Milovan Antoni

Zadrugarstvo i zdrava hrana

Biblioteka
DOKUMENTA
2

Urednik
Jovo BAJI

Saradnici
Ranko PRERADOVI
Vidosav UREVI
Dragana VINI

Fotografije
Branislav VLASENKO
Alen DINI
Milovan ANTONI

Grafika oprema
Vedran II

Lektor
Slobodanka Baji

Milovan Antoni

ZADRUGARSTVO
I ZDRAVA HRANA
Prema desetogodinjim iskustvima PZ Agrojapra

Donji Agii, 2012.

|

Zadovoljan sam onim to sam vidio. Agrojapra je zadruga u koju vrijedi

ulagati
Jan BROTE
Ambasador Kraljevine Norveke
27. septembar 2007.
Ova zemljoradnika zadruga jedna je od najuspjenijih i najboljih u RS i
BiH i njena pozitivna iskustva trebalo bi prenijeti i u druge sredine, ali i obezbijediti ovom kolektivu podrku nadlenih organizacija i organa
Devad OSMANEVI i Momir MALI
Predsjedavajui i Podpredsjedavajui Vijea naroda Republike Srpske
15. novembar 2008.
S obzirom da se bavite iskljuivo poljoprivrednom proizvodnjom, i to veoma uspjeno, imaete i ubudue punu podrku Vlade RS i ovog Ministarstva.
Agrojapra je jedan od rijetkih primjera uspjeno organizovane i funkcionalne zadruge u RS.
Dr Radivoje BRATI
Ministar poljoprivrede Vlade Republike Srpske
9. decembar 2008.
Prije svega, ideja direktora zadruge Antonia je da na ovom lokalitetu dolaze djeca iz okruenja i da na principima kole u prirodi ue praktine sadraje.
Mislim da je ta ideja izuzetno kvalitetna, te da je treba podrati, a moram kazati
da sam fasciniran onim to je ovjek uradio u jednoj mjesnoj zajednici. Ovo je
dobar primjer kako moe da oivi Republika Srpska kad je u pitanju proizvodnja.
Prof. dr Mirko BANJAC
Direktor Republikog pedagokog zavoda Republike Srpske
18. maj 2011.
Kroz prezentaciju Vaih programa razvoja zadruge i sela, uvjerili ste nas da
spadate u red najorganizovanijih i najfunkcionalnijih zadruga kako na podruju
Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, tako i regiona. Zbog toga zasluujete svu panju i podrku relevantnih institucija u RS i BiH iz domena razvoja
poljoprivrede i ruralnih podruja.
Doc. dr Aleksandar OSTOJI
Dekan Poljoprivrednog fakulteta
7. jun 2011.
4

RIJE NA POETKU

Saborite zadrugara ,
aka i studenata

tome ta Poljoprivredna zadruga Agrojapra iz Donjih

Agia znai ne samo za sela i podruje japranske doline
nego i daleko ire, potroeno je dosta rijei. Ali, njen osniva i direktor, Milovan Antoni, ne staje na tome jer tjeraju ga
ideje, ali i okolnosti i potrebe da svaki korak naprijed na neki nain
najavi ili pisano ozvanii. A ono to nije zapisano ili fotografisano
kao da se ni dogodilo nije. U Agrojapri sve je uraeno na neki
nain i ovjekovjeeno iz prostog razloga to se od poetaka rauna
s tim i brine da nita ne bude preputeno zaboravu.
Tri su znaajna segmenta koja slijede sajam zadrugarstva i
zdrave hrane Dani zadrugarstva dani zdrave hrane, pa kola u
prirodi za osnovce i praktina nastava u prirodi za studente ili
srednjokolce i, napokon turistika ponuda kao pokreta razvoja
seoskog turizma. Sajmovanje je poelo prole godine kada je iz
Agrojapre zaeta inicijativa da se odravaju republike smotre
zadrugarstva i proizvoda zadrugara sa tematskim razgovorima.
Prvi Sajam zadrugarstva i zadrunih proizvoda odran je u znaku
obiljeavanja Meunarodnog dana zadrugarstva 4. jula 2010. godine. Suorganizator sa Agrojaprom je bio Zadruni savez Republike Srpske i raunalo se na to da se ta manifestacija odrava svake
godine u isto vrijeme u Donjim Agiima. Meutim, u Zadrunom
savezu RS odlueno je da taj sajam bude hodajua manifestacija
pa je drugi Sajam odran u Bratuncu, a novoosnovani regionalni
Sajam zadrugarstva i zdrave hrane odran je 23. jula 2011. Petnaestak izlagaa iz banjaluke regije, ali i gostiju sa drugih podruja,
prezentovali su najiri spektar proizvodnje, poev od povrtlarstva,
voarstva, preraevina, preko rukotvorina i tradicionalnih proi|

zvoda naroda i narodnosti, sve do bavarstva i proizvodnje kozjeg

sira. Uprilien je tematski razgovor s temom Pripreme zadruga za
nastup i osvajanje domaeg i stranog trita. Pokazalo se da e se
ovaj novi pristup sajmovanju najvjerovatnije primiti, pa e narednih godina sve to, modifikovano, temeljiti sajamsku tradiciju u dolini Japre.
U pokuaju da se naprave prvi koraci seoskog turizma, ovdje
su pokrenuli inicijativu akog i studentskog izletnitva u Donje
Agie. kola u prirodi za osnovce i praktina nastava u prirodi za
srednjokolce i studente novina je koja je, ve na poetku, dala
skoro neoekivano dobre rezultate, ubijedivi idejne tvorce ne
samo da su na dobrom putu nego da je to neto to e biti od viestrukog znaaja. Iako je sve to, velimo, u samom povoju, poetni
pokazatelji govore da se na tome moe istrajavati, to se i ovdje
bjelodano pokazuje. ini se da ove aktivnosti nude velike mogunosti i da e uveliko za sada podsticati omladinski seoski turizam,
a ve sutra, kad ove generacije mladih preu u pripadnike srednje ivotne dobi, bie to onaj turizam kojeg ovdje prieljkuju. U
tom smislu gromoglasno najavljuju i pripremanje dostojnog smjetaja za sve one koji posjete japransku dolinu, a za poetak e to
biti smjetajni uslovi za mlade i najmlae posjetioce.
A poto Agrojapra na neki nain pokriva tri-etiri optine,
ona na neki nain gravitira njihovim gradskim sredinama, pa je
logino ponuditi osnovne pokazatelje za turiste i radoznalce o tim
sredinama. Tako su ovdje dati skromni, mini-vodii turistikih
znamenitosti Krupe na Uni i cijele doline Japre.
Ranko PRERADOVI

I
Sajam zadrugarstva i
zdrave hrane 2011.
Donji Agii
23 - 24. 07. 2011. godine

SAJAM ZADRUGARSTVA I ZDRAVE HRANE DONJI AGII

KOD NOVOG GRADA ODRAN 23.07.2011. GODINE

Temeljenje tradicije
Petnaestak uesnika, zadruga, drutava, udruenja i individualnih proizvoaa banjaluke regije, s gostima iz drugih krajeva, obeavaju da e ovo ubudue biti znaajna smotra ove vrste

ada se u krugovima zadrugara i poljoprivrednih djelatnika

pomene Novi Grad, obino se odmah misli na Agrojapru
u Donjim Agiima, po mnogo emu poljoprivrednu zadrugu za primjer drugima. Uostalom, to pokazuje i injenica da se ona
uspjeno bavi proizvodnjom hladno cijeenog ulja od bundevinih
sjemenki, hladno cijeenog suncokretovog ulja, integralnog brana, suenog voa i ipsa od jabuka, a u poslednje vrijeme svoju
organizovanost i dostignuti nivo izgraenosti pokazuje studenti|

ma, osnovcima i srednjokolcima iz oblasti poljoprivrede, ruralne

ekonomije i zadrugarstva. Ova je zadruga prole godine bila domain prvog Sajma zadrunih proizvoda Republike Srpske koji je, naalost, odlukom suorganizatora Zadruanog saveza RS postao
pokretni i drugi sajam je odran u Bratuncu, kao samo jedan segment u okviru tradicionalne manifestacije Dani maline. Ali,
Agrojapra ne odustaje od prvobitne ideje, jer je taj sajam njena
inicijativa i projekat, pa od ove godine temelji novi Sajam zadrugarstva i zdrave hrane banjaluke regije koji je s gostima iz drugih
krajeva odran krajem jula. Budui Sajam zadrugarstva i zdrave
hrane posigurno e imati odakle poeti, jer ovogodinje druenje i
razmjena iskustava imaju i daju zdravu osnovicu za temeljenje
nove tradicije.
Zaista nam je stalo da se ono sajamsko, zapoeto prole godine, ostvaruje u novom obliku. Zadrali smo sve kao to je bilo
prole godine, a ovogodinji razgovor za okruglim stolom, voen
na temu Pripreme zadruga za nastup i osvajanje domaeg i inostranog trita, dovoljno govori o naoj dobroj orijentaciji u ovom
sajamskom profilu. Mi smo ovo, zapravo, kroz podnaslov, nazvali
danima zadrugarstva i zdrave hrane, jer elimo da ubudue traje
dva-tri dana, ovog puta su trajali dva dana s jedinstvenom maksimom: Sajam zadrugarstva i zdrave hrane veli Milovan Antoni,
direktor Agrojapre, domain i idejni zaetnik ovih sajamskih
manifestacija u japranskoj dolini.
Uvodno izlaganje na pomenuton okruglom stolu imala je Dijana Komosar, ef prijedorske kancelarije Podrune privredne komore Banja Luka suorganizator sajma, a u raspravi su uestvovali
Milovan Antoni, direktor PZ Agrojapre, Gordana Vukelja iz Delta Maxija d.o.o. Banjaluka, Boko Majki iz tvrtke Majki iz Banje Luke, mr Vesna Mrdalj sa Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke, Ranko Topi, potpredsjednik OPK, Rajko Kulaga, predsjednik ZSRS, uka Laji iz Odsjeka za unapreenje poljoprivrede
optine Prijedor, Devad Osmanevi, privrednik i politiar, Miljan Erbez, savjetnik ministra resornog ministarstva Vlade RS, Mileva Tui, dipl. in. poljoprivrede i drugi.

10

Iako agrar uestvuje sa vrlo malim procentom u ukupnom godinjem ostvarivanju prihoda Republike Srpske, ipak se mora poklanjati vea panja plasmanu na trite domaih proizvoda sela,
zadruga i agrarnih proizvoda uopte. Zbog toga je ova tema izazvala veliko interesovanje ovdje. Zbog toga privredna komora ima
svoju akciju Kupujmo domae u okviru koje je i ovaj razgovor
rekla je Dijana Komosar.
Sajam je, uz prisustvo brojnih zvanica, gostiju i posjetilaca,
sveano otvorio Miljan Erbez, doktor poljoprivrednih nauka i savjetnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede i umarstva Vlade
RS, a o njegovoj budunosti govorio je Milovan Antoni, naglasivi
da e organizator rijeju i slikom ovjekovjeiti ovu zadrugarsku,
poljoprivrednu i stvaralaku manifestaciju prigodnom knjigom.
(R.P.-Fokus)

11

Poetak ovogodinje sajamske manifestacije oznaila je uenica sedmog razreda O Branko opi iz Donjih Agia, Milica Marinovi, koja je za ovu prigodu izgovorila svoju pjesmu.
IMA JEDNO SELO NA KRAJ SVIJETA,
TU MOJE SRCE NEPRESTANO LETA ,
TU IVO I NEIVO BIE ETA .
IMA JEDNA RIJEKA JAPRA SE ZOVE,
VELIKA JE I BLISTAVA KAO MORE ,
TU JE MOJE SRCE EKA DO ZORE .
ISTINA JE OVO ZA NEPOVJEROVATI,
ALI TU I IVOTINJE UMIJU PRIATI .
U TOM SELU RASTE RAZNOLIKO CVIJEE,
VELIKO I MALO DRVEE ...
TA SVE OVO SELO NABROJI KROZ PRELIJEPE DANE,
NI NA JEDAN LIST NE MOE DA STANE .
TO JE SELO RAZVIJENO JAKO, I KAO U MALO
MJESTO U NJEGA DA DOE POELI SVAKO .
MLIN NA JAPRI JE NAJLJEPA LJEPOTA
KOD NJEGA BITI I ODMARATI SE JE PRAVA DIVOTA .

NEKAD JE TU STARI MLIN STAJAO

I SVOJE ZADNJE DANE ODBROJAVAO .
SADA NA ISTOM TOM MJESTU NOVI BLISTAVI MLIN STOJI
I SRETNO SVOJE POSJETIOCE BROJI .
I MLIN NA JAPRI BLISTA KAO SJAJ
TO SELO NAJLJEPI JE KRAJ .

UZ LAGANU PJESMU SOVE

DONJI AGII ZOVE.

REI U VAM DA SE TO SELO

12

13

Nada Nekovi Raili,

pomonik direktora Agrojapre

Dobrodolica za drage goste

obro doli dragi nai gosti, prijatelji zadrugarstva i zadrugari.

ast mi je i zadovoljstvo u ime organizatora sajma: PZ
Agrojapra i Podrune privredne komore Banjaluka kancelarija Prijedor, suorganizatora sajma Optine Novi Grad i Zadrunog saveza RS i u svoje ime, da pozdravim sve koji su doli da
svojim prisustvom uveliaju ovu manifestaciju Smotru zadrunog i ruralnog stvaralatva Banjaluke regije, tj. Sajam zadrugarstva i zdrave hrane.
Posebno elim da pozdavim nae uvaene goste
dr Fuada Turalia, senatora RS, predstavnika Ministarstva poljoprivrede Vlade RS Miljana Erbeza, savjetnika ministra poljoprivrede. elim da se ovom prilikom zahvalim Ministarstvu poljoprivrede koje i u ovim kriznim vremenima, ima razumjevanje za nova
14

pregnua u poljoprivredi, za zadrugarstvo, a posebno za nau zadrugu Agrojapru.

Pozdravljam predstavnike Poljoprivrednog fakulteta, Poljoprivrednog instituta i Prirodno matematikog fakulteta Banjaluka,
naune pregaoce magistra Vesnu Mrdalj, doktore nauka Dragu Todia i Miloa Noinia.
Pozdravljam ljude koji nam pomau da nai proizvodi dou do
kupaca i koji e nam, nadamo se, jo vie pomagati, predstavnike
veleprodajnih organizacija: Gordanu Vukelju iz Delta Maxija d.o.o.
Banjaluka, Boka Majkia, predsjednika kompanije Majki i predstavnika firme Long komerc Gorana Smiljania.
Srdano pozdravljamo gospou Drenu Kuridu, naelnicu optine Otra Luka, predstavnike Privredne komore Banjaluka Ranka Topia, potpredsjednika, i Dijanu Komosar, efa podrune kancelarije PPK u Prijedoru, predstavnike optine Prijedor i Novi
Grad.
Pozdravljam predstavnike zadrunih saveza i udruenja: Rajka Kulagu, predsjednika Zadrunog saveza RS, Mladena uka
potpredsjednika Udruenja agronoma i turizmologa RS, Dragoljuba Malinovia, direktora Agencije za pruanje strunih usluga u
poljoprivredi Republike Srpske i Miodraga Matavulja, direktora
razvojne agencije ACED Banja Luka .
Srdano pozdravljam i direktore novogradskih osnovnih kola
Duka Jelau, Rajka Kolundiju, Milana uria i Miloa Odia
koji su svesrdno podrali Agrojaprinu ideju o koli u prirodi, kao i
drage nam goste istaknute sadanje i bive privredne i politike
funkcionere Devada Osmanevia, Davida Gunia, Miu Ostojia i Dragu Mutia, koji su takoe tokom svog radnog vijeka uloili
veliku energiju i dali doprinos unapreenju sela i poljoprivrede.
Pozdravljam i predstavnike sedme sile, i zahvaljujem to su
danas ovdje sa nama. Posebno pozdravljam knjievnika Ranka
Preradovia koji je tokom prethodnih decenija o dolini Japre i njenim ljudima objavio vie reportaa koje se pamte.
Najsrdanije pozdravljam nae drage goste izlagae i posjetioce koji su svojim prisustvom uveliali ovu manifestaciju.

15

Zahvaljujem se svima koji su uestvovali u organizaciji sajma

ili na bilo koji nain pomogli odravanju ove manifestacije.
Izuzetno smo poastvovani vaim sudjelovanjem na ovom sajmu i nadam se da e mo se vidjeti i idue godine u jo veem broju
i u jo boljoj organizaciji.
Pozivam predstavnika Ministarstva Poljoprivrede RS Miljana
Erbeza, savjetnika ministra poljoprivrede RS, da pozdravi ovaj
skup i da otvori sajam.

16

Dr Miljan
l
Erbez,
b
savjetnik ministra poljoprivrede Vlade RS

Zadruga - osnova za
zajedniku proizvodnju

otovane dame i gospodo, poljoprivrednici, zadrugari, potroai domaih proizvoda.

U ime Vlade Republike Srpske, Ministarstva poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede i svoje ime elim da vas pozdravim i da
vam se zahvalim jer imam priliku da otvorim jedan ovako znaajan
sajam za Novi Grad, za razvoj zadrugarstva, promociju domae
proizvodnje i Republiku Srpsku.
Poljoprivreda u RS predstavlja jednu od najznaajnijih grana,
oslonac je odranja stanovnitva na ovom prostoru. Sektor poljoprivrede uestvuje sa oko 10% u ukupnom bruto proizvodu.
Republika Srpska vodi registar poljoprivrednih gazdinstava
koji se iz dana u dan poveava jer je u toku proces upisa u registar.
|

17

Trenutno su u registru evidentirana 59 852 poljoprivredna gazdinstva sa ukupno oko 100 000 lanova domainstva. Na to treba dodati i 469 pravnih subjekata koji se takoe bave poljoprivrednom
proizvodnjom. Prema prosjeku, jedno seosko domainstvo raspolae sa 3,9 hektara obradivih povrina to govori da su nai posjedi
prilino usitnjeni.
2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

17

16.5

22

36

42

42

53

32

Sva sredstva namjenjena poljoprivredi plasiraju se u skladu sa

godinjim Pravilnikom o podsticajima. Samo neki od pozitivnih
efekata ulaganja u poljoprivredu su: povrat za kupovinu nove mehanizacije u iznosu od 40% u odnosu na ukupnu cijenu (efekat je
veliko interesovanje poljoprivrednih proizvoaa za obnovu mehanizacije. Samo u proloj godini za tu namjenu isplaeno je preko
11 miliona evra), zatim premije za proizivedeno i predato mlijeko.
Rezultat je taj da smo u poslednje etiri godine ne samo odrali
ukupnu proizvodnju mlijeka nego je iz godine u godinu proizvodnja mlijeka neto vea. I pored toga ona danas zadovoljava 55%
domaih potreba za mlijekom i mlijenim proizvodima. Dakle i u
toj oblasti poljoprivrede ima jako puno prostora za razvoj.
S obzirom na povoljne preduslove koje ima Republika Srpska
kao to su klima, kvalitet zemljita, dostupnost vode i drugo, Vlada
Republike Srpske e, pored energetike, poljoprivrednu proizivodnju u narednim godinama tretirati kao jedan od stubova ukupnog
razvoja Republike Srpske. Jasno nam je i to da bez investicija iz
drugih zemalja ne moemo oekivati bri i eljeni razvoj. EU je
nae opredljenje, na interes i na krajnji cilj.
Kad govorimo o EU, na tom putu se moramo dobro organizovati i pripremiti da iskoristimo to vie predpristupnih fondova
vezanih za razvoj poljoprivrede. Najvea prepreka je, najvjerovatnije, rjeavanje pitanja vlasnitva nad zemljitem. Druga prepreka
je informisanost proizvoaa. Zbog toga je neophodan razvoj savjetodavstva, ali i konsalting slubi koje e raditi projekte. Zadruge
e tu imati presudnu ulogu. Zadruge treba da imaju osposobljene
18

i visoko obrazovane kadrove, koji e svojim koopreantima omoguiti pristup fondovima, kroz izradu projekata, irenje ideja i novina iz poljo-sektora, te zaposliti poljoprivrednike u poljoprivredi. S
obzirom na iscjepkanost naih poljoprivrednih povrina, Zadruga
je osnova koja ujedinjavanjem elja daje ekomsku opravdanost zajednike proizvodnje.
Cilj nam je da i na taj nain mlaim ljudima omoguimo da
ostanu u selima, da se intenzivnije ukljue u poljoprivrednu proizvodnju i da im ona bude trajni i dominantni izvor prihoda. Zato
moramo da radimo zajedno.
Dobra i kvalitetna, prije svega struna, kritika i inicijataiva od
strane poljoprivrednika, moe pomoi i Ministarstvu u kreiranju
bolje politike donacija. Ministarstvo treba da se prilagoava stanju
na terenu i potrebama poljoprivrednih proizvoaa, a ujedno da
ostvaruje ciljeve postavljene u strategiji razvoja poljoprivrede.
Samo zajedno moemo ii naprijed.
Na kraju, sve prisutne jo jednom elim da pozdravim, i nadam se da emo zajedno raditi na daljem poboljanju uslova privreivanja u Srpskoj.

19

20

Sajam zadrugarstva i zdrave hrane

Agrojapra, Donji Agii, 23.07. 2011.

OKRUGLI STO

PRIPREMA ZADRUGA ZA NASTUP I

OSVAJANJE DOMAEG I STRANOG TRITA

21

22

Dijana Komosar, dipl.ek.,

certifikovani konsultant i trener Inventa, njemake
konsultantske kue, rukovodilac Kancelarije u Prijedoru
UVODNO IZLAGANJE

Znaaj poljoprivredne
proizvodnje i proizvodnje
hrane u ekonomiji Republike
Srpske
Uee poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane u DBP

nalizom strukture drutvenog bruto proizvoda odrediemo

znaaj pojedinih privrednih grana/djetnosti, tanije poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, u ekonomiji Republike Srpske.
|

23

Slika br.1
U strukturi drutvenog bruto proizvoda (BDP) poljoprivreda,
lov i umarstvo uestvuju sa 11,2%, a prozvodnja hrane sa 2,3%
(slika br. 1), to zajedno ini 13,5%.
Posmatrajui navedene pokazatelje u vremenskom periodu
2000-2009. godine, moe se uoiti trend pada procentualnog uea poljoprivrede (poljoprivreda, lov umarstvo) i proizvodnje hrane (hrana, pie, duvan) u strukturi bruto drutvenog proizvoda
(tabela br. 1).
Da bismo odredili znaaj poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane u ekonomiji Republike Srpske, analizirali smo uee jo nekih znaajnih djelatnosti u strukturi drutvenog bruto
proizvoda u posmatranom periodu (tabela br. 2). Struktura DBP
u devetogodinjem periodu se izmenila, uee nekih djelatnosti je
poraslo (npr. tragovina na veliko i malo ima znaajan rast) dok se
uee drugih djelatnosti smanjilo. Bez obzira na navedene izmjene stukture BDP, najvee procentualno uee jo uvijek ima poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane, pa je samim tim i
njihov znaaj u ekonomiji Republike Srpske najvei.

24

0,1

0,1

0,0

3,3

0,1

2,5

0,1

2,9

9,6

1,3

0,0

2,5

9,2

1,6

0,0

2,3

9,2

1,4

0,0

2,0

8,7

1,4

0,0

2,3

9,5

1,2

Tabela br. 1

Uee poljopr. i proizvodnje hra19,0 18,2 17,3 15,5 16,2 16,3 15,6 14,8 13,5 13,5
ne u BDP

0,1

3,1

9,5

1,5

Proizvodnja duvanskih proizvoda

2,8

9,3

1,6

2,9

9,3

1,7

Proizvodnja prehrambenih pr. i pia

1,6

11,3 9,5

1,7

2000.

Preraivaka industrija

2001.

