, upotrebljuju se sjedinjeni grbovi kraljevinah Ugarske i Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
63. Za razpravljanja zajednikih poslovah imade se uz
ugarsku zastavu i sjedinjena zastava kraljevinah Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije razviti na sgradi, u kojoj se obdrava zajedniki sabor zemaljah krune ugarske.
65. Kraljevina Ugarska priznaje zemljitnu cjelokupnost
kraljevinah Hrvatske i Slavonije i nastojati e o tom, da se ova
oivotvori.
.
Napokon e ona i u budue uskorivati, da se onaj dio V'Jjne
krajine, koj ka kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji spada, skupa
sa vojnimi krajikimi komuniteti sjedini sa pomenutimi kraIjevinami u obziru zakoTIJdavstva, uprave i sudstva i kako je

www.crohis.com

180

Znatniji lanci ugarsko-hrvatske nagodbe.

dosada vieput rie digla, nee i u budue prestati temeljem

prava sv. ugarske krune zahtievati reinkorporaciju Dalmacije,
kao i zahtievati. da se Dalmacija pridrui kraljevinam Hrvatskoj
i Slavoniji; nu svakako Se bude Dalmacija ob uvjetih ove reinkorppracije sasluati imala.
66. U smislu prijanjega paragrafa priznavaju se kao
k teritoriju kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spa-

I>

dajue:

1. Sve ono zemljite, koje sada skupa s gradom i kotarom

bakarskim spada k upaniji riekoj, s izuzetjem grada i kotara
riekog, koji grad, luka i kotar sainjavaju posebno s ugarskom
krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum
corpus), i glede kojega kao takova, posebne autonomije i na
nju proteuih se 7.akonodavnih i upravnih odnoajah uredjenja,
imat e se putem odborskih razpravah izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevinah Hrvatske. Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obe sporazumijenje postii.J ) \
2. upanija zagrebaka sa gradovi Zagrebom i Karlovcem i slobodnim kotarom Turopo!jskim.
3. upanija varadinska sa gradom Varadinom.
4. upanija Krievaka s gradovi ~rjevci i Koprivnica.
5. upanija poeka s gradom Poegom.
6. upanija virovitika s gradom Osiekom.
7. upanija sriemska.
Nadalje sliedee krajike pukovnije:
1. Lika.
2. Otoka.
3. Ogulinska.
4. Slunjska.
') Uvod i I. alil1l'ja OV(Y'1 ~-a. daklr od rijei "U smislu" do rijei
"postii" napisani su II hrvatskom izvorniku nagode na posebnoj priliepljenoj
krpici, dugakoj 227 cmt., a sirokoj gS cmt., doim su u mad. izvorniku
napisani na itavom listu papira.
I z p o d krpice ita SC i z vor n i tekst ovako:
"U smislu prediduih paragrafah priznaje se, da na teritorijalni obseg
kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije spada.
I. Savkolik prostor, koj za sada skupa sa gradom Bakrom i njegovim
kotarom rijekoj upaniji pripada, izuzami grada Rieke i njegov kotar, glede
kojih medjU oba kraljevinska odbora nagodba uspjela nije".

www.crohis.com

Znatniji

lanci

ugarsko-hrvatske nagodbe.

181

5. Banovaka prva.
6. Banovaka druga.
7. Varadinsko-krievaka.
8. Varadinsko-gjurgjevaka.
9. Gradikanska.
10. Brodska.
ll. Petrovaradinska.
Napokon sadanja Dalmacija.
70. Iza kako bude nazona nagodba postigla previnju sankciju, imade se ona kao zajedniki temeljni zakon uvrstiti u posebne zakonike kraljevine Ugarske i kraljevinah Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije; pa se podjedno ustanovljuje, da ova nagodba nemoe biti predmetom zakonodavstva pojedinih nagadjajuih se kraljevinah i da promjena iste usliediti moe samo
onim putem, kojim je udjelotvorena, pristupom najme svih onih
inbenikah, koji ju sklopie.
Izjavljajui Mi zak'0nski taj lanak i sve, to je u njemu
sadrano, .kako u cielosti, tako i u pojedinostih, vrlim, prijaznim
i primljenim, evo ga kraljevskom Naom moju odobravamo,
P0tvrdjujemo i posvetjujemo s tim, da emo ga i sami obdravati a i po drugim vjernim Nam obdravati dati, kao to ga
silom i krepostju ove Nae listine primamo, odobravamo i kraljevskim Naim podpisom potvrdjujemo.

32. i 33., koji govore o broju zastupnika na zajednikom
saboru, na kojemu je isprva bilo 29 zastup.nika, promijenjeni su
god. 1873. i 1881., kad su pripojeni dijelovi Krajine. Zakonski
l. (XV.) od 25. oujka 1881. odreuje broj zastupnika ovalm:
2. Broj zastupnikah, to se od strane Hrvatske i Slavonije imaju poiljati u zastupniku kuu skupnoga ugarskoga
sabora, ustan,wljuje se za budunost, i to od onoga asa,' kada
poslje izvedene administrativne spojitbe vojne Krajine sa spomenutim kraljevinama i njezino puanstvo bude jur faktino sudjelovalo na ustavnom ivotu, da bude bez obzira na razmjer puanstva ustanovljen u stalnoj brojki od etrdeset, nerazumjevaju ovamo grad Rieku i njezin kotar jz razloga spomenuta u 66. zako l. I (XXX.): 1868. Ako se kanjim kojim za-

182

www.crohis.com

Znatniji

lanci

ugarsko-hrvatske nagodbe.

konom broj lanovah ugarske zastupnike kue u obe promieni, onda e se i ovako ustanovljena brojka hrvatsko-slavonskih zastupnikah u ugarskoj zastupnikoj kui u onom raz-
mjerju promieniti, u kojem novim zakonom ustanoviti se imajui broj veukupnih lanovah ugarske zastupnike kue stoji
naprama adanjemu veukupnom broju lanovah te kue.
3. Od spomenuta u 2. ovoga zakona roka poami izailjati e Hrvat ka i Slav0Dija po vom saboru II gornju kuu
zajednikoga sabora ugarskoga tri lana.