Professional Documents
Culture Documents
Filosofija Finis Za Sajt
Filosofija Finis Za Sajt
I semestar
Semestar
R.b.
predm
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Filosofske discipline
Istorija filosofije od Aristotela do Boetija
Tradicionalna logika
Uvod u sociologiju
Grki ili latinski jezik
Strani jezik II
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
II semestar
Ukupno:
III semestar
Ukupno:
IV semestar
Ukupno:
V semestar
Ukupno:
VI semestar
Ukupno:
VII semestar
Ukupno:
VIII semestar
Ukupno:
Ukupno:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Predavanja
Teor.
Prakt.
3
4
2
3
2
2
16
3
4
2
3
2
2
16
4
3
2
2
2
2
15
4
3
2
2
2
2
15
3
2
2
2
2
2
13
3
2
2
2
2
2
13
3
4
4
2
2
2
17
3
4
2
2
2
0
13
Vjebe
4
2
4
0
0
0
10
4
2
4
0
0
0
10
2
3
4
2
0
0
11
2
3
2
2
1
0
10
3
2
2
2
2
0
11
3
2
2
2
2
0
11
3
2
2
0
2
0
9
0
2
4
0
2
0
8
ECTS
Fond asova
3P+4V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
7
7
6
4
3
3
30
7
7
6
4
3
3
30
7
6
6
5
4
2
30
7
7
6
6
2
2
30
6
5
5
5
5
4
30
6
5
5
5
5
4
30
6
6
6
4
4
4
30
6
6
5
3
5
5
30
2
Ciljevi izuavanja predmeta:
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati
i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema)
+ 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
G. W. Hegel, Istorija filosofije I, Beograd, BIGZ, 1975. Uvod. V. Kora, Filosofija i njena istorija, Zagreb : Naprijed 1978. str. 7-27; 29-48;
97-103. T. Adorno, Filosofska terminologija, Sarajevo, Svjetlost, 1966. Uvod u filosofiju, str. 7-19; 108-119. E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit:
Beograd, 1989. str. 13-47; M. Heidegger, Bitak vrijeme, Naprijed Zagreb 1985, 1-21; E. Fink, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit:
Beograd 1984. str. 136-147, 275287;.I. Kant, Kritika istog uma, Beograd, BIGZ, 1976. str. 430-440. E. Bloh, Tibingenski uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1966. str. 32-39. H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjaka Banja 2000. str. 185-215.
Fond asova
4P+2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
3
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim filosofskim pravcima i problemima u okviru starogrke filosofije i hrianske
patristike ima za cilj da omogui studentima pristup bitnim misliocima iz ovog perioda, da ih uvede u osnovna naela interpretacije izvornih
tekstova i da im prui solidnu osnovu za razumjevanje jedinstva, cjelovitosti i kontinuiteta filosofije kroz njenu istoriju.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi i doc. dr Duan Krcunovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
I nedjelja
UVOD U ISTORIJU FILOSOFIJE filosofija i njena istorija.
HELENSKA FILOSOFIJA predistorija helenske filosofije: mitotvorno miljenje i helenska mitologija; teogonije i
II nedjelja
kosmogonije u Helena. Raanje presokratske filosofije iz mitotvorstva ( ).
III nedjelja
JONSKA FILOSOFIJA PRIRODE Tales, Anaksimandar i Anaksimen. Jonski monizam.
IV nedjelja
Pitagora: pitagorejski nain ivota; mathesisi i katharsisi; pitagorejska filosofija matematikih formi; priroda brojeva.
V nedjelja
Heraklitovo uenje o logos-u kao ontolokom i gnoseolokom principu; saglasnost suprotnosti i skrivena harmonija.
Elejski monizam. Ksenofan; Parmenid (poema "O prirodi"). Zenon i Melis.
I provjera znana: seminarski rad.
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI
nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Empedoklova teorija elemenata. Problem kretanja (Ljubav i Svaa); sfera i kosmogonski ciklusi; simpatika teorija
saznanja; teologija); Diogen iz Apolonije
Anaksagora (Nous-Um; homoiomeriae kao elementi svega; kosmogonija).
Leukip i Demokrit ("veliki svjetski raspored"; pitagorejski i eleatski uslovi teorije atoma; atomi i praznina; kretanje
atoma; teorija saznanja; ovjek je Mikrokosmos; etika).
SOFISTIKI POKRET antiteza (zakon) (priroda) u etici i politici; subjektivizam i relativizam;
senzualizam i skepticizam; nihilizam; agnosticizam i ateizam; metoda sofistike).
SOKRAT epistemoloki prioritet definicije; samosaznanje i briga o dui.
PLATON ivot i spisi: sokratski period (rani dijaloz); prelazni period (prelazni dijalozi); zreli period (srednji dijalozi);
pozni period.
II provjera znanja: seminarski rad.
PLATONOVA FILOSOFIJA pojam dijalektike i pojam teorije; teorija ideja ontologija metafizika.
Odnos ideja i ulnih stvari; matematika znanja; teorija saznanja i ontologija (odnos); nooumena i phainomena.
Platonova teologija filosofija prirode etika teorija drave i drutva idealna drava; kritika demokratije; teorija
vaspitanja i umjetnosti; moralistika kritika pjesnitva.
III provjera znanja: Kolokvijum
Zavrni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati
i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema)
+ 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Hegel, Istorija filosofije I tom, Beograd : BIGZ, 1975. Uvod (str. 5-97). H. Diels, Predsokratovci: Fragmenti, Zagreb 1983, tom I: str. 56-104
(Sedam mudraca, Tales, Anaksimandar, Anaksimen, Pitagora); 115-169 (Ksenofan, Heraklit), 193-324 (Parmenid, Zenon, Melis,
Empedoklo). Tom II: 5-46 (Anaksagora); 71-199 (Leukip, Demokrit); 231-358 (Starija sofistika). Platon: Odbrana Sokratova, Protagora,
Gorgija, Menon, Kratil, Gozba, Fedon, Fedar, Drava (knj. I, II, VI, VII, X), Teetet, Parmenid, Sofist, Fileb, Timaj, Pisma (2. i 7).
Sekundarna literatura: Frederik Koplston, Istorija filosofije: Grka i Rim, Beograd 1988, str. 51-540; Istorija filosofije: Srednjovjekovna
filosofija, Beograd 1989. str. 19-107. Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, Zagreb 1988, tom I, str. 39-337.Don Barnet, Rana grka
filozofija, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva 2004.Bogoljub ijakovi, Mythos, physis, psyche, Niki/Beograd 199.
Verner Jeger, Teologija ranih grkih filozofa, Beograd: Slubeni glasnik 2007. Hans-Georg Gadamer, Poetak filozofije, Beograd: Fedon
2007. Sir David Ross, Platonova teorija ideja, Zagreb 1998. Thomas Al.exander Szlezak, itati Platona, Zagreb 2000.
Uvod u logiku
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
Obavezni
2P+4V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
4
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim principima logikog miljenja i rasuivanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Svetlana Zeevi
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, seminari, vjebe, kolokvijumi
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima. Pregled literature. Razjanjenje specifinosti odnosa izmeu logike
i filosofije i razlikovanje tog odnosa od odnosa prema drugim naukama i oblastima duha.
Pojam i predmet logike. Struktura formalne logike (opte, nesimbolike i matematike). Logika i lingvistika, psihologija,
II nedjelja
teorija saznanja, metafizika, fizika, matematika i informatika).
III nedjelja
Miljenje i misao. Oblici valjane misli (sadraj i forma misli). Svrha i znaaj logike za ivot, nauku i filosofiju.
Kratka istorijat logike.
IV nedjelja
Kontrolni rad.
Formalna logika. Oblici misli. Pojam: teorija pojma, sadraj, opseg, doseg, vrste pojmova, odnosi izmeu pojmova,
V nedjelja
kategorije.
Sud (iskaz, stav). Struktura i teorije suda. Vrsta stavova. Tradicionalna podjela po kvalitetu, relaciji i modalitetu. Stavovi po
sloenosti (jednostavni i sloeni sud). Forma kategorijalnih stavova, razdijeljenost termina, predstavljanje dijagrama.
VI nedjelja
Sloeni, prosti i generalni stavovi (simboliki prikaz) Relacije meu stavovima (logiki kvadrat). Nezavisni stavovi.
Ekvivalentni stavovi (konverzija, obverzija, kontrapozicija, inverzija). Ekvivalencija sloenih stavova.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Zakljuak. Tradicionalno uenje o zakljuku. Valjan i istinonosan zakljuak. Neposredan i posredan (deduktivan, induktivan,
VIII nedjelja
analogijski). Kategoriki silogizam. Pravila i aksiomi ispravnosti. Opte teoreme silogizma. Figure i modusi silogizma.
Specijalne teoreme i modusi I, II, III, IV figure. Redukcija silogizma. Aristotelov i Goklenov sorit (pravila).
Hipotetiki, alternativni i disjunktivni silogizam. Simbolika forma ekvivalentnih silogizama.
IX nedjelja
Kontrolni rad.
X nedjelja
Induktivan zakljuak. Veza indukcije i dedukcije. Analogijski zakljuak. Savremena podjela.
XI nedjelja
Formalna svojstva relacija (simetrinost, tranzitivnost). Logika svojstva relacija. Simboli i njihova vrijednost.
Raun klasa (operacije i relacije). Principi rauna klasa.
XII nedjelja
Kolokvijum.
XIII nedjelja
Raun stavova (sudova, iskaza).
XIV nedjelja
Raun pojmova (stavna funkcija, kvantifikacija). Tradicionalni sudovi i kategoriki silogizam izloen u jeziku rauna pojmova.
XV nedjelja
Zavrna nedjelja, ovjera semestra.
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i vjebama, rada kontrolne i seminarske
radove, uestvovuju u raspravama i polau kolokvijume.)
I nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad).
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Opta psihologija
Status
predmeta
Semestar
Fond asova
Obavezni
3P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
5
Ciljevi izuavanja predmeta:
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Upoznavanje, priprema i upis semestra.
I nedjelja
Psihologija kao nauka.
II nedjelja
rganske osnove psihickog zivota.
III nedjelja
Razvoj psihikog ivota.
IV nedjelja
Saznajni procesi.
V nedjelja
VI nedjelja
Sposobnosti. mocije.
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
tivacija.
Pismeni test.
Linost kao cjelovit sistem.
XI nedjelja
Struktura licnosti.
Dinamika licnosti.
Domai zadatak.
Razvoj linosti.
XIII nedjelja
Socijalizacija.
XIV nedjelja
Usmeni test.
Psiholoski aspekti komunikacije.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zvarni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
XII nedjelja
U toku semestra
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati
i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) +
24 sata (dopunski rad)
Literatura:
- Rot, N. i Radonji S., Ota psihologija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva (vie izdanja).
- Rot, N. Psihologija linosti, Nauna knjiga, Beograd.
- Kre i Krefild, Elementi psihologije, Nauna knjiga, Beograd.
- Hrnjica, S., Opta psihologija sa psihologijom linosti, Nauna knjiga, Beograd.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Grki jezik 1
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
6
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: da studenti ovladaju znanjem starogrkog jezika neophodnim
pojmova i problema koje susreu tokom rada sa izvornom i pomonom filosofskom literaturom.
Pripremna nedjelja
Priprema i upis semestra
Uvod. Znaaj starogrkog jezika i starogrke kulture.
I nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: studenti su obavezni da utvruju steeno znanje na kraju svakog predavanja.
Optereenje studenta:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sata vjebi
2 sata individualnog rada studenta (za
kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U toku semestra
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Engleski jezik 1
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P
7
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korienje strune literature
na stranom jeziku za potrebe struke i dalje samoobrazovanje
Optereenje studenta:
Nedjeljni
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
2 sata individualnog rada studenta (za
kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U toku semestra
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Liz & John Soars: New Headway English Course (pre-intermediate), Studentss Book, Oxford: Oxford University Press 2003;
Liz & John Soars: New Headway English Course (pre-intermediate), Workbook, Oxford: Oxford University Press 2003;
John Eastwood, Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press 2003.
Macmillian Essential Dictionary, Macmillian Publishers Limited 2003.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruski jezik I
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P
8
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje, itanje,
pisanje, govorenje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.
Ime i prezime nastavnika: Boidar Samardi, prof. vie kole, sar. nast. dr Natalija Brajkovi, sar. nast.
mr Zdravko Babi
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjena. Tumaenje osobenosti ruskog izgovora i pravopisa,
objanjenje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poreenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae zadatke, testove,
konsultacije i zavrni ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema, upis semestra
I nedjelja
Tekst: . Glagoli kretanja. Deklilnacija imenica. Govorna tema: .
II nedjelja
Utvrdjivanje. Tekst: . Imperativ. Instrumental u imenikom predikatu.
Utvrdjivanje.
III nedjelja
Test.
IV nedjelja
Tekst: tema: (). Bezline reenice sa glagolskim predikatom.
V nedjelja
Govorna tema: . .
Utvrdjivanje. Tekst: . Potvrdne i odrine reenice. Pitanja ? ? uz glagole. Deklinacija imenica i
VI nedjelja
.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Deklinacija imenica i .
VIII nedjelja
Utvrivanje.
Test.
