Za poetnike u knjigovodstvu i raunovodstvu je prvo i najvanije pitanje: Kako u znati

ta duguje, a ta potrauje? Ima pokuaja da se postavi pravilo, ali opet izuzeci

pokvare pokuaj.
Inae nisam ljubitelj pravila i ema, pa ih ne volim ni u ovoj oblasti, i mislim da je pravi
odgovor na ovo pitanje, a ujedno i prva stvar koja se treba shvatiti prije nego se ue u
knjigovodstvo i raunovodstvo To nisu pravila, to je vjetina koja se stekne uenjem i
radom, ponajvie.
Ipak, mogu se postaviti neki okviri:

S obzirom da se radi o dvojnom knjigovodstvu, uvijek se knjii na dugovno (ili

aktivno) i potrano (pasivno) konto. To je sutina dvojnog knjigovodstva.
Broj knjienja na dugovnoj strani ne mora biti jednak broju knjienja na potranoj
strani.
Zbir knjienja na dugovnoj strani mora biti jednak zbiru knjienja na potranoj
strani, i to je tzv. bilansna ravnotea.
Postoje konta koja su dugovna i konta koja su potrana.

Na dugovnim kontima stanje (ili saldo) je uvijek dugovno (aktivno), a na

pasivnim kontima stanje (ili saldo) je uvijek potrano (pasivno). Knjienja se mogu raditi
i dugovno i potrano, ali stanje mora biti za dugovna konta dugovno, a za potrana
konta potrano.

Mora se znati koja su to dugovna, a koja potrana konta. Dugovna konta su

konta sredstava ili imovine i trokova / rashoda, a potrana konta pripadaju obavezama
i kapitalu, kao i prihodima.

Osnovne grupe dugovnih konta su: dugorona imovina (maine, raunarska

oprema, poslovne zgrade, zemljite, kancelarijski namjetaj, ), kratkorona imovina
(potraivanja, zalihe, novac, ), kao i trokovi i rashodi.

Osnovne grupe pasivnih konta su: dugorone ili kratkorone obaveze (prema
dobavljaima, zaposlenima, bankama za kredite, poreznim organima, ), kapital
(osnivaki, ostvarena dobit, revalorizacione rezerve, ) i prihodi.

Konta trokova, rashoda i prihoda su konta koja pripadaju Bilansu uspjeha i ona
se uvijek na dan izrade bilansa zatvaraju i meusobno sueljavaju, to rezultira sa
dobitkom ili gubitkom.

Za razliku od ovih konta, konta koja pripadaju Bilansa stanja mogu (ali ne
moraju) imati saldo / stanje koje se prenosi u narednu godinu.
U stvari, ako emo postavljati pravila, osnovno pravilo jeste stei vjetinu da se zna na
koje konto aktive ili pasive e se odreena promjena proknjiiti. Zato se i kae da je
raunovodstvo zanat.
Evo par primjera, za kraj:
Nabavka dugorone imovine (npr. raunarske opreme vrijednosti 1.000 KM + 170 KM
PDV-a = 1.170 KM ukupno za platiti dobavljau): konto dugorona imovina (raunarska
oprema) duguje za nabavnu vrijednost bez PDV-a (1.000 KM), konto ulazni PDV duguje za
iznos PDV-a (170 KM) i konto obaveza potrauje za ukupan iznos fakture (1.170 KM).
Prodaja robe (npr. sladoleda vrijednosti 100 KM + 17 KM PDV-a = 117 KM ukupno za
naplatiti od kupca): konto potraivanja od kupaca (kratkorona imovina) duguje za iznos

sa PDV-om (117 KM), konto obaveza za obraunati PDV potrauje (17 KM) i konto prihod
potrauje za iznos bez PDV-a (100 KM).