Analiza bilansa i menadment poslovanja

1. ta ini stalnu imovinu preduzea?

Stalnu imovinu preduzea ine: nematerijalna ulaganja (ulaganja u razvoj, koncesije,patenti,
licence i ostala prava, goodwill, ostala nematerijalna ulaganja, avansi i nematerijalna ulaganja
u pripremi), nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine (zemljite, graevinski
objekti, postrojenja i oprema, investicione nekretnine, avansi i nekretnine, postrojenja, oprema
i investicione nekretnine u pripremi, ulaganje na tuim nekretninama, postrojenjima i
opremi), bioloka sredstva i sredstva kulture (ume, viegodinji zasadi, osnovno stado,
sredstva kulture, avansi i bioloka sredstva kulture u pripremi), dugoroni finansijski plasmani
(uee u kapitalu zavisnih pravnih lica, uee u kapitalu drugih pravnih lica, dugoroni
krediti povezanim pravnim licima, dugoroni krediti u zemlji, dugoroni krediti u
inostranstvu, finansijska sredstva raspoloiva za prodaju, finansijska sredstva koja se dre do
roka dospijea, ostali dugorni finansijski plasmani), odloena poreska sredstva.
2. Od navedenih dijelova stalne imovine, nabrojte po dvije-tri pozicije...
Pod pojmom osnovnih sredstava podrazumijevaju se ona sredstva koja se pri koritenju
postepeno troe, ne mijenjajui pri tom svoj fiziki oblik, dok svoju vrijednost prenose ,
srazmjerno troenju, na uinke (gotove proizvode ili usluge). Ona u proces proizvodnje ulaze
cjelokupnom svojom vrijednou, ali se pri jednom poslovnom ciklusu ne troe u cjelosti, ve
se njihova vrijednost, usljed fizikog i moralnog rabaenja postepeno smanjuje, i do kraja
zadravaju svoj prvobitan oblik. Osnovna sredstva dijelimo na materijalna, nematerijalna,
osnovna sredstva u pripremi, osnovna sredstva u upotrebi i osnovna sredstva van
upotrebe.
U nematerijalnu imovinu (osnovna sredstva) ubrajamo: ulaganja u razvoj, koncesije, patenti,
licence, goodwill i ostala nematerijalna imovina.
Ulaganja u razvoj predstavljaju primjenu rezultata istraivanja ili drugog znanja (inovacija
itd.) radi proizvodnje novih proizvoda i poboljanja materijala, proizvoda, ureaja, procesa
proizvodnje, sistema ili usluga prije pristupanja komercijalnoj proizvodnji ili koritenju. Da bi
se ulaganje u razvoj priznalo preduzeu kao nematerijalno ulaganje, treba da postoje dokazi
da e izvreno ulaganje proizvesti budue ekonomske koristi za preduzee.
Koncesija predstavlja davanje na koritenje obnovljivih ili neobnovljivih prirodnih
bogatstava, dobra u optoj upotrebi na odreeno vrijeme do 30 godina, domaim ili stranim
licima. Ugovor o koncesiji se zakljuuje u pisanoj formi izmeu drave kao davaoca
koncesije ( koncedenta) i domaeg ili stranog preduzea (koncesionara) po prethodno
sprovedenoj licitaciji. Koncesionar plaa naknadu za koncesiju, a po proteku vremena
ugovorenog za koncesiju objekti izraeni u vezi eksploatacije ostaju u dravnoj svojini ili se
ponovo izdaju u koncesiju.
Patent je pravo kojim se titi vlastiti izum ili pronalazak, koji predstavlja novo tehniko
rjeenje odreenog problema, koji ima inovativni nivo koji je primjenjljiv. U bilansu se
iskazuje kao nematerijalna imovina u visini izdatka koje je autor imao u vezi nastajanja izuma
odnosno otkrivanja pronalaska, to je veoma teko utvrditi.
Licenca predstavlja ugovoreno pravo na upotrebu, iskoritavanje izuma ili pronalaska tueg
patenta. U bilansu se iskazuje u visini trokova nabavke.
Goodwill je iznos plaen iznad knjigovodstveno iskazanog kapitala kupljenog pravnog lica.
U materijalna osnovna sredstva spadaju: zemljite i ume, graevinski objekti, oprema, alat
i inventar s kalkulativnim otpisom, viegodinji zasadi, osnovno stado, materijalna prava,
ostala osnovna sredstva i ulaganja za pribavljanje osnovnih sredstava.

