MJERENJE INTELIGENCIJE

Pitanja za vas...
Jeste li ikada rjeavali neki test
inteligencije? Kako ste to doivjeli? Jeste
li saznali rezultat koji ste postigli u testu?
Vjerujete li da je test poteno i tano
procijenio vau inteligenciju?

Pouzdanost i valjanost

Pouzdanost
Ako test ima dobru pouzdanost dobijat e se
dosljedni rezultati.
Pouzdanost se odreuje koreliranjem dva niza
rezultata (npr. test-retest).
Unutranja konzistencija -stepen u kojem odvojena
pitanja ili ajtemi tog testa mjere istu stvar (odreuje
se koreliranjem ukupnog rezultata koje je grupa
ispitanika postigla s rezultatima na svakom
pojedinom ajtemu).
Poveanjem broja pouzdanih zadataka u testu,
raste i pouzdanost ukupnog rezultata u testu.

Valjanost
Test mjeri ono to bi trebalo da mjeri!
Valjanost testa moe se odrediti koreliranjem
rezultata u testu sa nekim spoljanjim kriterijem.
Konstruktna valjanost rezultati u testu su u
korelaciji s ishodima za koje teorija kae da se
mogu predvidjeti.

Poeci mjerenja inteligencije

1905. Alfred Binet i Theodor Simon izdvojiti
grupu dece sa tekoama.
Sposobnost da se predvidi akademski uspjeh
djece kao kriterij.

BINET-SIMONOVA SKALA
Pretpostavke:
inteligencija se razvija postepeno
razvoj sposobnosti je stupnjevit
svakom uzrastu odgovara odreeni stupanj
razvoja sposobnosti

Binet je pretpostavio da se inteligencija moe

mjeriti zadacima koji zahtijevaju rasuivanje i
rjeavanje problema, a ne perceptivno-motorne
sposobnosti.

 Mentalna dob kao mjera intelektualnog razvoja

pokazuje do kog stupnja u svom
intelektualnom razvoju je stigao ispitanik
Za svaku godinu ivota Binetov test sadri 6
zadataka pa stoga uspjeno rjeenje svakog
zadatka dobiva vrijednost od 2 mjeseca
mentalne dobi.

Primjer
Dijete je staro 8 godina i 2 mjeseca. Rijeilo je
sve zadatke do 5. godine, 4 zadatka iz 6. godine,
3 zadatka iz testa za 7.godinu i jedan zadatak iz
testa za 8. godinu. Koliko iznosi njegova
mentalna dob?

5x12=60 mjeseci mentalne dobi

4x2=8 mjeseci mentalne dobi
3x2=6 mjeseci mentalne dobi
1x2=2 mjeseca mentalne dobi

Ukupna mentalna dob: 60+8+6+2=76 mjeseci

Primjer
Kolika je hronoloka dob ovog djeteta starog 8
godina i 2 mjeseca?
8x12+2=98 mjeseci
Mentalna dob:76 mjeseci
Hronoloka dob:98 mjeseci

STANFORD-BINET SKALA INTELIGENCIJE

(SBSI)
Revizija Stanford-Binetove skale sadri zadatke koji
se mogu grupisati u etiri iroke oblasti:
verbalno rasuivanje (rjenik, razumijevanje,
apsurdnost, odnosi meu rijeima),
apstraktno/vizuelno rasuivanje (analiza
uzoraka, precrtavanje),
kvantitativno rasuivanje (raunanje, nizovi
brojeva...)
kratkorono pamenje(pamenje kuglica,
pamenje reenica, pamenje brojeva, pamenje
objekata)

KOEFICIJENT INTELIGENCIJE-KI (IQ)

Wilhelm Stern
K.I. = mentalna dob / hronoloka dob X 100

Primjer
Koliko iznosi koeficijent inteligencije za dijete
staro 8 godina i mentalne dobi 48 mjeseci?
K.I.= 48/96X100
K.I.= 50

Normalna raspodjela koeficijenta inteligencije

WECHSLEROVE SKALE
Razvio novi test smatrajui da Stanford-Binet
previe zavisi od verbalnih sposobnosti
iroka upotreba: skale za djecu i odrasle
Skale se sastoje od nekoliko subtestova: svaki
subtest sastoji se od drugaije vrste intelektualnih
zadataka i stoga test pokazuje kako se dobro
osoba snalazi u jednoj vrsti zadataka u poreenju
s drugom vrstom
Neke skale su verbalne (informisanost,
razumevanje, raunanje, slinosti, pamenje
brojeva, renik...), a neke neverbalne ili
manipulativne (ifra, kocke, dopunjavanje slika,
sastavljanje objekata, razvrstavanje slika)