IX nedjelja
Tekst: (). Prelazni glagoli kretanja. Znaenje prefiksa.
X nedjelja
Govorna tema: .
XI nedjelja
Utvrdjivanje.
XII nedjelja
Tekst: . Konjugacija glagola.
Utvrdjivanje.
XIII nedjelja
Test.
XIV nedjelja
Tekst: . Govorna tema: .
XV nedjelja
Tekst: . Ruska prezimena. Utrdjivanje.
XVI nedjelja
Zvarni ispit
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku nstave,
da rade testove i domae zadatke.
Optereenje studenta:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
2 sata individualnog rada studenta (za
kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U toku semestra
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
1. L. I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.
2. R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika. Zavod za udbenike, Beograd 1982.
3. Rusko-srpki renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska, Budunost 1998.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Italijanski jezik I
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
Obavezni
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
9
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Deja Pileti
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, bjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Udbenici:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Francuski jezik I
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
Obavezni
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
10
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim gramatikim strukturama i sluenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na
poslu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: sa Studijskog programa za francuski jezik i knjievnost Filozofskog fakulteta u Nikiu.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebanja, testiranja, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i urade testove. Ispit se polae usmeno i pismeno.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
2 sata individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada
domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Njemaki jezik I
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Obavezni
Fond asova
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
11
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove savremenog
jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar. Mirko Leovac i nast. sar. Ana Mijovi (sa Odsjeka za
njemaki jezik).
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja. Odgovarajue vjebe na tekstu.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i rade kolokvijume.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
2 sata individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada
domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Filosofske discipline
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
II
Broj ECTS
kredita
7
Fond asova
3P+4V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
12
Ciljevi izuavanja predmeta: predmet ima za cilj da uvede studente u filosofske discipline i njihove uzajamne odnose.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perovi i mr Sran Mara
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi,
kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Filosofske discipline i principi ralanjivanja filosofije.
I nedjelja
Aristotelova podjela episteme (poetike, praktike, theoretike).
II nedjelja
ta je prva filosofija" (prote philosophia): teologija i/ili ontologija; metafizika specialis i/ili metafizika generalis. Ontologija i
teologija.
Filosofija prirode i praktika filosofija. Miljenje i djelovanje. Nunost i sloboda.
Etika kao duhovna optika" jedinstvo teorijskog i praktikog. Etika i ontologija. Dobro kao epekeina tes ousias. Ja i Drugi.
Subjekt i objekt.
I seminarski rad.
Filosofija i prosvjetiteljstvo. Mithos i logos. Mit o Odisejevom povratku (nostos) i mogunost puta u terra incognita-u u
judeo-hrianskoj tradiciji kao etika avantura".
SLOBODNA SEDMICA
Filosofija i psihologija. Prevladavanje psihologizma. Restitucija psihizma". Ljubav, elja, potreba. Misao koja misli vie
nego to moe da misli".
Etiki proboji kroz ontologiju. Rehabilitacija subjektivnosti subjekta. Sopstvo kao Drugi.
Etika i teologija. Totalitet i ideja beskonanog. Eshatoloko i etiko.
II seminarski rad.
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
Fenomenologija. Prevladavanje samooiglednosti. Prirodni (naivni) stav i filosofski stav. Fenomenologija lica drugog
ovjeka.
Kolokvijum.
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Filosofija i nauka.
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta
Zvarni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Utorkom i srijedom poslije nastave.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9
sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
- kolokvijum 20 bodova
- 2 seminarska rada po 10 bodova
- prisustvo i rad na nastavi 12 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda
Posebnu naznaku za predmet: za dopunsku literaturu student se obraa profesoru i asistentu.
Semestar
II
Broj ECTS
kredita
7
Fond asova
4P+2V
13
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje sa glavnim filosofskim pravcima i problemima u okviru starogrke filosofije
i
hrianske patristike ima za cilj da omogui studentima pristup bitnim misliocima iz ovog perioda, da ih uvede u osnovna naela
interpretacije izvornih tekstova i da im prui solidnu osnovu za razumjevanje jedinstva, cjelovitosti i kontinuiteta istoriju filosofije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi i doc. dr Duan Krcunovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
ARISTOTEL ivot i periodi filosofskog razvitka; organsko ralanjivanje znanja i vaniji spisi).
I nedjelja
Aristotelov sistem filosofije: poetika filosofija (spisi Retorika i Poetika); praktika filosofija (spisi Nikomahova etika i
II nedjelja
Politika); teorijska filosofija (spisi Fizika i Metafizika).
Aristotel kao prvi istoriar filosofije; kritika predsokratovaca; kritika Platonove teorije ideja.
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9
sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Aristotel: Kategorije, Metafizika (knj. I, III, IV, V, VI, XII), Fizika (knj. II, III), Nikomahova etika (I, VI, VII, X), Politika (knj. IV, VII), Retorika
(knj. I), Poetika. Epiktet i Marko Aurelije, Obrasci volje i sree, Ni 1991. Seneka, Pisma Luciliju, Novi Sad 1978, knj. I, II, XVII.
Ciceron, O krajnostima dobra i zla (knj. I, II, IV), Rasprave u Tuskulu (knj. II, V), O prirodi bogova (knj. I) Diogen Laertije, ivoti i
miljenja istaknutih filosofa (knj. I, X). Plotin, Eneade (I 3, 8; II 4, 5, 6, 9; III1-3, 5; IV 1-3, 7; V 1-9). Avgustin, Ispovijesti (knj. III, VII, X,
XI). Pseudo-Dionisije Areopagit, O mistinom bogoslovlju, LUA III/1-2 (1986), str. 5-15. Sekundarna literatura: Frederik Koplston,
Istorija filosofije: Grka i Rim, Beograd: BIGZ 1988, str. 51-540. Frederik Koplston, Istorija filosofije: Srednjovjekovna filosofija, Beograd:
BIGZ 1989. str. 19-107. Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, Zagreb 1988, tom I, str. 39-337.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Tradicionalna logika
Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Obavezni
II
6
Fond asova
2P + 4V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima.
14
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa tradicionalnom logikom.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Svetlana Zeevi
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, seminari, vjebe, kolokvijumi.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Priprema i upis semestra.
I nedjelja
Metode spoznaje (primijenjena logika i metod logike).
Metode formiranja i ekspliciranja pojma (analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija, specijalizacija). Definicija. Divizija.
II nedjelja
Metode izvoenja i zasnivanja sudova (stavova). Induktivna metoda (pojam); vrste indukcije (indukcija prostim
nabrajanjem, kauzalna, potpuna, matematika). Promatranje, eksperiment, brojanje, mjerenje. Milove induktivne
III nedjelja
metode (nedostaci). Pojam naunog zakona i stav uzronosti.
Osnovni zakoni misli i aksiomatizacija logike.
IV nedjelja
Svrha i smisao naunih metoda i nauke. Opis, objanjenje, predvianje. Nauo otkrie i dokaz. Logike pogreke u
dokazu.
V nedjelja
I kontrolni rad.
Hipoteze i nauni metod. Formulacija relevantnih hipoteza. Deduktivno razvijanje hipoteze. Formalni uslovi za hipoteze.
VI nedjelja
injenice, hipoteze i krucijalni eksperimenti. Greke: formalne, verbalne, materijalne. Zloupotreba naunog metoda.
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Zakljuak o naunom metodu. injenice i nauni metod. Naune teorije i sistemi. Struktura naune teorije. Tipovi
VIII nedjelja
naunih teorija. Ogranienost i vrijednost naunog metoda.
Specifinost metodologije filosofskih nauka.
IX nedjelja
Savremene opte metode u graanskoj filosofiji: metod jezike analize, pragmatiki metod, fenomenoloki metod,
Hegelovo shvatanje metode. Dijalektiki metod i savremeni sporovi o dijalektici.
X nedjelja
II kontrolni rad.
Tablina izgradnja logike iskaza. Iskazi i forme iskaza. Semantika logikih znakova. Tablice formula logike iskaza.
XI nedjelja
Ekvivalentne formule. Potpuni sistemi logikih znakova. Zakon dvojnosti. Identiki istinite i identiki lane formule.
Normalne forme formula logike iskaza. Problem rjeivosti. Konjunktivna normalna forma i savrena konjunktivna
normalna forma. Skraena konjunktivna normalna forma. Disjunktivne normalne forme.
XII nedjelja
Kolokvijum.
Prirodan izvod u logici iskaza. Pojam logikog izvoda. Izvedena pravila. isto direktan dokaz. Slabi indirektan dokaz.
XIII nedjelja
Kvazijaki indirektan dokaz. Jaki (klasini) indirektan dokaz.
Potpunost klasinog rauna iskaza. Aksiomatski prikaz logike iskaza. Formalizovana silogistika.
XIV nedjelja
Prirodan izvod u logici predikata.
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada kontrolnih radova, uestvovanje u
raspravama i polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Srijedom i etvrtkom poslije nastave.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Uvod u sociologiju
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
II
Broj ECTS
kredita
4
Fond asova
3P
15
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenata za pretpostavke koje su nune u saznavanju cjeline
gnoseoloke
Obaveze studenta u toku nastave: studenti su obavezni da utvruju steeno znanje na kraju svakog predavanja.
U toku semestra
Nastava i zavrni ispit: 5,10 x 16 = 82 sata.
Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5,10
sata = 10 sati.
Ukupno optereenje za predme 4x30 =120 sati.
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i stavke
do ukupnog optereenja za predmet.
Struktura optereenja: 82 sata (nastava) + 10 sata (priprema) + 28 sati (dopunski
rad).
Literatura:
S. Vukievi, Mit o nauci i obrazovanju, Niki-Cetinje, Institut za filosofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Nikiu, Obod 1998.
M. Rankovi, Sociologija i futurologija, Nauna knjiga : Beograd 1999.
Zbornik: Komunikacija sociologije sa filosofijom i istorijom, Filozofski fakultet, Niki 2000.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Grki jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
16
Obavezni
II
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: da studenti ovladaju znanjem starogrkog jezika neophodnim
za razumjevanje temeljnih
filosofskih pojmova i problema koje susreu tokom rada sa izvornom i pomonom filosofskom literaturom.
Pripremna nedjelja
Priprema i upis semestra
Konsonantska deklinacija. Osnove na guturalne i labijalne suglasnike: promjena, rod, izuzeci u oblicima.
I nedjelja
Osnove na dentalne i nazalne suglasnike: promjena, rod, izuzeci u oblicima.
II nedjelja
Osnove na : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
III nedjelja
Provjera znanja: itanje.
Osnove na : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
IV nedjelja
V nedjelja
Osnove na likvide: promjena, rod, izuzeci u oblicima.
Osnove s elizijom: promjena, rod, izuzeci u oblicima. Osnove na : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
VIII nedjelja Osnove na i : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
Osnove na i : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
IX nedjelja
Provjera znanja: prevoenje.
Osnove na : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
X nedjelja
Osnove na dvoglasnike: muke rijei na ..
XI nedjelja
Osamljene dvoglasnike osnove.
XII nedjelja
enske rijei na .
XIII nedjelja
(Provjera znanja: teorijsko znanje gramatike).
XIV nedjelja Pridjevi sa jedan, dva i tri oblika za sva tri roda.
Pridjevi s posebnom deklinacijom.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: studenti su obavezni da utvruju steeno znanje na kraju svakog predavanja.
Konsultacije: Petkom nakon nastave.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
2 sata individualnog rada studenta (za
kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4
sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski
rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Engleski jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
17
Obavezni
II
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korienje strune literature na stranom jeziku
za
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4
sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski
rad)
Literatura:
Liz and John Soars, New Headway English Course, Students Book & Workbook, Oxford University Press 2003.
Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press 1984.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruski jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
18
Obavezni
II
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje,
itanje, govorenje, pisanje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.
Ime i prezime nastavnika: Boidar Samardi, prof. vie kole, sar. nast. dr Natalija Brajkovi i sar.
nast. mr Zdravko Babi.
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjenja, tumaenje osobenosti ruskog izgovora i
pravopisa, objanjavanje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poredjenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae
zadatke, testove, konsultacije i zavrni ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Priprema i upis semestra
Tekst: ''Sa`ka Loktev''. . : ''Postuplenie na fakultet'' (P).
I nedjelja
Tekst: ''Sa`ka Loktev''. . : ''Postuplenie na fakultet'' (V).
II nedjelja
Tekst: ''Sa`ka Loktev'' (prodol\enie). ().
III nedjelja
Tekst: ''Sa`ka Loktev'' (prodol\enie). ().
IV nedjelja
: ''Sa`ka Loktev'' (okon[anie). ().
V nedjelja
().
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
: ''Krasnax `apo[ka''. . : ''Na fakultete'' (P).
VIII nedjelja
: ''Krasnax `apo[ka''. . : ''Na fakultete'' (V).
IX nedjelja
: Mo`enniki ponevole. . ()
X nedjelja
().
XI nedjelja
: . . : ''Wkzamen 3''. ()
XII nedjelja
: . . : ''Wkzamen3''. ()
XIII nedjelja
().
XIV nedjelja
: ''Kolka Lancev''. . : ''Moy rabotiy den 4''.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava. Popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku
nstave, da rade testove i domae zadatke.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4
sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski
rad)
Literatura:
L. I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II, Moskva: Izdavako preduzee "Progres".
R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika, Beograd: Zavod za udbenike 1982.