Osnovna sredstva u pripremi su ona ija izgradnja jo nije zavrena i koja zbog toga nisu
spremna za ukljuivanje u poslovnu aktivnost. Faza pripreme osnovnih sredstava obuhvata
sve pripremne radnje, poev od obezbjeenja novanih sredstava, preko nabavke
investicionog materijala i opreme, izgradnje i montae, do zavretka osnovnog sredstva i
njihovog ukljuivanja u funkciju. Sva osnovna sredstva koja se koriste za obavljanje
djelatnosti kojom se preduzee bavi smatraju se osnovnim sredstvima u funkciji.
Obustavljene investicije i osnovna sredstva koja se ne mogu vie koristiti zbog svoje fizike
porabaenosti ili je njihovo koritenje postalo ekonomski necjelishodno, zbog toga to su
ekonomski zastarjela, kao i sredstva koja su zbog izmjene proizvodnog programa izgubila
upotrebnu vrijednost za dato preduzee ine kategoriju osnovnih sredstava van funkcije.
3.
4.
-

Od dugoronih finansijskih plasmana nabrojte pojedine kategorije...

uee u kapitalu zavisnih pravnih lica,
uee u kapitalu drugih pravnih lica,
dugoroni krediti povezanim pravnim licima,
dugoroni krediti u zemlji,
dugoroni krediti u inostranstvu,
finansijska sredstva raspoloiva za prodaju,
finansijska sredstva koja se dre do roka dospijea,
ostali dugorni finansijski plasmani
ta ini tekuu imovinu?
Zalihe i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji (zalihe materijala,
zalihe nedovrene proizvodnje, poluproizvoda i nedovrenih usluga, zalihe gotovih
proizvoda, zalihe robe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja
namijenjena prodaji,dati avansi),
- kratkorona potraivanja, plasmani i gotovina (1. kratkorona potraivanja: a) kupcipovezana pravna lica, b) kupci u zemlji,c) kupci u inostranstvu, d)potraivanja iz
specifinih poslova, e)druga kratkorona potraivanja, 2. Kratkoroni finansijski
plasmani: a) kratkoroni krediti povezanim pravnim licima, b) kratkoroni krediti u
zemlji, c) kratkoroni krediti u inostranstvu, d) dio dugoronih finansijskih plasmana
koji dospijeva za naplatu u periodu do godinu dana, e) finansijska sredstva po fer
vrijednosti kroz bilans uspjeha namijenjena trgovanju, f) finansijska sredstva oznaena
po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, g) otkupljene sopstvene akcije i otkupljeni
sopstveni udjeli namijenjeni prodaji ili ponitavanju, h) ostali kratkoroni plasmani,
3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina: a) gotovinski ekvivalenti-HoV, b) gotovina,
4. Porez na dodatu vrijednost, 5. Aktivna vremenska razgranienja)
- odloena poreska sredstva.
5. Nabrojte pojedine podpozicije...
6. ta predstavlja gubitak iznad visine kapitala u poziciji aktive?
Obuhvata iznos gubitka koji prelazi visinu ukupnog kapitala. Ovaj iznos unosi se u aktivu
bilansa stanja, da ne bi na kapitalu imali negativnu poziciju.
7. ta ulazi u vanbilansnu aktivu?
Preduzee u vanbilansnoj aktivi moe knjiiti: otpisana potraivanja, tua osnovna sredstva,
odobrene a jo nepovuene kredite... dok u vanbilansnoj pasivi knjie se izvori sredstava koji
su evidentirani u vanbilansnoj aktivi.
8. ta ini ukupnu aktivu?
Ukupnu aktivu ine poslovna aktiva (obuhvata ukupna sredstva sa kojima raspolae
kompanija umanjena za gubitak iznad kapitala, odnosno stalna imovina+tekua imovinagubitak iznad visine kapitala) + vanbilansna aktiva

9. ta ini vlastite izvore sredstava?

