Professional Documents
Culture Documents
Dekonstrutivistička Arhitektura
Dekonstrutivistička Arhitektura
Dekonstruktivistika
arhitektura nexiste pas
Naslov ovog priloga skupu o Jacquesu Derridi koji sam upravo proitala,
potpuno je drugaiji od onoga koji sam u prvi mah prijavila organizatorima i od
onoga koji je tampan u programu skupa.1 Ne pokazuje li ta nestabilnost naslova, ve na samom poetku ovog saoptenja, potrebu da se postavi ograda arhitekta oko uea na skupu posveenom jednom filozofu? Iskljuujui se ovim,
konanim naslovom iz govora o filozofiji i prihvatajui da govorim o arhitekturi,
postavljam polazite ovog priloga upravo na pitanje arhitektonskog problema
tog govora. Uz pretpostavku ove korisne skepse, postaviu stoga pitanje, ne ta
je to dekonstruktivistika arhitektura, ve ta je to to u arhitekturi omoguava
da vidimo problem dekonstrukcije.
*
Kada je 1932. godine, zajedno sa Henry-Russell Hitchcockom, u Muzeju
moderne umetnosti u New Yorku, postavio internacionalnu izlobu Moderna arhitektura (Modern architecture: International exhibition), arhitekt Philip Johnson nije mogao niti pretpostaviti da e nekih ezdeset godina kasnije, na istom
tom mestu, jednom novom izlobom, ponovo, iako na sasvim drugaiji nain,
pozvati na kritiko miljenje kanona modernizma. Govorim, naravno, o izlobi
sa naslovom Dekonstruktivistika arhitektura (Deconstructivist Architecture),
koju je osamdesetdvogodinji Johnson kao direktor i gostujui kurator, zajedno
sa pedesetak godina mlaim pomonim kuratorom, Markom Wigleyem, postavio 1988. godine u njujorkom Muzeju moderne umetnosti. Ove dve izlobe
arhitekture, zapravo, obeleavaju dve linije ili dva kraja kritikog diskursa moderne arhitekture, s tim to ona ranija prevodi i time kanonizuje i institucionalizuje modernu, a ona kasnija je izmeta, transformie, dekanonizuje, dekonfigurie
i deinstitucionalizuje.
1
90
Ljiljana Blagojevi
Hikok-Donson, Internacionalni stil, (1932), prevela Ivana Trbojevi (Beograd: Graevinska knjiga, 1989).
3
Philip Johnson, Deconstructivist Architecture (Museum of Modern Art, New York, 1988), in:
K. Michael Hays, ed, Architecture Theory since 1968 (Cambridge: MIT Press, 1998), p. 677.
4
Mark Wigley, The Architecture of Deconstruction: Derridas Haunt (Cambridge: MIT Press,
1993).
91
Architecture Where the Desire May Live, interview with Eva Mayer, Domus (Milano), no.
671 (1986), p. 18.
6
Richard Levene, and Fernando Mrques Cecilia, Interview with Zaha Hadid, El Croquis
(Madrid), no. 52 (1991), pp. 6-17.
92
Ljiljana Blagojevi
Ibid., p. 15.
Jacques Derrida, Point de folie Maintenant larchitecture (1986), in: Hays, ed, Architecture Theory since 1968, p. 577.
9
Videti: Les Folies Tschumi a La Villette, Domus (Milano), no. 703 (1989), pp. 12-15.
8
93
94
Ljiljana Blagojevi
95