II

2002.

umarstvo i pripradajue uslune

djelatnosti

2003.

2004.

Poljoprivreda, lov i pripadajue usu14,3 13,7 12,4 10,6 12,1 12,0 11,5 11,1 10,1 10,0
ne djelatnosti

2006.

2007.

16,0 15,3 14,1 12,2 13,6 13,3 13,1 12,5 11,5 11,2

2005.

Stuktura u %
2008.

Poljoprivreda, lov i umarstvo

Uee u bruto domaem proizvodu (BDP) u %

2009.

Red.
broj

Uee poljoprivrede i proizvodnje hrane u BDP u %

25

3,9

Tabela br. 2

5,1

6,7

5,4

8,7

5,5

7,3

4,5

5,5

6,7

4,5

5,3

6,8

4,7

4,8

6,3

4,4

4,2

6,2

5,4

4,6

6,5

6,0

4,9

6,6

5,9

10,5 11,9 11,3 12,0 11,8 13,4 12,2

5,5

6,2

5,5

7,5

Proizvodnja i snabdijevanje el. energijom

2000.
5,7

2001.

Sobraaj, skladitenje i komunikacije

2002.

5,2

2003.

Graevinarstvo

2006.

6,2

2007.

Trgovina na veliko i malo

2008.

19,0 18,2 17,3 15,5 16,2 16,3 15,6 14,8 13,5 11,5

2009.

Uee poljopr. i proizvodnje hrane

u BDP

Uee u bruto domaem proizvodu

u%
2004.

26

2005.

Stuktura u %

Uee pojedinih djeatnosti u BDP u %

Analizom strukture preraivake djelatnosti vidljivo je da proizvodnja prehrambenih proizvoda i pia uesvuje sa visokih 2,3%
(u odnosu na procente drugih djelatnosti) a da je slijede proizvodnja derivata nafte sa 1,1%; proizvodnja metalnih proizvoda osim
maina sa 0,9%, proizvodi od drveta i plute sa 0,9% (tabela br.3).

Uee pojedinih djelatnosti u preraivakoj

industriji u %
Uee u strukturi preraivake industrije
(2009. godina)

Proizvodnja prehrambenih prioizvoda i pia

2,3

Proizvodnja derivata nafte

1,1

Proizvodnja metalnih prioizvoda osim maina

0,9

Proizvodi od drveta i plute

0,9

Proizvodnja obue i predmeta od koe

0,5

Proizvodnja osnovnih metala

0,4

Proizvodnja namjetaja

0,4

Proizvodnja odjevnih predmeta

0,4

Izdavaka djelatnost

0,3
Tabela br. 3

Zakljuci:

analizom strukture drutvenog bruto proizvoda konstatovali

smo da je uee poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje
hrane sa 13,5% najvee;
analizom preraivake industrije konstatovali smo da je najvee uee proizvodnja hrane i pia sa 2,3%;
poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane, u odosu na
sve druge djelatnosti, u ekonomiji Republike Srpske su najznaajniji.
|

27

Agrarna politika kao dio ekonomske politike

28

Vlada i Narodna skuptina Republike Srpske svake tekue

godine donose ekonomsku politiku za narednu godinu. S
obzirom na to da su vani investicioni potencijali Republike
Srpske energetika i proizvodnja hrane (ukljuujui i poljoprivredu i preraivake kapacitete), donose se odreene mjere
koje treba da stimuliu razvoj ovih grana i promoviu ih kao
investicione projekte. BiH, naalost, za sada nema pristup znaajnim novanim sredstvima predpristupnih evropskih fondova, to usporava investicione projekte, ali se oekuje napredak
u buduem periodu).
Bitan dio ekonomske politike je agrarna politika, odnosno politika subvencija poljoprivredne proizvodnje kao
njen najvaniji dio. Agrarna politika obuhvata niz mjera namijenjenih razvoju poljoprivrede i umarstva, zatim definisanje stratekih razvojnih ciljeva to je obuhvaeno nizom stratekih dokumenata (strategija razvoja) iz kojih proistiu operativni planski dokumenti za pojedine oblasti.
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede se
bavi praenjem realizacije Strategije razvoja poljoprivrede
RS, definisanjem i sprovoenjem strukturne politike u poljoprivredi, usklaivanjem domae poljoprivredne politike i propisa prema standardima EU.
|

Strategijom razvoja poljoprivrede utvren je iznos 68%

budeta RS namijenjen za subvencije. Navedeni procenat
nije odgovarajui s obzirom na znaaj poljoprivrede u ekonomiji Republike Srpske, ali svakako ima pozitivne efekte. Na
znaajna ulaganja u poljoprivredu se rauna upravo iz sredstava predpristupnih evropskih fondova, a u postojeoj situaciji u kojoj se BiH nalazi vano je organizovano pristupiti edukaciji i pripremama kako bi se u to veoj mjeri ova sredstva
iskoristila od momenta kada budu dostupna.
Pravilnikom o uslovima i nainu ostvarivanja novanih
podsticaja utvruju se uslovi koje korisnici ovih sredstava
moraju ispuniti, visina i nain isplate, potrebna dokumentacija i obrasci. Svake godine organizuju se ili sastanci ili
javne rasprave putem kog pokuava se pronai objektivni kriteriji prema kojima e se raspodjelivati budetska sredstva.
Vee subvencije ima Hrvatska, Slovenija, Srbija. Ako analiziramo subvencije u poljprivredi zemalja u regionu, subvencije koje daje Republika Srpska su manje, to svakako stavlja
nae proizvoae u neravnopravan poloaj u odnosu na prizvoae zemalja regiona i na tritu BiH i zemaljama okuenja.
Pozitivan je uticaj na poveanje proizvodnje u odreenim
granama poljoprivrede (voarstvo regije Banjaluka, proizvodnju mlijeka, tovnih grla i sl.). Bez obzira na sve postojee probleme agrarna politika je imala odreene pozitivne
efekte na poljoprivrednu priozvodnju i uticala je na pojavu
odreenih trendova od kojih su neki navedeni u tabeli br 4.
Navedeni podaci ukazuju na to da je proizvodnja mlijeka i jabuka u znaajnom porastu to se moe pripisati i datim podsticajima ali i postojanju preraivakih kapaciteta za ove proizvode. Broj mljekara se, na primjer, poveao pa je direktan
plasman opredijelio mnoge proizvoae za proizvodnju mlijeka. Unaplod Kozarska Dubica, Prijedoranka Prijedor i
Vitamnika Banja Luka otkupljuju jabuke i sl. Sa druge strane tradicionalno poznati potkozarski krajevi po proizvodnji
ljiva, biljee pad ove proizvodnje (izostanak podsticaja i preraivakih kapaciteta) dok je u porastu proizvodnja groa
(porast registovanih proizvoaa vina).
|

29

Trendovi u strukturi poljoprivredne proizvodnje

PROIZVOD/KULTURA
2004. god (u milionima l)
2008. god (u milionima l)

MLIJEKO
282
416

PROIZVOD/KULTURA
2004. god (broj stabala u 000)-individual.pr.
2008. god (broj stabala u 000) -individual.pr.

JABUKA
1.529
1.893

2004. god (broj stabala u 000)-poljop.pr.i zadruge

2008. god (broj stabala u 000) - poljop.pr.i zadruge

556
1.099

2004. god (broj stabala u 000)-UKUPNO

2008. god (broj stabala u 000) -UKUPNO

2.086
2.990

PROIZVOD/KULTURA
1996. god ( u tonama)
2008. god (u tonama)

LJIVA
120. 651
85.740

PROIZVOD/KULTURA
1996. god ( u tonama)
2008. god (u tonama)

GROE
707
2.075
Tabela br.4

Zakljuci:

iako su agrarna politika i politka subvencija dale odreene pozitivne efekte, podsticaji u poljoprivredi bi trebalo biti vei s
obzirom na znaaj poljoprivredne proizvodnje u ekonomiji
Republike Srpske;

30

vei podsticaji u poljoprivredi u zamljama okruenja ini nae

proizvoae manje konkurentnim i na domaem i na drugim
tritima;
trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji su rezultat i datih podsticaja i drugih mjera agrarne poslitike ali i postojanja trita
za te proizvode (odgovarajui preraivaki kapaciteti i drugi
oblici plasmana);
organizovano treba raditi na edukaciji i pripremama za apliciranje na pozive, odnosno sredstva evroskih predpristupnih
fondova.

Nastup i osvajanje stranog trita

Na meunarodnom tritu vlada veoma jaka konkurencija
kada su u pitanju prehrambeni proizvodi.
U borbi za konkurentnost na stranom tritu se sve vie cijene
tradnicionalni proizvodi zbog
vrijednosti njihovih sastojaka,
naina proizvodnje i prerade,
podneblja iz kojeg dolaze.
Tradicionalni proizvodi pomau u promociji nacionalne gastronomske i turistiko-ugostiteljske ponude i kao takvi ve su vaan dio prepoznatljive ponude Republike Srpske i BiH.
Tadicionalni proizvodi iz pojedinih podneblja (dijelova svijeta) se sve vie kopiraju i plasiraju kao orginalni to je jedan od vidova nelojalne konkurencije. Zbog toga je Evropska unija propisala detaljna pravila i oznake koje se dodjeljuju proizvodima sa posebnim svojstvima i katakteristikama koje proizilaze iz tradicionalnog naina njihovog spremanja i imaju tradicionalno obiljeje.
Ove oznake se mogu dodijeliti i proizvodima iz zemalja koje ne
pripadaju EU to znai da se proizvodima iz Bosne i Hercegovine
otvaraju vrata milionskog trita EU.
Agencija za bezbjednost hrane BiH (www.fsa.gov.ba) osnovana je 2005. godine sa sjeditem u Mostaru. Agencija je osnovana s ciljem:
|

31

osiguranja bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje,

obavljanja znanstvenih i struno-tehnikih poslova iz Zakona o hrani,
primjene meunarodnih konvencija i meunarodnih sporazuma iz podruja bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje obavezujuih za Bosnu i Hercegovinu.

Smjernice za registraciju oznaka originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda hrane je jedno od izdanja Agencije za bezbjednost hrane BiH koje sadri detaljna uputstva oko uslova koje treba ispuniti kao i postupka registracije proizvoda sa odgovarajuom oznakom.
Pomenuemo neke poznate primjere registrovanih oznaka na
nivou EU koje su svakako pomogle ovim proizvodima da budu prepoznatljivi i jedinstveni kada je u pitanju evropsko i svjetsko trite.

FETA oviji sir iz Grke

Rije feta je grkog porijekla i znai krika. Feta je tradicionalni oviji sir koji potie sa grkog kopna ili otoka Lezbos, sazrijeva
u salamuri i ima karakteristian intenzivan okus. Kljuni elementi
tradicionalnog uzgoja su: domaa pasmina ovaca i koza, ispaa,
posebnosti regionalne klime i flore koje sirovinama daju poseban
okus i miris to zajedno sa tradicionalnim nainom prerade daje
jedinstven proizvod.
Drugi primjeri: mozzarella, italijanski sir od kravljeg mlijeka
koji ima oznaku originalnosti; varcvaldska unka, njemaki proizvod koji ima oznaku geografskog porijekla ili tajersko bundevino
ulje, tradicionalni specijalitet iz tajerske s oznakom geografskog
porijekla.

32

Zatieno geografsko porijeklo: proizvodi koji

se proizvode u odreenoj geografskoj oblasti,
primjenom poznatog know-how.

Zatiena geografska oznaka: koristi se za proizvode koji barem u jednoj fazi proizvodnje ili
pripreme imaju vezu sa nekim geografskim
podrujem.

Priznata tradicionalna svojstva: ne odnose

se na porijeklo ve na tradicionalni karakter,
bilo po sastavu ili po nainu proizvodnje.

Dodjela neke od gore naznaenih oznaka tradicionalnom proizvodu, svakako, ima veliku vanost za zatitu proizvoda sa svim
njegovim karakteristikama od nelojalne konkurencije. Pomae, takoe boljoj afirmaciji proizvoda na tritu posebno u vrijeme kada
se potroai sve vie edukuju o nutritivnim i protektivnim svojstvima hrane koje upravo ovi proizvodi posjeduju.
Za plasman tradicionalnih proizvoda vano je da ispunjavaju
uslove o bezbjednosti hrane te da se njihov kvalitet ispituje u postojeim laboratorijama:
Dr Vaso Butozan, Bijeljina,
Veterinarski zavod Teolab Bijeljina,
Veterinarski institut Dr Vaso Butozan Banja Luka,
Veterinarski zavod Slaven Banja Luka.

Zakljuci:

primjeni odgovarajuih smjernica za registraciju oznaka

originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda hrane svakako treba teiti i pojedine tradicionalne proizvode zatiti na ovaj nain (travniki sir, rakije, med i dr).
za plasman tradicionalnih proizvoda je vano da ispunjavaju
uslove o bezbjednosti hrane te je preporuka da se koriste usluge akreditovanih laboratorija.
|

33

Nastup i osvajanje domaeg trita

Koncept MM- marketing miksa

Kada govorimo o nastupu na tritu i pripremama zadruga za

nastup i osvajanje domaeg i stranog trita, potrebno je poi od
koncepta marketing miksa i definisati ponudu kroz njegove instrumente:
proizvod (opte karakteristike, kvalitet, nutritivna i protektivna svojstva, strandardi, oznake i sl.);
cijene (uskaena sa zahtjevima trita);
distribuciju (kako nai put do konanog potroaa);
promociju (pribliiti proizvod ciljnoj grupi potroaa).
Marketinki pristup nastupu na tritu je neophodan i nije dovoljno samo proizvesti kvalitetan proizvod i oekivati da e on nai
svoj put do potroaa.
Vano je ispitati zahtjeve trita i trendove koji prate ovu grupaciju proizvoda, te uvaavanjem zahtjeva potroaa ponuditi im
proizvod koji upravo ispunjava njihova oekivanja. Definisati ko
su potroai pojedinih vrsta proizvoda i emu oni daju prvenstvo.
Za jednu grupu potroaa na primjer, vana je garancija ispravnosti dobijena standardizovanjem proizvodnje i proizvoda za ta su
34

spremni platiti viu cijenu; za drugu grupu je najvanije da su proizvodi dostupni i cijene prihvatjive, a za treu grupu potroaa
moe biti opredjeljujue to da se proizvod smatra neizostavnim za
odreeni zdrav stil ivota ili prevenciju/ublaavanje odreenih
zdravstvenih problema. Oigledno je da je neophodno problemu
plasmana proizvoda prostupiti na jedan ozbiljan i sveobuhvatan
nain, to svakako nije nedostino. Potrebno je pristupiti i rjeavanju brojnih problema koje treba prevazii i koji prate plasman zadrunih proizvoda.

Zakljuci

Problemi koji prate plasman zadruga.

Proizvod kvalitet prizvoda (standardizovati postupak kako
bi se obezbjedila stalnost odgovarajueg kvaliteta); male koliine; nedostatak laboratorija za ispitivanje kvaliteta; skupi repomaterijali; male subvencije; nemogunost koritenja sredstava fondova EU.
Cijena: cijene diktira trite; problemi sa velikim uvozom.
Distribucija: nerazvijeno zadrugarstvo kao spona izmeu individualnih proizvoaa i potroaa; nema domaeg lanca trgovine; postojei trgovaki lanci nedovoljno koriste proizvode od
lokalnih i domaih proizvoaa
Promocija: trend zdrave ishrane i zdravog naina ivota povezati sa domaim proizvodima; jaati svijest o kupovini domaih proizvoda; zdrav nain ivota i odgovoran odnos prema
prirodi promovisati kao stil ivota; razvijati svijest kod buduih potroaa organizovati kole u prirodi i sl.

Osim samih proizvoaa u rjeavanje navedenih problema

treba da se ukljue i institucije na lokalnom i viim nivoima (Vlada, resorno ministarstvo, Agencija za pruanje strunih usluga u
poljoprivredi, Privredna komora, Agencija za bezbjednost hrane,
Poljoprivredni fakultet i institut, optine, turistike organizcije i
dr) kao i poljoprivredne zadruge, preduzea iz preraivake indu|

35

strije i trgovaki lanci. Jednim udruenim sinergetskim djelovanjem mogue je postojeu situaciju promijeiti na bolje.
Privredna komora Republike Srpske je prepoznala znaaj podizanja svijesti potroaa o vanosti kupovine domaih proizvoda i
2009. godine pokrenula kampanju NAE JE BOLJE koja je prerasla u stalnu aktivnost i naila na veoma dobar odziv od strane i
potroaa i proizvoaa. Zadruni proizvodi svakako spadaju u domen domae proizvodnje i u skladu sa pomenutom kampanjom
Podruna privredna komora Banjaluka/Kancelarija u Prijedoru je
jedan od organizatora manifestacije Sajam zadrugarstva i zdrave
hrane i okruglog stola na temu Pripreme zadruga za nastup i
osvajanje domaeg i stranog trita.

Nastup i osvajanje lokalnog trita

36

Uz uvaavanje vanosti nastupa na regionalnim i drugim stranim tritima, ini se veoma vanim pozabaviti se pitanjem: Kako
poboljati plasman zadrunih proizvoda na lokalnom tritu? (najvei dio zadrunih proizvoda upravo se plasira na lokalno trite).
Osim to emo u diskusiji potraiti odgovore od predstavnika
trgovakih lanaca, preduzea-preraivakih kapaciteta i predstavnika samostanih trgovakih radnji, Podruna privredna komora Banja Luka/ Kancelarija u Prijedoru e pokrenuti jednu inicijativu.

Zakljuci

Ideja: da se na lokalnim pijacama izdvoji i obiljei jedan dio

(odreeni broj tezgi) na kome e uz povlaene uslove, moi
prodavati direktno proizvoai domaih proizvoda i time
izbjei nakupce koji zaraunavaju mare 30-50%.
Uesnici: da bi se ova ideja realizovala potrebno je ukljuiti
optine, preduzea koja se bave pijanom prodajom (trnice),
proizvoae, Kancelariju komore u Prijedoru kao inicijatora i
koordinatora aktivnosti, potroae.
Cilj: olakati potroaima izbor prilikom kupovine polazei od
injenice da e radije kupovati domae proizvode nego one iz
drugih zemalja (panije, Grke i sl.). Obiljeavanjem tog prostora: Kupujmo domae NAE JE BOLJE skrenuli bismo
panju potroaima na mogunost i vanost izbora ime bi i
Privredna komora nastavila sa svojom redovnom aktivnou
Nosilac aktivnosti: Kancelarija komore u Prijedoru. Ideja bi se
sprovela na podruju optina Prijedor, Novi Grad i Kozarska
Dubica a ako se pokae uspjenom, proirila bi se i na ostale
optine koje obuhvata Podruna privredna komora Banja Luka

Za kraj
Pozitivne primjere svakako treba istai jer oni potvruju da je
uspjeh svakako mogu, a jedan od tih primjera je i na domain PZ
Agrojapra Donji Agii. Svakako moram spomenuti, u duhu teme
|

37

okruglog stola, da je ova zadruga uspjeno ovladala i proizvodnjom

i plasmanom proizvoda kao to su: suncokretovo i bundevino ulje,
sjemenke od bundeve, ips od jabuke, suena ljiva, integralna
brana. Neki od ovih proizvoda su nagraeni prestinim priznanjima i zlatnim medaljama Novosadskog sajma i samo potvrdili kvalitet proizvoda koji potroai odavno prepoznaju.

38

Milovan Antoni,
direktor PZ Agrojapra
DISKUSIJA

Proizvodnja i prodaja
zadrunih proizvoda

to se tie proizvodnje, prerade i prodaje finalnih proizvoda

koje Agrojapra proizvodi imali smo podbaaj proizvodnje i
otkupa bundevinih sjemenki kod naih kooperanata zbog loih vremenskih prilika, dueg kinog perioda i stalnih poplava koje
su u dva navrata odnijele tek posijano sjeme. Meutim, zbog rezervi koje smo ranije obezbijedili, snabdijevanje trita naim finalnim proizvodima odvijalo se kontinuirano. Istina, tranja naih
proizvoda, koje svi svrstavaju u zdravu hranu, a samim tim su i
neto skuplji , nije na zadovoljavajuem nivou. Ipak u 2010 godini
prodaja gotovih proizvoda ostvarena je sa 60 000 KM to je za 18
odsto vie nego prethodne godine. Veoma pozitivan je pokazatelj
|

39

da je prodaja hladno cijeenog bundevinog i suncokretovog ulja

poveana za 48 procenata. U nastojanju da proirimo asortiman
svojih proizvoda pozitivna je injenica to smo u septembru prole
godine uspjeli izai na trite sa dva nova proizvoda. To su ips od
jabuke i integralno heljdino brano koji su na tritu dobro prihvaeni. Kao i ostali nai proizvodi i ova dva nova su 100 procentno
prirodni i bez ikakvih dodataka. Prodaju naih proizvoda na tritu RS i BiH posebno je optereivala oteana naplata isporuenih
proizvoda koja se esto otezala na tri do pet mjeseci, naroito kod
velikih marketa. Upravo zbog takvog problema status proizvoaa
u postojeem trinom ambijentu je teak, neizvjestan, rekao bih
poniavajui. A, s druge strane, na ciklus kreditiranja proizvodnje
zapoinje nabavkom sjemena i repromaterijala za kooperante, zatim se nastavlja tokom procesa prerade i pakovanja, a zavrava
kreditiranjem prodaje. Sve te faze traju ukupno od 13 15 mjeseci. Da li je to ambijent u kome se mogu zadrati postojea i otvarati nova radna mjesta ili je to ambijent u kojem je proizvodnja i
otvaranje radnih mjesta nemogua misija. Proizvoae, privrednike i privredne organizacije koe u razvoju i mnogi drugi problemi
koji su u vezi sa nepovoljnim ambijentom i destimulativnom zakonskom regulativom.
Generalno gledano, poreska politika je za privredu i proizvodnju veoma nepovoljna zato to se svi porezi i doprinosi i ostala
davanja moraju dravnom budetu isplatiti odmah po fakturisanju
bez obzira kada e se naplatiti fakturisana roba, umjesto da se porez plaa po naplaenoj realizaciji. Takoe na sva kreditiranja repromaterijala, gnojiva i sjemena koja proizvoaima dajemo na
odloeno plaanje PDV moramo odmah platiti po fakturisanju a
naplata esto traje i do godinu dana. Da ne govorimo o najnovijem
nametu po kojem su poveane stope doprinosa i poreza na plate
zaposlenih. Samo po tom osnovu Agrojapra e morati u 2011.
godini da izdvoji 26 000 KM vie za isti broj zaposlenih i za iste
plate. Da li pod teretom novih obaveza i poveanih davanja olakavamo otvaranje novih radnih mjesta ili prisiljavamo privredne organizacije da zatvaraju postojea radna mjesta.

40

Sve u svemu krajnje je vrijeme da se demokratski izabrane politike elite, elite preduzetnika i naune elite okrenu rjeavanju
najveih ivotnih problema obinih ljudi na terenu, prije svega poveanju proizvodnje, dohotka i standarda kao i razvoju obrazovanja na svim nivoima kako formalnog tako i cjeloivotnog. Jer, iako
je prolo dvadeset godina od posljednjeg rata jo uvijek se eka
odgovor na pitanje kako pronai klju za veu proizvodnju i izvoz,
kako poveati zaposlenost, kako izai iz krize, kako ivjeti mirnije,
kvalitetnije i stabilnije.