Na osnovu porijekla sredstava, kapital preduzea moemo posmatrati kroz sopstvene izvore
kapitala i pozajmljene izvore kapitala preduzea.
Sopstveni kapital preduzea sastoji se iz osnovnog kapitala, koji moe biti akcijski,
drutveni, dravni u obliku udjela i u obliku uloga, rezervi i nerasporeene dobiti. Kada
govorimo o kapitalu potrebno je prvenstveno poi od pravne forme organizacije tog kapitala u
subjektu privreivanja. Sumarno, moemo govoriti o sljedeoj tipizaciji subjekata
privreivanja:
1) Drutva lica: ortako drutvo, komanditno drutvo;
2) Drutva kapitala: drutvo sa ogranienom odgovornou, akcionarsko drutvo;
3) Tranzitivna drutva kapitala: drutveno preduzee, javna preduzea.
Rezervni kapital- radi osiguranja od opasnosti pojave gubitka i drugih razloga privredni
subjekt, po sili zakona ili po vlastitoj statutarnoj odluci, izdvaja dio dobitka za rezerve. Za
zakonske rezerve akcionarska drutva moraju izdvajati za rezerve iznos propisan zakonom.
Zakonske rezerve se mogu upotrebljavati za pokrie gubitaka iz tekue ili prethodne godine
uz odreene uslove. Statutom akcionarskog drutva moe se odrediti da se uz zakonske
rezerve, a za odreene namjene izdvajaju sredstva i za statutarne rezerve.
Revalorizacione rezerve nastaju pri usklaivanju knjigovodstvene vrijednosti sredstava i
njihove trine vrijednosti.
Nerasporeena dobit- preduzee svojim poslovanjem tei da ostvari odreeni dobitak.
Ostvaren dobitak preduzea se iskazuje na raun nerasporeenog dobitka. Dobitak se na ovom
raunu nalazi sve dok uprava privrednog subjekta ne odlui kako e izvriti preraspodjelu tog
iznosa.
Pozajmljeni kapital krediti (kratkoroni i dugoroni), emitovanje kreditnih hartija od
vrijednosti i tekue obaveze (uzimanje robe od dobavljaa).
10. ta je emisiona premija i kad se javlja?
Akcionarsko preduzee moe da prodaje akcije uz premiju ili diskont (popust), odnosno za
iznos koji je vei ili manji od nominalnog. Prodaja akcija za iznos manji od nominalne
vrednosti (uz diskont) nije esta pojava, a u nekim zemljama je ak zabranjena. Emisiona
premija ili Aio predstavlja razliku izmeu prodajne i nominalne vrednosti akcija i knjii se
kao pozicija rezervi (u okviru sopstvenog kapitala).
11. Kako nastaju revalorizacione rezerve?
Revalorizacione rezerve nastaju pri usklaivanju knjigovodstvene vrijednosti sredstava i
njihove trine vrijednosti.
12. Kakva postoje dugorona rezervisanja?
U kontnom okviru predviena je grupa 40 na kojoj se iskazuju dugorona rezervisanja.
Obuhvataju se obaveze za pokrie trokova i rizika proisteklih iz poslovanja koji e se
pojaviti u narednim godinama.
U dugorona rezervisanja spada:
- Rezervisanja za trokove u garantnom roku;
-

Rezervisanja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava;

Rezervisanja za zadrane kaucije i depozite;

Rezervisanja za trokove restrukturiranja;

Rezervisanja za naknade i beneficije zaposlenih;

Ostala dugorona rezervisanja.

13. ta ine kratkorone obaveze?