Rusko- srpski renik pod redakcijom B. Stankovia, Matica Srpska: Budunost 1998.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Boidar Samardic, profesor vie kole.
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
Italijanski jezik 2
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Status
predmeta
Semestar
Fond asova
19
II
Izborni
2P
Studijski programi za koje se organizuje : Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse
Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Deja Pileti
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Priprema i upis semestra
Unit 4- Festa di compleanno.
I nedjelja
Possessivi, avverbi di luogo, verbi modali.
II nedjelja
Esercizi.
III nedjelja
Unit 5- Una gita.
IV nedjelja
Indicativo: passato prossimo, verbi irregolari, nomi invariabili al plurale
V nedjelja
Esercizi.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Kolokvijum.
VIII nedjelja
Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima.
IX nedjelja
Unit 6- Due cartoline
X nedjelja
Indicativo: futuro semplice.
XI nedjelja
Futuro anteriore, plurali particolari.
XII nedjelja
Esercizi.
XIII nedjelja
Esercizi.
XIV nedjelja
Ricapitolazione.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava. Popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku
nstave, da rade testove i domae zadatke.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4
sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski
rad)
Literatura:
Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika.
Angelo ChiuchiFausto MinciarelliMarcello Silvestrini, In italiano I;
Zenica Raspor i Julijana Vuo Traduzioni, lettere, esercizi (praktikum za vjebe itanja i prevoenja).
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Francuski jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
20
Obavezni
II
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim gramatikim strukturama i sluenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na
poslu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: sa Studijskog programa za francuski jezik i knjievnost Filozofskog fakulteta u Nikiu.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebanja, testiranja, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i urade testove. Ispit se polae usmeno i pismeno.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sat predavanja
0 sati vjebi
2 sat individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada
domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Njemaki jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
21
Obavezni
II
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove savremenog
jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar. Mirko Leovac i nast. sar. Ana Mijovi (sa Odsjeka za njemaki jezik).
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja. Odgovarajue vjebe na tekstu.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i rade kolokvijume.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
2 sata individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada
domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija srednjovjekovne
i renesansne filosofije
Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Fond asova
22
Obavezni
III
4P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj da uvede studente u osnovne problemske postavke srednjovjekovne
renesansne filosofije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Boris Brajovi i nast. sar. mr Neboja Banovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
III nedjelja
Jevrejska i islamska srednjovjekovna filosofija. Aristotel i sholastika. Anselm Kenterberijski: ontoloki dokaz za
egzistenciju Boga.
SLOBODNA SEDMICA.
Toma Akvinski: filosofija i teologija.
II seminarski rad.
Toma Akvinski: Bog kao actus purus i ens realissimus.
Duns Skot. Majster Ekhart.
Nikola Kuzanski: docta ignorantia, coincidentia oppositorum.
Renesansna filosofija: osnovne odlike, metode i pojmovi.
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Miel Montenj.
Erazmo Roterdamski, Jakob Beme.
N. Makijaveli,Tomas Mor.
XV nedjelja
Zavrsni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
polaganje kolokvijuma.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati i
20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema)
+ 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
E. ilson, Srednjovjekovna filosofija, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovi Sremski Karlovci / Novi Sad.
F. Koplsten, Srednjovjekovna filosofija, Beograd: BIGZ 1989.
A. Avgustin, Ispovijesti.
A. Avgustin, Drava Boija, Podgorica 2003.
M. Montenj, Ogledi, Beograd 1977.
Akvinski, Toma, O biu i sutini, Beograd 1973.
Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Beograd 1979.
Makijaveli, Vladalac, Zagreb 1952.
Naziv
predmeta:
ifra
Status
Fond asova
23
predmeta
predmeta
Obavezni
III
3P+3V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne mislioce i tokove, kategorije
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Upis semestra
I nedjelja
Uvodno predavanje: Kontinuitet u filosofiji Helena Helenska patristicka i vizantijska filosofija
Nastava i sistematizacija filosofije u Vizantiji.
II nedjelja
III nedjelja
Vizantijska filosofija i hrianska dogma
Logos i vjera. Analiza Jovanovog prologa : U poetku bjee Logos, i Logos bjee u Boga, i Bog bjee Logos.
IV nedjelja
Seminarski rad.
Ontoloki status ikonikog.
V nedjelja
VI nedjelja
Eikona tis eikonas. Analiza knjige sv. Jovana Damaskina, Filozofska poglavlja. Tehni i mimisis.
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Analiza teksta Teodora Studita, O ikoni
VIII nedjelja
Kolokvijum.
Ekstatiki karakter linosti.
IX nedjelja
Gnoseoloke sinergije theognosije i antropognosije
X nedjelja
Grijeh i pokajanje.
XI nedjelja
Vrijeme i prostor.
Analiza pojmova aiona i aidiosa.
Mihailo Psel: autonomija filosofije.
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
G. G. Pliton.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
polaganje kolokvijuma.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati)
= 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu
ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita od 0 - 30
sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Tatakis Vasilije, Vizantijska filosofija, Beograd - Niki 2002.
Avernicev S., Medvedev I., Pregled vizantijske filosofije, Beograd 1996.
Nelas Panajotis, Oboenje u Hristu, Srbinje-Beograd-Valjevo 2001.
Hristu Panajotis, Tajna Boga. Tajna oveka, Beograd 1997.
Loski Vladimir, Ogled o mistikom bogoslovlju Istone Crkve, Hilandar 2003.
Zizjulas Jovan, Dogmatske teme, Beseda Novi Sad 2001.
- kolokvijum 20 bodova
- seminarski rad 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
24
Obavezni
III
2P + 4V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa sadrajima savremene (simbolike) logike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Svetlana Zeevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari vjebe i kolokvijumi.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
O mogunosti formalnog metoda. Metod formalizacije. Prirodni brojevi.
I nedjelja
Algebarska struktura. Grupa. Polje. Linearno ureenje. Linearni brojevi. Aksiomatika realnih brojeva.
II nedjelja
Mrea. Distributivna mrea. Komplementirana mrea. Pojam algebre. Bulova algebra.
III nedjelja
Primjeri Bulovih algebri. Trivijalna Bulova algebra. Algebra skupova. Freova algebra.
IV nedjelja
Karakteristina algebra. Intervalna algebra. Algebra projekcija. Princip dualnosti.
V nedjelja
Kontrolni rad.
Pojam podalgebre. Primjeri podalgebri. Disjunktivna normalna forma. Preslikavanja. Homomorfizam. Monomorfizam.
Epimorfizam. Izomorfizam.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Teorem reprezentacije. Teorem o ultrafiltru. Stonov teorem. Analiza dokaza.
Teorija modela. Iskazni raun. Pojam formule i jezika. Valuacija. Interpretacija.Tautologija.
eme aksioma. Teorem dedukcije i njegova primjena.
X nedjelja
Kontrolni rad.
Teorem saglasnosti. Proireni teorem saglasnosti. Analiza dokaza i primjena teorema.
XI nedjelja
Lindenbaumova algebra. Stav potpunosti iskaznog rauna. Proireni stav potpunosti. Stav kompaktnosti.
XII nedjelja
Kolokvijum.
Predikatski raun. Predikatska konstanta. Individualna konstanta. Individualna promjenjiva. Logiki veznici.
XIII nedjelja
Pojam terma. Semantika. Valjanost reenice.
XIV nedjelja
Sintaksa. Iskazne aksiome. Aksiome kvantifikatora. Aksiome jednakosti. Pravila izvoenja.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, uestvuju u debatama, rade oba testa i
polau zavrni ispit.
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8
sati) = 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski
rad)
Literatura:
S. Vujoevi, Matematika logika, Podgorica 1996.
E. J. Lemon, Uvod u logiku, Niki 1995.
A. Tarski, Uvod u matematiku logiku i metodologiju matematike, Beograd 1973.
E. J. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Niki: Jasen 1995.
V. i M. Nil, Razvoj logike, Beograd 2011.
V. Drekalovi, Znanje, uzronost i priroda matematikih istina, Podgorica: Unireks 2011.
-kolokvijum 20 bodova
-2 kontrolna rada po 10 bodova
-rad na nastavi 12 bodova
-zavrni ispit 50 bodova
-Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Antropologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
25
Obavezni
III
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove
antropologije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Antropoloki orbt u filosofiji. Smisao antropolokog pitanja; osnove, glavni aspekti i problemi.
I nedjelja
Mjesto antropologije u sistematici filosofskih disciplina; filosofska antropologija i mnotvo posebnih antropologija.
II nedjelja
III nedjelja
Osnovni antropoloki pojmovi, odreenja i teorije (anthropos, aner, homo, priroda, kultura, jezik, istorija, etika...).
Antika ishodita: physis-nomos kontroverza; Protagorin mit o Epimeteju i Prometeju;
IV nedjelja
Aristotelova odreenja: zoon politikon i zoon logon ehon.
Hriansko shvatanje ovjeka: personalna i relaciona ontologija; linost i individua; sloboda i odgovornost. Ekskurs:
V nedjelja
Helenistiko-rimska ideja humanitas-a.
ovjek kao subjectum; autonomija, samosvijest i samoodreenje. Ekskurs: O dostojanstvu ovjeka.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
VIII nedjelja Homo naturalis: prirodno stanje ovjeka i pravno-politiki poredak (Izbor: Lok, Hobs, Ruso). seminarski rad.
Ljudska priroda i prirodna prava ovjeka (sloboda, ravnopravnost, sigurnost...).
IX nedjelja
Kantovsko ishodite: antropologija sa pragmatinog i fiziolokog stanovita.
X nedjelja
Teorija homo faber-a. Ekskurs: animal laborans.
XI nedjelja
ovjek kao ivo bie: od Cogito, sum ka Vivo, sum.
XII nedjelja
ovjek u iracionalistikim filosofijama ivota (Izbor: F. Nie, A. Bergson).
XIII nedjelja Frojdov antropoloki model; ovjek kao nagonsko bie; problem kulture.
XIV nedjelja ovjek i istorija. kolokvijum.
Uvod u elerovu ideju ovjeka.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama i uestvovanje u radu.
Konsultacije: Nakon predavanja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6
sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Arendt, Hannah, Vita activa, Zagreb 1991. Aristotel, Politika (vie izdanja). , -,
, : , ., , 1986, 8189.
Bergson, Anri, Stvaralaka evolucija, Sremski Karlovci, Novi Sad 1991, 62155. Buber, Martin, Problem oveka, u: Dva tipa vere,
Beograd 2000, 119158. Difren, Mikel, Za oveka, Beograd 1973, 155303. , , , :
, 6468. Elijade, Mira, Sveto i profano, Beograd 2004. Frojd, Sigmund, Nelagodnost u kulturi, (vie izdanja).
Fromm, Erich, Filozofska antropologija i psihoanaliza, u: Filozofija moidernog doba, Filozofska antropologija, 220237.Gelen, Arnold
openhauerovi rezultati, u: Pesimizam i izbavljenje, Vrnjaka Banja 1988, 7399. , , ,
: , ?, 2003, 774. Hobz, Tomas, Levijatan, Ni 1991, Knjiga 1, poglavlja: XIXIII; XVII. Kant, Imanuel,
Antropologija u pragmatinom pogledu, Zagreb 2003. Lok, Don, Dve rasprave o vladi, Beograd 2002, Knjiga II, glave IIXII. Lwith,
Karl, O pitanju filozofske antropologije, u: Filozofija moidernog doba, Filozofska antropologija, 161175. Mller, Max, Principi
slobode i fenomen institucionalizacije, u: Filoz. modernog doba, Filozofska antropol., 103139. Nie, Fridrih, Volja za mo, Beograd
1972. Piko dela Mirandola, ovani, Govor o dostojanstvu ovekovu, Beograd 1994. Platon, Protagora. Gorgija, Beograd 1968,
naroito: Protagora, 320d323c; Gorgija, 481c515b. Platon, Drava, Bg. 1983, knjiga 4. Platon, Fedar , u: Ijon. Gozba. Fedar, Bg.
1985, Fedar, 245c257b. Platon, Timaj, Bg. 1995, 75a, 90ac. Plesner, Helmut, ovjek kao ivo bie, u: Filozofija moidernog doba,
Filozofska antropologija, 206209. Ruso, an-ak, Drutveni ugovor, Beograd 1993, Knjiga prva, glava IVIII. Ruso, an-ak, O
poreklu i osnovima nejednakosti meu ljudima, u: an-ak Ruso, Drutveni ugovor, 131183. Scheler, Max, ovjek i povijest, u:
Poloaj ovjeka u kosmosu, Sarajevo: Logos 1960, 113152. eler, Maks, O ideji ovjeka, Filozofski godinjak, 9 (1996), 251270.
, , , : , 90105. , ,
, : , 106153. Zizjulas, Jovan, Od maske do linosti, Podgorica 1998.