Ulaganja u razvoj
I u proloj 2010. godini Agrojapra je nastavila sa investiranjem u razvoj. Sredstva su uloena u dovrenje Zadrunog doma u
koji smo smjestili i opremili etno muzejsku postavku, uionicu
Kursnog centra za cjeloivotno uenje, te opremili namjeatjem i
kompjuterima biblioteku i internet klub, a ove godine poeli smo
sa nabavkom knjiga za biblioteku. Zatim, u proloj godini, ulagali
smo u nabavku kamiona za skupljanje mlijeka marke mercedes
kao i u proizvodnu opremu za ips od jabuka. Osim toga, u sklopu
priprema za seoski turizam uraeni su trajni tandovi za sajmove i
izlobe a izgraena je i pecana sa krunom pei. Takoe, u proloj
godini, uloili smo i odreena sredstva u proces dobijanja certifikata HACCP za meunarodni standard koji garantuje kvalitet i
bezbijednost proizvoda. Certifikat o HACCP sistemu Agrojapra
je dobila za proizvodnju i preradu hladno cijeenih jestivih ulja
kao i za prikupljanje, transport i skladitenje sirovog kravljeg mlijeka. Ukupno investiranje u razvoj Agrojapre u 2010. godini
iznosilo je neto vie od 100 000 KM od ega je 50 procenata ovog
iznosa obezbijeeno od strane Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj, s kojim ova zadruga ima veoma kvalitetnu saradnju, a
po osnovu primjene Pravilnika o podsticaju. Preostalih 50 procenata investicija odnosi se na sredstva norvekog projekta Jaeren
Produktutvikling i sopstvena sredstva zadruge. Koristim ovu priliku da se zahvalim Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja
koje svojom podrkom i podsticajima kako zadruzi tako i lanovi|

41

ma ublaava tekoe i doprinosi da ne doe do veeg pada proizvodnje. Velika zahvalnost i norvekom projektu Jaeren Produktutvikling, a naroito Dragom uji, efu kancelarije ovog projekta
za BiH.
Poljoprivredna zadruga Agrojapra razvila je model zadruge
koji ima elemente udruenja i preduzea; model zadruge kao servis svojim lanovima u ispunjavanju njihovih ekonomskih i sociokulturnih potreba; model koji podjednako vodi brigu o ekonomskoj odrivosti i razvoju kako malih seoskih domainstava tako
srednjih i velikih koja ele da postanu trini proizvoai; model
zadruge za koju je cijena profita previsoka i neisplativa, a cijena
odrivosti isplativa i unosna kako za zadrugu tako i za njene vrijedne lanove.
Eto, istakao sam i neke segmente koji nisu u direktnoj vezi sa
prodajom ali su znaajni koraci koji mogu da utiu na kvalitetnije
uvoenje naih proizvoda na trite. Meutim, kako opstati i kako
poveati prodaju na domaem tritu i krenuti i na strana trita
najprioritetnije je pitanje kojim se svakodnevno bavimo, ali moram priznati da nismo nali adekvatan odgovor. Nadam se da e
diskusija na ovom okruglom stolu na ovu temu ponuditi neka rjeenja ili barem ukazati na puteve koji vode osvajanju domaeg i
uspjenijem nastupu na stranom tritu.

42

Gordana Vukelja,
ef marketinkih poslova u veleprodajnom trgovakom
sistemu Delta Maxi d.o.o. iz Banjaluke

Prezentacija zdrave hrane

prioritetan zadatak

a stanovita nas, velikih trgovinskih sistema, marketinka

djelatnost je dosta usvojena kao takva i inimo sve da ona
bude na radost prije svega potroaa, pa onda i samih proizvoaa. Na nesreu, to sve jo nije zadovoljavajue, pogotovo
kada je rije o poljoprivrednoj proizvodnji, a posebno o proizvodnji zdrave, nemodifikovane hrane. Nismo mi sami u mogunosti
da tome damo onaj eljeni obod, vrlo vana bi bila pomo strunog
kadra iz te sfere. Mada, moram rei, imamo i mi strune kadrove u
ovoj oblasti u naem sistemu, ali tu je sijaset pojedinosti koje bismo lake rjeavali zajedno. Znate, marketing je nauka, princip,
marketing je stil ivljenja. U tom smislu treba posmatrati i ovu
|

43

nau dananju temu koja je, uistinu, od izuzetnog znaaja. Ima li

ita ljepe od brige proizvoaa da se na pravi nain predstavi javnosti, a onda i potroaima, kupcima, trgovcima svog proizvoda.

44

Boko Majki,
predsjednik kompanije Majki, Banjaluka

Gui nas neplanski uvoz

akvo trite nema nikakvog uticaja na domai proizvod. Na

domai proizvod nije zatien uopte, a uvoz je toliko jak,
obiman, drastian, da se jedno s drugim ne moe nositi. A
sve, naravno, zavisi od vlasti. Razmiljanje da se to prije i jednostavnije doe do popune budeta, po cijenu svega, novo kapitalistiko je i nije nam primjereno. Najbri nain budetskog punjenja
je ta carinska renta i sve to oko toga ide. I, eto, budet se puni,
nema problema. S druge strane, zadruge niti imaju uticaja, niti su
zatiene. Gdje je tu Privredna komora koja bi trebalo da bude
kljuni faktor u sistemu zatite domae proizvodnje? Ima stotinu
naina da se ona zatiti, a prije svega da bi se zatitila domaa proizvodnja i zadovoljilo trite, je da se subvencija znaajno povea,
ali ne proizvoau direktno, nego preko zadruge, jer zadruga je
ipak organizacija, ona moe drugaije to rasporediti, a pojedinac je
|

45

pojedinac. Na taj nain ostvarila bi se nia proizvodna cijena, to je

itekako znaajno u sopstvenoj zatiti. Mlada dama, to je govorila
prije mene, rekla je da na ovjek ne zna cijeniti sopstvenu proizvodnju. Na ovjek itekako zna cijeniti, na primjer, voku, proizvod iz izvornog programa.Ali je, na alost, taj proizvod skup. Kako
tome doskoiti ako ne subvencijom? Bavim se veleprodajom i sreem se sa svim i svaim. Veliki broj ljudi razliitih zanimanja, koja
nemaju nikakve veze s ovim, bave se trgovinom i oni gledaju kako
ostvariti to veu maru, nemaju oni drugog interesa od toga.Kupac nema mogunost da od takvog trgovca dobije pravu informaciju ta on to nudi. Svata se u takvoj organizovanosti trgovine
potura pod domae, ekoloki isto, ispravno, i tako redom. Statistika veli da se sedamdeset posto ljudi u trgovini bavi time, a da uopte nisu obrazovani, pogotovo ne za trgovinu. Vidite ko je taj ko
nam plasira na trite poljoprivredne proizvode. Jo je jedan veliki
problem, a to je nepostojanje konkurentnosti, jer nemamo veliki
broj zadruga koje bi se mogle takmiiti i tako ostvarivati kvalitetniju proizvodnju. A ova ovdje, zadruga Agrojapra je za primjer,
ne samo u dananjem, nego i u ranijem sistemu, gdje su zadruge
vladale. Nije bila trgovina tada, bilo je samo zadrugarstvo.
Da bi se omoguilo omasovljenje zadruga i proizvodnje, potrebna je oprema. Posredstvom Privredne komore ili Vlade trebalo
bi obezbijediti tu maineriju, tu savremenu poljoprivrednu tehnologiju, mehanizaciju za individualne proizvoae i zadruge, a ja
mogu odgovorno tvrditi da bi se za to podsticaj naao i u Kini, Japanu, Njemakoj i jo kojegdje. Tamo bi bili u stanju dati na deset
godina tu mehanizaciju i opremu, samo nedostaje volja onih koji bi
to trebali raditi. Dalji sistem nije uopte problem rijeiti preko zadruga koje bi sve to lako rijeile i u daljem toku kontrolisale dogovoreno. I, naravno, uspjeli bismo uticati na kvalitet proizvodnje.
Na inostranom tritu ne moe se nastupati s malim proizvodnjama, oni tamo trae zahvatne, krupne koliine kvalitetnih proizvoda. Ja sam zainteresovan za te vae bikove, ali meni u turnusu
treba najmanje dvije hiljade, a vai jedva skupe dvije stotine! rekao mi je jedan Italijan. ta znai organizovati proizvodnju na deset ili dvadeset dunuma povrine?! To ne znai ama ba nita. Isto
46

tako, za izvoz treba proizvoditi vee koliine nekoliko artikala, a

ne svatariti svim i svaim a malim koliinama. Da se ponovo vratim na trgovinu: mora se, gospodo draga, uporno i znalaki raditi
na cijeni. Kako postii to bolji kvalitet proizvoda to jeftinije? Odgovorom na ovo pitanje mogue je, vjerujte mi, neto ozbiljnije
postii.

47

Mr Vesna Mrdalj,
Poljoprivredni fakultet, Banjaluka

Kako doskoiti trinom

haosu

ema koja je pred nas postavljena za razgovor zaista je bitna i

valja je sagledavati sa svih strana u traganju za izlazom iz
postojee situacije. Njoj u se vratiti neto kasnije, jer bih
sada htjela neto rei o razvoju zadrugarstva kao nainu organizovanja proizvodnje. Mislim da je tu ljudski faktor od bitnog znaaja.
Imamo osamdeset posto povrina RS na ruralnom podruju i oko
65 posto populacije na tom je podruju. Kada je rije o razvoju
ruralnog podruja, da se tako terminoloki izrazim fale nam seoski lideri. Moda bi nam u mogao dobro posluiti primjer Milovana Antonia, primjer kako se organizuje privredni subjekt kakav je
ova zadruga Agrojapra. Ona, da tako kaem, pokriva vie sela,
prostire se na vie optina, zadrugari su iz vie nacija, sve je tu
48

objedinjeno. Imate vrlo lijepih primjera, recimo, u Podrinju i Hercegovini gdje takve organizacije odravaju sela. Kao pojedinac, individualni proizvoa na tritu ne moe napraviti sam skoro nita. Moe samo preivljavati, a to u organizovanom drutvu nije
prioritet. A kada nastupate udrueni, kao zadrugari u zadruzi,
onda je to neto sasvim drugaije. Prole smo godine pravili neka
istraivanja i dola sam do tog saznanja. Individualni poljoprivredni proizvoa koji nije niti lan udruenja, ni zadruge, ne moe ni
izbliza ostvariti ono to taj kolektivitet uspijeva. Strategija razvoja
ruralnog podruja dobrim dijelom poiva i na pitanju organizovanja udruivanja, pitanju razvoja zadrugarstva. Zajedniki interesi
postaju opte dobro i na tom treba insistirati. injenica je da ni oni
koji su udrueni u zadruge, u nekim ekstremnim primjerima, nisu
zadovoljni tim svojim udruivanjem, to je alarmantno. Zato je to
tako? Vjerovatno zato to su u mnogim primjerima zadruge preputene same sebi, bez ikakve podrke, razumijevanja i kontrolisanja
rada, pa se sitnosopstveniko, nekako, namee kao interes kolektivnog. Narauvaju se osnovni principi zadrugarstva i ti ljudi ne
mogu biti zadovoljni u takvim sredinama. Ono to je, takoe, alarmantno a do ega smo doli u ovim istraivanjima, to je da bez
obzira na zadruge, mnogi zadrugari nastupaju ne samo u kolektivnim nastupima, nego i samostalno, individualno. To, takoe nije dobro.
to se tie trita kod nas, na njemu, na nesreu, vlada lana
liberalizacija, da ne kaem cjenovna anarhija. Cijene se formiraju
na bazi ponude i potranje. Uvoznitvo tu najee dominira nad
ovim naim proizvodima i zbog toga imamo potpuni nesklad cijena. Ne bi se moglo rei da imamo slobodno trite ve trinu
smutnju na tetu naih proizvoda i proizvoaa. U ovakvoj situaciji mi smo, kada je rije o naoj izvoznoj orijentaciji, od svih lanica
EU na jednoj, da tako kaem, listi ekanja. Liberalizacija trinih
tokova donijela je vie haosa nego to je uspostavila trinog reda.
I zbog svega toga ne moemo zatiti nau, sopstvenu proizvodnju
u takvim okolnostima, niti moemo preferirati na nju na svjetskoj
pijaci.

49

Bila sam po prvi put u Srebrenici i upoznala se tamo s jednom

zadrunom organizacijom koja se, izmeu ostalog, bavi kupinarstvom. Ostvarili su na dvadesetak hektara proizvodnju i iznali put
do proizvodnje kupinovog vina. To je, priznaete, raritet i na irem
prostoru. Ali, sada kad imaju taj proizvod, na proizvod, naili su
na problem plasmana jer nemaju dovoljno novca, prije svega, za
opremu ponude, pa onda i za njeno predstavljanje u irem smislu.
Nije ovdje sluaj da nemaju osjeaja za marketing, nego nemaju
uslova da to organizuju kako treba i od ega bi imali koristi. A ako
uraunaju to u cijene proizvoda, opteretie cijene i dovesti ih do
apsurda. I u ovakvim sluajevima se moramo organizovanije, uz
drutvenu podrku, pojavljivati i ponaati marketinki.
Gospodin Majki je rekao da bi Privredna komora trebalo da
bude kljuni faktor kada je u pitanju plasman naih domaih proizvoda. Ja slino mislim. Na primjer njemaka Privredna komora
ima specijalizovanu marketinku agenciju za te potrebe. Ali, mi
smo daleko od Njemake, pa moramo na svoj nain raditi i razmiljati. U naim uslovima i prema sopstvenim mogunostima. Ba
onako kako bismo, stvarno i vidno, zatitili domaeg proizvoaa i
nau proizvodnju. U tom pogledu ja vidim Privrednu komoru kao
bitan faktor.

50

Ranko Topi,
potpredsjednik Privredne komore Banjaluka

Za bolji poslovni ambijent

eu govoriti da se branim, jer za tako neto nema razloga.

Privredna komora Republike Srpske ini ogromne napore
da stvori povoljan ambijent za privrednike u kojem je zatita intreresa proizvoaa na prvom mjestu.To se ostvaruje na viim
nivoima, od dravnog do naih ministarstava i Vlade RS uopte, pa
do lokalnog nivoa. U toj podjeli ciljeva i zadataka, kada su u pitanju
uvoz, carinjenja, PDV i ostalo, sve je na nivou Bosne i Hercegovine.
Drava je ta koja je na sebe preuzela poslove voenja politike oko
uvoza i izvoza i zbog toga postoji Spoljnotrgovinska komora BiH
kao vaan faktor u tom lancu. Bez obzira na to to imamo komore
na nivou entiteta i u Federaciji na nivou kantona, ova se komora
eli nametnuti kao jedina koja se, skupa sa vlastima, bavi tim poslovima.Tu smo, dakle, malo skrajnuti i saradnja RS nije onakva kakva
bi trebalo da bude.
|

51

U Republici Srpskoj sigurno ima dosta problema kada je u pitanju taj poslovni ambijent. Privredna komora RS se prole godine
moda najaktivnije ukljuila u pripremne mjere ekonomske politike i prijedloge za mjere ekonomske politike koje usvaja Narodna
skuptina RS. Tako smo uestvovali na oblikovanju krajnjeg dokumenta koji je usvojen, ali, na alost, osnovni cilj koji smo mi postavili nije ispotovan. A on je u tome da nema poveanja doprinosa i
poreza. Ali, eto, sami znamo ta se od svega toga dalje zbivalo.
Privredna komora je povela akciju zatite domae proizvodnje, ali, na alost, nismo se vie posvetili ni proizvodnji, niti zatiti
proizvodnje zdrave hrane. Zatitimo domae naa je akcija koja
traje i u okviru nje moralo se neto vie raditi po pitanju proizvodnje hrane, posebno ekoloke, ali i po pitanju marketinkog osmiljavanja i traganja za put te proizvodnje do najboljeg trita. U
tim odnosima negdje se posustalo, negdje je neto palo, pa smo
morali da, svi skupa, tome poklonimo veu panju.
Liberalizacija trita je projekat Evropske unije, ali on je neto
drugo, a ne ovo to mi danas imamo na naem tritu. I to ne samo
kada je rije o tritu poljoprivredniuh proizvoda nego na tritu
uopte gledano i tu komora ne moe uraditi, bar za sada nita naroito.

52

Rajko Kulaga,
predsjednik Zadrunog saveza RS

Sve blie sutini zadrugarstva

ako mi je drago to ovdje, iz vie izlaganja, ujem o jednoj zanimljivoj temi koja je vezana za sve nas, prave rijei i doticanje sutine fenomena zadrugarstva. Naravno, nalazimo se u
jednoj od naih najboljih zadruga, u Agrojapri, koja bi po mnogo
emu mogla svima sluiti za primjer, pa je moda otuda i razumijevanje za fenomen zadrugarstva. Ovo tim prije to se u poslednje
vrijeme nekako proteiraju individualna poljopviredna gazdinstva,
proteiraju njihova udruenja, dok se zadruge nekako ostavljaju
postranice. To nije dobro i zbog toga raduje naa, briga da se neke
stvari ispravljaju. Zadrugarstvo je utoliko bitnije jer su zadruge,
kako ve neko ree, nosioci razvoja sela. One uvaju to selo, dre
ga da potpuno ne poklekne, zadruge su ila kucavica naeg ionako
slabanog sela. Jeste, stoje podaci da imamo toliko i toliko posto
|

53

itelja na selu, da imamo velike zemljine povrine u ruralnom podruju, ali sve to moe potpuno bezvrijedno postati i bez ikakvog
znaenja ako se ne okrenemo zadrunoj organizaciji, zadrugarstvu
u najirem smislu.
Ne kaem da i u zadrugarstvu do sada nije bilo problema. Naprotiv, bilo je i jo ima voenja loe zadrune politike, kadrovske
neosposobljenosti, problema sa imovinskim odnosima, organizacijom proizvodnje, sa manjkavom mehanizacijom i jo mnogo toga.
Sve je to prualo runu sliku o zadrunom sektoru koju zadruge
poput ove, ali i jo nekih, ispravljaju i daju je u novom svjetlu. Bitno je da imamo ovakvih i slinih zadruga ne samo zbog te slike
nego zbog vreg i konkretnijeg postavljanja ukupnosti zadrunog sektora i poljoprivrednog zadrugarstva Republike Srpske.
Tome svakako doprinosi i novi odnos drutva prema zadrugarstvu, poev od zakonodavne regulative pa do tretmana svega onoga
to zadrugarstvo nosi. Na bazi toga i Zadruni savez Republike
Srpske dobija novu snagu, postaje neizbjeni faktor, mjesto svih
dogaanja u zadrugarstvu na ovom naem prostoru.

54

uka Laji,
agronom Odsjeka za unapreenje
poljoprivrede Optine Prijedor

Domae je najdrae

adovoljna injenicom da sam sa svojim saradnicima uestvovala na sajmu, moram da kaem da sam i temu prihvatila kao veliki izazov. Ne elim je iriti, niti neto novo, svoje
svemu tome pridodati, jer lijepo je uvodniar o svemu govorila, ali
hou podcrtati domae je najbolje i najdrae to moramo konano shvatiti. U tom smislu valja od srca, zduno, podrati tu aktivnost Privredne komore u akciji Zatitimo domae. U tome je
naa budunost da sopstvenim proizvodima poklonimo potpunu
panju ali i da naemo naina da na tu proizvodnju utiemo. Da
bude bolja, kvalitetnija, ba onakva kakva nam treba naa proizvodnja. Ima za to mnogo naina, vie je instanci koje se tu podrazumijevaju, ali najvanije u svemu tome je upravo faktor ovjek.

55

Devad Osmanevi,
dugogodinji rukovodilac u privredi i politiar

Nema sprege izmeu

proizvoaa i trgovaca

i smo ovdje za kratko vrijeme pokrenuli toliko pitanja

koja se mogu uputiti ministarstvima, proizvoaima, trgovcima, zadrugama i udruenjima koji bi morali iznalaziti odgovore. Posebno vlastima, jer ako ele dobro ovim prostorima, ovoj dravi, entitetima, onda bi morali konkretizovati svoje
odgovore u praksi. Jer, jedna od komparativnih prednosti ovih
prostora jeste ba u svim tim bogatstvima. Vidite kako smo u strategiji ruralnog podruja to lijepo rekli, sve zacrtali, ali vidite kad
smo dobili ove podatke, vidjeli smo poraznu situaciju. Uee poljoprivredne proizvodnje u bruto drutvenom proizvodu mjeri se
tako niskim procentom da se postavlja pitanje pa ako je to svega
56

2,3 posto, pa ta je to to mi u ovom trenutku radimo, proizvodimo

i zato svemu tome dajemo toliko znaenje. Oigledno je, dakle, da
posla, zadataka imaju sve institucije, ali mi sada treba da vidimo i
odgovorimo na neka kljuna pitanja.
Tako mala proizvodnja, tako malo uee u bruto drutvenom
proizvodu koji smo svi ovdje mogli zapaziti, a kljuni problem to je
trite. Proizviai imaju problem u ovom trenutku da ono to su
proizveli prodaju i naplate. O naplati i dravnoj brizi o tome neko
je lijepo govorio ovdje. To je problematika moda za neku drugu
raspravu, ali je od izuzetnog znaaja ba kada je ova naa proizvodnja u pitanju. Dakle, to je jedan apsurd ako hoemo da o njemu
iskreno porazgovaramo. Imamo malu proizvodnju, jo uvijek imamo probleme. Lijepo je naa koleginica sa fakulteta govorila da
smo se mi zatekli u jednoj situaciji gdje nam je popucalo, rekao
bih, i ono to smo imali kvalitetno. Mi danas nemamo spregu izmeu proizvoaa, preraivaa, trgovaca, nemamo sistema. Vidite, ako to nije komora moramo rei ko je to. U ovakvom stanju mi
emo samo, da tako kaem, aplaudirati pojedincima, primjerima
kao to je Agrojapra i nekim drugim, ali konani rezultat sigurno
nee biti dobar.