Obuhvataju kratkorone kredite i ostale finansijske obaveze koje dospjevaju u roku od godinu
dana, obaveze prema dobavljaima, obaveze iz specifinih poslova, obaveze za zarade i
naknade zarada, obaveze za poreze, kamate dividende itd. Sve kratkorone obaveze
dospijevaju na naplatu u roku od godinu dana.
14. ta ini poslovnu pasivu?
Kapital+dugorona rezervisanja+obaveze
15. ta ulazi u vanbilansnu pasivu?
U vanbilansnoj pasivi knjie se izvori sredstava koji su evidentirani u vanbilansnoj aktivi.
16. ta ini ukupnu pasivu?
Poslovna pasiva + vanbilansna pasiva
17. Nabrojte vrste prihoda u preduzeu (pojasniti pojedine kategorije prihoda, kako
nastaju i nabrojati pojedine vrste tih prihoda)...
Razlikujemo sljedee vrste prihoda:
1) Poslovni prihodi
2) Ostali i vanredni prihodi
3) Finansijski prihodi
Karakteristike poslovnih prihoda
Poslovni prihodi su posljedica: prodaje proizvoda i usluga, prodaje robe, aktiviranja uinaka
i robe, promjene vrijednosti zaliha i uinaka, itd.
Prihodi od prodaje proizvoda i usluga predstavljaju najznaajniju grupu poslovnih prihoda i u
zavisnosti od naina prodaje izazivaju poveanje gotovine, pri prodaji za gotovo, odnosno
poveanje potraivanja od kupaca, kada se prodaja vri na kredit. Knjigovodstveno tehniki
njihovo obuhvatanje se vri zaduenjem odgovarajuih rauna aktive (blagajna, tekui-raun,
ili kupci) i odobrenjem rauna prihodi od prodaje gotovih proizvoda i usluga. Prihod od
prodaje proizvoda i robe priznaje se firmi onda kada su zadovoljeni sljedei uslovi:
1) Firma je prenijela na kupca sve znaajne rizike od vlasnitva nad robom;
2) Rukovodstvo firme ne zadrava upravljanje koje se povezuje sa vlasnitvom, niti ima
dalju kontrolu nad prodatom robom;
3) Kada je mogue da se iznos prihoda pouzdano mjeri;
4) Kada je vjerovatno da e poslovna promjena da bude praena prilivom ekonomske
koristi u firmi i
5) Kada se trokovi koji su nastali ili e nastati u vezi sa poslovnom promjenom mogu
pouzdano da izmjere.
Proizvode i robu koju je firma prodala i prikazala kao prihod, ako kupac iz bilo kojih razloga
kupljene proizvode i robu vrati, a firma prihvati povraaj, u raunovodstvenoj politici firme
utvruje se postupak tog povraaja, a knjienje povraaja sprovode na dva naina:
1) Ako je roba prodata i vraena u istom obraunskom periodu povraaj proizvoda i robe
ponitava zaduenje dunika, bez obzira da li je dunik u meuvremenu izvrio
isplatu, i

2) Ako je roba prodata u jednoj, a vraena u drugoj godini, povraaj se knjii zaduenjem
zaliha, a odobrenjem firmi koja je izvrila povraaj.
18. Nabrojte vrste rashoda u preduzeu (pojasniti pojedine kategorije rashoda, kako
nastaju i nabrojati pojedine vrste tih rashoda)...
Rashode, sa kojima se finansijsko knjigovodstvo susree, podijelit emo u etiri velike grupe:
1) Poslovni rashodi predstavljaju rashode nastale obavljanjem osnovnih djelatnosti
preduzea i mogu se tijesno povezati sa uincima preduzea. tu spadaju:
a) Nabavna vrijednost prodate robe
b) Trokovi materijala
c) Trokove zarada i ostalih linih rashoda
d) Trokove proizvodnih usluga
e) Trokove amortizacije i
f) Nematerijalne trokove.
2) Ostali i vanredni rashodi predstavljaju one rashode po ijem osnovu se ne oekuje
ostvarenje prihoda. Ovoj grupi rashoda pripadaju sljedee vrste rashoda:
a) Gubici
b) Manjkovi
c) Rashodi od elementarnih nepogoda
d) Rashodi od rizika.
3) Finansijski rashodi predstavljaju rashode koje preduzee ima na osnovu koritenja
pozajmljenih sredstava, duniko-povjerilakih odnosa i negativnih kursnih razlika.
Finansijski rashodi se knjigovodstveno obuhvataju na raunima iz grupe 56 i moemo
ih podijeliti u tri grupe:
a) Finansijski rashodi iz odnosa sa pravnim licima,
b) Rashodi kamata
c) Negativne kursne razlike i ostali finansijski rashodi.
4) Revalorizacioni rashodi- u uslovima inflacije, kada dolazi do obezvreivanja
novanih jedinica, dovodi se u sumnju ispravnost finansijskih izvjetaja. Ova sumnja
postoji jer novac nije imao istu kupovnu mo u razliitim trenucima nastajanja
bilansnih pozicija. Raunovodstvena praksa i dugogodinje iskustvo sa ovim
problemom je zahtijevalo pronalaenje naina za neutralisanje uticaja na finansijske
izvjetaje. Jedan od tih naina jest i revalorizacija (vraanje ranije vrijednosti dobrima
koja je opala). Kako bi revalorizacija u potpunosti ispunila svoja oekivanja, potrebno

je pravilno odrediti koeficijent revalorizacije. Koeficijent revalorizacije predstavlja