Filosofija politike
(izborna filosofska disciplina)
Status
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
26
predmeta
Obavezni
III
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: predmet ima za cilj da uvede studente u osnovna problemska pitanja, teorije
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, itaju tekstove, rade kolokvijume.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta
(za kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5
sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema)
+ 24 sata (dopunski rad)
Literatura:
eldon Volin, Politika i vizija, Filip Vinji, Beograd, 2007. Ljubo Tadi, Nauka o politici, Beograd.
atle-Dijamel-Pizije, Enciklopedijski renik politike filozofije, tom I, tom II, IKZS, Novi Sad 1993.
Izvorna literatura: (obavezan izbor od tri knjige)
Platon, Drava (Vie izdanja). Aristotel, Politika, Bigz, Beograd. Makijaveli, Vladalac. (Vie izdanja). Hobs, Levijatan. (Vie izdanja).
D. Lok, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd 1978. Monteskije, Duh Zakona. I. Kant, Vjeni mir, Velika edicija ideja, Beograd
1974. D. S. Mil, O slobodi, Filip vinji, Beograd 1988. Hajek, Ustav slobode, kod nas prevedeno pod naslovom Poredak i sloboda,
Global Buk, Novi Sad, 1998. K. H. Volkman luk, Politika filosofija, Naprijed, Zagreb. H. Arent, Izvori totalitarizma, Beograd. M.
Fuko, Nadzirati i kanjavati, IKZS, N. Sad 1997. ili Treba braniti drutvo Svetovi, N. Sad, 1998. (predavanje na str. 290 i dalje) M.
Hard, A. Negri, Imperija, Beograd.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofija prava
(izborna filosofska disciplina)
Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Fond asova
27
Obavezni
III
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa pojmom filozofije prava, sa njenim predmetom i mjestom u odnosu
prema drugim filozofskim disciplinama, kao i s njenim osnovnim problemima.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Pojam filozofije prava.
I nedjelja
Pravo prirode u sofistici.
II nedjelja
Stoiko shvatanje prirodnog prava.
III nedjelja
Shvatanje prava u srednjem veku.
IV nedjelja
Novovekovno prirodno pravo.
V nedjelja
Prirodno pravo i doba revolucija.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Filozofija prava i njemaki idealizam.
VIII nedjelja
Pravni pozitivizam.
IX nedjelja
Fenomenologija prava. Pravo i problem interpretacije.
X nedjelja
Kolokvijum
XI nedjelja
Topika, retorika i jurisprudencija. Pravo i pravda.
XII nedjelja
Test.
XIII nedjelja
Kritika teorija prava. Filozofija prava i strukturalizam.
XIV nedjelja
Zavrni ispit.
XV nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, itaju tekstove, rade testove.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta
(za kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5
sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40
minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
Literatura:
(fakultativno).
Ljubomir Tadi, Filozofija prava, Naprijed, Zagreb, 1983. Emil Lask, Filozofija prava, u: Emil Lask, Filozofija prava i krai spisi, IK
Zorana Stojanovia, Novi Sad, 1991, str. 23-93 Haim Perelman, Pravo, moral i filozofija, Nolit, Beograd, 1983. (fakultativno). Fiveg, T.
(1987) Topika i jurisprudencija. Beograd: Nolit. Hajek, F. (2002) Studije iz filozofije ekonomije i politike. Beograd: Paideia. Hart, H.
(1994) Pojam prava. Podgorica: CID. Hegel, G .V .F. (1989) Osnovne crte filozofije prava. Sarajevo: Veselin Maslea. Hobz, T. (1991)
Levijatan. I-II. Ni: Gradina. Kant, I. (1993) Metafizika morala. Sremski Karlovci Novi Sad: IKZS. Kelzen, H. (1998) ta je pravda?
etiri ogleda. Beograd: Filip Vinji. Lok, D. (2002) Dve rasprave o vladi. Beograd: Utopija. Monteskje, .-L. (1989) O duhu zakona.
I-II. Beograd: Filip Vinji. Patterson, D., ur. (1999) A Companion to Philosophy of Law and Legal Theory. Blackwell. Perelman, H.
(1983) Pravo, moral i filozofija, Beograd: Nolit. Platon (2002) Drava. Beograd: BIGZ. Primorac, I. (1995) Kazna, pravda i ope dobro.
Zagreb: Biblioteka Filozofska istraivanja. Radbruh, G. (1980) Filozofija prava. Beograd: Nolit. Rols, D. (1998) Teorija pravde.
Podgorica: CID. Ruso, .-. (1993) Drutveni ugovor. Beograd: Filip Vinji. Volzer, M. (2000) Podruja pravde. Beograd: Filip Vinji.
Vrkati, L. (2009) Ontologijski stav filozofije prava. Novi Sad: Mediterran.
Naziv predmeta:
Engleski jezik 3
Broj ECTS
kredita
Fond asova
28
Obavezni
III
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korienje strune literature na stranom jeziku
za
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
+ 12 sata (dopunski rad)
Literatura:
Liz & John Soars: New Headway English Course (intermediate). Studentss Book. Oxford: Oxford University Press 2003.
Liz & John Soars: New Headway English Course (intermediate). Workbook. Oxford: Oxford University Press 2003.
John Eastwood, Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press 2003.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruski jezik 3
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
29
Obavezni
Studijski programi za koje se organizuje:
III
2P
Ime i prezime nastavnika: Boidar Samardi, profesor vie kole, doc. dr Tatjana Jovovi, sar. nast. dr
Natalija Brajkovi
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjenja, tumaenje osobenosti ruskog izgovora i pravopisa,
objanjavanje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poredjenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae zadatke, testove,
konsultacije i zavrni ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema, upis semestra
I nedjelja
Pripremna nedjelja.
II nedjelja
Tekst: ''Sneg''. Bezline reenice u kojima je predikat bezlini glagol. Govorna tema ''Svobodnoe vremx''. (P)
III nedjelja
Tekst: ''Sneg''. Bezline reenice u kojima je predikat bezlini glagol. Govorna tema ''Svobodnoe vremx''. (V)
IV nedjelja
Tekst: ''Sneg'' (okon[anie). Bezline reenice u kojima je predikat glagol sa sx. (P)
V nedjelja
Tekst: ''Sneg'' (okon[anie). Bezline reenice u kojima je predikat glagol sa sx. (V)
VI nedjelja
Tekst ''Fatalist''. Radni glagolski pridjev perfekta. Govorna tema ''Prazdniki''. (P) Test. (PZ)
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Tekst ''Sne\ana''. Neodredjeno-line reenice. Upitne reenice.
IX nedjelja
Kolokvijum.
X nedjelja
Tekst ''S det4mi ne `utxt''. Krai oblik trpnog glagolskog pridjeva. Govorna tema ''Eda''. (P)
XI nedjelja
Tekst ''S det4mi ne `utxt''. Krai oblik trpnog glagolskog pridjeva. Govorna tema ''Eda''. (V)
XII nedjelja
Tekst ''Pepe''. Upotreba imperativa u slubi potencijala.
XIII nedjelja
Test. (PZ)
XIV nedjelja
Tekst ''Kust4 sireni ''. Trpni glagolski pridjev prezenta. Govorna tema ''Kvartira'' (P)
XV nedjelja
Tekst ''Kust4 sireni ''. Trpni glagolski pridjev prezenta. Govorna tema ''Kvartira'' (V)
XVI nedjelja
Zvarni ispit
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku nstave,
da rade testove i domae zadatke.
Optereenje studenta:
Nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada
domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata i 40 minuta)
= 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12
sata (dopunski rad)
Literatura:
1. L. I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.
2. R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika. Zavod za udbenike, Beograd 1982.
3. Rusko-srpki renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska, Budunost 1998.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Boidar Samardi, profesor vie kole
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
Italijanski jezik 3
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Status
predmeta
Semestar
Fond asova
30
Izborni
III
2P
Studijski programi za koje se organizuje : Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. Sanja Bogojevi, saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra) .
Pripremna nedjelja
Upoznavanje, priprema, upis semestra
Ricapitulazione
I nedjelja
Riflessivi e pronominali; Doppia negazione
II nedjelja
Riflessivi e pronominali; Doppia negazione
III nedjelja
Esercizi
IV nedjelja
Pronomi diretti; Pronome partitivo ne
V nedjelja
Pronomi diretti; Pronome partitivo ne
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Pismena vjeba
VIII nedjelja
Esercizi
IX nedjelja
Indicativo imperfetto; Trapassato prossimo
X nedjelja
Indicativo imperfetto; Trapassato prossimo
XI nedjelja
Kolokvijum
XII nedjelja
Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima
XIII nedjelja
Traduzioni
XIV nedjelja
Esercizi
XV nedjelja
Zavrni ispit
XVI nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVII nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, pripremaju se i aktivno uestvuju na asovima,
rade domae zadatke.
Konsultacije: nakon predavanja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata
i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) +
12 sata (dopunski rad)
Literatura:
Josip Jernej, Konverzaciona italijanska gramatika;
Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika;
Angelo Chiuchi-Fausto Minciarelli-Marcello Silvestrini, In italiano I.
Zenica Raspor i Julijana Vuo Traduzioni, lettere, esercizi (praktikum za vjebe itanja i prevoenja).
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Francuski jezik 3
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
31
predmeta
Obavezni
kredita
III
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim gramatikim strukturama i sluenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na
poslu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: sa Studijskog programa za francuski jezik i knjievnost Filozofskog fakulteta u Nikiu.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebanja, testiranja, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i urade testove. Ispit se polae usmeno i pismeno.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog
rada studenta (za kolokvijume,
izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata i 40 minuta) = 5
sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12
sata (dopunski rad).
Literatura:
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Njemaki jezik 3
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
32
predmeta
Obavezni
kredita
III
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove savremenog
jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar. Mirko Leovac i nast. sar. Ljubomir Ivanovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja. Odgovarajue vjebe na tekstu.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Wiederholung 1. Studienjahr.
I nedjelja
II nedjelja
Haupt- und Nebensatz, Nebensatz mit wenn und weil.
Imperativ.
III nedjelja
IV nedjelja
Nominalkomposita, Mengenangaben.
Komparativ und Superlativ.
V nedjelja
VI nedjelja
1. kolokvijum.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Nebensatz mit dass und damit. Infinitivsaetze unregelmaessiger Komparativ
IX nedjelja
Masangaben, Artikelwort jeder, generalisierende Indefinitpronomen
X nedjelja
Attributives Adjektiv im Nominativ
XI nedjelja
Attributives Adjektiv im Akkusativ und Dativ
XII nedjelja
2. kolokvijum.
Praepositionalpronomen. Modalverben im Praeteritum.
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Frageartikel welcher, was fuer ein, Demonstrativartikel dieser.
XV nedjelja
Wiederholung (Lektion 8 10).
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i rade kolokvijume.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog
rada studenta (za kolokvijume,
izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata i 40 minuta) = 5
sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12
sata (dopunski rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
33
Obavezni
IV
4P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim filosofskim pravcima i problemima u okviru filosofske moderne.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Boris Brajovi i mr Neboja Banovi
Metod nastave i savladanja gradiva: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih
radova i polaganje kolokvijuma.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Frensis Bejkon: pitanje metoda, etiri idola.
I nedjelja
Tomas Hobz: sistem filosofije, filosofija.
II nedjelja
Don Lok: teorija saznanja.
III nedjelja
Dord Barkli: subjektivni idealizam.
IV nedjelja
Dejvid Hjum: problem saznanje, kauzalitet, skepticizam u odnosu na razum.
V nedjelja
Seminarski rad.
Rene Dekart: Pitanje metoda i sumnja. Rene Dekart: Cogito, ergo sum, utemeljenje subjekta.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Blez Paskal, Logika uma i logika srca.
VIII nedjelja
Malbran.
IX nedjelja
Baruh de Spinoza: supstancija kao causa sui.
X nedjelja
Baruh de Spinoza: Deus sive natura, amor Dei intellectualis.
XI nedjelja
Lajbnic: supstancija i monada.
XII nedjelja
Kolokvijum.
Lajbnic: kritika empirizma.
XIII nedjelja
Lajbnic: Zato uopte neto a ne nita?
XIV nedjelja
Prosvetitelji: znanje, nauka, progres, kritika religije.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9
sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
F. Koplston, Istorija filosofije od Dekarta do Lajbnica, BIGZ, Beograd 1995. F. Bekon, Novi organon, Kultura, Beograd 1956.
T. Hobs, Levijatan.
D. Lok, Ogled o ljudskom razumu.
D. Barkli, Rasprava o principima ljudskog saznanja.
D. Hjum, Istraivanja o ljudskom razumu.
R. Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji.
Baruh de Spinoza, Etika.
Lajbnic, Novi ogledi o ljudskom razumu.
Lajbnic, Monadologija.
- kolokvijum 20 bodova
- seminarski rad 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu.
Naziv predmeta:
Broj ECTS
kredita
Fond asova
34
Obavezni
IV
3P + 3V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne mislioce i tokove, kategorije i
pojmove vizantijske filosofije.
Samopoznanje i bogopoznanje.
VI nedjelja
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
XII nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9
sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Tatakis Vasilije, Vizantijska filosofija, Beograd - Niki 2002.
Avernicev S., Medvedev I., Pregled vizantijske filosofije, Beograd 1996.
Nelas Panajotis, Oboenje u Hristu, Srbinje-Beograd-Valjevo 2001.
Hristu Panajotis, Tajna Boga. Tajna oveka, Beograd 1997.