57

Mileva Tui,
diplomirani inenjer poljoprivrede

Uskladiti prozvodnju sa
potrebama trita

rago mi je to smo po drugi put ovdje u ovom kraju okupljeni oko PZ Agrojapra i to se ovaj skup odrava sa toliko elje i elana. U to ime pozdravljam domaina i sve okupljene danas ovdje.
Tema ovog okruglog stola danas je vana za ovo mjesto, za cijelu privredu a pogotovo za nae zadrugarstvo.
Danas, kada u naem drutvu svega vie ima nego trita i organizacije za individualnog proizvoaa kada se u selu osjea siromatvo, nedostatak proizvodnje i otkupa, ovaj skup i ova tema
mogu imati presudan znaaj.
Moj prijedlog je da definiemo sljedee.
58

1. Koje trite mi imamo i za koje proizvode imamo kupce?

2. Koje su to koliine i gdje ih treba proizvoditi?
3. ta je uloga zadruga i koji su podsticaji za njih potrebni?
4. Kako stvoriti bogato selo?
1. Ako definiemo uslove trita stvoriemo kvalitetan prostor
za rad i imaemo svi odreene smjernice i neemo se gubiti u poslovima koje treba da organizuje neko drugi.
Ne moe npr. zadruga koja pokriva odreeni broj sela raditi i
na razvoju, i na proizvodnji, i traiti trite i sve drugo, a da nam
institucije koje postoje upravo za to i koje su dobro plaene, slabo
pomau ili ne pomau nikako.
Trebalo bi da nai proizvodi imaju plasman i pristup u svim
trnim centrima i drugim prodajnim prostorima (to nije nimalo
lako jer se prvo mora postii traeni kvalitet) a da pri tome ne plaamo razne bonuse, kotizacije i sl. To je veliko optereenje i uguie svakog potenog proizvoaa.
Konkretno, moj predlog je da treba zaduiti osobe ili postojee
ustanove da u odreenom roku ispitaju trite i predloe u kom
smjeru pokretati proizvodnju u tom i tom kraju, zadruzi, regiji i sl.
2. Posle pronalaenja kupaca, odnosno trita, uraditi elaborat za svaku regiju, lokalnu zajednicu, zadrugu, te ispitati postojee
resurse i kapacitete u zadruzi, lokalnoj zajednici, regiji pa i ire, te
procijeniti potrebni podsticaj drutva, da to sve ima smisla i da
zaivi.
Obavezno utvrditi koliine koje su potrebne tritu da se ne
stvaraju bespotrebni vikovi, utvrditi ta je sve potrebno (koja tehnologija) da bi se odrao traeni kontinuitet proizvoda na tritu, i
definisati proizvodne zone regije posmatrajui klimatske, ekoloke i druge parametre.
3. Definisati ulogu zadruge, koliko je tu ona vana i potrebna,
koliki doprinos drutvo treba da prui u kapitalu, strunim i kreativnim idejama, koji broj obrazovanih ljudi treba u oblasti zadrugarstva i poljoprivrede, kako bi se mogli sprovesti u djelo traeni
zadaci.
|

59

Smatram da uloga zadruge mora biti velika i da je to jedini

oblik privrednog subjekta koji ima zakonom propisanu organizaciju, i da kao takva ima mo upravljanja selom, proizvodnjom na selu
i svim vidovima otkupa seoskih proizvoda. Ali osjea se veliko neznanje i kod strunih ljudi kada se objanjava ta je to zadruga i to
je toliko vana. Smatraju da je ona samo udruenje, da je nevladin
sektor, da ulaganje u zadruge nema neke svrhe i da sve treba privatizovati i sl.
Pitam se odakle potie toliko neznanje tih ljudi? Ako zadruga
u ovom sistemu ne moe funkcionisati, ta to oni predlau da je
pametno kao zamjena, osim likvidacije i steaja sve do konanog
unitenja.
Predlaem:
da se u sve poljoprivredne kole uvede predmet - Poljoprivredno zadrugarstvo- a na fakultetima da to bude obavezan
ispit;
da se sektor izbori da sve optine u svojim budetima za
narednu godinu planiraju sredstva za pomo u realizaciji
plana proizvodnje u zadrugama;
da Ministarstvo poljoprivrede planira sredstva u budetu
RS i za razvoj zadrugarstva i zadruni savez RS;
da se vei broj strunih ljudi, ali na teret npr. optine, ministarstva, privredne komore ili neke druge ustanove,
uputi u zadruge sa zadatkom da rade na razvoju sela, lokalne zajednice i sl.
4. Kada se rijee prethodni prijedlozi, tada e i selo dobiti drugu dimenziju razvoja, stvorie se sigurna usmjerenja razvoja poljoprivrede, siguran plasman na odreena trita i dr.
Smatram da nisam nikog povrijedila ovom diskusijom, i da nisam nita nepoznato rekla a to nije ve vieno u zadrugama u
ranijem sistemu kada smo bili razvijeni i kada su zadruge bile glavni nukleus drutva.

60

RIJE UESNIKA, DOMAINA I GOSTIJU

Na dobro odabranom putu

a sajmu u Donjim Agiima uestvovalo je 15 domaih izlagaa, meu kojima 10 poljoprivrednih zadruga, tri udruenja i dva privatna preduzea. Sajam je otvorio Miljan
Erbez, savjetnik Ministra poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
u Vladi RS, koji je istakao da Republika Srpska ima znaajan potencijal za bri razvoj poljoprivrede, posebno za proizvodnju zdrave hrane. On je posebno pohvalio domaina Agrojapru za prodor
na trite sa nekoliko proizvoda zdrave hrane kao to su hladno
cijeena ulja od bundevinog i suncokretovog sjemena. Na sajmu je
odran okrugli sto, a tema je bila: Priprema zadruga za nastup i
osvajanje domaeg i stranog trita.

61

Novi trini odnosi

ema je izabrana kao aktuelan problem za zadrune proizvode i proizvode zdrave hrane, jer je ocjenjeno da je plasman
faktiki, najslabija karika u tom procesu.U svom uvodnom
izlaganju pomenula sam osnovne elemente neophodne za uspjeh
nekog proizvoda na tritu, a to su instrumenti marketing miksa:
proizvod, cijena, distribucija i promocija. Ovo je prilika da za svaki
od tih instrumenata istaknemo probleme koji su aktuelni. Kad je u
pitanju proizvodnja, jedan od problema je neustaljen kvalitet, nestardardizovan proces proizvodnje, nedovoljne koliine. Kad su u
pitanju cijene, problem je u velikom uvozu robe i nemogunosti da
se na to na adekvatan nain utie, skupa proizvodnja koja ve u
startu diktira vee cijene i nedovoljne subvencije drave. Kad je u
pitanju promocija problemi su takoe to promocija generalno
nije prepoznata kao vaan instrument, a stvaranje svijesti kod potroaa, posebno buduih potroaa o zdravom nainu ivota i kupovini zdravih proizvoda, kljuan je element za uspjeh ovih proizvoda na tritu budunosti...Tu je jo nekoliko pojedinosti, na
primjer, da bi na pijacama trebalo odvojiti prostore, odnosno da se
sve to drugaije regulie. Na pijacama bi trebalo da bude jedan
kutak ili neki odjeljak, odnosno dio pijace, samo za istinski zdravu
hranu i ono to je prirodno. To je jedan od naih prijedloga, znai,
kad smo razgovarali o problemima na lokalnom nivou, pokuali
smo biti konstruktivni. Prijedlog sam uputila lokalnim zajednicama koje su vlasnici javnih preduzea, trnica i pijaca da odvoje jedan dio tog prostora namjenjen direktnim proizvoaima domae
hrane, domaih proizvoda i zadrunih proizvoda. Tako bi se izbjegli nakupci koji uzimaju visoke mare prisvajaju znaajan dio dobiti od individualnih proizvoaa. Ovo je svakako mogue uraditi,
nadam se da emo idue godine, kada se ponovo vidimo na ovom
mjestu, razgovarati o realizovanoj ideji u optinama ove nae regije. I na kraju, da zakljuim da uspjeh nije nemogu ako na umu
imamo sve to ini na domain zadruga Agrojapra i njen direktor Antoni. Ja im se zahvaljujem to su i nas animirali da budemo
62

jedan od organizatora u ovom dogaaju, a mi smo se kao Privredna

komora rado na poziv odazvali. Mislim da emo to i ubudue initi.
Dijana KOMOSAR,
uvodniar, rukovodilac kancelarije Podrune
privredne komore u Prijedoru

ansa za male

vo, drugi put sam uesnik sajma zadrugara, odnosno sajma

zdrave hrane u Donjim Agiima. Prvo bih estitao organizatoru na ovom skupu i mislim da ovakvih manifestacija treba
vie, posebno u naoj optini, ak i u gradu, da graani vide ta to
nai proizvoai mogu ponuditi iz prve ruke naem tritu. Mislim
da smo pokazali da moemo mnogo toga i mnogo vie nego to
mislimo. Sticajem okolnosti ja imam ovih dana i studente na prak|

63

si, koji su sa zadovoljstvom prihvatili da idu sa mnom na sajam i

koji su se pokazali kao veoma dobri. I po tome se, kao i po proizvodima, ovaj moj tand pokazao i prikazao kao tand budunosti.
Mladi, ti nai budui kadrovi, koji e za godinu-dvije dobiti diplome inenjera i poljoprivrednih strunjaka, garancija su nae budunosti, oni nas mogu uvesti u Evropsku uniju jer imaju snage i
pameti evropski razmiljati i doticati te ve znane standarde. A mi,
moja i generacije koje su na izmaku, iskustvom i drugim saznanjima, moemo im biti od koristi, kao, uostalom, ova i sline smotre
svega to proizvodimo, stvaramo, radimo i emu stremimo... A tu
je, prije svega, zdrava hrana. Jer, pitanje koliko je naa hrana
zdrava veoma je dobro. Mislim da mi i ne znamo proizvoditi drugaiju nego samo zdravu hranu za razliku od zemalja u okruenju.
Te zemlje previe koriste pesticide, fungicide, insekticide za razliku od nas, a mi se idalje bavimo proizvodnjom povra na tradicionalni nain i to je jedan od najzdravijih naina.Evo, pomalo se
Evropa okree slinoj vrsti proizvodnje.
Miroslav ULI,
proizvoa iz Donjih Rakana

64

Znati ta se hoe

vo je izuzetna manifestacija. Od prije nekoliko godina proizvodim sir od kozijeg mlijeka ali ga nisam imao prilike gdje
pokazati, jer moje proizvodne koliine nisu takve da moguda uestvujem na velikim sajmovima hrane i prehrambenih proizvoda. Zato je ovo za mene velika prilika, kao to je znaajna injenica da najvei kupac mog proizvoda jeste, upravo, Agrojapra.
Moram da kaem da je zadruga ne samo preporodila selo, nego mu
dala posve nove proizvodne podsticaje, odvajajui ga od nekih zaostalih, tradicionalnih. Savremenost je prava stvar i u to se, evo, uklapa ova i ovake smotre koje nam pruaju priliku potpunog pokazivanja i prezentovanja. U kozijem mlijeku je, na primjer, u samo jednoj
ai 32 posto preporuene dnevne doze kalcija, pa se ono preporuuje naroito djeci i starijima. Koziji sir karakterie laka svarljivost,
jaa imunitet i bogat je izvor minerala, snaan je faktor u obnovi
plunih stanica. Tu je jo sijaset vrijednosti u mlijeku i siru od koza.
Ljuban GORONJA,
proizvoa sira

Interesovanje je veliko

dlini su utisci o sajmu, vidite koliko je izlagaa, kako je

raznovrsna poljoprivredna proizvodnja i gotovi proizvodi
koji su izloeni. Osim toga, ovo je smotra i zadrunog i ruralnog stvaralatva, znai nisu samo poljoprivredni proizvodi,
nego i sve ono to se proizvodi na selu. Ovdje je jedan prekrasan
proizvoa buradi i drvenih alatki. Pa tu su narodne rukotvorine,
proizvodi udruenja ena iz Prijedora, Novog Grada i Banjaluke i
sijaset drugih proizvoda koji se mogu raditi na selu, to govori da
je ogromno bogastvo, prirodno i ljudsko, na ruralnim podrujima
koje nije adekvatno iskoriteno... Dodau jo i to da je sajam u Do|

65

njim Agiima pobudio veliko interesovanje graana koji su imali

priliku da degustiraju zdravu hranu, ali i da kupe izvjesne koliine
za svoje kune potrebe. Na kraju su se uesnici okruglog stola i
sajma u Donjim Agiima rastali uz pozdrave, do idueg sajma, a i
sveznanu maksimu proizvodimo i kupujmo domae.
Milovan ANTONI,
domain, direktor Agrojapre

Stvoriti trini ambijent

redstavljam zadrugu Gornji Ribnik. Ovo su moji zadrugari, vidite da smo doli u veem broju. Mi danas elimo da nastupimo sa jednim boljim, kvalitetnijim sistemom i nainom nego
do sada, jer imamo ta da pokaemo. Vidite, tand je pun naih proizvoda, mi to sve proizvodimo u vlastitim objektima, vlastitom tehnologijom. Ovo je slatko od malina, imamo dem od malina, dem
od kupina, imamo liker od malina, liker od nekih ljekovitih trava,
kupinovo vino, sok od malina, sok od kupina, rakiju od kupina i vidite peciva koja mi proizvodimo iskljuivo u naoj kuhinji i naem
rastoranu. Sve to dosad smo radili u manjim koliinama, jer svi ovi
nai proizvodi nemaju dugu tradiciju, najstariji proizvod je tri godine star. Mi smo to sve do sada prodavali u naim domaim trnicama, najee u Ribniku, Mrkonji Gradu, Banjaluci. Meutim, mi
nismo zadovoljni tim, mi elimo proirenje. Upravo danas, upravo
dananji skup je posveen prometu i trgovini i mi elimo da nas sa
aspekta i graanstva, sa aspekta svih institucija, Privredne komore,
resornog ministarstva, lokalne zajednice, da se nai proizvodi nau
u svim trnim centrima, u svim prodavnicama i da budemo mi ti koji
stvarno radimo i stvaramo, znai da imamo trite, da moemo od
tog trita da zaradimo. Do sada smo to ostvarivali, a nadam se da
emo odsad jo bolje.
Mileva TUI,
Gornji Ribnik
66

Da radi svako svoj posao

adruni savez Republike Srpske i ove godine, kao i prole,

podrao je organizaciju manifestacije, s tim to je prole godine bila pod nazivom Prvi sajam zadrunih proizvoda RS,
a ove godine je smotra samo u regiji Banjaluka. Zadruni savez
podrava sve aktivnosti ove zadruge, kao to sam napomenuo na
okruglom stolu ova zadruga je za primjer, jedna od najuspjenijih zadruga u RS, i mi podravamo posao ove zadruge koja ide svakim danom naprijed i u okviru toga je i odravanje ove manifestacije. Mi smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo, meutim, ni Zadruni savez, ni zadruge ne mogu same rijeiti tolike problem
znai moramo to rjeavati kroz koordinaciju sa dravnim organima, naunim institucijama a u cilju zaokruenja institucionog
okvira za rad poljoprivrednih zadruga i organizacija. Znai, tek nakon ureenja institucionalnih okvira i stvarne, a ne deklarativne
podrke zadrunom sektoru, zadruga e zauzeti i postati nosilac
razvoja poljoprivredne proizvodnje, odnosno razvoja sela i ruralnog podruja. Mi u zadrunom sektoru vidimo svoju priliku u proizvodnji zdrave i organske hrane. Meutim, opet napominjem da
sami tu ne moemo nita rijeiti. Mi imamo resurse i kapacitete,
znai samo treba institucionalno zaokruiti uslove i da zajedno sa
resornim ministarstvom i drugim institucijama idemo u razvoj organske proizvodnje i proizvodnje zdrave hrane.
Rajko KULAGA,
predsjednik Zadrunog saveza RS

67

Bitka za domae
proizvodnju i trite

ahvaljujem se organizatoru koji nam je priutio ovako lijep i

ugodan boravak u njihovom krugu, u prelijepim Donjim
Agiima, u srcu japranske doline. Danas imamo priliku da
izloimo nae proizvode ovdje na tandu a to su etiri vrste hrane
za pele, satna osnova, livadski med, bagremov med i lipov med.
Med je, uglavnom, sa prostora nae optine od naih kooperanata
i naih proizvoaa. I kao to je reeno na okruglom stolu, moraju
se neki radikalni potezi povui da bi bila to uspjenija proizvodnja. Mi uspijemo proizvesti proizvod, ali ga je teko prodati. Znai,
moramo zatititi domai prozvod, nae trite, uvesti tu reda. Moramo uvesti reda u uvoz, jer ne moemo uvoziti robu i prodavati
istu robu koju mi proizvodimo po povoljnim cijenama, a ne znamo
kakvog je kvaliteta. Naa roba je ista, zdravog kvaliteta i sa naih
podruja. Ona znana prodajmo domae, kupujmo domae danas esto izgovarana na tom tematskom razgovoru o marketingu i
tritu na ovom sajmu treba da obvlada naom svijeu.
Marinko KOSTADINOVI,
Agrouna, Donje Vodievo

68

ZADRUGE, UDRUENJA, DRUTVA I POJEDINCI

Uesnici sajma

PZ Agrojapra Donji Agii

Opta poljoprivredna zadruga Popovac elinac;
Plodovi sela Udruenje ena, Novi Grad;
Udruenje ena Duga Banjaluka;
Agrouna Donje Vodievo;
Skugrianka Skugri, Modria;
Sinia Goronja Vranovica;
Gornji Ribnik iz Ribnika;
Udruenje pelara Novi Grad Novi Grad;
Cvijee i povre uli Donji Rakani;
Slobodanka i Mladen Oljaa, povrtari Donja Dragotinja;
Slobodan Kos, bavar Kostajnica;
ZZ Obudovac iz Obudovca kod amca;
Liva Aleksandrovac, Laktai;
PZ VIP Krajina Mahovljani,Laktai;
Udruenje ena Teodora Prijedor.

69

Agrojapra
sinonim zadrugarstva

Z Agrojapra, Donji Agii, osnovana je 2000. godine s ciljem obnove i razvoja poljoprivredne proizvodnje, te sopstvene prerade i plasmana na trite. Ima 255 lanova i 23
zaposlena, vlastite zadrune objekte, poljoprivrednu apoteku, pogon za proizvodnju bundevinog i suncokretovog ulja, mini suaru,
mini hladnjau, vodenicu na rijeci Japri, restoran, benzinsku pumpu i mini market. Ostale djelatnosti zadruge su obnova mlijenog
govedarstva i otkup mlijeka, podsticanje proizvodnje voa, povra
i bundevinih sjemenki.
U 2007. godini pojavili smo se na tritu sa deset sopstvenih
finalnih proizvoda: djevianskim uljem od bundevinog sjemena
hladno cijeenim, suncokretovim uljem hladno cijeenim, salatnim uljem, integralnim peninim branom, integralnim raenim
70

branom, domaim kukuruznim branom, branom od bundevinog sjemena, bundevine sjemenke prene, bundevine sjemenke
sirove i podgrmeka suva ljiva. PZ Agrojapra je tokom 2007 i
2008. godine osvojila vie zlatnih medalja i posebnih sajamskih
priznanja za kvalitet svojih proizvoda.
U 2009. godini Agrojapra je ponovo zablistala na Meunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu i osvojila zapaena priznanja: postala je AMPION KVALITETA U GRUPI HLADNO CIJEENIH ULJA za suncokretovo ulje hladno cijeeno i vlasnik
VELIKE ZLATNE MEDALJE za kvalitet djevianskog ulja od bundevinog sjemena. Imali smo zapaen nastup i u Frankfurtu na Majni
na Meunarodnom sajmu zdrave harne u novembru 2009. godine.
Agrojapra je 4. jula 2010. godine bila domain Prvog sajma
zadrunih proizvoda RS. Tim povodom u novoizgraenom zadrunom domu puten je u rad centar za edukaciju, etno muzejska postavka i izloba o razvoju zadrugarstva u dolini Japre. Krajem
2011. godine izili smo na trite sa jo dva proizvoda zdrave hrane
ipsom od jabuke i heljdinim integralnim branom. Agrojapra
je 23. jula 2010. godine bila domain nove manifestacije Sajma
zadugarstva i zdrave hrane.

71

OSNOVNA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POPOVAC, ELINAC

Mladi o sebi i za sebe

rvi put na sajmu u Donjim Agiima se predstavila i OPZ Popovac, koja je osnovana 2008. godine sa osnovnim ciljem
da mlade ljude zadri na selu, kroz konkretne programe poljoprivredne proizvodnje. Zadrugu je osnovalo desetak ljudi, udruenih, koliko je i ovdje danas zadrugara. Oslonjeni su na povrtarstvo u plastenikoj proizvodnji na oko 1.200 kvadratnih metara
proizvodnog prostora. Ove godine u svojim plastenicima su uzgajali papariku, krastavac, paradajz i jo neke povrtarske proizvode.
Tu su, naravno, jo neki poljoprivredni proizvodi kao dopuna
osnovnoj djelatnosti.
Nas deset prije tri godine smo shvatili da smo jai ako se
udruimo pa smo uspjeli da kroz kreditna sredstva nabavimo balirku za sijeno i bera za kukuruz kojim vrimo usluge i drugim
72

poljoprivrednim proizvoaima. to se tie povrtarske proizvodnje, ova godina je bila prosjena, mi smo zadovoljni prinosom s
obzirom na to da nemamo iskustvo i vjerujemo da e proizvodnja
ubudue biti i vea i kvalitetnija. Posijali smo ove godine i dva
hektara kukuruza, a planiramo da tom kulturom sijemo daleko
vee povrine. Velika je prednost to ima dovoljno zemlje za ratarsku proizvodnju u koju planiramo postepeno ulaziti kae direktor zadruge Marinko Srdi. On dodaje da je njegova zadruga poastvovana pozivom da svoje proizvode, posebno povrtlarske, izloi u
Donjim Agiima i dodaje da su ovakvi sajmovi dobrodoli jer se na
njima ljudi meusobno upoznaju i razmijenjuju saznanja i iskustva.
Postoji velika ansa za prozvodnju povra i mi imamo najmeru da je proirujemo jer nam je u blizini veliko trite banjaluke regije, a saznanje da se za potrebe stanovnitva Republike Srpske uvezu velike koliine povra daje nadu da na tom tritu ima
mjesta za sve korektne proizvoae dodaje Srdi.

73

UDRUENJE ENA PLODOVI SELA, NOVI GRAD

Ouvanje i revitalizacija
obiaja i kulture

a manifestaciji Dani zadrugarastva Dani zdrave hrane

predstavilo se i Udruenje ena Plodovi sela iz Novog
Grada, koje se od osnivanja ukljuuje u promociju proizvodnje i ivota na selu. lanice ovog mladog udruenja na svom
bogato ureenom tandu su izloile proizvode svog domainstva i
upoznale posjetioce sajma sa aktivnostima. To je prvo udruenje
formirano na podruju ove optine, koje okuplja ene sa sela sa
ciljem popravljanja njihovog ekonomskog i drutvenog poloaja.
Osnovano je u avgustu 2010. godine i trenutno ima 15 lanica ija
domainstva najvei dio prihoda ostvaruju iz poljoprivredne proizvodnje.

74

 ene sa sela, iako viestruko optereene brojnim i tekim

poslovima koji se odnose na brigu o porodici, ije su potrebe vrlo
esto potpuno zanemarene, pokrenule su inicijativu da zajednikim idejama i stavom nau rjeenje za dobrobit svih i ljepi i ugodniji ivot. Njihova inicijativa je naila na veliku podrku Optine
Novi Grad, koja im je pomogla da se registruju i nabave osnovna
sredstva za rad. Opredjeljenje ovog udruenja je da svojim aktivnostima daju doprinos ouvanju tradicije, porodice, da stvore bolje
uslove ivota u svojim sredinama, te da na taj nain motiviu mlade da ostanu na selu. Ove ene su znaajan nosilac ruralnog razvoja i naih sela, ali i nae oprine - rekla je Olivera Popovi, lanica,
zaposlena u Odjeljenju za privredu i drutvene djelatnosti optinske administracije.
lanice udruenja napominju da su vrlo zadovoljne prvom godinom rada svog udruenja i ubijeene su da e iz godine u godinu
rezultati biti bolji a lanstvo u Udruenju biti brojnije. A to se tie
planova kau da e Plodovi sela uskoro biti prepoznatljivi na irem podruju po tome to kulturu i obiaje ne samo uvaju ve je
i revitaliziraju, to je za svaku pohvalu.

75

UDRUENJE ENA DUGA BANJALUKA

uvari narodne due

ee na sajmu je uzelo i Udruenje ena Duga sa proizvodima svoje vrlo agilne i bogate radionice u kojoj se
ostvaruju najraznovrsniji radovi, od tkanja, heklanja, do
trikanja i veza. Ovo udruenje je 2011. godine prepoznato kao
udruenje od interesa za grad Banjaluku i dobilo je Plaketu grada
za svoju dvodecenijsku aktivnost i humanitarni rad. Iako djeluje
od 1992. godine kao udruenje ene pomau rtvama rata Duga,
sudski je registrovano i ozvanieno tek 1995. kao prva nevladina
organizacija. Kroz svoje psihosocijalne programe organizuje i
osmiljava razne vidove pomoi enama i njihovim porodicama.
Danas je to podrka ekonomskom osnaivanju ena i njihovih porodica kroz rad, uenje i druenje.
76

 U 2012. godini nae udruenje planira vie od 7.000 usluga i

to u domenima socijalne zatite (psiho-socijalna pomo, radna rehabilitacija sa ekonomskom podrkom, svakodnevno prikupljanje
i podjela humanitarne pomoi i vanredne humanitarne akcije),
kulture i tradicionalnih zanata a to je izrada i uvanje tradicionalnih rukotvorina u sopstvenoj radionici, prenoenje znanja na mlade, podrci srodnim udruenjima u projektima podrke enama u
ruralnim sredinima u cilju razvijanja etno radionica, turizma i voenje etno galerije stalne izlobe i prodaja suvenira, organizovanje etno veeri, doek stranih i domaih turista, edukaciji lanica
uz uee na seminarima i radionicama u vezi sa aktuelnim temama za nevladine organizacije. Duga daje podrku jaanju uloge
ene i njene porodice u drutvu, kao i ostvarivanju ljudskih i graanskih prava, stremei stvaranju boljih i humanijih uslova u cilju
smanjenja siromatva i uvanju tradicionalnih vrijednosti rekla
je Galina Marjanovi, predsjednica ovog udruenja.
Duga je povezala ugodno sa korisnim tako da je izraujui
rune radove i etno suvenire dobila jednu novu misiju u svom programu, a to je ouvanje tradicionalne narodne kulture i prenoenje
izvornih znanja i vjetina na mlae generacije. esto organizuje i
zabavno-edukativne i kulturne programe za djecu i omladinu, te
uestvuje na mnogobrojnim turistikim manifestacijama kod nas i
u svijetu.