indeks cijena koji oznaava odnos nabavne vrijednosti sredstava i njihove tekue
odnosno izmeu istorijskih i tekuih. Kao koef. rev. moe se uzeti: opti, grupni i
pojedinani indeks cijena. revalorizacija se vri na kraju svake poslovne godine na
osnovu koeficijenta revalorizacije, odreenog od strane dravnih organa, za tu godinu.
Pored revalorizacije aktive, vri se i revalorizacija rashoda (trokova amortizacije i
trokova utroenih ili prodatih zaliha) u cilju njihovog dovoenja na nivo iste kupovne
moi novane jedinice kojim su izraeni i prihodi u bilansu uspjeha.
Prihodi se mogu definisati kao poveanja sredstava preduzea proistekla iz realizovanih
uinaka, finansijskih plasmana i sluajnih okolnosti bez obaveze vraanja.
19. Pojasnite ta znae bruto tekua, ispravka vrijednosti i neto tekua u bilansu
stanja?
Bruto tekua = Fakturna vrijednost+trokovi nabavke
Ispravka vrijednosti- predstavlja korektivnu vrijednost bruto tekue vrijednosti-kumulativni
iznos amortizacije osnovnog sredstva.
Neto tekua= bruto tekua ispravka vrijednosti
20. Kako se vri horizontalna analiza bilansa i ta je njena svrha?
Horizontalna analiza predstavlja poreenje bilansnih pozicija u bilansu stanja tekue i
prethodne godine, kao i pozicija bilansu uspeha tekue i prethodne godine. Re je, praktino,
o komparativnoj (uporednoj) analizi promena izmeu tekue i prethodne godine.. Kada vie
godina analiziramo i poredimo bilansne pozicije onda imamo analizu trenda.
21. Kako se vri vertikalna analiza i ta je njena svrha i ta podrazumijeva analiza
trenda?
Vertikalna analiza bilansa stanja i bilansa uspeha je znaajna zato to se u ovoj analizi
odreene bilansne pozicije iskazuju kao 100% , a onda se sve ostale pozicije iskazuju kao %
od te osnovne pozicije. Ovde je re o strukturnoj analizi finansijskih izvetaja, odnosno o
sagledavanju odnosa vie pozicija u odnosu na jednu koja se tretira kao 100%.
Najee se kao 100% tretiraju ukupna aktiva i pasiva u bilansu stanja i prihodi od prodaje u
bilansu uspeha.
22. Pojasnite osnovne grupe finansijskih pokazatelja (likvidnost, zaduenost,
aktivnost, ekonominost, rentabilnost i investiranje)..
Pokazatelji predstavljaju racionalne brojeve ( jedna ekonomska veliina se stavlja u odnos s
drugom ekonomskom veliinom ) u odnosu na vremensku dimenziju ( bilans uspjeha ili bilans
stanja )

23. ta ine ukupne obaveze, kratkorone, ta ini ukupnu imovinu, ukupni kapital?
Ukupne obaveze ine dugorone obaveze+kratkorone
Ukupni kapital = obuhvata osnovni kapital, emisionu premiju, revalorizacione rezerve,
rezerve iz dobitka, nerasporeeni dobitak i gubitak do visine kapitala.
24. ta su bilansi i nabrojte osnovne finansijske izvjetaje?
Bilans stanja je finansijski izvjetaj koji prua sliku imovinskog i finansijskog stanja, odnosno
stanja imovine, kapitala i obaveza preduzea na odreeni dan dan bilansiranja.
Bilans uspjeha je finansijski izvjetaj koji prua informacije o prinosnom poloaju
uspjenosti preduzea u odreenom obraunskom periodu.
Bilans tokova gotovine je finansijski izvjetaj koji prua informacije o novanim tokovima
prilivima i odlivima gotovine u odreenom obraunskom periodu.
Izvetaj o promjenama na kapitalu je finansijski izvjetaj koji prua informacije o
promjenama na kapitalu u odreenom obraunskom periodu.
Napomene note (biljeke) uz finansijske izvetaje pruaju informacije o osnovama za
sainjavanje finansijskih izjetaja i dodatna i detaljnija objanjenja pojedinih pozicija u
finansijskim izvjetajima
25. Kako se izrauna dugorono angaovani kapital, neto vrijednost kompanije i
kako se izrauna obrtni kapital ili neto obrtni fond?
Dugorono angaovani kapital = vlasniki kapital+dugoroni zajmovi ili
Dugorono angaovani kapital = stalna sredstva+obrtna sredstva-kratkorone obaveze
Neto vrijednost kompanije = ukupna sredstva obaveze prema drugima
Neto obrtni fond = kratkorona sredstva kratkorone obaveze
Upravljako raunovodstvo
1. Pojam trokova..