Loski Vladimir, Ogled o mistikom bogoslovlju Istone Crkve, Hilandar 2003.
Zizjulas Jovan, Dogmatske teme, Beseda Novi Sad 2001.
-kolokvijum 20 bodova
-seminarski rad 20 bodova
-rad na nastavi 12 bodova
-Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Opta metodologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
35
Obavezni
IV
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim principima opte metodologije i metodama naunog
istraivanja.
Metode formiranja i ekspliciranja pojma. Analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija, specijalizacija. Definicija. Divizija.
II nedjelja
Metoda izvoenja i zasnivanja sudova. Induktivna metoda. Posmatranje, eksperiment, brojanje, mjerenje. Statistike
metode.
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
Svrha i smisao naunih metoda i nauke. Opis, objanjenje, predvianje. Nauno otkrie i dokaz. Logike greke u
dokazu.
SLOBODNA SEDMICA
Nauno istraivanje i izlaganje nauke. Problem, hipoteza, verifikacija.
II kontrolni rad.
injenica, hipoteza i krucijalni ekperiment. Uloga analogije u formiranju hipoteze.
Smisao klasifikacije, svrha i proroda definicije. Predikabilije. Pravila definisanja. Dioba i klasifikacija. Kolokvijum.
Tipovi invarijantnih relacija. Eksperimentalni metod upte. Metod slaganja.
XII nedjelja
Metor razlike. Kombinovani metod slaganje i razlike. Metor zajednike promjene. Metod ostatka.
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8
sati) = 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski
rad)
Literatura:
S. Novakovi, Uvod u optu metodologiju i istorija metodoloke misli, Beograd 1994.
M. Koen, E. Nejgel, Uvod u logiku i nauni metod, Niki 2004.
G. Petrovi, Logika, Zagreb 1977.
S. Novakovi, Hipoteze i saznanje, Beograd, 1984.
J. Aranelovi, Uloga indukcije u naunom istraivanju, Begrad 1967.
V. i M. Nil, Razvoj logike, Beograd: Jasen 2011.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofska antropologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
36
Obavezni
IV
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove
filozofske antropologije i da ih uvedu u filosofsko miljenje.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8
sati) = 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski
rad)
Literatura:
, , , 1998.
Buber, Martin, Ja i Ti, Beograd 1977. Buber, Martin, Problem oveka, u: Dva tipa vere, Beograd 2000, 159195.
Cassirer, Ernst Ogled o ovjeku: Uvod u filozofiju ljudske kulture, Zagreb 1978.
Fink, Eugen, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Beograd 1984.
Gehlen, Arnold, ovjek njegova priroda i njegov poloaj u svijetu, Sarajevo 1974, 782; 379430.
Heidegger, Martin, Bitak i vrijeme, Zagreb 1985, parafgrafi 9-13, 25-27, 41, 53, 83. Heidegger, Martin, Kant i problem metafizike,
Beograd 1976, 131157. Heidegger, Martin, Pismo o humanizmu (vie izdanja). Heidegger, Martin, Pitanje o tehnici (vie izdanja).
Horkheimer, Mx/Adorno, Theodor, Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo 1974, 132-179.
Jaspers, Karl, Duhovna situacija vremena , Trei program, 33 (1977).
Kami, Alber, Pobunjeni ovek , u: Eseji, Beograd 2008, 207453.
, , 2006, , Niki 2005, 19-88, 171-195, 257-275.
, , versus , 2006, 133136, 246255.
Plessner, Helmuth, Stupnjevi organskog i ovjek, Sarajevo 1981, 969, 353419.
Rothacker, Erich Filozofska antropologija, Sarajevo 1985.
Sartr, an-Pol, Egzistencijalizam je humanizam, Sarajevo 1967.
Scheler, Max, Poloaj ovjeka u kosmosu, Sarajevo: Logos 1960, 7109. Scheler, Max ovjek u svjetsko doba poravnanja, u: Max
Scheler, Ideja ovjeka i antropologija, Zagreb 1996, 191-217.
Wisser, Richard, Odgovornost u mijeni vremena. Vjebe pronicanja u dohovno djelanje: Jaspers, Buber, C. F. V. Weizscker, Guardini,
Heidegger, Sarajevo1988.
Rad sa raunarima
Broj ECTS
kredita
Fond asova
37
Obavezni
IV
2P + 1V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Osnovni cilj predmeta informatike je da studente upozna sa radom raunara, operativnim
sistemom te aplikativnim softverima za obradu teksta, bazama podataka i internetom.
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Pojam zadatak i cilj predmeta informatike.
I nedjelja
Upoznavanjem sa hardverom.
II nedjelja
Principi rada raunara.
III nedjelja
Osnovna arhiktetura raunara (hardver).
IV nedjelja
Uvod u operativni sistem Windows.
V nedjelja
Pokretanje Windows-. Rad sa ikonama Kreiranje direktorija i fajlova pod Windows-m. Praktine vjebe iz navedene
VI nedjelja
teme.
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Preimenovanje, brisanje i povraaj direktorija i fajlova.
VIII nedjelja
Instaliranje i reinstaliranje programa pod Windows-m. -vjebe iz navedene problematike
-Pokretanje paketa Word,upoznavanje sa osnovnim menijem,upoznavanje sa podmenijem (padajuim) menijem
-vjebe iz navedene problematike
-Unos i formatiranje teksta Insertovanje drugih programa (slika, grafika, formula)
IX nedjelja
-vjebe iz navedene problematike
-Eksportovanje dokumenat iz Word, povezivanje vie razliitih dokumenata-fajlova u jedan, kreiranje tabela i rad sa
tabelama, razne preice u radu sa Wordm, zatita i uvanje dokumenata pod Wordm
-vjebe iz navedene problematike
Test provjere znanja.
X nedjelja
-Baze podataka, ta su baze podataka, programski paket dbase
-vjebe iz navedene problematike
-Kreiranje baze podataka, upoznavanje ostalih programa i paket koji podravaju datoteke tipa DBF, kreiranje datoteka
XI nedjelja
izvjetaja, kreiranje datoteka uputa, kreiranje datoteka labela, kreiranje datoteka indeksa i filtera
-vjebe iz navedene problematike
-Upotreba funkcija i uslova, pravljenje manjih aplikacija-programa u interaktivnom reimu
-vjebe iz navedene problematike
-Excel, pokretanje programa, rad sa tabelama, pokretanje osnovnih funkcija
XII nedjelja
-vjebe iz navedene problematike
-Statistika pod Excelm, grafika pod Excelm, izvjetaji pod Excelom
Test provjere znanja.
XIII nedjelja
Internet, pokretanje interneta, pretraivanje baza podataka, elektronska pota.
XIV nedjelja
vjebe iz navedene problematike
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Nakon predavanja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
+ 12 sata (dopunski rad)
Literatura:
Windows 97 i novije verzije, Offis 97 i novije verzije, dBase IV i novije verzije dBase-, Visual FoxPro 3.0 i novije verzije,
Excel 97 i novije verzije, Internet za neupuene.
Naziv predmeta:
ifra
predmeta
Engleski jezik 4
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
38
Obavezni
IV
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Polozen ispit iz Engleskog jezika II.
Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korienje strune literature na stranom jeziku
za
XV nedjelja
Zavrni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena.
Dopunska nastava. Popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu,uestvuju u debatama i rade dva testa.
Studenti pripremaju po je dan esej i uestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
+ 12 sata (dopunski rad)
Literatura:
Liz and John Soars, New Headway English Course, Students Book & Workbook, Oxford University Press 2003.
Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press 1984.
Naziv predmeta:
ifra
predmeta
Ruski jezik 4
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
39
Obavezni
IV
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje,
itanje, govorenje, pisanje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Boidar Samardic, profesor vie kole, doc.dr Tatjana Jovovi,
sar. nast. dr Natalija Brajkovi
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjenja, tumaenje osobenosti ruskog izgovora i
pravopisa, objanjavanje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poredjenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae
zadatke, testove, konsultacije i zavrni ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Tekst ''Kust sireni '' (okon[anie). Trpno stanje sa vriocem radnje. Govorna tema ''Pokupka.
I nedjelja
Tekst ''Kust sireni '' (okon[anie). Trpno stanje sa vriocem radnje. Govorna tema ''Pokupka.
II nedjelja
Tekst ''Gogol4 - mogol4 ''. Dui oblik t.r.g. pridjeva perfekta.
III nedjelja
Tekst ''Gogol4 - mogol4 ''. Dui oblik t.r.g. pridjeva perfekta.
IV nedjelja
Tekst ''Gogol4 - mogol4 '' (okon[anie). Trpno stanje izraeno partikulom -sx. Govorna tema Po[ta''.
V nedjelja
Test.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Tekst ''Pokupateli'' Namjerne i izrine reenice.
VIII nedjelja
Tekst ''Pokupateli'' Namjerne i izrine reenice.
IX nedjelja
Kolokviijum.
X nedjelja
Tekst '' Pokupateli '' (okon[anie). Line i bezline reenice. Govorna tema ''Ode\da ''
XI nedjelja
Tekst '' Pokupateli '' (okon[anie). Line i bezline reenice. Govorna tema ''Ode\da ''
XII nedjelja
Test.
XIII nedjelja
Govorna tema ''Gorod''.
XIV nedjelja
Tekst ''Most ''. Sinonimi.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena.
Dopunska nastava. Popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku
nstave, da rade testove i domae zadatke.
Konsultacije: Nakon predavanja.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
+ 12 sata (dopunski rad)
Literatura:
L. I. Pirogova i M. P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.
R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika, Beograd: Zavod za udbenike 1982.
Rusko-srpski renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska 1998.
Naziv predmeta:
ifra
predmeta
Italijanski jezik 4
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
40
Obavezni
IV
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. Sanja Bogojevi, saradnik.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Ricapitulazione.
I nedjelja
Condizionale semplice; Condizionale composto; nomi in ista; Nomi maschili in a.
II nedjelja
Condizionale semplice; Condizionale composto; nomi in ista; Nomi maschili in a.
III nedjelja
Traduzioni.
IV nedjelja
Pronomi indiretti dativi.
V nedjelja
Pismena vjeba
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Esercizi.
VIII nedjelja
Pronomi indiretti e diretti accoppiati.
IX nedjelja
Test provjere znanja.
X nedjelja
Pronomi indiretti e diretti accoppiati.
XI nedjelja
Kolokvijum.
XII nedjelja
Esercizi.
XIII nedjelja
Traduzioni.
XIV nedjelja
Ricapitulazione.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava. Popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Nakon predavanja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
+ 12 sata (dopunski rad)
Literatura:
Josip Jernej, Konverzaciona italijanska gramatika;
Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika;
Angelo ChiuchiFausto MinciarelliMarcello Silvestrini, In italiano I;
Zenica Raspor i Julijana Vuo Traduzioni, lettere, esercizi (praktikum za vjebe itanja i prevoenja).
Naziv predmeta:
ifra
Francuski jezik 4
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
41
predmeta
predmeta
Obavezni
kredita
IV
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim gramatikim strukturama i sluenje jezikom u svakodnevnim situacijama i
na poslu.
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Points de grammaire:
I nedjelja
Les structures de la phrases:
II nedjelja
Reprage des fonctions grammaticales de la phrase (dbut);
Phrases deux propositions:
III nedjelja
a) l'hypothse (dbut)
IV nedjelja
b) le discours indirect (dbut)
V nedjelja
c) l'expression de l'opinion (les verbes penser/croire/trouver que...)
VI nedjelja
Le rcit au pass: emploi du pass compos et de limparfait; morpfologie.
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
I test.
VIII nedjelja
Les pronoms relatifs simples (reprise de qui, que, o, emploi de dont).
IX nedjelja
Lhypothse (irrel du prsent/irrel du pass)
X nedjelja
si + imparfait + conditionnel prsent.
le conditionnel prsent (divers emplois)
XI nedjelja
si + plus-que-parfait + conditionnel pass.
le conditionnel pass.
XII nedjelja
II test.
XIII nedjelja
Le subjonctif prsent (conjugaisons + quelques verbes introducteurs).
XIV nedjelja
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava. Popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i urade testove. Ispit se polae usmeno i
pismeno.
Konsultacije: Nakon predavanja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
+ 12 sata (dopunski rad)
Literatura:
Anne Vicher: Grammaire progressive du franais, CLE International, Paris 2001;
Vlado Drakovi: Gramatika francuskog jezika za osnovnu kolu, Zavod za udbenike Beograd/Novi Sad 1991;
bilo koji savremeni francuski metod za poetnike namijenjen odraslim polaznicima.
Naziv predmeta:
ifra
Njemaki jezik 4
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
42
predmeta
predmeta
Obavezni
kredita
IV
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove
savremenog jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar Mirko Leovac, nast. sar. Ljubomir Ivanovi
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja uz uvebavanje praktine vjebe.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Nebensatz mit dass und damit.
I nedjelja
Infinitivstze.
II nedjelja
Unregelmsiger Komparativ.
III nedjelja
Maangaben.
IV nedjelja
Artikelwort jeder.
V nedjelja
Kolokvijum.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Generalisierende Indefinitpronomen.
VIII nedjelja
Attributives Adjektiv im Nominativ.
IX nedjelja
Akkusativ und Dativ.