77

OPTA ZEMLJORADNIKA ZADRUGA AGROUNA, DONJE VODIEVO

Potkozarje kao stvoreno za

poljoprivredu
Na drugom zadrunom sajmu u Donjim Agiima uspjeno se
predstavila i Opta zemljoradnika zadruga Agrouna iz Donjeg
Vodieva. Ovu danas uspjenu zadrugu je osnovalo osam uglednih
domaina ovog lijepog potkozarskog sela oktobra 2005. godine .
Nalazimo se u plemenitom, pitomom dijelu Potkozarja, ija
prostranstva obuhvataju 190 kvadratnih kilometara povrine netaknute prirode na nadmorskoj visini izmeu 150 i 461 metra, a
neizmerno je bogatstvom potocima i izvorima zdrave pitke vode.
Ovo podruje idealno je za razvoj poljoprivredne proizvodnje, a
posebnu prednost prua razvijena stoarska proizvodnja koja je
izvor organskog ubriva i samim tim glavni faktor uzgoja ekolo78

kih proizvoda. Na ovom sajmu, koji svesrdno podravamo, mi smo

se predstavili hranom za pele, satnim osnovama i novim pakovanjima meda. Iako je ova godina bila vrlo slaba za proizvoae meda
i pelinjih proizvoda, mi se nadamo da nee opasti broj pelinjih
drutava u naoj zadruzi rekao je direktor zadruge, Marinko Kostadinovi.
Raznovrsna je i bogata proizvodna aktivnost zadruge, Agrouna.
Prole godine smo izvezli oko 100 tona jabuka iz naih vonjaka, a plan za ovu godinu je dvostruko vei . Na naem podruju
ivi 4.000 stanovnika u 1.316 domainstava, odnosno u osam sela,
meu kojima je sada 130 zadrugara. Uz pomo naih partnera realizujemo i kreiramo nove projekte u svrhu renesanse zadrunog
modela koji svojim aktivnostima u potpunosti stavlja u funkciju
seljaka da bi to kvalitetnije i bolje ivio, i djeluje u pravcu otvaranje novih radnih mjesta i napretku nae zajednice dodaje Kostadinovi.

79

OSNOVNA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SKUGRIANKA,

SKUGRI MODRIA

Budunost ve zagarantovana

voje mjesto i na drugom kao i na prvom sajmu zadrunih

proizvoda zauzela je i OPZSkugrianka iz modrikog sela
Skugri. Zadruga je osnovana 8.2.2008. godine.
Spoznavi sve prednosti zadrugarstva i udruivanja, osnivai
Skugrianke, est drugara, prijatelja i roaka, odluili su se na
jedan smion i hrabar korak s poetka 2008. godine, svjesni injenice da je svaki poetak veoma teak. Svoje proizvode pokazali su i
na prologodinjoj, ali i ovogodinjoj sajamskoj manifestaciji u Donjim Agiima. Iako su svi bili ozbiljni poljoprivredni proizvoai, i
posjedovali oko 30 hektara vlastitog obradivog zemljita i svu neophodnu mehanizaciju za obradu daleko veih povrina, strahovalo se od budunosti koja se za kratko pokazala vrlo uspjenom.
80

 Posjedujemo oko pet hektara zasada ljive i oko jedan i po

hektar jabuke u intenzivnom zasadu. Od 2008. koristimo i 57 hektara zemljita u zakupu od Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede Vlade RS koje smo dobili na rok od osam godina, kao i jo
oko pet hektara zakupa od fizikih lica. Na zakupljenom, a i veem
dijelu vlastitog zemljita, proizvodimo skoro sve ratarske kulture:
kukuruz, penicu, jeam, ovas, tritikale, soju, djeteline, trave, a od
ove godine i eernu repu. Sva ova proizvodnja je temelj za jednu
ozbiljnu stoarsku proizvodnju. Pred nama su brojni izazovi a vrijedni zadrugari su spremni da se sa svim problemima uhvate u
kotac i ubijeeni su da e ih uspijeno rijeiti i i odgovoriti izazovu koji je pred njima rekao je Simo Novakovi, direktor zadruge.
Direktor zadruge kae da veliku podrku imaju i od Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, a
sve pohvale upuuju i Zadrunom savezu, te organima lokalne zajednice i vjeruju da e svi zajedno omoguiti da ovakvi subjekti
postanu vaan faktor u poljoprivrednoj proizvodnj modrikog kraja a i ire.

81

SINIA GORONJA, PROIZVOA KOZIJEG SIRA, VRANOVICA

Novi ukus kozjeg sira

omainstvo vrijednog poljoprivrednika Sinie Goronje

usredsreeno je na poljoprivrednu proizvodnju, a u posljednje vrijeme se spacijalizuje za proizvodnju kozijeg sira.
Iako je tek na poetku, ono to je pokazao na sajmu zaista obeava
da e, koliko sutra, ovo njemu i njegovim najbliima postati znaajna proizvodnja. Ovladao je nainom, spoznao vrline uzgoja
koza, sada ve uveliko zna sve o kozijem mlijeku, kao i o obnavljanju stada. Ne krije da mu upravo Agrojapra mnogo znai, gdje
plasira najvee koliine svojih proizvoida.
Nemam rijei hvale na raun direktora Antonia i Agrojapre, ali i svih tamo zaposlenih, koji nas doekuju i primaju kao
svoje najblie. Ja imam tek dvadesetak koza, nedavno sam poeo
ovaj posao, nastavljajui tradiciju koja je negda ovdje bila uteme82

ljena, ali je u prolosti prekinuta jer su koze bile zabranjene. Sada

ih obnavljam i trudim se da ovladam svim tim vjetinama pravljenja sira, brinui prvenstveno o stadu koza, o mlijeku i drugome.
Sir prodajem po 20 km za kilogram i za sada, ini se, ima budunosti mada je ovo tek poetak veli Goronja.
Ovi su krajevi kao stvoreni za ovakve i sline poduhvate i svako onaj ko se osmjeli, poput porodice Goronja, te krenu s nastavljanjem neke nae davnanje tradicije, posigurno je da e nai naina da u tom uspiju.
Ni sanjao nisam da u jednog dana uestvovati na ovakvoj
znaajnoj manifestaciji kakva je ova smotra zadrugarstva, proizvoda zdrave hrane i ostalog iz domena poljoprivrede i sela. Ali, mi se
ponosimo svojim proizvodom jer smo na nivo sa ostalima. Nema
ta, trudiu se da i ubudue budem svake godine tu, na sajmu, i da
proirujem i bogatim svoju proizvodnju dodaje Sinia Goronja.
Zaista ga je bilo lijepo vidjeti, skupa sa svim propagandnim
materijalom, za nevelikim tandom sa proizvodima od kozijeg mlijeka, prvenstveno sa sirom. Ve sutra tand e mu biti iri, bogatiji i sa raznovrsnijom proizvodnjom.

83

ZEMLJORADNIKA ZADRUGA GORNJI RIBNIK, RIBNIK

Od ribarstva do malinarstva

emljoradnika zadruga Gornji Ribnik je osnovana davne

1949. godine a osnovala ju je grupa seljaka i tada je ona nosila naziv Seljaka zemljoradnika zadruga. Od 1957. godine nosi naziv Zemljoradnika zadruga Gornji Ribnik i pod tim
nazivom postoji do danas. Njena osnovna djelatnost na poetku
bila je trgovina i ugostiteljstvo, a danas je to ribarstvo i poljoprivredna proizvodnja u najirem smislu.
Koritenjem vlastitih resursa kao to je rijeka Ribnik, prije
20 godina zadruga je podigla ribogojilite kapaciteta 500 tona pastrmke godinje. Ribnjak je jedan od najsavremenijih i najveih
ovakvog tipa na podruju ne samo Republike Srpske ve i cijele
Bosne i Hercegovine. Bavimo se i voarstvom, imamo zasade jagodiastog voa u povrini od etiri hektara sa stalnom tendencijom

84

irenja, kako na vlastitim parcelama, tako i u kooperaciji sa zainteresovanim graanima. Renovirali smo stari objekat magacina u
Rastoci, koji je bio izgubio svaku graevinsku vrijednost a danas je
u njemu moderna farma brojlera, dok je objekat stare prodavnice
adaptiran u klaonicu koja sada zadovoljava klanje peradi, iako je
jo u fazi izgradnje veli v.d. direktora Bogdan Stupar, mladi poljoprivredni strunjak. Zadruga ima i jednu manju hladnjau kapaciteta 50 metara kubnih, a u procesu izgradnje je jo jedna vea,
kapaciteta 70 metara kubnih. Imamo i restoran drutvene ishrane,
otkupnu stanicu, poljoprivrednu apoteku, salon namjetaja i mali
mainski park.
U zadruzi je zaposleno 20 radnika u stalnom radnom odnosu. Sa gajenjem jagodiastog voa poeli smo 2005. godine kada
smo u saradnji sa optinom Ribnk pokrenuli prve pilot zasade i tu
je zemljoradnika zadruga prednjaila i bila uzor drugim proizvoaima jer im je predstavljala garant za otkup, a samim tim i sigurnost da i oni podignu svoje vlastite zasade kupine i maline. Od
tada, svake godine su se poveavali zasadi pod malinom i kupinom,
tako da danas imamo preko 20 kooperanata i vlastite zasade od
preko jednog hektara dodaje Stupar.
U zadruzi su prije dvije godine poeli sa eksperimentalnom
proizvodnjom vina od kupine i likera od maline, i oba su proizvoda
naila na dobre ocjene od strane potroaa. Svake godine se poveava a i modermnizuje proizvodnju vina i poveavaju se kapaciteti.
Rod maline je ove godine bio znaajno manji od oekivanog jer je
u toku zime usled mraza dolo do izmrzavanja rodnih pupoljaka
maline.

85

DRUTVO PELARA NOVI GRAD, NOVI GRAD

Pelari se polako roje

rutvo pelara Novi Grad je osnovano 1997. godine radi

lakeg ostvarivanja prava naih pelara u institucijama
drutva, kao i drugim organizacijama iz oblasti pelarstva.
Posebno je vano to to je u posljednjih nekoliko godina obezbijeen podsticaj za pelare od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Vlade RS, optinske administracije Novi
Grad. Drutvo trenutno broji 47 lanova, koji u svom posjedu imaju oko 3.500 pelinjih drutava, a ulanjeno je u Savez udruenja
pelara Republike Srpske.
Drutvo se finansira iskljuivo iz lanarine naih lanova.
Do sada smo realizovali projekat pomoi malim pelarima i pelarima poetnicima, a pomo se sastojala u nabavci opreme, pelinjih drutava i edukaciji iz oblasti pelarstva. Sa organizacijom
Farma iz Sarajeva realizovali smo dva besplatna predavanja a
86

oekujemo da e se u narednom periodu nastaviti saradnja sa

ovom organizacijom veli predsjednik Milo Odi.
Dalji planovi Drutva su omasovljenje i realizacija programa
meugranine saradnje sa ciljem obezbjeenja sredstava iz IP fondova Evropske unije, obezbjeenje otkupa meda i drugih pelinjih
proizvoda.
Moramo jaati saradnju sa institucijama u Republici Srpskoj
i potencijalnim donatorima, te dati pun doprinos organizovanju
rada kole pelarstva. Strogo se moramo pridravati zakonskih
odredbi o pelarstvu i razvijati saradnju sa susjednim udruenjima, te uestvovati na manifestacijama pelarstva u naoj optini i
u bliem okruenju, ali i ovakvima kakva je ova u Donjim Agiima,
gdje smo prihvaeni ba kao svoji na svome i na tome se zahvaljujemo ljudima iz Agrojapre. Nas pelare Agrojapra je podrala i
povoljnim kreditima dodao je Odi.
Sve aktivnosti Drutva su uslovljene dobrom organizacijom,
spremnou svih pelara da daju svoj doprinos u realizaciji planskih dokumenata, primjenom zakonskih rjeenja iz ove oblasti i
spremnou dravnih institucija da materijalno podre i pomognu
pelarstvo shvatajui kolika je njegova vrijednost i potreba.

87

PORODICA ULI, PROIZVOAI CVIJEA, POVRA I RASADA, DONJI RAKANI

Stopa po stopa naprijed

eliku panju na sajmu u Donjim Agiima privukao je i prekrasno ureeni tand na kojem je izloeno cvijee, povre i
sadnice etinara koje uspjeno proizvodi poljoprivredno
gazdinstvo uli iz Donjih Rakana kod Novog Grada. Prije petnaest godina Miroslav uli je poeo na pedeset metara kvadratnih
proizvodnju cvijea i povra u plasteniku. Iz godine u godinu poveavao je povrine i danas sadni materijal, povre i cvijee gaji na
preko hiljadu metara kvadratnih. Godinje proizvodi preko 1oo.
ooo komada sadnog materijala, i to na vrlo savremen nain, jednak
onome u Evropi i svijetu.
Ovdje smo izloili povre koje proizvodimo u plastenicima, a
to su paprika i paradajz ali i ono koje gajimo na otvorenom a to su
luk, lubenice, mrkva. Pored toga, tu je i cvijee koje takoe proi88

zvodimo, a posebno bih istakao i ukazao na sadnice etinara koje

su novost u naoj proizvodnji. Zadovoljni smo jer su sa nama danas
ovdje i etvoro studenata Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke,
koji na naem imanju obavljaju praktinu nastavu. Posjetioci se
mogu uvjeriti da smo i najljepi ali i najveseliji tand kazao je
uli.
elja ove vrijedne porodice je da uskoro njihova proizvodnja
dostigne 500 hiljada komada sadnog materijala to bi im dalo potpunu sigurnost i omoguilo da se sadanji sezonski radnici prime
u stalni radni odnos.
Usavravao sam se u ovoj proizvodnji i ve posjedujem dva
sertifikata za proizvodnju rasadnog materijala, ukrasnog drvea,
povra i cvijea. Mi u RS moemo proizvesti dovoljno sadnog materijala i cvijea za nae potrebe, mora se smanjiti uvoz ovih artikala i tako omoguiti da se postojea proizvodnja proiruje. Znamo
da iz inostranstva ulazi mnogo cvijea za ta se nepotrebno izdvajaju velika sredstva. Ukoliko bi podsticajnim mjerama nama bilo
pomognuto da se osavrenjavamo, taj uvoz bi bio eliminisan. Pratim sva tehnoloko-tehnika dostignua u proizvodnji kojom se
bavim i spreman sam odgovoriti na sve izazove kae Miroslav
uli.
Suprinici uli, Miroslav i Slavica, uglas kau da su vrlo sretni jer znaju da e ova prozvodnja i dalje biti zastupljena u njihovoj
porodici jer njihov sin Veljko je kao ivotno opredjeljenje izabrao
da se bavi proizvodnjom i sada je student Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci a ni kerki Miroslavi nisu mrski i nepoznati poslovi
oko proizvodnje cvijea i rasadnog materijala.

89

ZEMLJORADNIKA ZADRUGA LIVA, ALEKSANDROVAC

Primjer koji valja slijediti

ijepe i atraktivne proizvode na ovom sajmu izloila je i Zemljoradnika zadruga Liva iz Aleksandrovca kod Laktaa,
koja je osnovana 2006. iji je pokreta i jedan od osnivaa
Karitas biskupije Banjaluka. Na ovom podruju, u toku 2003. godine, Karitas biskupije Banjaluka je, uz pomo Karitasa Manotove,
Karitasa Italiana i drugih, izgradio talu sa propratnim objektima
kapaciteta 140 muznih grla, sa pomonim objektima za smjetaj
junica, teladi i tov bikova. Kompleks se prostire na povrini od oko
dva i po hektara, a ve sada je formirano matino stado od oko 150
grla, sa tendencijom proirenja. Rad na farmi se uspjeno odvija
ve skoro tri godine, sa primjenom svih svjetskih standarda, uz pomo razliitih kako domaih tako i meunarodnih strunih institucija. Posebna panja se poklanja proizvodnji mlijeka.
90

 Farma je poela raditi sa 48 steonih junica, kupljenih u vajcarskoj, koje su stigle pod kraj 2003. godine. U toku 2004. godine
kupljeno je jo 28 grla, rase crveni holtajn, porijeklom iz Njemake. Trenutno na farmi se nalazi 260 grla, razliitog uzrasta. Od
toga je oko 100 krava, na mui trenutno je oko 70 grla i dnevna
proizvodnja mlijeka se kree oko 1.700 litara. Zadruga samostalno
proizvodi i priplodni podmladak i trenutno ima oko 60 junica, razliite starosti. Bavimo se i tovom junadi, trenutno imamo oko 30
grla prosjene teine oko 450 kilograma vele u zadruzi.
Zadruga je 2007. godine od Vlade Republike Srpske dobila na
koncesiju 150 hektara zemljita, na 15 godina, i na tim povrinama proizvodi hranu za vlastite potrebe. Zadruga sarauje sa svim
relevantnim institucijama iz oblasti poljoprivredne proizvodnje
kako iz zemlje tako i iz inostranstva. Tu mislimo na agencije koje
rade u sastavu Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Vlade RS, Poljoprivredni fakultet i Poljoprivredni institut iz Banjaluke, Poljoprivredni fakultet iz Novog Sada (Srbija), Agenciju
za pruanje strunih usluga u stoarstvu iz Mantove (Italija), Mljekarsku udrugu iz Zagreba (Hrvatska), UTEC iz Bremena (Njemaka), te mljekare iz Bosne i Hercegovine.

91

SLOBODANKA I MLADEN OLJAA, POVRTARI, DONJA DRAGOTINJA

Za poetak sopstvenim
snagama

arenilo izlagakih sadraja na sajmu u Agrojapri posebnim

je uinio tand porodice Oljaa, Slobodanke i Mladena iz Donje Dragotinje, koji su izloili svoje povrtarske proizvode.
Bilo je tu svega i svaega to je u povrtarstvu u dospijevanju u vrijeme odravanja sajma, a posjetioci su se zadravali ispred tanda
i divili mnogobrojnim proizvodima koje su iylagai donijeli u zaista zamanim koliinama.
Kako smo mi na poetku ove proizvodnje, mada ona kod nas
u neto manjim koliinama traje godinama, ali intenzivno tek odnedavno, ipak, moramo kazati, da smo panjom posjetilaca oduevljeni. Organizatori su pokazali zaista veliko razumijevanje pri92

hvativi nas, a mi smo, vidite, u potpunosti opravdali to njihovo

prihvatanje nae proizvodnje. Znate, na ovim naim prostorima
povrtarstvo je proizvodnja za kod kue i ne ide se na trinu ponudu na emu bismo mi eljeli insistirati veli Mladen Oljaa.
Ovakva ureenost tanda uinila je da, zaista, bude prihvaen
i posjeen, a posebno to su i Oljae sa ovih prostora. Potkozarje i
Podgrme su njihova zaviajna odrednica, gdje povrtarstvo nije zanimanje, nego proizvodnja poslastica. A oni se, eto, osmjelili da
im ovo bude zanimanje.
Ima tu jo kojeega to proizvodimo i to emo ubudue forsirati iz prostog razloga to smo shvatili da se od poljoprivredne
proizvodnje, ako se hoe uporno i mnogo raditi, moe ivjeti. Zahvalni smo, zaista, organizatorima to su nam pruili priliku da
pokaemo svoju proizvodnju koju emo, vjerujte, u budunosti iriti i oploavati dodaje gospoa Slobodanka.
Oni su bili zaista neka vrsta osvjeenja sajma koji je, evo, ponovo na poetku a sigurno je da se na tome nee stati.

93

SLOBODAN KOS, BAVAR, KOSTAJNICA

Drvetu udahnuo duu

aista je mali broj ljudi koja se bavi pravljenjem fuija, kaca,

bavi i ostalih proizvoda ove vrste od drveta. Zbog toga je
prisustvo bavara Slobodanba Kosa na sajmu u Donjim Agiima izazvalo zaista veliko interesovanje svih, a naroito ljudi sa
seoskog, ruralnog podruja koje ovi proizvodi itekako interesuju.
Kos je, gle uda, na sajam dovezao vie bavi i buradi, a tand je
ranirao zanimljivim, sitnijim proizvodima, poev od ukrasnih buria do lijevaka i vodijera.
Ovo je posao koji se mora voljeti da bi rezultati bili onakvi
kakve oekuju prije svega oni koji to rade, a onda i svi kome je to
namijenjeno. Nema mnogo ljudi u ovo doba koji se ovim bave, pa
otud moja rabota ima itekako veliko interesovanje i odziv onih kojima je sve ovo to pravim namijenjeno. Kace i burad su prioritetni

94

proizvodi, ali tu je i sve ostalo to trite trai a pravi se na ovaj

nain i od drveta. Naravno da se bavim i ukrasnim rezbarstvom, ali
to je manje traeno, a i skupo je pa nije od velikog znaaja u proizvodnji jer oduzima ogromno vrijeme a ne daje eljene rezultate i
ovim se ovjek moe baviti u trenucima kad je slobodan ili samo za
svoje i potrebe familije kae Slobodan Kos.
Dolaze mu, veli, naruioci kaca i budari odasvud, a on, sretan,
svakoga primi kao roenog: uostalom, pokazivao je to i na ovoj
smotri u dolini Japre, odgovarajui na sva mogua pitanja radoznalaca. Objanjavao je, ak, kako bi rado nekoga poduio da se
radionica ne ugasi. Njegovo je prisustvo na sajmu vrlo zapaeno
i on je svojim proizvodima doprinio irini i arenilu sajma, na
emu, izmeu ostalog, organizatori insistiraju. Na tome e, ini se,
poivati budunost sajma Dani zadrugarstva dani zdrave hrane
jer ova maksima ama ba niim ne uokviruje program smotre. Naprotiv, ini ga posve otvorenim.
Udahnuti duu drvetu moja je osnovna misao kada uzmem
rustikalno drvo iz koga treba napraviti bilo ta od ovih proizvoda.
Mnogi misle da je bavarstvo puki zanat. Nije, to je neka vrsta
umjetnosti, baratanja drvetom iz potrebe da se ono oivi mada je
posjeeno i ini obini panj, balvan, cjepanicu... teta je to se ovaj
moj posao ne vrednuje na jedan drugaiji nain i to nae drutvo
nema interesa za te male radove kakvo je i bavarstvo. Ne brine
ono ni o malim zanatima a kamoli o ovakvim poslovima veli Kos.
Ima, kae, on sasvim dovoljno posla. Toliko da ne moe sve
narudbe ni primiti a kamoli svim eljama naruilaca odgovoriti.
Valja raditi da bi se ivjelo. Zbog toga i doao na sajam da pokae
ta proizvodi i ukae na umijee i kvalitet rada.