Vrijednosni izrazi svih utroaka prouzrokovani vrenjem djelatnosti preduzea i

ostvarivanjem uinaka u okvirima te djelatnosti
2. Klasifikacija trokova po vrstama...
Trokovi sredstava za rad
Trokovi predmeta rada
Cijena rada
Profit vlasnika firme
Drutvena akumulacija
Trokovi kapitala
3. ta ini trokove predmeta rada, sredstava za rad?
Trokovi predmeta rada:
Trokovi sirovina
Trokovi osnovnog i pomonog materijala (boje, lakovi, zakivci i slino ), potroni
materijal
Trokovi energije - trokovi pogonske energije
( maina, ureaja i pogonskih
sredstava )
Proizvodnja i potronja energije
Trokovi stranih usluga
Trokovi rezervnih dijelova
Trokovi goriva i maziva i sl.
Svaki konto utroka u knjigovodstvu trokova ima paralelni konto u materijalnom
knjigovodstvu
Ukalkulisani kalo ( kaliranje), rastur i lom
Trokovi sredstava za rad:
Amortizacija osnovnih sredstava ( fiziko troenje u procesu rada; moralno ili
ekonomsko rabaenje i fiziko troenje zbog dejstva prirodnih sila )
Amortizacija i otpis osnovnih sredstava
Tekue odravanje
Investiciono odravanje
Zakup tuih osnovnih sredstava
Otpis sitnog inventara i alata
Kamate na kredite za nabavku osnovnih sredstava
4. Podjela trokova po procesima rada...
Izdaci za zakup tuih osnovnih sredstava
Ostali materijalni trokovi ( utroak sitnog inventara i autoguma, prenoite na
slubenom putu i sl. )
PODJELA TROKOVA PO PROCESIMA RADA
Vertikalna ( po vertikalnoj liniji toka proizvodnje-kruni tok faktora procesa
proizvodnje )
Horizontalna ( prema operacijama u svakoj fazi procesa rada )
1. Trokovi predmeta prethodne faze nabavke materijala i sredstava za rad
2. Trokovi proizvodnje pripreme proizvodnje, proces rada u toku proizvodnje i
zavrne faze
5. ta podrazumijeva optimizacija procesa proizvodnje?
Optimalizacija procesa proizvodnje je traenje jednog od dva rjeenja:
1. kako iz raspoloivih resursa (iz mase utroaka), izvui najvee ekonomske efekte

2. kako kombinovati reprodukcione inioce da bi se dobili najbolji proizvodni rezultati

Funkcija proizvodnje je u savremenoj teoriji najee koriena za ekonomske analize
odnosa izmeu utroaka i vrednosti proizvodnje, odnosno input-a i output-a.
6. Pojasnite fiksne trokove...
U ekonomskoj analizi uobiajeno je da se ukupni trokovi dele na:
Fiksne - one koji se ne menjaju ako doe do promene u obimu aktivnosti, i
Varijabilne one koje reaguju na promene.
U realnom ivotu ukupni trokovi se sastoje iz mnotva pojedinanih elemenata od kojih
su neki konstantni u odnosu na promene u obimu proizvodnje.
FIKSNI TROSKOVI se ne menjaju sa promenama obima proizvodnje, tj njihov iznos ostaje
stalno nepromenljiv.
Zbog svoje neelasticnosti nazivaju se i konstantnim ili stalnim trokovima.
Po prirodi spadaju u trokove pripravnosti ili nune trokove ( svi trokovi koje preduzee
ima)
Uslovljeni su samim postojanjem preduzea pa se zovu i trokovi kapaciteta.
7. Pojasnite apsolutno- fiksne trokove i njihove karakteristike...
APSOLUTNO FIKSNI trokovi ne menjaju se u masi pri promeni obima proizvodnje ili
obima delatnosti (trokovi amortizacije, osiguranja sredstava za rad, osnivaki trokovi,
kamate na kredit za osnovna sredstva itd).
Udeo fiksnih trokova po jedinici proizvoda (ft) izraunava se po formuli:
ft = FT / Q
ft = udeo fiksnih trokova
FT = ukupni fiksni trokovi
Q = obim proizvodnje
Karakteristike apsolutno fiksnih trokova:
Ukupni apsolutno fiksni troskovi (FT) su konstantni, ne menjaju se sa promenom obima
proizvodnje
Apsolutno fiksni trokovi po jedinici proizvoda (ft) se menjaju obrnutim smerom od smera
kretanja obima proizvodnje ( opadaju sa porastom obima proizvodnje i rastu sa smanjenjem
obima proizvodnje)
Diferencijalni trokovi fiksnih trokova DFT= 0
8. Pojasnite degresiju relativno- fiksnih trokova.
Degresija relativno fiksnih trokova se moe javiti pri porastu kao i pri smanjenu obima
proizvodnje.
Pri porastu obima proizvodnje oni sporije rastu od obima proizvodnje, a pri smanjenju obima
proizvodnje oni sporije opadaju od smanjenja obima proizvodnje.
To vremensko zakanjenje je remanentnost (rezistentnost) relativno fiksnih
trokova otpornost trokova na smanjenje pri opadanju obima proizvodnje u odnosu
na prethodno dostignuti nivo.
9. Pojasnite progresiju relativno- fiksnih trokova.
Progresija relativno fiksnih trokova se moe javiti pri porastu kao i pri smanjenu
obima proizvodnje.
Pri porastu obima proizvodnje bre rastu od obima proizvodnje, a pri smanjenju
obima proizvodnje bre opadaju od smanjenja obima proizvodnje
Karakteristike:

FT ukupni relativno fiksni trokovi su konstantni u pojedinim zonama poslovanja

ft relativno fiksni trokovi po jedinici proizvoda sa poveanjem obima proizvodnje
opadaju
10. Pojasnite varijabilne trokove.
VARIJABILNI (promenljivi) trokovi reaguju na promene obima proizvodnje tako to
sa porastom obima proizvodnje rastu, a sa opadanjem obima proizvodnje opadaju.
Oni su direktna funkcija promene obima proizvodnje i uslovljeni su utvrenim
stepenom korienja kapaciteta.
Delimo ih na:
proporcionalne,
degresivno varijabilne i
progresivno varijabilne.
Zbog ponaanja cena svako poveanje obima proizvodnje pokazuje tendenciju da varijabilni
trokovi nisu idealno proporcionalni
To ne znai da e varijabilni trokovi u celini opadati sa obimom porasta proizvodnje
Oigledno je da se varijabilni trokovi sastoje od mnotva pojedinanih elemenata
11. ta su proporcionalno-varijabilni trokovi?
PROPORCIONALNO varijabilni trokovi menjaju se istim smerom i intenzitetom kojim se
menja obim proizvodnje tj direktno su srazmerni promeni stepena korienja kapaciteta.
Ovde spadaju trokovi materijala za izradu, trokovi sredstava za rad, zarade radnika izrade,
trokovi energije, pomoni materijal i amortizacija obraunata funkcionalnom metodom
Kada nema proizvodnje nema ni proporcionalno varijabilnih trokova .
Karakteristike:
Ukupni proporcionalno varijabilni trokovi (Vpt) imaju isti trend promena sa promenama
obima proizvodnje
Proporcionalno varijabilni trokovi po jedinici proizvoda (vpt) su constantni, bez obzira na
promene obima proizvodnje
Koeficijenat reagibilnosti trokova = 1 (Kr =1) tj. rastu u istoj proporciji kao i obim
proizvodnje
* Kod proseno varijabilnih trokova diferencijalni troak = prosenom troku.
12. ta su degresivno- varijabilni trokovi?
DEGRESIVNO varijabilni trokovi su promenljivi trokovi koji u ukupnom iznosu rastu
sporije od porasta obima proizvodnje ili druge delatnosti
trokovi pogonske energije,
trokovi uprave i prodaje,
trokovi pomonog materijala,
putni trokovi itd.
Sastoje se iz fiksne i varijabilne komponente.
Karakteristike degresivno varijabilnih trokova:
Ukupni degresivno varijabilni trokovi rastu sa poveanjem obima proizvodnje;
Degresivno varijabilni trokovi po jedinici proizvoda opadaju sa porastom obima
proizvodnje;
Koeficijenat reagibilnosti ovih trokova jednak je 1;
Diferencijalni trokovi su manji od prosenih trokova.

13. Pojasnite razliku izmeu finansijskog i upravljakog raunovodstva.

(
14
)

, .
, . ,
, ,

(,
...)

(
:

( 0-8)

9)