X nedjelja
Prpositionalpronomen.
XI nedjelja
Modalverben im Prteritum.
XII nedjelja
Kolkvijum.
XIII nedjelja
Frageartikel welcher, was fr ein.
XIV nedjelja
Demonstrativartikel dieser.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Nakon predavanja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
+ 12 sata (dopunski rad)
Literatura:
Helbig, G./ Buscha, J., Deutsche Grammatik 1981.
Mali Duden, 1981, prevoc: J. ukanovi.
Aufderstrasse, Hartmut: Themen aktuell, 2003.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: nast. sar. Mirko Leovac
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
Naziv predmeta:
43
ifra predmeta
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
3P + 3V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme njemake
klasine filosofije
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Metafizika i dogmatizam: empirizam, racionalizam (Hjum, Lajbnic, Volf). Predkritiki i kritiki period u Kantovoj filosofiji.
I nedjelja
Struktura i ideja Kritike istog uma. Metafizika kao nauka. Homo metaphysicus. Transcendentalni obrt.
II nedjelja
III nedjelja
Transcendentalna estetika: ulnost prostor i vrijeme
Transcendetalna logika: dedukcija kategorija. Jedinstvo apercepcije. Transcendentalni shematizam istog razuma.
IV nedjelja
Analogije iskustva. Pitanje uobrazilje u Kantovoj teorijskoj filosofiji.
Antinominost uma. Primat praktikog uma. Kantovo shvatanje morala, dunosti, slobode, autonomija. Etika i politika.
V nedjelja
Kant i Fihte. Fihteova praktina filosofija. Principi uenja o nauci. Ja i Ne-Ja. Problem intersubjektivnosti.
SLOBODNA SEDMICA.
Razlika izmeu Fihteovog i elingovog shvatanja transcendentalnog idealizma. Fihteova filosofija istorije. Hegelova
kritika Kantove i Fihteove filosofije.
VIII nedjelja
(Seminarski).
Najstariji nacrt sistema (Helderlin, eling, Hegel). Spor oko intelektualnog opaaja od Kanta do elinga. elingovo
IX nedjelja
shvatanje slobode.
Epohe samosvijesti u elingovom sistemu transcendentalnog idealizma. Identitet bivstvovanja i miljenja. Filosofija
X nedjelja
prirode. Filosofija mitologije i otkrovenja. elingova kritika Hegela.
Hegelovi Rani i Jenski spisi. Pitanje poetka u filosofiji. Ideja i struktura Fenomenologije duha. Svijest i samosvijest.
XI nedjelja
Sluga i gospodar. Moral i obiajnost. Pojam i oblici apsolutnog duha. Apsolutno znanje.
XII nedjelja
Bivstvovanje i sutina. Odnos pojave i stvarnosti u Hegelovog Logici. Pojam. Apolutna ideja.
XIII nedjelja
Hegelova filosofija istorije. Hegelovo shvatanje slobode.
XIV nedjelja
(Kolokvijum).
Francuska revolucija i njemaka klasina filosofija. Hegelovska ljevica i hegelovska desnica
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
VI nedjelja
VII nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura:
3 sata predavanja
3 sata vjebi
2 sata individualnog rada studenta
(za kolokvijume, izrada domaih
zadataka) ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16
sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
I. Kant, Kritika istog uma (5-305), Kritika praktinog uma (Uvod).
J. G. Fichte,Osnove cjelokupnog uenja o znanosti (I i II dio)
J. G. Fihte, Uenje o nauci, BIGZ 1976 (Uvod)
F. V. J. eling, Sistem transcendentalnog idealizma (Uvod, Prvo i Drugo poglavlje), O bivstvu slobode.
G. V. F. Hegel, Fenomenologija duha (Predgovor, Uvod, Svijest, Samosvijet, Apsolutno znanje), Nauka logike II (7-9, 93-104,110-117,
141-164) i III (7-28, 233-251), Enciklopedija filozofskih znanosti ( 1-83, 245-252), Istorija filosofije III (428-542)
Najstariji nacrt njemakog klasinog idealizma.
- seminarski: 20 bodova
- kolokvijum: 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Uvod u ontologiju
Status
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
44
predmeta
Obavezni
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna ontoloka pitanja i pojmove
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi, mr Gordana Krcunovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima
Kolokvijum
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata i 40 minuta individualnog
rada studenta (za kolokvijume,
izrada domaih zadataka) ukljuujui
i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40
minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
G. Jnoska, Uz pojam metafizike, Lua (1984), 127-135.
B. ijakovi, Mythos, physis, psyhe (131-154, 194-210).
M. Hajdeger, ta je metafizika?
M. Hajdeger, Uvod u metafiziku.
E. Levinas, Bog i filosofija, Lua XVIII/XIX.
Naziv predmeta:
Uvod u etiku
45
ifra predmeta
Status predmeta
Obavezni
Semestar
Fond asova
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa problematikom, bazinim pojmovima i standardizovanim pozicijama etike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova, kolokvijumi.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata i 40 minuta individualnog
rada studenta (za kolokvijume,
izrada domaih zadataka) ukljuujui
i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) =
13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
Mebot, Don : Uvod u etiku, Nolit, Beograd 1981.
Meki, Dzon: Etika, Beograd 2004.
ivoti, Miladin : Aksiologija, Naprijed, Zagreb 1986.
Naziv predmeta:
Uvod u estetiku
46
ifra predmeta
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
V
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove estetike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Lauevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Pojam i predmet estetike, problemsko polje estetike, metodolo[ki pristupi
I nedjelja
II nedjelja
Estetika umutar filosofije, odnos prema drugim fulosofskim disciplinama (ontologiji, gnoseologiji, etici ...)
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
kolokvijum
Umjetnost i tehnika, Umjetnost i istina
Umjetnost i igra
Umjetnost i drutvenost
Estetike kategorije, estetsko-estetiko, ukus, lijepo, prekrasno, uzvieno, tragino, komino, duboko, izraajno, blistavo,
sjajno.
Umjetniko djelo stvaralac-primalac: Estetski predmet, forma i sadraj , planovi i slojevi umjetnikog djela.
Estetski akt, doivljaj, stvaranje, pojam genija i talenta; recepcija umjetnikog djela; recepcija umj. Djela, estetski
doivljaj, razumijevanje, ukus.
Test.
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta
(za kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6
sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
I. Foht, Uvod u estetiku, Svjetlost, Sarajevo1984.
S. Petrovi, Estetika, igoja tampa, Beograd, 1996. (Uvod u estetiku, 7-109)
G. V. F. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd, 1986 (posebno, od 3 do 23)
V. Tatarjivi, Istorija est pojmova, Nolit Beograd, 1983.
- kolokvijum 20 bodova
- test znanja 20 bodova
- rad na nastavi 11 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Teorija saznanja
Status
Semesta
Broj ECTS
Fond asova
47
predmeta
kredita
Obavezni
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa bazinim konceptima i problemima teorije saznanja i klasinim pozicijama
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Teorija saznanja kao filozofska disciplina specifinost pristupa
I nedjelja
Saet pregled istorijata discipline : antiki, srednjovekovni, novovekovni i savremeni period
II nedjelja
Glavni epistemiki pojmovi i problem definisanja znanja, tipovi znanja
III nedjelja
Skepticizam, antiki i novovjekovni: Sekstus Empirikus, Dekart, Hjum
IV nedjelja
Pozicija skepticizma i konstituisanje teorije saznanja
V nedjelja
Test
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Problem zasnivanja saznanja: Friz, Poper, Albert
VIII nedjelja
Teorije znaenja jezikih simbola (realizam, formalizam, biheviorizam ...)
IX nedjelja
Teorije istine (teorija korespondencije, pragmaticka teorija, semanticka teorija, koherentizam, teorija konsenzusa..)
X nedjelja
Teorije apriornog saznanja(racionalizam, Kant)
XI nedjelja
Kolokvijum
XII nedjelja
Teprije percepctivnog saznanja(empirizam, fenomenalizam, kauzalna teorija ...etc.)
XIII nedjelja
Epistemoloki realizam, izvjesnost kao epistemicki ideal Dekart, Paskal, Pers
XIV nedjelja
Eksternalistiki i internalistiki pristup tumaenju saznanja kriterioloke konsekvence, evoluciona epistemologija
XV nedjelja
Zavrsni ispit
XVI nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVII nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova,
kolokvijumi.
Konsultacije: U posebnom redovnom sedminom terminu
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20
minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24
sata (dopunski rad)
Literatura:
Hemlin, Dejvid: Teorija saznanja, Niki 2002.
Lazovic, ZIvan: Priroda epistemickog opravdanja, Beograd 1994.
Markovi, Mihailo: Dijalektika teorija znaenja (I.deo), Nolit, Beograd 1972.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
48
Obavezni
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa nastankom, znaajem i razvojem pedagogije kao opte nauke
o
vaspitanju; upoznavanje osnovnih pedagokih pojmova i k ategorija, te njihovog znaaja za efikasnu organizaciju vaspitno-obrazovnog
znaaja u kolskim i vankolskim institucijama.
II nedjelja
Istorijski razvoj vaspitanja kao drutvene djelatnosti. Osnovni pedagoki pojmovi i kategorije.
III nedjelja
Mogunosti i granice vaspitanja. (Osnovni faktori vaspitanja i razvoja linosti; teorije razvoja linosti.)
IV nedjelja
Cilj, determinante i konkretizacija cilja i zadataka vaspitanja.
V nedjelja
Komponente (sstrane) vaspitanja i njihova meuzavisnost.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
I test znanja/kolokvijum
VIII nedjelja
Odnos pedagogije i drugih nauka.
IX nedjelja
Sistem pedagokih disciplina.
X nedjelja
Principi vaspitnog rada.
XI nedjelja
Vaspitne metode i sredstva.
XII nedjelja
Sistem vaspitanja i obrazovanja i kolski sistem (stepeni vaspitnog sistema).
XIII nedjelja
XIV nedjelja II test znanja/kolokvijum
Sistem vaspitanja i obrazovanja u naoj zemlji.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: studenti su obavezni da redovno pohaaju nastavu i aktivno uestvuju u njoj.
Konsultacije: U posebnom redovnom sedminom terminu.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta
(za kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati
i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) +
24 sata (dopunski rad)
Literatura:
orevi, J. I Trnavac N., (1992) Pedagogija, Nauna kjiga, Beograd.
Redaktor: Potkonjak, N. i grupa autora (1996) Opta pedagogija, Uiteljski fakultet, Beograd.
Zlebnik, L. (vie izdanja), Ota istorija kolstva i pedagokih ideja, Nauna knjiga, Beograd.
Krulj, R., Kaapor, S. i Kuli, R. (2002), Pedagogija, Svet knjige, Beograd.
semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
49
Obavezni
VI
3P + 3V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta dashvate i razumiju osnovne pojmove i
duhovne
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Duhovna situacija u filosofiji poslije Hegela.
I nedjelja
Borba za Hegelovo naslee: starohegelovci i mladohegelovci.
II nedjelja
Filosofija volje A. openhauera, svijet kao volja i prestava.
III nedjelja
openhauer: Iracionalizam i pesimizam.
IV nedjelja
F. Nie: Kritika zapadnoevropske metafizike i kulture, smrt Boga, prevrednovanje svih vrijednosti.
V nedjelja
F. Nie: pojmovi: nihilizam, volja za mo, nadovjek i vjenog vraanja istog.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Filosofija egzistencije S. Kjerkegora, novi put traenja istine, kritika filosofije sistema, pojam individue.
VIII nedjelja
Odreenja egzistencije, strepnja, grijeh, strah, oajanje, kajanje, vjera, paradoks, ili ili situacija.
IX nedjelja
Seminarski rad
Osnove filosofije pozitivizma, problemi, pojmovi i glavni predstavnici (O. Kont. D. S. Mil, Spenser)
X nedjelja
Filosofija pragmatizma, Odnos prema metafizici, metodoloki principi, predstavnici (Pers, Dejms, Mid, Moris i Djui)
XI nedjelja
Filosofija ivota A. Bergsona; pojmovi: trajanja, stvaralake evolucije, ivota, vremena, svijesti i intuicije.
XII nedjelja
V. Diltaj: utemeljenje duhovnih nauka, psihologija subjekta, povijesnost svijeta pojmovi ivota, doivljaja, trajanja i
XIII nedjelja
razumijevanja
Novokantovst ke kole u filosofiji: Badenska kola (Vindelband i Rikert).
XIV nedjelja
Kolokvijum
Marburka kola (H. Koen, P. Nartorp, E. Kasirer); E F. Hartman.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVII nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova,
kolokvijumi.