95

ZEMLJORADNIKA ZADRUGA OBUDOVAC IZ OBUDOVCA KOD AMCA

Duvan osnovni proizvod

edna od najstarijih zadruga, prvi put registrovana davne 1947.

godine, u ijem sastavu je formirana i seljaka radna zadruga
1949. radila je do 1953. Potom se konstutuie u Zemljoradniku zadrugu Simo Petrovi i pod tim imenom radi punih pet godina. Pod jesen 1958. godine integrie se sa zadrugom amac,
koja dvije godine kasnije prerasta u poljoprivredni kombinat. Nakon samo godinu dana izlazi iz kombinata i registruje se pod dananjim imenom Zemljoradnika zadruga Obudovac iz Obudovca kod amca. Pred poetak poslednjeg rata slovila je kao jedna od
najveih i najuspjenijih zadruga na tom podruju sa vrlo razvijenom ratarskom proizvodnjom i proizvodnjom duvana. U ratarstvu
su uzgajivali penicu, kukuruz, eernu repu i soju i na svojim parcelama ostvarivali visoke prinose to je davalo i dobre poslovne
96

rezultate.U stoarskoj proizvodnji su imali tov bikova, svinjogojstvo i ivinarstvo koje je bilo na zavidnom nivou.
Danas nam je osnovna proizvodnja i ugovaranje sadnje duvana. U ovoj godini smo imali ugovorenu proizvodnju ove tradicionalne kulture naeg kraja na 208 hektara, od toga sorte virdinija
120 hektara i 86 hektara berleja. Oekivali smo prinos od oko 400
tona, ali zbog sue rod je umanjen za nekih 40 odsto, tako da e
ova godina ostati zabiljeena kao jedna od onih za koju se kae ne
ponovila se. Ni najstariji poljoprivrednici ovog kraja ne pamte da
je ovoliko dugo bilo bez padavina a sua je gotovo prepolovila sve
ratarske i povrtatske kulture koje se ne navodnjavaju izuzev strmih ita koja su ranije spremljena u silose kae Pero ivkovi,
direktor zadruge.
Iz zadruge dodaju da su redovni posjetioci svih poljoprivrednih sajmova, kako u Republici Srpskoj tako i u njenom okruenju.
Na sajam u Donje Agie su doli po pozivu domaina i organizatora sajma i izraavaju svoje zadovoljstvo, kako organizacijom i koncepcijom programa tako i prisustvom drugih zadrugara, a oduevljeni su temama na okruglom stolu.

97

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VIP KRAJINA, LAKTAI

Proizvodnja i prodaja u lancu

ojavivi se na sajmu, Poljoprivredna zadruga Krajina iz

Laktaa ponudila je svee voe i povre. Ona ga proizvodi,
ali i otkupljuje od proizvoaa iz Potkozarja i Lijeve polja,
kao i sa podruja optina Novi Grad, Kozarska Dubica, Prijedor,
Gradika, Prnjavor i Banja Luka. Poto posjeduje sopstvenu pakovaonicu, voe i povre pakuje po najsavremenijim metodama stavljajui ga u sopstvene hladnjae. Jedan je od najveih prodavaa
voa i povra na ovom podruju a, pored Bosne i Hercegovine,
voe izvozi u Austriju, Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku. Trite joj je
sigurno, obezbijeeno, tako da moe raunati na najvee mogue
koliine, koliko moe otkupiti i uskladititi.
U otkupu voa i povra imamo 200 kooperanata i oni su nali smisao u ovome, proizvode onako kako im to mi propisujemo, jer
98

posjedujemo sopstvene naune i strune kadrove, koji pomau naim proizvoaima, ali i svima kojima je ta pomo potrebna na
ovim prostorima. Pored hladnjaa, pakovaone i trnasportnih sredstava, tu je na bogati park mehanizacije za poljoprivredu, povrtarstvo i voarstvo to, takoe, moemo iznajmljivati drugim licima.
Pored strune pomoi, kooperante podstiemo na proizvodnju nabavkom sjemenskog i sadnog materijala, zatitnih sredstava i mineralnog ubriva vele u zadruzi VIP Krajina u Laktaima.
Otkupljujui poljoprivredne proizvode od svojih proizvoaa
omoguavaju im prava na podsticajna sredstva od strane resornog
ministarstva Vlade RS kao i povrata PDV to je itekako znaajno
kada je rije o sredstvima potrebnim za laku i nesmetanu proizvodnju. Kupcima, kau, garantuju svjee voe, kvalitetno pakovano i redovno, po dogovoru, distribuirano.
Zasad smo jedna od rijetkih zadruga kojima broj kooperanata iz dana u dan raste, jer ljudi shvataju znaaj saradnje s nama za
svoju, sopstvenu proizvodnju, a od toga i mi imamo itekako veliku
pomo. Samo je takva saradnja, povezana proizvodnja, pregled i
pakovanje, te trite u jedinstven lanac koji daje dobre rezultate
svima koji su u njemu. Mi smo to davno shvatili i prihvatili sve te
zakonitosti kako bismo uspjeno radili i poslovali sa znaajnom
dobiti koju ulaemo u svoj i razvoj kooperative uopte dodaju u
ovoj zadruzi.
Kako su ovo povrtarski i voarski krajevi, to povezivanje proizvodnje i prodaje u jedinstven sistem zaista svima moe biti od
znaajne koristi.

99

UDRUENJU ENA TEODORA, PRIJEDOR

uvari kulturnog nasljea

vo udruenje osnovano je s poetka 2008. godine u Prijedoru kao nestranaka, nevladina i neprofitabilna organizacija a lanstvo ine lica koja se bave djelatnostima kune
radinosti, izradom suvenira i drugim srodnim djelatnostima. U cilju promocije i njegovanja tradicije, ouvanja kulturnog naslijea
sa naglaskom na unaprijeenju uslova obavljanja kune djelatnosti sa motivima i specifinostima etno-elemenata Potkozarja, jaanja podrke samozapoljavanju, potujui principe multietinosti i
multikulturalnosti.
Danas ja na podruju optine Prijedor registrovano 35 nevladinih organizacija, od kojih se jedna od njih bavi zatitom i ouvanjem kulturnog naslijea. To pokazuje da stanovnici optine
imaju razvijenu svijest o svojoj kulturnoj i prirodnoj batini, kao i
100

to da su prepoznali djelovanje organizacije Teodora na ouvanju

i unaprijeenju kulturne batine. Podruje djelovanja Teodore je
da se bavi zaviajnom tradicijom, njegovanjem i ouvanjem posebnih obiaja i tradicije pojedinih mjesta i da e usko specijalizovanje specifinih problema uvanja, unaprijeenja i prezentacije te
batine. Ciljne grupe su nam samohrane majke, ene bez stalnog
zaposlenja, iz socijalno ugroenih kategorija, ene rtve nasilja u
porodici, mlade ene i djevojke. Pomo porodici u savremenom
drutvenom trenutku kada vlada velika nezaposlenost, bila bi jedna od znaajnijih aktivnosti rekla je Snjeana Latini, predsjednik udruenja. U protekle dvije godine udruenje je realizovalo
nekoliko projekata kao to su: uvari tradicije i obiaja, ena u
obnovi i ouvanju tradicije, Vidljivost ene na selu, Samopuzdanjem do samostalnosti ene, a pokretai su humanitarnih akcija za prikupljanje finansijskih sredstava za lijeenje oboljele djece
i prikupljanje knjiga i kolskog pribora za ugroenu djecu. U fazi je
implementacija projekta Jaanje lokalne demokratije LOD II je
koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a u kojem Tedora realizuje temuAfirmacija mladih za ostanak na
selu. to se tie posjete sajma u Agiima, na njemu su lanice
predstavile radove vez, tkanje i slikanje na staklu. U udruenju
istiu da su i vrlo zadovoljni to su pozvani na jednu ovakvu manifestaciju na kojoj lanice pokazuju koliko zlatne ruke imaju, a ovakve izlobe smatraju dobrim mjestima da izloe ruku svojih djela.

101

102

II
Seoski turizam kao nastavna
baza za ake i studente

103

104

TRAGOM IDEJE O AKCIJI KOLA U PRIRODI

Protokoli kao obavezujua

forma

razradi ideje o ustanovljenju aktivnosti kola u prirodi, a

to podrazumijeva jednodnevne izlete osnovaca u Donje
Agie, u Agrojapru, znaajno su uestvovali prije svih,
direktor Pedagoko-provjetnog zavoda RS, dr Mirko Banjac, ali i
direktori vie novogradskih kola, te prosvjetari iz tih kola. Da bi
se uspostavili odreeni, obavezujui odnosi, na sastancima odranim u zadruzi Agrojapra potpisani su protokoli. Iz tih isto dokumentarnih, ali ne i formalnih spisa, prezentujemo dijelove zarad budunosti kojoj stremimo. Za neke budue hroniare svih
ovih dogaanja od velikog znaaja bie upravo ti dokumenti.

Direktori kola

ormuliui to kao protokol zapisnik koji su na kraju svi

sudionici potpisali, on glasi kako slijedi: Protokol sa sastanka odranog 27.04.2011. godine u PZ Agrojapra u Donjim
Agiima sa poetkom u 9.30 asova. Sastanku prisustvuju: Milan
uri, direktor O Dragan Vujanovi, Svodna, Duan Jelaa, direktor O Sveti Savo, Novi Grad, Rajko Kolundija, direktor O
Vuk Karadi, Novi Grad, Milo Odi-direktor O Branko opi, Donji Agii i Milovan Antoni, direktor PZ Agrojapra.
Na poetku sastanka Milovan Antoni, direktor Agrojapre
odrao je prezentaciju o zadruzi koja je posluila kao uvod za daljni tok razgovora sa direktorima osnovnih kola na temu: Organizovanje jednodnevnih izleta aka ovih osnovnih kola u Donje
Agie i posjeta Agrojapri.
Dogovoreno je da se u nedelji izmeu 9. i 14. maja organizuje
pripremni sastanak u Agrojapri sa pedagozima i psiholozima po-

105

menutih osnovnih kola na kojem bi se konkretizovalo vrijeme

izvoenja jednodnevnih izleta i sadraj koji e se realizovati.
U cilju realizacije jednodnevnih izleta direktor O Dragan
Vujanovi, Svodna predloio je dvije posjete tokom maja. Jednu
grupu bi sainjavali uenici do petog razreda, a drugu uenici od
estog do osmog razreda. Predstavnici pomenute kole koji e prisustvovati narednom pripremnom sastanku u Agrojapri su: Ljiljana Goji, pedagog, Maja Jovani, profesor istorije, Mila Vujasin,
nastavnik razredne nastave.
Direktor O Sveti Savo, Novi Grad, planira jednodnevni izlet
dva odjeljenja uenika osmog razreda (oko 50 uenika) tokom maja
mjeseca. Predstavnici pomenute kole koji e prisustvovati pripre106

mnom sastanku su Radovan Oljaa, razrednik osmog razreda, Ana

Malivuk, razrednik osmog razreda, Lahorija Joka, pedagog.
Direktor O Vuk Karadi, Novi Grad, planira posjetu tri
odjeljenja treeg razreda (oko 70 uenika) poetkom juna koji bi
po povratku iz Haana svratili u Agrojapru. Predstavnici pomenute kole koji e prisustvovati pripremnom sastanku su Ljiljana
Popovi, psiholog, Dragana Stupar, profesor razredne nastave.
Direktori su se povoljno izjasnili o proizvodnoj djelatnosti
Agrojapre, naroito pogona mini uljare i mlina na rijeci Japri,
zakljuivi da djeca imaju ta da vide i naue. Direktori su se, takoe, pohvalno izrazili o zadrunom domu u kojem je takorei izgraena dopunska obrazovna infrastruktura, kao to je uionica za
cjeloivotno obrazovanje, biblioteka sa itaonicom, internet klub i
etno-muzejska postavka, to je dobra osnova za razvoj ljudskih potencijala, naroito aka i omladine. U neposrednoj blizini je i O
Branko opi, sa kojom zadruga odlino sarauje, a kola ima i
sjajne sportske terene. S obzirom na ve realizovane pretpostavke
u smislu obrazovnih, sportskih i prirodnih resursa zakljueno je
da zadruga razmotri mogunost realizacije jo jedne pretpostavke,
a to su smjetajni kapaciteti veliine za dva razreda, te bi se na taj
nain zaokruili svi uslovi za viednevnu nastavnu praksu. Jednoglasna je ocjena da je Agrojapra izvanredno mjesto za organizovanje kole u prirodi, jer e i aci i studenti imati priliku da upoznaju Agrojaprine proizvode, kao i osnovne zadrune vrijednosti
to e im biti od koristi za nastavak kolovanja i bolje snalaenje u
ivotu i radu.
U okviru druge take dnevnog reda Milovan Antoni, direktor
zadruge, pokrenuo je inicijativu da se od idue godine, svake godine krajem maja, u Donjim Agiima, u dvoritu O Branko opi
i zadrunom krugu Agrojapre organizuje manifestacija pod radnim naslovom Dani mladih Podgrmea i Potkozarja. Cilj ove manifestacije bio bi, prije svega, smotra stvaralatva uenika osnovnih i srednjih kola na kulturno-zabavnom i sportskom planu. U
razraivanju ove ideje predvieno je da ova manifestacija istovremeno bude i smotra akog zadrugarstva Republike Srpske...

107

Prosvjetari
Protokol (zapisnik) sa sastanka odranog 11. 05. 2011. godine u PZ Agrojapra u Donjim Agiima sa poetkom u 11 asova.
Sastanku prisustvuju: Drena Vukojevi, uiteljica, O Sveti Savo
Novi Grad; Slavica Maksimovi, uiteljica, O Dragan Vujanovi
Svodna; Ljiljana Goji, pedagog, O Dragan Vujanovi Svodna;
Maja Jovani, nastavnik istorije, O Dragan Vujanovi Svodna;
Daliborka Sladakovi, pedagog, O Branko opi Donji Agii;
Dragana Stupar, uiteljica, O Vuk Karadi Novi Grad; Lahorija
Ostoji Joka, pedagog, O Sveti Savo Novi Grad; Ljiljana Popovi, psiholog, O Vuk Karadi Novi Grad; Vanja Vukojevi, psiholog, O Dragan Vujanovi Svodna; Trajanka Karanovi, uiteljica, O Sveti Savo Novi Grad; Mila Vujasin, uiteljica, O Dragan Vujanovi Svodna i Milovan Antoni, direktor PZ Agrojapra.
Na poetku sastanka Milovan Antoni, direktor Agrojapre,
odrao je prezentaciju o zadruzi koja je posluila kao uvod za dalji

108

tok razgovora sa pedagozima, psiholozima i uiteljima osnovnih

kola u cilju konkretizovanja vremena izvoenja jednodnevnih
izleta i sadraja koji e se realizovati. Direktor zadruge je predloio
da se svake godine u maju odravaju susreti mladih, i da se u budunosti ide u pravcu organizovanja kole u prirodi i osnivanja
akih zadruga. Za izgradnju smjetajnih kapaciteta kole u prirodi neophodno je obezbjediti i materijalnu podrku zadruzi.
Predstavnici pomenutih kola pozitivno su se izrazili o proizvodnoj djelatnost Agrojapre i njenim zadrunim vrijednostima. U potpunosti su podrali ideje direktora zadruge smatrajui
da je to dobra osnova za cjeloivotno obrazovanje aka, to e im
biti od velike koristi za nastavak daljeg kolovanja i bolje snalaenje u ivotu i radu. Predloili su da se prvo krene sa organizovanjem jednodnevnih izleta, a u narednih nekliko godina, kada se
stvore uslovi, da se krene sa raelizacijom viednevne praktine
nastave kole u prirodi kao i sa organizovanjem akih zadruga.
Dogovoreno je da aci koji budu dolazili na jednodnevni izlet ponesu hranu i pie, a oni koji ele neto naruiti u zadrunom restoranu Breza ili kupiti u zadrunoj trgovini imaju i tu mogunost. aci bi obili suaru za voe, pogon mini uljare za proizvodnju hladno cijeenog jestivog ulja, sabirnu stanicu za mlijeko, etno-muzejsku postavku i mlin na rijeci Japri uz pratnju nastavnika
i zaduenih strunih lica iz zadruge, koji bi svaku proizvodnu djelatnost Agrojapre objasnili.
Na kraju definisani su termini dolaska aka, koji e definitivno biti potvreni nekoliko dana pred dolazak: 25. 05. 2011. O
Sveti Savo Novi Grad (oko 70 aka); 1. ili 2. jun 2011. O Vuk
Karadi Novi Grad (oko 150 aka); O Dragan Vujanovi Svodna naknadno e javiti termin dolaska...

Predstvnici RPZ
Prorokol (zapisnik) sa sastanka odranog 18. 05. 2011. godine
u PZ Agrojapra u Donjim Agiima sa poetkom u 11 asova. Sastanku prisustvuju: dr Mirko Banjac, direktor Republikog pedagokog zavoda RS; mr Nina Ninkovi, zamjenik direktora RPZ;
|

109

Jelena ipka, diplomirani defektolog a u Zavodu obavlja poslove

inspektora-prosvjetnog savjetnika za specijalne ustanove i djecu
sa posebnim potrebama u redovnim kolama; Slavica Vidakovi,
inspektor-prosvjetni savjetnik za razrednu nastavu; Slavica Kolundija, nastavnik razredne nastave O Vuk Karadi Novi
Grad; Milo Odi, direktor O Branko opi Donji Agii i Milovan Antoni, direktor PZ Agrojapra.
Mirko Banjac, direktor Republikog pedagokog zavoda sa
svojim saradnicima i Milovan Antoni, direktor Agrojapra prvo
su posjetili O Branko opi, gdje ih je doekao Milo Odi, direktor kole. U zbornici su odrali kratak sastanak sa prosvjetnim
radnicima, koji su imali mogunost da kau svoje miljenje i probleme sa kojima se prosvjeta danas susree. Potom je usljedio obilazak proizvodnih kapaciteta Agrojapre mini suare za voe,
mini uljare za hladno cijeena jestiva nerafinisana ulja, etno-muzejske postavke u Zadrunom domu Centru za kulturu i cjeloivotno obrazovanje, zadrune biblioteke i mlina, na rijeci Japri.
Oduevljeni prirodnim abmijentom oko mlina gosti su odluili da
malo sjednu za stolove i uivaju u arima netaknute prirode.
Nakon kratkog predaha kod mlina svi zajedno su se uputili u
salu za sastanke, gdje je Milovan Antoni, direktor zadruge, na poetku sastanka odrao kratku prezentaciju o poslovanju zadruge.
U toku prezentacije gospodin Banjac je dao i jedan koristan predlog kada su u pitanju poplave i regulacija korita rjeice Japre. Trebalo bi uraditi retencije, upustiti vodu u dio zemljita na kritinim
mjestima, to bi bila mnogo povoljnija investicija u odnosu na
kompletnu regulaciju korita.
Na kraju prezentacije Mirko Banjac, direktor Republikog pedagokog zavoda, srdano je estitao direktoru zadruge na uspjenom radu i zalaganju za daljnji napredak. Konstatovao je kako selo
moe da ivi kvalitetno, i kako se moe doi do novih radnih mjesta zahvaljujui ljudima koji su ambiciozni i koji sprovode zamiljene ideje u djela i koje ne ostaju samo mrtvo slovo na papiru.
Raspravljano je o jednodnevnim izletima, koli u prirodi i
osnivanju akih zadruga. Gospodin Banjac je predloio da se prvo
ide sa jednodnevnim izletima i posjetama Agrojapri, potom je
110

potrebno uraditi kvalitetan projekat kole u prirodi propraen fotografijama i audiovizuelnim snimcima i sve to staviti na sajt Republikog pedagokog zavoda RS i na portal E-obrazovanja sa prezentacijom ovog projekta. Korisno bi bilo najprije upoznati direktore kola prijedorske, dubike, novske, kostajnike i banjaluke
opine. Zapravo, treba uraditi vie promocija na kojoj bi prezentovali svrhu i ciljeve organizovanja kole u prirodi. U tom periodu
paralelno treba raditi na obezbeenju sredstava za izgradnju i rekonstrukciju smjetajnih kapaciteta za viednevni boravak djece u
koli u prirodi. Uslove smjetajnih kapaciteta precizno definisati u
elaboratu, koji bi posluio kao osnova prilikom traenja sredstava
od stranih i drugih organizacija. Po miljenju direktora Banjca treba razmiljati o rekonstrukciji tri uionice O Branko opi koje
se sada ne koriste, a mogu se preobraziti za kolu u prirodi.
Na pitanje direktora zadruge o osnivanju akih zadruga, direktor Banjac je naglasio da u Republici Srpskoj apsolutno ne postoji razraen koncept tih zadruga. Bilo bi korisno da se u O
Branko opi uz podrku Agrojapre organizuje eksperimental-

111

na aka zadruga i tako zajedno krene u realizaciju ove ideje koja

bi predstavljala nukleus irenja akih zadruga u Republici Srpskoj.
Po pitanju susreta mladih, tanije smotre, svi su se sloili da bi
to bilo jedno izvanredno druenje mladih ovog regiona. Gospodin
Banjac je predloio da smotra mladih nosi naslov: Smotra izvornog
kulturnog stvaralatva djece i omladine prijedorske regije. To bi
podrazumjevalo smotru obiaja, nonji, stvaralatva, pjesme, plesova, jela, sijela, posela, svadbi, itd. Ova manifestacija trebalo bi da
se odrava u maju, 9. ili 25. maja, ostaje da se vidi. Organizatori bili
bi O Branko opi i PZ Agrojapra pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete. Na kraju razgovora delegacije Republikog pedagokog zavoda, na elu sa direktorom Mirkom Banjcem, Milovanom Antoniem, direktorom PZ Agrojapra, i Miloem Odiem,
direktorom O Branko opi u Donjim Agiima, usvojeni su sljedei.

Zakljuci:
1. Organizovati jednodnevne izlete i posjete PZ Agrojapri tokom maja i poetkom juna 2011. godine, kao i tokom narednih
godina.
2. Da PZ Agrojapra uradi projekat kole u prirodi u roku od tri
mjeseca, koristei, izmeu ostalog, sadraje diplomskog rada
na Uiteljskom fakultetu uiteljice Slavice Kolundija na temu
kola u prirodi na podruju mjesne zajednice Donji Agii.
3. Prezentovati projekat kole u prirodi direktorima prijedorske,
dubike, novske, kostajnike i banjaluke optine i objaviti ga
na sajtu Republikog pedagokog zavoda i portalu E-obrazovanja, a u cilju pronalaenja sredstava za finansiranje ovog projekta.
4. U okviru ovog projekta razraditi ekonomsku opravdanost rekonstrukcije tri uionice O Branko opi za smjetaj djece
tokom viednevnog boravka u koli u prirodi za uenike osnovnih kola prijedorske regije.
112

5. Da O Branko opi uz podrku Agrojapre organizuje eksperimentalnu aku zadrugu najkasnije do 5. jula 2012. godine.
6. Da PZ Agrojapra i O Branko opi rade na pripremi i organizaciji manifestacije Smotra izvornog kulturnog stvaralatva djece i omladine prijedorske regije koja bi se odravala
svake godine 9. ili 25. maja. Angaovati prof. dr Mirka Banjca,
direktora Republikog pedagokog zavoda, da saini kratak
projekat organizacije ove manifestacije koji e podrazumjevati
osim svrhe i ciljeva definisanje svih aktivnosti, nosioce, rokove
i pokrovitelje.
Nakon prijatnog vieasovnog druenja i raspravljanja o pitanjima koja su bitni za relizaciju pomenutih ideja, gospodin Banjac
sa svojim saradnicima srdano se zahvalio na lijepom gostoprimstvu i izrazio podrku Republikog pedagokog zavoda, Agrojapri.