Slaganje kockica: Slaganje geometrijskih

crtea iz viebojnih kockica

Sastavljanje objekata: Sastavljanje

smislenih objekata iz dijelova

Redanje slika:Redanje sliica iz stripova tako

da se dobije smislena pria

Ravenove progresivne matrice

Postoji nekoliko razliitih oblika:
a) Standardne progresivne matrice
b) Progresivne matrice u boji
c) Progresivne matrice za nadarene
Standardne progresivne matrice- namijenjene za
ispitivanje sposobnosti logikog zakljuivanja za
ispitanike starosti od 10 godina na dalje.
Obojene progresivne matrice-namijenjene su za
ispitivanje djece,ali se primjenjuju i na starijim
osobama kod kojih su izraena razliita tjelesna
oteenja,afazija,gluhoa.

Krajnost inteligencije: mentalna

zaostalost i nadarenost
Poznajete li neku mentalno zaostalu osobu? ta
je poznato o uzrocima njene zaostalosti? Kako se
obrazuje i u emu uvjebava? Je li to za nju
prikladan nain obrazovanja? Na koje potekoe
nailazi?
Poznajete li neku intelektualno nadarenu osobu?
Ima li ta osoba neke specijalne talente, npr. za
matematiku, glazbu ili umjetnost? Kako se ta
osoba obrazuje? Je li to za nju prikladan nain
obrazovanja? Na koje potekoe nailazi?

NADARENOST
Nadarenost ukljuuje vie od izvanrednog uspjeha u
zadacima standardnih testova inteligencije.

Nadarenost kao:
-visoka opa intelektualna
sposobnost
-talenti za odreena
podruja

udo od djeteta
Wolfgang Amadeus Mozart nauio svirati klavir
sa 4 godine, svoju prvu simfoniju napisao sa 8
godina.

udo od djeteta
Akrit Jaswal - najmlai student u Indiji i hirurg. Sa
7 godina izveo svoju prvu operaciju.

MENTALNA ZAOSTALOST
Utvruje se kombinacijom djeijeg K.I. i podataka
prikupljenih promatranjem ponaanja.
Amerika asocijacija za mentalnu zaostalost: Znatna
ogranienja u trenutanom intelektualnom
funkcioniranju, koje je ispodprosjeno (ukljuuje K.I.
koji ne prelazi 70 do 75 jedinica) i istodobno praeno
povezanim ogranienjima u dva ili vie od sljedeih
podruja prilagodbenih vjetina:komunikacija,briga za
sebe,ivot u kui,socijalne vjetine,upotrebljivost u
zajednici,samo-usmjerenje,zdravlje i sigurnost,
funkcionalni uspjeh u obrazovanju,slobosno vrijeme i
rad.

SOCIOEKONOMSKE I ETNIKE RAZLIKE U

INTELIGENCIJI
Podaci pokazuju da se razliite socioekonomske i
etnike skupine razlikuju po inteligenciji.
Generalno bijelci iz srednje klase postiu bolje
rezultate od bijelaca iz nie klase.
Amerikanci azijskog porijekla postiu vie
koeficijente inteligencije.
Lynn-genetski odreeno.
Sue i Okazaki-vii rezultati odraavaju razliite
obiteljske, kolske ili openito kulturalne
vrijednosti,a ne stvarne razlike u sposobnostima.

Zato su nekim narodima standardni

testovi inteligencije besmisleni?
Zadatke svih danas poznatih testova inteligencije sastavljali
su bijelci koji pripadaju tzv. zapadnoj kulturi.
Sjeate li se ove slike?

 Kada uspjenost u testovima inteligencije zavisi od

iskustva u okviru odreene kulture tada govorimo o
kulturalnoj pristrasnosti.
Testovi neovisni o kulturi (culture-free tests)

INTELIGENCIJA I SPOL
Na spolne razlike na testovima inteligencije se gleda sa tri
aspekta:

biolokog (doprinos gena, hormona..)

sredinskog tj. socio-kulturalnog (rana iskustva i
socijalizacija spolnih uloga)
neurofiziolokog (razlike u cerebralnoj lateralizaciji)
Nema statistiki znaajnih razlika u prosjenom IQ mukaraca
i ena (istog uzrasta i SES-a).
Standardne baterije testova inteligencije imaju balansiran udio
razliitih subtestova