Konsultacije: Nakon predavanja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16
sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
irunici:
V. Vindelband, Povijest filosofije, Naprijed : Zagreb, 1978, str. 202-260.
V. Filipovi, Novija filosofija Zapada, Matica hrvatska : Zagreb, 1982.
l. Kolakovski: Filosofija pozitivizma, Prosveta : Beograd, 1972, Predgovor i poglavlja 1, 2, 3, 6 i 7
M. ivoti, Pragmatizam i savremena filosofija, Nolit : Beograd, 1966.
Izvorna djela (obavezan izbor najmanje 3 djela)
A. openhauer, Svijet kao volja i predstava, M. S. Novi Sad, 1981.
F. Nie, Tako je govorio Zaratustra, vie izdanja,
S. Kjerkegor, Pojam strepnje, SKZ : Beograd, 1970.
S. Kjerkegor, Strah i drhtanje, BIGZ : Beograd, 1975.
S. Kjerkegor: Brevijar, Grafos : Beograd,1979.
V. Diltaj, Izgradnja istorijskog svijeta u duhovnim naukama, BIGZ : Beograd,
A. Bergson:Ogled o neposrednim injenicama svijesti, Mladost : Beograd, 1978.
D. S. Mil, Utilitarizam, Kultura, Beograd, 1960.
- kolokvijum 20 bodova
- seminarski rad 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija ontologije
Status
predmeta
Semesta
r
Broj ECTS
kredita
Fond asova
50
Obavezni
VI
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna ontoloka pitanja i pojmove
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi, mr Gordana Krcunovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, seminarski rad, kolokvijumi, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Predsokratovci
I nedjelja
Parmenid: O prirodi.
II nedjelja
III nedjelja
Platon: Parmenid.
Platon: Sofist, Sedmo pismo.
IV nedjelja
V nedjelja
Aristotel: Metafizika.
Aristotel: Metafizika.
SLOBODNA SEDMICA.
Novoplatonizam.
VIII nedjelja
(Test)
Plotin: Bivstvovanje i Jedno
IX nedjelja
T. Akvinski: O biu i sutini. Analogia entis.
X nedjelja
Hrianska ontologija linosti.
XI nedjelja
Sutina i energija.
XII nedjelja
Ontoloki dokazi za egzistenciju Boga. Naini postojanja univerzalija.
XIII nedjelja
Ex nihilo nihil fit
XIV nedjelja
(Kolokvijum).
Creatio ex nihilo.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
VI nedjelja
VII nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
U semestru
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Struktura:
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40
2 sata predavanja
minuta) = 13 sata i 20 minuta
2 sata vjebi
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
2 sata i 40 minuta individualnog rada
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
studenta (za kolokvijume, izrada
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
domaih zadataka) ukljuujui i
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
konsultacije
sati (dopunski rad)
Literatura:
H. Diels, Fragmenti predsokratovaca (str. 207-212).
B. ijakovi, Mythos, physis, psyhe (str. 235-251).
Platon, Parmenid, 128e-136e; Sedmo pismo, 342a-344d; Sofist, 236-e-241a.
Aristotel, Metafizika 1, 1, Z, H, , K 7,
T. Akvinski, O biu i sutini, Beograd 1973.
A. Zimmermann, Temeljno pitanje u metafizici Srednjovjekovlja, Lua II/1-2 (1985) 127-135
Apofatiko i katafatiko bogoslovlje, Lua III/1-2 (1986) 4-63
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija etike
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
51
Obavezni
VI
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj pruanje pregleda sredinjih koncepcija u klasinoj i modernoj etici
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40
minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
Pavievi, Vuko, Osnovi etike, II. Izd., Bigz, Beograd 1974.
Tulmin, S. E., O mestu razuma u etici, Beograd (odabrana poglavlja) 1970.
Mekintair, A., Kratka istorija etike, Plato, Beograd 2001.
Stojanovi, Svetozar, Savremena metaetika, Nolit, Beograd 1971.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr. Dragan Jakovljevi
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentima e biti predoen na poetku semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Fond asova
52
Obavezni
VI
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove estetike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Lauevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Uenje za pismenu provjeru znanja i zavrni ispit. Konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Filosofski problemi umjetnosti u ranoj antici
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
Platon: ideja ljepote, lijepo-dobro-istina; lijepo kao poredak i mjera, lijepo i eros
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
XI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Kolokvijum
Aristotel: Teorija tragedije, bit tragikog, katarsis; Umjetnost i moral
Srednjovjekovna filosofija umjetnosti: opte naznake i kljuni estetiki problemi, odnos prema antici, odnos prema teologiji
i etici, artes liberales i artes mechanicae.
Pojam lijepog, kontemplacija, umjetnost u vidokrugu apsoluta, srednjovjekovni objektivizam, simbolizam i alegorizam.
XII nedjelja
XIII nedjelja
X nedjelja
XIV nedjelja
Metafizika svjetlosti, svjetlost kao saznajna, mistika i estetika kategorija, svjetlost i boja; estetika ikone
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Obaveze
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta
(za kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati
i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema)
+ 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Prirunici:
K. E. Gilbert, H. Kun, Istorija estetike, beograd, Sarajevo, 1969. (posebno od str.3 do 139. str.)
E. Grasi, Teorija o lijepom u antici, SKZ, Beograd, 1974.
R. Assunto, Teorija o lijepom u Srednjem vijeku, Skz, Beograd, 1975. (posebno, od 13. do 71. str.)
Izvorna djela: Platon: Gozba, Ijon, Fedar, Drava (X glava)
Aristotel: O pjsnikoj umjetnosti. (vie izdanja)
- kolokvijum 20 bodova
- test znanja 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
53
Obavezni
VI
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta razumiju osnovne probleme i pojmove etike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Logiki pozitivizam i razvoj analitine teorije saznanja
I nedjelja
Epistemologija kritickog racionalizma osnovi
II nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati
i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema)
+ 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Lazovic, ivan: Priroda epistemikog opravdanja, SFD, Beograd 1994.
Poper, Karl, Pretpostavke i pobijanja, Sremski Karlovci-Novi Sad 2002.
Dansi, Dzonatan, Uvod u savremenu epistemologiju, Beograd 2006.
Von Wright, G. H., Objanjenje i razumevanje, Nolit, Beograd, 1975.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
54
Obavezni
VI
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Da studenti razumiju znaaj Didaktike kao osnove u izuavanju Opte i Posebnih metodika i da ovladaju
znanjima o bogatstvu razliitih vrsta nastave i teorija uenja i mogunostima njihove primjene u nastavnom procesu.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta)
= 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24
sata (dopunski rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
Broj ECTS
kredita
Fond asova
55
Obavezni
VII
3P + 3V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i duhovne procese
filosofije 20-tog vijeka.
Literatura:
Literatura: Prirunici:(Izborom iz ponuenih prirunika treba obuhvatiti osnovna strujanja u savremenoj filosofiji)
V. Vindelband, Povijest filosofije, Naprijed, Zagreb 1978. posebno od str. 260 do 317.
D. Pejovi, Savremena filosofija zapada, M. H. Zagreb 1982.
V. tegmiler, Glavne struje savremene filosofije, Nolit, Beograd 1962.
M. ivoti, Egzistencija, realnost, sloboda, Velika edicija ideja, Beograd 1973.
G. Petrovi, Suvremena Filosfija, kolska knjiga, Zagreb 1981.(prvi i drugi dio, od str. do 295.)
R. Bubner, Savremena njemaka filosofija, Plato, Beograd 2001.
L. landgrebe, Suvremena filosofija, V. Maslea. Sarajevo 1977.
W. Marx, Fenomenologija Edmunda Huserla, Naklada Breza, Zagreb 2005.
Izvorna djela (obavezan izbor najmanje 3 djela)
E. Huserl, Ideja za fenomenologiju i fenomenolo[ku filozofiju, Naklada Breza, Zagreb 2007.
M. Hajdeger, Bivstvovanje i vrijeme, Naprijed, Zagreb1985.(posebno, Predgovor G. Petrovia).
K. Jaspers, filosofija, IK Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci 1989.
. P. Sartr, Bivstvo i nitavilo, Nolit, Beograd 1982.
. F. Liotar, Postmoderno stanje, Novi Sad 1988.
L. Vitgentajn, Filozofska istraivanja, Nolit, Beograd 1969.
E. Tugenhat, Uvod u jezikoanalitiku filosofiju, v. Maslea, SARAJEVO 1990.
H. G. Gadamer, Istina i metoda, V. Maslea, Sarajevo 1978.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semesta
r
Broj ECTS
kredita
Fond asova
56
Obavezni
VII
4P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim problemima i pozicijama savremene etike
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
Nedjeljno
U semestru
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Struktura:
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) =
4 sata predavanja
16 sati
2 sata vjebi
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
2 sata individualnog rada studenta (za
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
kolokvijume, izrada domaih zadataka)
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
ukljuujui i konsultacije
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Jakovljevic, D. (prir.): Savremena filozofija morala, Podgorica-Beograd 2002.
Jakovljevic, D. (prir.): Etika - Ogledi iz primenjene etike, Podgorica 1999.
Singer, P. (ed.): Uvod u etiku, Novi Sad 2004.
Rols, Dzon,Teorija pravde, Podgorica(odabrana poglavlja) 2000.
Jonas, Hans, Princip odgovornost, Sarajevo (odabrana poglavlja) 1995.
Poper, Karl, Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji (odabrana poglavlja) 1993.
- test 20 bodova
- kolokvijum 20 bodova
- rad na nastavi 10 bodova
- zavrni ispit 50 poena
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semesta
r
Broj ECTS
kredita
Fond asova
57
Obavezni
VII
4P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju pojave, probleme i pojmove moderne
savremene estetike.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Estetiki problemi renesanse ;XVII i XVIII vijek u estetici, racionalizasm i empirizam, osjeanje, ukus;
I nedjelja
A. Baumgarten: Uvoenje imena estetika, klasicizam; Njemaka klasina estetika
II nedjelja
Kant: Mo suenja, uobrazilja, ukus, lijepo, uzvieno, genije, talenat
III nedjelja
elingova filosofija umjetnosti kao organon filosofije; mitologija, umjetnost, filosofija
IV nedjelja
Hegelova estetika: umjetnost u sistemu apsolutnog duha; duh u formi ulnosti, umjetniki i prirodno lijepo, umjetniki privid,
V nedjelja
umjetnost i istina, odumiranje umjetnosti; orme umjetniki lijepog, sisterm umjetnosti
Estetike struje u 19. vijeku; openhauer, Kjerkegor, Nie, Psihologizam u estetici (Fehner); Evolucionizasm, biologizam i
VI nedjelja
naturalizam u estetici ; Estetika kao opta nauka o umjetnosti (M. Desoar)
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Kolokvijum
VIII nedjelja
Savremena kultura: umjetniki obrasci i estetike paradigme u 20. vijeku; Uticaji nauke na estetiku: Integralna estetika (.
IX nedjelja
Lalo); Nauka o formama (E. Surio); Nauna estetika (T. Munro);
B. Kroe: Osnovi estetike, odnos prema Hegelu, stupnjevi u traenju istine. Estetika izraza. razumijevanje intuicije u
X nedjelja
umjetnosti. Odnos estetike i lingvistike.
Fenomenoloko-otoloka estetika (Hartman, Ingarden, Difren): osnovni principi, problemi; Hartmanova estetika: struktura
XI nedjelja
estetskog akta i estetskog predmeta, planovi i slojevi u umjetnostima
R. Ingarden: Estetski doivljaj,umjetniko djelo, estetske vrijednosti
XII nedjelja
Strukturalizam u estetici:Semiotika, simbolika i semantika odreenja estetike.
XIII nedjelja
Znakovi i zaenja u umjetnosti, Umjetnost kao jezik. (. Moris, S. Langer,j Muharovski, A. Mol, U. Eko) Francuska nova
XIV nedjelja
kritika (. Pule, . Starobinski, R. Bart, S. Dubrovski)
Estetika informacija, komunikacija i medija: (A. Mol. M. Benze, . Kon, U. Eko) Postmoderna umjetnost i teorija umjetnosti
XV nedjelja
(Liotar,Bodrijar, Derida, Vatimo i drugi)
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVII nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova,
kolokvijumi.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura:
4 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata individualnog rada studenta (za
kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati)
= 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Prirunici:
K. E. Gilbert, H. Kun, Istorija estetike, Beograd, Sarajevo 1969. (posebno: (139483. str.) ili D. Grli, Estetika III, Naprijed, Zagreb 1978.
D. Grli, Estetika IV, Naprijed, Zagreb 1978. (posebno od (1270. str.). M. Damjanovi, Strujanja u savremenoj estetici, Naprijed, Zagreb
1966. G. M. Taljabue, Savremena estetika, Nolit, Beograd 1983. B. Miliji, Semiotika estetika, Instititut za knjievnost i umjetnost,
Beograd 1993. M. Perniola, Estetika XX vijeka, Svetovi, Novi Sad 2005.
Izvorna djela:
I. Kant, Kritika moi suenja, Bigz, Beograd 1986. G. V. F. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd 1986. F. eling, Filosofija umjetnosti, Bigz,
Beograd. F. iler, O lijepom, Kultura, Beograd 1967. D. Hjum, O mjerillu ukusa, Novi Sad. M. Desoar, Estetika i opta nauka o umjetnosti, V.
Maslea, Sarajevo 1963. N. Hartman, Estetika, Kultura, Beograd 1968. B. Kroe, Estetika, Naprijed, Zagreb 1960. R. Ingarden, Doivljaj,
umjetniko djelo, vrijednost, Nolit, Beograd 1975. M. Hajdeger, Izvor umjetnikog djela, u : umski putevi, Plato, Beograd 2000.