113

Prof. dr Mirko BANJAC,

direktor Republikog pedagokog zavoda Republike Srpske

PODRKA KOLI U PRIRODI U DONJIM AGIIMA

Ovo je Bogomdano podruje

za kolu u prirodi

akon posjete Osnovnoj koli Branko opi i Poljoprivrednoj zadruzi Agrojapra u Donjim Agiima, direktor
Republikog pedagokog zavoda RS prof. dr Mirko Banjac
dao je punu podrku ideji direktora Agrojapre, Milovanu Antoniu, da se u Donjim Agiima organizuje kola u prirodi za ake i
praktina nastava za studente. Tom prilikom on je izjavio: Prije
svega, ideja direktora zadruge Antonia je da na ovaj lokalitet do-

114

laze djeca iz okruenja i da na principima kole u prirodi ue praktine sadraje. Mislim da je ta ideja izuzetno kvalitetna, te da je
treba podrati, a moram kazati da sam fasciniran onim to je ovjek uradio u jednoj mjesnoj zajednici. Ovo je dobar primjer kako
moe da oivi Republika Srpska kad je u pitanju proizvodnja.
Djecu treba ovdje dovoditi iz vie razloga: prvo da vide da sva
blagodet nije u gradu i da vide da sva radna mjesta ne ekaju u
gradu, da ih mnogo toga lijepog eka na selu, imaju da vide neke
vane procese poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje finalnih
proizvoda, kao to je uljara za hladno cijeena ulja, kao to je suara za ips od jabuka, i mnogo toga to se da vidjeti, uraditi i iskustveno proivjeti to je za nau djecu izuzetno vano.
Ovo je bogomdano podruje za kolu u prirodi, ovo je bogom
dano podruje za izlete i posjete, ovo je primjer da se priroda i
drutvo, biologija i neki drugi predmeti, geografija, ne ue iz knjiga nego na terenu. Ako tako priemo problemu, imaemo zadovoljniju djecu i roditelje, pametniju, kreativniju, obrazovaniju djecu, a imaemo i stvaranje jedne navike da budunost ovog naroda
jeste u poljoprivrednoj prozvodnji i svim onim to je vezano uz to,
a to je ista zdrava voda, isto zdravo zemljite, jer to je budunost
u 21. vijeku.
Ideja direktora Antonia o organizovanju prektine nastave
kole u prirodi kao i jednodnevnih izleta ima punu podrku Republikog pedagokog zavoda i moju podrku sve dok budem radio
ovaj posao, i ako ne budem radio, spreman sam da lino pomognem da Agii budu eksperimentalni centar i primjer kako se to
moe raditi u Republici Srpskoj, jer ovo je primjer ne samo za BiH,
ovo je primjer za zemlje u regionu. Malo je zadruga koje mogu
nositi ovaj imid.

115

Senator Republike Srpske i profesor agrarne ekonomije i

zadrugarstva, dr Stevo Mirjani, sa studentima Poljoprivrednog fakulteta u posjeti Agrojapri

Velika uionica za ake i

studente
Razgovor Nedeljka Srdia, novinara Radio Novog Grada sa Milovanom Antoniem, direktorom PZ Agrojapra, za Radio Novi
Grad, povodom poetka nove zadrune djelatnosti - Seoskog turizma
kao nastavne baze za ake i studente (18.05.2011.)

ADIO NOVI GRAD: Domain sastanka sa direktorom Republikog pedagokog zavoda Mirkom Banjcem i njegovim
saradnicima bio je direktor Poljoprivredne zadruge Agrojapra Milovan Antoni. Gospodine Antoniu, uli smo dobili ste punu
podrku gospodina Banjca, da se Vaa ideja o koli na otvorenom,
koli u prirodi, moe realizovati. Na samom poetku razgovora ka-

116

ite nam ta Vas je navelo da doete do ideje da organizujete boravak djece u prirodi i da na taj nain ue praktine sadraje?
MILOVAN ANTONI: Prije svega, kola u prirodi i praktina
nastava za studente su, zapravo, dio naeg ireg koncepta razvoja
seoskog turizma i u okviru seoskog turizma preferiramo na, prije
svega, omladinski turizam, a preciznije reeno mislimo da seoski
turizam, odnosno Agrojapra budu nastavna baza za ake i studente iz niza okolnosti. Dakle, ideja je da se dovedu gosti seoskog
turizma, pa samim tim i aci i studenti koji e u sutini biti i potroai, odnosno generisae razvoj domae hrane, odnosno proizvodnje domae hrane i na taj nain poveati dohodak kroz proizvodnju te hrane, poveati dohodak poljoprivrednog stanovnitva ovog
kraja.
RADIO NOVI GRAD: ta podrazumjeva kola u prirodi za
ake i nastavna praksa za studente?
MILOVAN ANTONI: kola u prirodi za ake i nastavna praksa za studente, prije svega podrazumjeva organizovanje praktine
nastave u prirodi, upoznavanjem sa proizvodnim programima i
proizvodima zdrave hrane u zadrunim pogonima: Mini uljare za
proizvodnju hladno cijeenih ulja, mini suare za preradu voa i
gljiva, vodenice na rijeci Japri za preradu ita u integralno brano,
upoznavanje sa nainom sakupljanja sirovog mlijeka, nainom
funkcionisanja poljoprivredne apoteke, nainom marketinkog
nastupa na tritu. U okviru ove aktivnosti predviene su posjete
farmama muznih krava i zasadima jabuke. Takoe u okviru ove
aktivnosti aci i studenti bi bili upoznati sa zadrunim vrijednostima i prednostima organizovanja zadrunog preduzetnitva u modernom ekonomskom konceptu integralnog odrivog ruralnog razvoja. Osim toga, aktivan odmor za ake i studente podrazumjeva
organizovanje rekreativnih pjeaenja, posjetu ostacima arheolokih iskopina i nalazita iz perioda ilirskih plemana Japoda, kao i
Rimljana, posjetu peinama u okruenju, posjetu selu Haanima,
rodnom mjestu pisca Branka opia, organizovanje sportskog ribolova na rijeci Japri, organizovanje druenja u prirodi. U cilju
afirmacije preduzetnitva i zajednitva ovim projektom predvieno je i organizovanje nekoliko manifestacija, kao to su susreti
mladih, sajmovi i slino.
|

117

RADIO NOVI GRAD: to ste do sada konkretno uinili da

Vaa ideja bude realizovana, zato ste ve dobili podrku mnogih
kola, a izmeu ostalog danas i Republikog pedagokog zavoda?
MILOVAN ANTONI: Vi znate da smo mi pripremili i izgradili odreene infrastrukturne objekte za usluge, sve do smjetajnih
kapaciteta. Naroito istiem izgradnju zadrunog doma sa uionicom, bibliotekom, etno-muzejskom postavkom, a ve sam rekao o
kojim se proizvodnim pogonima radi, tu je i prodavnica mjeovite
robe, benzinska pumpa i restoran sa specjalitetima domae hrane
i mlin sa svojom atraktivnom okolinom, to sve skupa govori o
odreenim infrastrukturnim objektima i, ak, obrazovnim objektima koji e posluiti u tu svrhu. Konkretno mi smo ve imali organizovane jednodnevne posjete aka O Branko opi naim
objektima, proizvodnim pogonima i vodenici, a u posljednjih desetak dana organizovali smo nekoliko pripremnih sastanaka na koji-

Studenti postdiplomskog studija Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka u jednodnevnoj posjeti Agrojapri

118

ma smo razmatrali pitanje organizacije kole u prirodi, najprije

jednodnevnih izleta, ekskurzija i to pitanje smo detaljno najprije
razmotrili sa direktorima osnovnih kola opine Novi Grad, O
Dragan Vujanovi iz Svodne, O Vuk Karadi iz Novog Grada,
O Sveti Savo iz Novog Grada i direktorom O Branko opi iz
Donjih Agia. Drugi pripremni sastanak je odran 11.05.2011. Na
tom sastanku su bile uiteljice, pedagozi i profesori svih ovih kola
na kojem smo se detaljno dogovorili o predstojeim jednodnevnim
izletima ovih kola koji e se odrati kroz posjetu Agrojapri u
drugoj polovini maja do 10. juna. Takoe, nau zadrugu je prole
sedmice posjetio i dekan PMF-a profesor Rajko Gnjato sa tri profesora gdje smo razgovarali o praktinoj nastavi za studente i u vezi
s tim ak potpisali jedan zajedniki sporazum o saradnji. Takoe,
do kraja maja oekujemo i posjetu 30 studenata Poljoprivrednog
fakulteta koji sada sluaju seminar iz zadrugarstva i sa njma e
doi uveni profesor Stevo Mirjani, oekujemo tu posjetu, takoe i
dogovor sa tim fakultetom o uspostavljnju praktine nastave i za ove
studente.
RADIO NOVI GRAD: Napravili ste mnogo toga, uinili da
kola u prirodi moe uspjeno startovati, ta je to jo to nedostaje da to bude jedna kompletna cjelina?
MILOVAN ANTONI: Nedostaju smjetajni kapaciteti koji su
malo krupniji zalogaj, to je investicija od sto i vie hiljada maraka.
Moraemo napraviti jedan temeljit projekat i sa tim projektom
konkurisati za sredstva. Naravno, dobro bi dala podrka optine
uz ostale podrke koje imamo od strane struke i nauke, Prosvjetno
pedagokog zavoda, naune zajednice i pomenutih fakulteta.
RADIO NOVI GRAD: Od mnogih ideja koje ste do sada realizovali navedite nam razloge zbog kojih Agrojapra i Donji Agii
mogu biti kandidovani za organizaciju kole ovakvog tipa?
MILOVAN ANTONI: Evo, pokuau ukratko da kaem, a
vie je rije o vrijednostima koje njegujemo. Hou da kaem da
Poljoprivredna zadruga Agrojapra je organizacija koja ui i razvija osjeaj brige, potovanja i saradnje meu ljudima. U Agrojapri se ui kako raditi zajedno i ostvarivati zajednike ciljeve. Svojim proizvodnim programima i zadrunim vrijednostima ova za|

119

druga rui staru zabludu da sve to je staro ne vrijedi, jer nadahnua za novi razvoj nalazimo u starim djelatnostima koje se obavljaju
na nov nain okrenute budunosti. Poljoprivredna zadruga Agrojapra u proteklih deset godina postojanja je dokazala da razvoj
sela nije utopija ve opcija koja neiskoriten prostor pretvara u razvojnu ansu koja generie zapoljavanje i dohodak. Temeljna filozofija ove zadruge nije profitabilnost po svaku cijenu, ve odrivost po svaku cijenu, to jest odrivost razvoja zadruge i njenih
brojnih lanova, odrivost i odravanje lokalne zajednice, lokalne
prirode i lokalnog drutva. Agrojaprino desetogodinje iskustvo
govori da je jedini izlaz iz siromatva i zaostalosti u ulaganju u
proizvodnju i ulaganju u obrazovanje. Stoga Agrojapra je po proizvodno-preduzetnikoj djelatnosti zadruni obrazac za cijelu BiH,
a po drutvenoj nadgradnji Agrojapra je kola zajednitva, povjerenja i tolerancije meu mjetanima razliitih nacionalnosti. Zato
se s pravom kandidujemo kao najbolje mjesto za kolu u prirodi za
ake i nastavnu praksu za studente.
RADIO NOVI GRAD: Gospodine Antoniu, hvala Vam lijepo
za razgovor sa nadom da ete uspjeno realizovati Vau sadanju
ideju, a imajui u vidu sve to ste do sada uinili u proteklih deset
godina, nema sumnje da ete u tome biti i uspjeni.
MILOVAN ANTONI: Hvala i vama!

120

INTERVJU

Studenti imaju ta da naue

Razgovor Bojane Babi, novinara Raio Novog Grada sa magistrom Vesnom Mrdalj asistentom na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, povodom posjete PZ Agrojapra (28.05.2011.)

ADIO NOVI GRAD: Studenti Poljoprivrednog fakulteta u

Banja Luci posjetili su Agrojapru u Donjim Agiima, gdje
su se upoznali sa proizvodnim programima i prizvodima
ove zadruge. Studenti i profesori su ovom prilikom poklonili zadruzi set naunih knjiga. Studenti su imali mnogo toga da vide i
naue, rekla je asistent na Poljoprivrednom fakultetu Vesna Mrdalj.
VESNA MRDALJ: Ja sam prosto zadivljena ovim to smo vidjeli danas. Danas u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta iz Banja Luke smo napravili jednu ekskurziju, bolje reeno posjetu Poljoprivrednoj zadruzi Agrojapra u Donjim Agiima sa kojom mi
inae imamo jako lijepu saradnju. Ve nekoliko puta smo dobijali
|

121

poziv od gospodina Milovana Antonia da doemo ovdje kod vas,

da posjetimo Donje Agie, odnosno zadrugu i tom prigodom smo
za bibliteku u okviru Poljoprivredne zadruge u Agiima poklonili
jedan set knjiga, strunih, odnosno naunih publikacija sa naeg
fakulteta, radi unapreenja obrazovanja poljoprivrednih proizvoaa, odnosno zadrugara, sa ovog podruja.
RADIO NOVI GRAD: ta ste danas imali priliku da vidite, a
moda studenti i neto da naue?
VESNA MRDALJ: to se tie toga imali smo zaista mnogo toga
lijepog i dobrog da vidimo i mislim da su studenti danas imali priliku da dosta toga i naue. Vidjeli smo suaru za voe, zatim posjetili smo pogon za proizvodnju suncokretovog i bundevinog ulja.
Evo sada, trenutno, smo ovdje u mlinu gdje se pravi brano i nakon
toga emo u muzejsku postavku, odnosno u biblioteku.
RADIO NOVI GRAD: Da li vi kao profesor praktikujete ovu
terensku nastavu?
VESNA MRDALJ: Mi, profesori, inae praktikujemo terensku
nastavu, poto je kod nas tek od 2005. godine osnovan odsjek
agrarne ekonomije i ruralnog razvoja. Drugi odsjeci vie preferiraju terensku nastavu zbog nastavnog plana i programa, ali je ovo za
nas prva, da tako kaem, konkretna terenska nastava, a nadam se
ne i poslednja, jer ovo su zaista lijepi primjeri kako treba raditi,
kako treba razvijati selo. Moram da kaem da Republika Srpska,
odnosno Bosna i Hercegovina, ima zaista veliki turistiki potencijal i da mi imamo mogunosti za razvoj seoskog turizma na ovom
podruju, ali kljuni faktor za taj razvoj su ljudi i naravno prevashodno novac, koji je neophodan da bi se takva jedna aktivnost pokrenula i da bi zaivjela na ovom podruju.

122

INTERVJU

Ukazali smo na osnovne

principe naeg rada
Razgovor Bojane Babi, novinara Radio Novog Grada sa Milovanom Antoniem direktorom PZ Agrojapra, povodom posjete studenata Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke (28.05.2011.)

ADIO NOVI GRAD: Direktor zadruge Agrojapra kae

da u koli u prirodi moe dosta toga nauiti.
MILOVAN ANTONI: Uobiajeno je da svim naim
gostima i delegacijama predstavljamo razvoj zadruge od samih poetaka do danas, izloimo neke nae temeljne principe i principe
koji su u vezi sa odrivim razvojom poljoprivredne proizvodnje i
uopte seoske zajednice. Pokazali smo studentima tehnoloki postupak suenja ljive i pravljenja ipsa od jabuke u suari, pokazali
im tehnoloki postupak hladnog cijeenja ulja od bundevinih sje|

123

menki i suncokreta. Posjetili su etno-muzejsku postavku, nau uionicu i biblioteku, gdje su u ime Poljoprivrednog fakulteta podarili jedan broj knjiga, kako bismo popunili biblioteku i uveali na
biblioteki fond koji je sada u zaetku. Na kraju smo posjetili mlin,
gdje su studenti vidjeli kako se ovdje proizvodi brano od domaeg
kukuruza. Mlin je, istovremeno, turistika atrakcija i jedna pretpostavka budueg seoskog turizma na ijem razvoju intenzivno
ve neko vrijeme radimo. Ono to je posebno bilo upeatljivo je da
kao nijedna delegecija do sada, a prirodno je jer se radi o studentima koji sluaju izborni predmet zadrugarstva, koji e sutra najvjerovatnije raditi u ovakvim organizacijama kao to je zadruga, postavili su preko 20 podsticajnih pitanja. Mislim da ste sami imali
priliku sluati razgovor, oko 40 minuta trajala je cijela prerezentacija, a jo toliko sam odgovarao na razna pitanja iz ove oblasti.
Mi smo prekjue imali posjetu studenata prostornog planiranja sa PMF-a. Dakle, i sa ovom posjetom mi uspostavljamo jo
jednu praksu jednodnevnih izleta i ekskurzija studenata i aka,
tako da praktino pravimo i jedan uvod u omladinski studentski turizam koji bi trebalo da zaivi kroz viednevne posjete.
RADIO NOVI GRAD: Hoe li biti jo koja posjeta studenata?
MILOVAN ANTONI: Da, mi imamo program posjeta sve do
8. juna. Mislim da je Radio Novi Grad objavio taj program posjeta. Za sada mislim da nee biti vie posjeta studenata, zato ostaje
nekoliko osnovnih kola sa podruja nae optine da posjete Agrojapru i Donje Agie. uo sam veoma pozitivne komentare od djeice i uiteljica koji su prije neki dan bili ovdje i ugodno se osjeali
i u zadruzi i na livadi kod mlina. To je za njih naprosto bio raj. I taj
dodir sa prirodom, sa tako raskonom prirodom u Podgrmeju,
koja je puna lijepih uma, bistrih potoka i izvora pitke vode, puna
livada sa arenim mirisnim cvijeem. U toj raskonoj podgrmekoj
prirodi djeca i omladina imaju direktan kontakt sa prirodom, to je
mislim neophodni uslov za sreu.
RADIO NOVI GRAD: Milovan Antoni je dodao da studente
treba dovoditi na selo gdje bi svoje teorijsoko znanje upotpunili
praksom.

124

125

Profesori Prirodno-matematikog fakulteta iz Banjaluke u posjeti

Agrojapri: (s lijeva na desno) Drago Todi, Goran Trbi, Radoslav
Deki i dekan Rajko Gnjato
UNIVERZITET U BANJALUCI, PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET,
STUDIJSKI PROGRAM ZA GEOGRAFIJU

Izvoenje terenske nastave

a osnovu nastavnih planova i programa PMF- a Banjaluka

studenti studijskih programa geografija, prostorno planiranje, biologija i ekologija obavezni su tokom studija izvesti terensku nastavu u prirodi. Na osnovu meusobnog Sporazuma
o saradnji PMF-a i PZ Agrojapra Donji Agii vei dio te nastave
izvodie se na podruju Donjih Agia i prostora koji pokriva navedena zadruga.

126

Studenti studijskog programa geografije pristupili izveli su terensku nastavu od 2008. godine na navedenom podruju. Ona sadri vie naunih oblasti kao to su: kartografija, geologija, hidrologija, geomorfologija, geografija naselja, privredna geografija i
regionalna geografija. Podruje doline Japre, Podgrmea i Potkozarja je idealno za prouavanje i savladavanje terenske nastave
osnovnih reljefnih oblika, hidrolokih karakteristika i prouavanja
krakih oblasti spoljnih Dinarida i oboda Panonske nizije. Idealne
uslove za taj rad prua podruje koje pokriva PZ Agrojapra svojim djelatnostima za prouavanje povrinskih i podzemnih krakih
oblika (vrtae, uvale, jame, peine, krake zaravni...) kao i naselja
od rimskog perioda iz IV vijeka p.n.e., preko naselja iz zadnjih stotinu godina do savremenih naselja u XXI vijeku. Do sada su zastupljeni svi osnovni segmenti potrebni za realizaciju terenske nastave osim stambenog smjetaja studenata u objektima Agrojapre
koji jo nisu izgraeni. Za to su potrebna posebna sredstva i pomo
resornih ministarstava RS i optine Novi Grad. Posebno treba istai ve izgraeni seoski dom i itaonicu sa internet ureajima za
dnevni i veernji boravak studenata i svakodnevnu analizu terenske nastave i profila po pojedinim naunim oblastima.
Do sada je ovakav obavezni vid nastave pokazao izuzetne rezultate terenskog rada nezamjenjivog u nastavno naunoj praksi.
O tome najbolje kazuju zapaanja studenata koji su ukazali na
prednost terenskog rada u odnosu na kabinetski rad, jer se meusobno nadopunjuju.
Putem studenata studijskog programa za geografiju krenuli su
i studenti ostalih studijskih grupa prostornog planiranja, biologije
i ekologije u izvoenju terenske nastave. Ona se uglavnom odnosila na prostorni raspored naselja i ljudskih zanimanja, prouavanje
biljnih i ivotinjskih vrsta podneblja i ekosistema Dinarske oblasti.
Pri tome su posebno analizirani pogoni Agrojapre za proizvodnju zdrave hrane i ukljuivanje lokalnog stanovnitva u te tokove.
Osim tradicionalne proizvodnje suenog voa, domaeg kruha studenti imaju posebnu priliku da posmatraju otkup mlijeka od krava
sa ekoloki istih panjaka za potrebe domaih mljekara. Vrhunac
takve proizvodnje je proizvodnja djevianskog bundevinog ulja, je|

127

dinog pogona takve vrste u RS i BiH. Sve u svemu studenti doive

pravu renesansu na prostoru Agrojapre u odnosu na umalu i
posrnulu privredu susjednih optina u oblasti agrara.
Studenti su oduevljeni koncepcijom rada Agrojapre koja
okuplja 255 zadrugara iz 23 sela podgrmekih optina Novi Grad,
Prijedor, Otra Luka i Krupa na Uni koja je preporodila ruralno
podruje japranske doline na prelazu iz XX u XXI vijek. Sve to
oplemenjeno je zaviajnim muzejem kojem nedostaju predmeti iz
rimskog perioda naseljavanja japranske doline prije 2400 godina, a
iji su eksponati u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Oekujemo skori razvoj ruralnog turizma koji e japransku dolinu pretvoriti u bajkovitu oazu odmora i rekreacije gostiju turista
svih uzrasta i iz svih predjela eks Jugoslavije i susjednih zemalja.
Prof. dr Drago Todi

Studenti Prirodno-matematikog fakulteta,

Banjaluka u posjeti Agrojapri
128

129

UTISCI UITELJICE O SVETI SAVO IZ NOVOG GRADA

POSLIJE POSJETE AGROJAPRI

Domainski su nas doekali

okviru projekta kola u prirodi Poljoprivrednu zadrugu

Agrojapra u Donjim Agiima su posjetili uenici drugog i
treeg razreda Osnovne kole Sveti Savo iz Novog Grada sa
svojim nastavnicima. Nakon jednodnevne posjete 25.05.2011., uiteljice Jadranka Graoni i Zvjezdana Semiz iznijele su svoje utiske.

Jadranka Graoni uiteljica drugog razreda

Htjeli bismo zahvaliti gospodinu Antoniu to nas je pozvao i
to smo imali priliku da djeca sve upoznaju, da upoznaju i kako se
sui voe, i da vide hladnjau, da upoznaju proces pravljenja ulja,
da vide muzej, da upoznaju kako se melje ito. Stvarno su nas jako
lijepo doekali, jako lijepo su to objasnili djeci. Djeca su imala priliku da pitaju to god ele. Odgovarajui kratko i jasno, izlazili su
im u susret. Bili su dobri domaini, bilo je odlino i stvarno bih
130

preporuila svima da dou da to razgledaju. Djeca imaju ta da

vide, imaju gdje da se poigraju. Bilo je odlino!

Zvjezdana Semiz, uiteljica treeg razreda

Ne samo uenici nego i uiteljica je bila prvi put u Agiima i
svi smo oduevljeni. Prije svega jako lijep doek i veliko gostoprimstvo od strane gospodina Antonia i njegovih najbliih saradnika.
S djecom su sve vrijeme bila dva struna lica koja su im dala potpune informacije za ips od jabuke i suve ljive. Objasnili su im
proces proizvonje ulja od bundeve, kako se proizvodi, kako se pakuje i malo su ih poastili svojim proizvodima. Otili smo do laktofriza, pa smo pogledali i tu stanicu, velike laktofrize u kojima stoji
mlijeko. Sve vrijeme dok smo boravili u zadruzi, sa djecom su bile
dvije gospoe koje su pomagale nama oko uvanja djece. Djeca su
bila smjetena u hladu, iznijeli su im stolice, pa su jeli, otili su do
prodavnice i sebi su poneto kupili. Onda smo otili do mlina i
tamo smo nastavili razne sportske aktivnost. Djeca su puna utisaka, i svi smo puni utisaka. Rado bi doli ponovo, rekli su mi da im
je izlet ove godine bio ljepi od prologodinjeg.