M. Benze, Estetika, Otokar Kerovani, Rijeka 1978. . Lalo, Osnovi Estetike, Kultura, Beograd 1966. R. Jaus, Estetika recepcija, Nolit,
Beograd 1989. U. Eko, Estetika i teorija informacija, Prosveta, Beograd 1977. . Kon, Estetika komunikacije, Klio, Beograd 2000.
- kolokvijum 20 bodova
- seminarski rad 20 bodova
- rad na nastavi 10 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Fond asova
58
predmeta
kredita
Specijalistiki
VII
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme filosofske misli
kod Slovena.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Osobenosti,tradicija,istorijska sudbina,znaaj i aktuelnost filosofske misli slovenskih naroda.Filosofija u Rusiji ili ruska
I nedjelja
filosofija?
Poeci filosofije kod Slovena. (Drevnoruska filosofska misao.)
II nedjelja
Uticaj antike grke i hrianske (vizantijske) filosofije i bogoslovlja na nastanak i razvoj filosofske misli kod Slovena.
III nedjelja
Srednjevjekovna filosofska misao kod istonih slovena.Opte karakteristike i najznaajniji predstavnici.
IV nedjelja
Prosvetiteljska misao kod slovenskih naroda. Glavne ideje i najznaajniji predstavnici.
V nedjelja
Filosofske tradicije evropskog Zapada i njihova recepcija i kritiko prevladavanje na evropskom istoku. (Koncepcije
VI nedjelja
slovenofilstva i zapadnjatva u ruskoj filosofskoj misli).
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Filosofske ideje kod zapadnih slovena.Idejni izvori i opte karakteristike.
VIII nedjelja
(I test znanja )
Filosofska misao u Poljskoj. Vodei predstavnici i kole.
IX nedjelja
Filosofska misao u eskoj i Slovakoj.
X nedjelja
Filosofska misao u Bugarskoj
XI nedjelja
Filosofska misao kod junoslovenskih naroda.Idejni izvori , opte karakteristike i vodei predstavnici.
XII nedjelja
Filosofska misao kod Srba.Nastanak,razvoj i najistaknutiji predstavnici. (Dositej Obradovi, Ruer Bokovi i Branislav
XIII nedjelja
Petronijevi).
Filosofske ideje u stvaralatvu Petra II Petrovia Njegoa.
XIV nedjelja
(II test znanja)
Slovensko filosofsko naslee u svijetlu najnovijih istraivanja.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
3 sata i 20 minuta individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada domaih
zadataka) ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20
minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24
sata (dopunski rad)
Literatura:
1. Petar II Petrovi Njego, Lua mikrokozma, (Obod-Cetinje, Prosveta, Beograd) Beograd 1982.
2. O srpskoj filosofiji, priredio Ilija Mari, Beograd: Plato 2003.
3. N. Danilevski, Rusija i Evropa, CID Podgorica 1995.
4. V. Zenjkovski, Ruski mislioci i Evropa. CID Podgorica 1995.
5. V. ubart, Evropa i dusa Vostoka, Moskva 2004.
6. Filosofskaja misl vostonih slavjan. Bibliograficheskij slovar. Kiev 1999.
7. V. Zamaleev, Vostocnoslavjanskie misliteli. Moskva 1998.
- I test: 20 bodova
- II test:20 bodova
- seminarski rad: 5 bodova
- aktivnost u nastavi 5 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Fond asova
59
Specijalistiki
VII
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme filosofske misli
kod Slovena.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Istorijski i teorijski izvori slovenofilske misli. Filosofija slovenofilstva: opte karakteristike, glavne ideje, etape u razvoju i
najznaajniji predstavnici.
Filosofija istorije ranih slovenofila. Problem Rusija-Evropa. Nacionalizam i panslavizam slovenofila.
Koncepcija cjelovitog znanja I. V. Kirjejevskog.
Filosofija sabornosti A. S. Homjakova.
Filosofska i socijalno-politika uenja K. S. i I. S. Aksakova i J. F. Samarina.
Koncepcija kulturno-istrorijskih tipova N. J. Danilevskog.
SLOBODNA SEDMICA
(I test znanja ) Pozno (neo)slovenofilstvo. K. N. Leontjev.
Klasino slovenofilsko naslee u svijetlu najnovijih istraivanja. Dometi i neuspjesi. Znaaj i aktuelnost slovenofilske
filosofije.
Uticaj slovenofilstva na razvoj ruske filosofije i literature XIX i XX og vijeka.
F. M. Dostojevski i slovenofilsko uenje.
Rezonancije filosofije slovenofila u ruskoj knjievnosti: A. I. Solenjicin.
Recepcija slovenofilstva kod ostalih slovenskih naroda. Specifinosti i najistaknutiji predstavnici.
(II test znanja)
Savremena slovenofilska misao: A. S. Panarin.
Zavrni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
3 sata i 20 minuta individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada domaih
zadataka) ukljuujui i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20
minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24
sata (dopunski rad)
Literatura:
- I test: 20 bodova
- II test: 20 bodova
- seminarski rad: 5 bodova
- aktivnost u nastavi 5 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
60
Obavezni
VII
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa teorijskim osnovama metodike filosofije, odnosno sa kljunim pojmovima i
problemima organizacije nastave filosofije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20
minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24
sata (dopunski rad)
Literatura:
- test 20 bodova
- kolokvijum 20 bodova
- rad na nastavi 10 bodova
- zavrni ispit 50 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod.
Posebne naznake za predmet: Informacije o dodatnoj literaturi studenti e dobijati na predavanjima.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofija nauke
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
61
Obavezni
VII
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim idejama filozofije nauke, razmatranje odnosa i veze prirodnih i
drutvenih nauka, uoavanje uloge filozofije u odnosu na nauku.
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima. Pregled literature. Razjanjenje specifinosti odnosa izmeu nauke i
filosofije i razlikovanje tog odnosa od odnosa izmeu pojedinih nauka.
II nedjelja
III nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) =
13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Fond asova
62
Obavezni
VIII
3P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenta da razumiju osnovne pojmove i temeljne probleme velikih savremenih filosofa.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savo Lauevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije, diskusije,
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Prirunici: (Izborom iz ponuenih prirunika treba obuhvatiti osnovna strujanja u savremenoj filosofiji)
V. Vindelband, Povijest filosofije, Naprijed, Zagreb 1978. posebno od str. 260 do 317.
D. Pejovi, Savremena filosofija zapada, M. H. Zagreb 1982.
V. tegmiler, Glavne struje savremene filosofije, Nolit, Beograd 1962.
Izvorna djela (obavezan izbor najmanje 3 djela)
E. Huserl, Ideja fenomenologije, Bigs, beograd 1978.
M. Hajdeger, Bivstvovanje i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985. (posebno, Predgovor G. Petrovia)
K. Jaspers, Filosofija, IK Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci 1989.
. P. Sartr, Bivstvo i nitavilo, Nolit, Beograd 1982
. F. Liotar, Postmoderno stanje, Novi Sad 1988.
L. Vitgentajn, Filosofska istraivanja, Nolit, Beograd 1969.
E. Tugenhat, Uvod u jezikoanalitiku filosofiju, v. Maslea, SARAJEVO 1990.
- Kolokvijum 20 bodova
- Seminarski rad 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Informacije o dodatnoj literaturi studenti e dobijati na predavanjima.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Fond asova
63
Obavezni
VIII
3P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenta da razumiju osnovne pojmove i temeljne probleme velikih savremenih filosofa.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savo Lauevi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije, diskusije,
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
- Kolokvijum 20 bodova
- Seminarski rad 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
64
Obavezni
VIII
4P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna ontoloka pitanja i pojmove
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Duan Krcunoovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije, diskusije,
seminarski rad, kolokvijumi, konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
Novovjekovno zasnivanje ontologije Dekart: novo zasnivanje ontologije, Barkli: Esse est percipi, Spinoza: supstancija i atributi.
I nedjelja
Dogmatska metafizika (empirizam i racionalizam). Hristijan Volf.
II nedjelja
III nedjelja
Kantovo kritiko zasnivanje metafizike.
Hegel: pitanje poetka u filosofiji, Bivstvovanje-bivanje-nita. Hegel: bivstvovanje-po-sebi i bivstvovanje-za-sebe.
IV nedjelja
V nedjelja
N. Hartman: Novi putevi ontologije: novi pojam realiteta, Stupnjevitost i slojevita izgradnja svijeta.
SLOBODNA SEDMICA
Ontologija-antropologija-treorija saznanja. Problem slobode.
VIII nedjelja
(Seminarski rad.)
Fenomenologija i ontologija Martin Hajdeger: rehabilitacija ontologije, ponavljanje pitanja o smislu bivstvovanja Fundamentalna
ontologija i egzistencijalna analitika, ontoloki krug, naini bivstvovanja, bivstvovanje-u-svijetu Destrukcija metafizike (Kant,
IX nedjelja
Dekart, Aristotel).
K. Jaspers, Metafizika i egzistencija H. G. Gadamer: ontologija i hermeneutika
X nedjelja
Pragmatistika kritika ontologije (Djui). Pozitivizam i ontologija (Vitgentajn). Karnap: logika analiza jezika i metafizika.
XI nedjelja
Kvajn, Granice ontologije.
XII nedjelja
Tugendhat, Jeziko-analitika kritika ontologije Tugendhat: Formalna semantika i ontologija.
XIII nedjelja
Levinas: ontologija i etika.
XIV nedjelja
(Kolokvijum.)
Zizjulas: ontologija i teologija.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Optereenje studenta u asovima:
Nedjeljno
U semestru
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Struktura:
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
4 sata predavanja
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
2 sata vjebi
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
2 sata individualnog rada studenta (za
ispita od 0 - 30 sati.
kolokvijume, izrada domaih zadataka)
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
ukljuujui i konsultacije
Literatura:
R, Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji.
B. de Spinoza, Etika.
I. Kant, Kritika istog uma. Predgovor I-om i II-om izdanju)
G. V. F. Hegel, Nauka logike I (str. 71-109).
N. Hartman, Novi putevi ontologije.
M. Heidegger, Bitak i vrijeme.
K. Jaspers, Filosofija (str. 535-679).
L. Vitgentajn, Tractatus logico-philosophicus.
R. Karnap, Prevladavanje metafizike logikom analiizom jezika, u: emu jo filozofija?, str. 251-271.
Kvajn, O onome to jeste, u: Z. iki, Novija filozofija matematike, Beograd 1987, 101-118.
E. Tugendhat, Predavanja iz uvoda u jezikoanalitiku filosofiju, str. 9-115.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- seminarski rad: 20 bodova
- kolokvijum: 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub ijakovi
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
VI nedjelja
VII nedjelja
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Fond asova
65
Obavezni
VIII
2P + 4V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: poloen ispit iz Osnova metodike nastave filosofije.
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenata za pripremanje, organizovanje i izvo|enje nastave filosofije u srednjoj koli.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Slavka Gvozdenovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i razgovor, diskusije, rad na tekstovima, prezentacije, kolokvijumi, konsultacije i
priprema za ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja Priprema i upis studenata
I nedjelja
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VIII nedjelja
Kolokvijum
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
Pisana priprema za as (samostalna prezentacija).
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, realizacija nastavnog asa u
srednjoj koli, polaganje kolokvijuma i zavrnog ispita (pored ispitnih pitanja koja se odnose na sadraj predavanja i vjebi, studenti su duni da
proue i prezentuju jednu knjigu sa ireg spiska preporuene izvorne literature).
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta)
= 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106. sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
S. Gvozdenovi: Metodika nastave filosofije, Podgorica: Univerzitet Crne Gore 2011 (drugo izdanje).
J. Marinkovi: Metodika nastave filozofije, kolska knjiga, Zagreb 1983.
S. Gvozdenovi: Filosofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica 2005.
B. Kalin: Logika i oblikovanje kritikog miljenja, kolska knjiga, Zagreb 1982.
J. Marinkovi: Utemeljenost odgoja u filozofiji, kolska knjiga, Zagreb 1981.
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Pedagoka psihologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
66
Obavezni
VIII
2P
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za razumijevanje sloenih psihikih procesa koji determiniu nastavni proces
uenja.
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno optereenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruska filosofija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
67
Obavezni
VIII
2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme ruske
filosofije
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40
minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
V. V. Zenjkovski, Istorija ruske filosofije, Slubeni list, CID, Beograd, Podgorica, 2002.
N. O. Loski, Istorija ruske filosofije, CID, Podgorica, IC. Cetinje 1995.
Enciklopedija Ruske filosofije,u redakciji M. Maslina, Logos, Ukronija, Beograd 2002.
Dopunska literatura
G. V. Florovski,.Putevi ruskog bogoslovlja,CID,Podgorica,1995.
V. V. Zenjkovski, Ruski mislioci i Evropa, CID Podgorica, 1995.
N. A. Berajev, Ruska ideja. Osnovni problemi ruske filozofske misli XIX i poetka XX veka, Beograd 2001.
F. Koplston, Filozofija u Rusiji, Beograd 1992.
Savremenost ruske religiozne filozofije, zbornik, Gutenbergova galaksija, Beograd, 2002.
- I test: 20 bodova,
- II test: 20 bodova,
- seminarski rad: 5 bodova,
- aktivnost u nastavi 5 bodova,
- prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke : doc. dr Radoje Golovi
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.