131

DJEJE STVARALATVO
POSLIJE JEDNODNEVNIH IZLETA U DONJIM AGIIMA 25.05.2011.

Agrojapra stihom i bojom

aka O Sveti Savo

io sam na izletu u Donjim Agiima. Posebno mi se svidjela rijeka Japra. Nauio sam kako se pravi ips od jabuke i kako se
pravi ulje od bundeve i od suncokreta.
Nemanja Male, II1

Donjim Agiima sam prvi put vidjela kako se sui voe. U mlinu nam je mlinar objasnio kako snaga vode okree toak i
kako se melje ito. Na rijeci Japri sam pravila bazeni za ribice i
traila koljkice. Hvatala sam i punoglavce u barici kod mlina. Na
velikoj livadi smo se igrali graniara sa naim uiteljicama. Najljepe mi je bilo kada sam gledala rijeku Japru.
Ivana urlan, II1
132

ila sam na izletu u Donjim Agiima. Vidjela sam kako se sui

voe i prvi put sam ula u hladnjau. Tete su nam objasnile
kako se pravi ulje od suncokreta i od bundeve i kako se stavljaju
epovi na flae. Probali smo i ips od jabuke i bio je jako ukusan,
kao i sjemenke koje sam jela i ranije. Ili smo i u mlin i kota nas je
sve uprskao i rashladio. Najvie mi se svidio mlin, rijeka Japra i
livada. Tamo sam se igrala.
Belma Berberovi II1

ila sam na izletu u Donjim Agiima. Tamo sam vidjela suaru,

hladnjau i prostoriju u kojoj se proizvodi ulje. Nauila sam
kako se pravi ips od jabuke, kako se sue ljive, kako se dobija ulje
i vidjela sam kako se melje kukuruz. Na livadi pored mlina sam se
igrala sa svojim drugovima. Voljela bih opet ii na ovakav izlet.
Emilija urlan, II1

Donjim Agiima sam nauio kako se pravi ips od jabuke i

ulje od suncokreta i bundeve. Vidio sam i razne maine i tete
su nam objasnile za ta se one koriste. Probali smo ips, kao i suene ljive i sjemenke od bundeve. U muzeju su mi se najvie svidjeli kolijevka i stari alat. U mlinu sam vidio kako nastaje kukuruzno brano. Najljepe mi je bilo kada sam gledao rijeku Japru i
kada sam se na livadi pored mlina igrao graniara.
Nikola orojevi, II1

ila sam u Donjim Agiima. Vidjela sam rijeku Japru. Bila sam
u suari. Probala sam ips od jabuke i suene ljive. Nauila
sam kako se pravi ulje i vidjela sam kako se melje kukuruz i kako
nastaje kukuruzno brano. Najvie mi se svidjelo katda smo se
igrali na livadi kraj mlina.
Melita Rami, II1

133

Donjim Agiima sam nauila da se ulje pravi od sjemenki

bundeve i da se od jabuka moe napraviti ukusan i zdrav ips.
Bilo mi je najljepe kada sam gledala kako se melje kukuruz i dobija kukuruzno brano.
Damjana umi II1

Donjim Agiima sam saznala da se od jabuka moe napraviti

ips i da postoji brano koje je zeleno. Ula sam i u hladnjau,
a vidjela sam i kako se pravi ulje od bundevinih sjemenki. Probala
sam proizvode Agrojapre i bili su veoma ukusni. Bila sam i kod
mlina na rijeci Japri. Sakupljala sam koljke, posmatrala abe i
hvatala sam punoglavce.
Ana Risojevi, II1

Izlet
U Agie smo ili,
do mlina smo sili.
Tamo je velika livada,
a ima i malo hlada.
Dok Japra veselo ubori
djeija graja se ori.
Fudbaleri i odbojkai mali
veselo su po livadi skakali.
Pecali smo, prskali se, trali
i puno se iskakali.
Od igre smo se umorili
i jako oznojili.
Ponovi bi ili tamo,
jer je tamo vazduh ist.
Igrali bi se ponovo
i radili bi neto novo.
Lazar Zec, III1
134

Izlet u Donje Agie

Moji drugari i ja sastali smo se ispred kole u osam asova i 30
minuta. Zajedno smo poli do hotela, uli u autobus i krenuli u
devet asova.
Nakon krae vonje smo stigli. Izali smo iz autobusa i otili
da vidimo Agrojapru. Tamo smo sluali ta nam govori direktor
Milovan Antoni. Teta Nada nam je objasnila kako se pravi ips od
jabuke i kako se sue ljive. Ona je agronom. Obili smo zadrugu.
Tamo je bila Dragana koja nam je pokazala kako se pravi ulje od
bundeve i suncokreta, brano, a jeli smo i sjemenke. Vidjeli smo
mainu za epljenje flaa. Doli smo do sljedee prostorije u kojoj
su bila dva velika laktofriza. To je laktofrizna stanica. Dok smo mi
to gledali, u dvoritu su nam postavili stolove i stolice. Kad smo sve
pregledali, sjeli smo i jeli. Vidjeli smo i muzej i biblioteku. Nakon
toga otili smo do mlina. Mlin je udaljen oko jedan kilometar od
Agrojapre. Tu smo vidjeli kako se melje kukuruz. Otili smo na
livadu i igrali se. Skupljali smo koljke i kamenje. Proetali smo do
autobusa i krenuli kui.

Ana Jankovi III1

|

135

Na povratku smo vidjeli Osnovnu kolu Branko opi. Kada

sam stigla, svima sam dala poklon, a i uiteljici. Ovaj izlet nikada
neu zaboraviti.
Ana Jankovi, III1

Bili smo u muzeju

Okupili smo se kod kole u pola devet. Formirali smo red i
krenuli prema hotelu. U devet asova krenuli smo u Donje Agie.
Putovali smo oko pola sata.
Kad smo stigli direktor Agrojapre ispriao nam je puno zanimljivosti o zadruzi. Jedna od radnica nam je pokazala hladnjau
gdje su jabuke. U njoj je temperatura etiri stepena. Onda nam je
pokazala ostale strojeve u suari i dala nam ips od jabuke. Otili
smo do druge radionice u kojoj se proizvodi ulje od bundeve i suncokreta. Tamo smo vidjeli razne maine i strojeve. Tu su nas isto
poastili ipsom od jabuke, ali i sjemenkama i suvim ljivama. Nakon toga, doli smo do mljekare. Tu su bila dva laktofriza u kojima
ima po 900 litara mlijeka. Otili smo do muzeja. Tu smo vidjeli

Belma Berberovi II1

136

puke, puno starih upova i raznih drugih stvari. Igrali smo se kraj
muzeja, jeli, pili, kupovali ta smo htjeli i krenuli ka mlinu. Tamo
smo se igrali bagmintona, fudbala, gaanja travom i raznih drugih
igara. Mlin je bio kraj rijeke Japre. U mlinu se melje kukuruz.
Opet smo formirali red i krenuli prema autobusu. Krenuli smo
u Novi Grad. Ovaj izlet nikada neu zaboraviti.
Dario Medi, III1

Pavle Vujanovi III1

Mlin nas je oduevio

Napokon je doao dan polaska na izlet. Mjesto okupljanja je
bilo kolsko dvorite. Napravili smo kolonu i krenuli prema autobusu. Moj razred je iao na izlet u Donje Agie.
Kad smo doli u Agie, prvo mjesto na kojem smo bili bila je
fabrika zdrave hrane. Direktor nas je upoznao sa Nadom i Draganom. Teta Dragana nam je pokazala maine i objasnila njihov rad.
Pogledali smo i kako se proizvodi ulje i malo se odmorili u dvoritu. Takoe smo posjetili i laktofriznu stanicu i muzej. Tu smo
mnogo toga vidjeli i uli. Igrali smo se u dvoritu i onda smo otili
|

137

do mlina. Mlin nas je sve oduevio. Rijeka Japra, koja je pokretala

mlin, bistra je i ista. Pored mlina je livada.
Vrijeme u naoj igri brzo je prolo. Spakovali smo stvari i krenuli prema autobusu. Kada smo doli kui, bili smo umorni, ali i
sreni to smo bili u Agiima na izletu.
Igor Samardija III1

Pregazili smo Japru

Osvanuo je lijep i sunan dan. Probudila sam se jako uzbuena. Tog dana ili smo u Donje Agie na izlet. Okupili smo se ispred
kole u pola devet. Krenuli smo do hotela Una gdje nas je ekao
autobus.
Vonja je trajala oko pola sata. Doli smo do Agrojapre gdje
su nas doekali nai domaini. Pokazali su nam kako se sue ljive
i kako se pravi ips od jabuka. Vidjeli smo kako se pravi i ulje od
bundeva. Tu su nas poastili njihovim proizvodima. Sve je bilo veoma ukusno. Vratili smo se i vidjeli laktofriz. Obili smo muzej sa
starim predmetima, a do njega je bila i mala biblioteka. Poto smo
bili gladni, sjeli smo i jeli. Onda smo se malo igrali. Krenuli smo
prema mlinu pjevajui. Tamo smo se dugo igrali. Igrali smo se graniara, dobacivanja, odbojke, bagmintona. Preskakali smo rijeku
Japru. Kad se umorimo, sjednemo u hlad i jedemo sendvie i slatkie. Sve oko mlina, kao i sam mlin, je prelijepo. U mlinu smo vidjeli kako se vrti toak i kako se melje ito. Ja sam zaista uivala.
Vrijeme je naalost brzo prolo i morali smo se vratiti kui.
Ovo je bio jedan vrlo lijep izlet koji u dugo pamtiti.
Lola Lonar, III1

Tu se proizvodi ips od Jabuke

Probudila sam se u sedam asova i ustala srena zato to u s
drugarima ii na izlet. U pola devet okupili smo se ispred kole.
138

Formirali smo red i krenuli pred hotel. Ispred hotela bili su autobusi. Uli smo u autobus i krenuli.
Putovali smo oko 30 minuta. Jednom aku je bilo muka tokom
puta. Kad smo doli u Donje Agie, posjetili smo Agrojapru.
Upoznali smo dirtektora gospodina Antonia i njegove pomonice
Draganu i Nadu. Tu se proizvodio ips od jabuka. Jabuke su stavljali u hladnjau da se ne pokvare. Jabuke su sjekli na krike i stavljali ih na tacne. Poslije toga stavljaju ih u suaru. Kada smo vidjeli kako se pravi ips od jabuke, otili smo u drugi pogon. Tu se
pravi ulje od bundeve, ulje od suncokretovih sjemenki i suve ljive.
Obili smo i muzej. Tu ima puno starih predmeta. Kad smo pregledali sve eksponate otili smo do restorana. Tu smo se ugodno smjestili i jeli. Poslije jela otili smo do mlina. Mlin je bio prelijep. Pored mlina je ogromna livada za igru. Prvo smo gledali rijeku Japru
i skupljali kamenie za kolu. Iz rijeke smo vadili kamenie razliitih oblika. Uiteljica nas je sve pozvala na igru. Igrali smo bagminton, fudbal, graniara, a ak smo se gaali i zatrpavali sijenom. Sunce je bilo ba jako. Kod mlina smo se igrali oko etiri sata.
Krenuli smo oko 16 asova. Kad sam dola kui, bila sam crvena kao rak. Ovaj izlet nikada neu zaboraviti.
Lara trbac, III1

Maja Svilar III1

139

kola u prirodi
najljepe iskustvo
Utisci uiteljica O Vuk Karadi povodom posjete Agrojapri
i Donjim Agiima, 150 uenika drugog i treeg razreda i 80 aka prvog razreda ove kole 06.06.2011. i 07.06.2011.

RAGANA STUPAR Zovem se Dragana Stupar, uiteljica

sam u O Vuk Karadi u Novom Gradu. Danas smo bili
na izletu, posjetili smo Haane i Donje Agie, u Donjim
Agiima i zadrugu Agrojapru iji je direktor Milovan Antoni.
Moemo rei da je ovo prvi put da naa kola izvodi izlete u ovaj
dio Podgrmea i podgrmekih sela. Znai, obilazak rodnog mjesta
Branka opia i upoznavanje sa prirodnim ljepotama koje mi imamo u ovoj optini. Mogu vam rei da sam veoma iznenaena doekom direktora Milovana Antonia koji nas je ugostio maksimalno i
sve pohvale za njegov rad i trud, a i djeca su takoe oduevljena.
Posjetili smo suaru za voe, ljive, jabuke i kruke, zatim uljaru, u
140

kojoj se proizvodi ne rafinisano, ve hladno cijeeno ulje koje je

mnogo kvalitetnije. Vidimo da zadruga raspolae i laktofriznom
stanicom, bavi se otkupom mlijeka. Potom smo otili u muzej i vidjeli etno-muzejsku postavku. U okviru zadruge Agrojapra je i biblioteka koja je jo uvijek u fazi dopunjavanja strunom literaturom, a zatim smo pjeaili jedno 700-800 m u okviu tog kompleksa
do mlina na rijeci Japri, gdje su se djeca mogla upoznati sa proizvodnjom brana, heljdinog brana, peninog brana i sveg ostalog to mlin prerauje. Sretni smo to na teritoriji optine imamo
jedno ovakvo izletite, odnosno to postoji Agrojapra koju mi
moemo da posjetimo i da nauimo neto, lijepo se provedemo i
provedemo dan u prirodi. Lijepo bi bilo da se jednog dana, ako
bude mogunosti, otvori na ovim prostorima i zaivi kola u prirodi koja bi uveliko doprinijela razvoju nae djece, a i omladine koja
dolazi sa fakulteta. Oduevljeni smo tom posjetom.
VESNA DOEN Ja sam uiteljica Vesna Doen, radim u O
Vuk Karadi u Novom Gradu. Danas smo po prvi put u Donjim
Agiima, izuzetno sam prijatno iznenaena. Naili smo, na ljubaznog domaina gospodina Antonia koji nas je zaista ugostio na
jedan pravi nain. Naoj djeici smo danas obezbjedili jedan neobian boravak u prirodi, to veoma nedostaje naoj nastavi. Do
sada nismo imali takvog naina edukacije uenika, danas moemo
da vidimo ovdje jedno veliko veliko oduevljenje uenika. Mnoge
nastavne sadraje, koje ne obradimo u toku nastave danas su djeca
mogla na oigledan i adekvatan nain da usvoje. Svi nosimo prijatne utiske tako da smo svi oduevljeni. Planiraemo da jedan budui izlet provedemo u ovim krajevima, jer zaista djeci prua mnogo
mnogo toga vie nego to moemo u okviru nastavnog sadraja u
kolama da obradimo.
SLAVICA KOLUNDIJA kola u prirodi je jedno od najljepih
iskustava koje se moe priutiti djeci ovog uzrasta. Poto se radi o
grupi djece estogodinjaka, odnosno o acima prvacima, odluili
smo da ovaj put posjetimo Donje Agie i da posjetimo samo lokalitet vodenice, odnosno mlina koji melje ito, i podruje oko mlina.
|

141

Djeca su vidjela proces kako nastaje brano i igrali su se na jednoj

livadi. Organizovali smo jedan zajedniki ruak u restoranu, ovdje
u Agiima, gdje su se djeca druila i uz sve ove sadraje usput smo
jo vidjeli neke seoske kole, priali smo o mnogim sadrajima koje
smo mi ve i u uionici obradili, ali boravak i razgovor sa djecom u
prirodi je neto sasvim drugo i neto to djeca najvie vole. Svakako, ova kolska godina je bila izuzetno uspjena kolska godina
zato to smo od malih neukih estogodinjaka stvorili budue prave ake, pripremili smo ih za redovnu nastavu, onu koja ima asove, radili smo razne aktivnosti, a sve to to smo uradili pokuali
smo ovdje na ovom lokalitetu jo dodatno objasniti djeci u prirodnom okruenju. Ovim emo zaokruiti ovu kolsku godinu i pripremamo se za drugi razred.

142

Povezivanje vijekova
Osnovna kola Dragan Vujanovi, Svodna, PO Radomirovac

osjeta Agrojapri u Donjim Agiima je obogatila, upotpunila i zaokruila naueno gradivo iz prirode etvrtog i petog
razreda. Kako je ove godine bio organizovan izlet samo za
peti razred, nadam se da e u budunosti biti vie ovakvih sadrajnih izleta, organizovanih i za ostale razrede, pogotovu za etvrti,
jer ba tada uenici najvie ue o privredi. Prema utiscima uenika, zakljuio sam da je izlet bio dinamian, zanimljiv i pouan.
Pored proizvodnje bundevinog hladno cijeenog ulja, uenici
su vidjeli i probali razne proizvode ove zdruge. Najvie to ih je
oduevilo, kao i nas nastavnike, bio je objekat u kojem je smjeten
zaviajni muzej sa etno-postavkom, jedna savremena uionica, te
biblioteka sa veoma toplim ambijentom. Prema rijeima gospodina Milovana Antonia, koji stoji na elu Agrojapre, ovaj objekat
je otvoren i acima gdje bi mogli da organizuju razna druenja,
poput kreativnih radionica, knjievnih veeri u biblioteci a sve u
cilju napretka vaspitanja i obrazovanja.
|

143

Prelijep ambijent ovog podgrmekog kraja, Donje Agie ini

ozbiljnim i veoma interesantnim turistikim odreditem. Sama vodenica na rijeci Japri povezuje drevne i zdrave naine proizvodnje
brana sa dananjicom.
Prema svemu navedenom i vienom, zakljuak je da Agrojapra, pored svega drugog ima i odline uslove za kolu u prirodi i
kolske izlete.
Draen BABI,
profesor razredne nastave

144

Pria o piscima Branku

i Mladenu
Intervju Nedeljka Srdia, novinara Radio Novog Grada sa Milovanom Antoniem, direktorom PZ Agrojapra, za Radio Novi Grad
povodom realizacije posjeta aka i studenata Agrojapri i Donjim
Agiima emitovan 12.06.2011.

ADIO NOVI GRAD: Ovih dana je u Poljoprivrednu zadrugu Agrojapru stiglo i pismo od dekana Poljoprivrednog
fakulteta u Banjaluci u kojem se iznose vrlo zanimljive
ocjene i zahvalnost fakulteta na jednodnevnom boravku studenata
u Agrojapri, a u pismu se izmeu ostalog kae:
Posjetom Poljoprivrednoj zadruzi Agrojapra Donji Agii, 28.
maja 2011. godine, studenti tree godine, kao i nastavni kadar Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci prof. dr Stevo
Mirjani i magistar Vesna Mrdalj su imali priliku da se upoznaju sa
djelokrugom rada ove zadruge.
|

145

Kroz prezentaciju vaih programa razvoja zadruge i sela, uvjerili ste nas da spadate u red najorganizovanijih i najfunkcionalnijih zadruga kako na podruju Republike Srpske, odnosno Bosne i
Hercegovine, tako i regiona. Zbog toga zasluujete svu panju i
podrku relevantnih institucija u RS i BiH iz domena razvoja poljoprivrede i ruralnih podruja.
Poljoprivredni fakultet i Institut za ekonomiku poljoprivrede i
ruralni razvoj je opredjeljenja da i u budunosti nastavi i intenzivara saradnju s vama i Poljoprivrenom zadrugom Agrojapra,
koja e podrazumjevati ne samo izvoenje prektine nastave za
nae studente ve i podrku kroz izradu odreenih razvojnih programa u okviru djelokruga vaeg rada.
Stoga, o svom prilikom, elim da vam se najiskrenije zahvalim
na Vaem srdanom prijemu i radujem se nastavku nae saradnje.
U potpisu dekan Poljoprivrednog fakulteta doc. dr Aleksandar
Ostoji.
Tim povodom na kraju ove prie razgovaramo sa direktorom
Agrojapre Milovanom Antoniem.

146

Gospodine Antoniu, ta su pokazale jednodnevne posjete Donjim Agiima i Agrojapri, gdje je u okviru projekta kole u prirodi boravilo oko 500 uenika novogradskih osnovnih kola i 80 studenata Prirodno-matematikog i Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke.
MILOVAN ANTONI: Ove posjete govore da je Agrojapra,
da su Donji Agii i okolna sela privlana i atraktivna za ovakve
posjete. Djeca i studenti imali su ta da vide u zadruzi Agrojapri
i da se upoznaju sa proizvonjom suenih ljiva, ipsa od jabuka,
hladno cijeenih ulja, kao i proizvodnjom brana u vodenici, kako
su to na tradicionalan nain radili nai preci. Dio narodne batine,
ivot i obiaje u selima, stare predmete koji su korieni u selu za
obraivanje zemlje, za proizvodnju sira i kajmaka, posue, predmete domae radinosti, sve su to aci i studenti mogli da vide u
zadrunom domu Agrojapre, gdje je postavljena etno-muzejska
zbirka koja sama po sebi predstavlja svojevrsnu atrakciju. U zadrunom domu vidjeli su i uionicu za cjeloivotno obrazovanje,
kao i biblioteku u kojoj smo vodili razgovore i u kojoj su djeca, a i
studenti, mogli da postavljaju pitanja.
RADIO NOVI GRAD: A ta su Vas to pitali?
MILOVAN ANTONI: Tu je bilo bezbroj pitanja i trebalo bi
nam puno vremena da sve to reprodukujemo i prepriamo, ali evo
nekoliko detalja. U etno-muzejskoj zbirci jedan djeak je, izmeu
ostalog, vidio na jednom postamentu vodjer i pitao me ta je to.
Naravno da sam mu objasnio, da je to sprava u kojoj se dri brus,
voda pa brus i onda smo od toga razvili priu o jednom od najteih
poljoprirednih radova na selu, a to je koenje trave. To su bili najtei radovi i najbolja se hrana za kosce svojevremeno spremala, pa
smo onda razvili priu o livadama, o travi, o ishrani muznih krava
u stoarstvu, zatim priu o mehanizaciji, prvo o kosaici koju su
vukli konji, koja je odmjenila ruke i olakala ljudima ivot i rad, a
posebno o mehanizaciji kad je traktor ukljuen sa svojim bonim
ili zadnjim kosaicama koji je umnogome olakao rad, a poveao
produktivnost seljaka na imanjima. Zatim, u muzeju je jedan djeak na jednom postamentu koji ima naslov Inspiracije, izazovi i
podsticaji vidio knjigu Branka opia Delije na Bihau. Ja sam
|

147

inae kao mlad novinar radio intervju 1975. godine za na radio sa

Brankom opiem, a upravo tada je iz tampe izala ta njegova
znaajna knjiga iz Drugog svjetskog rata posveena borbama na
Bihau. On je napisao posvetu meni i potpisao se, ta knjiga je za
uspomenu meni od Branka opia. Djeak me je pitao ta su to
delije? Ja sam mu odgovorio da su to hrabri junaci, a onda je on
kroz osmjeh rekao onda smo ja i moji drugovi delije. Dakle, ja sam
iskoristio to pitanje da ispriam priu o naim zaviajnim piscima
Mladenu Oljai iz sela Devetaka iz Potkozarja i Branku opiu iz
Haana, a mi spadamo naravno u njihov iri zaviaj. Onda su postavljana pitanja i oko vodenice na rijeci Japri gdje je Branko opi
u Haanima proveo svoje djetinjstvo, a upravo Japra izvire nedaleko od Haana u Majki Japri, pa smo onda rekli da je to na Radanovom polju i tako dalje... Dakle, iz svakog tog djejeg pitanja mi
smo napravili po jednu priu razgovarajui o tome u biblioteci,
tako na primjer jedna djevojica koja je drugi ili trei razred Milica, koliko se sjeam, postavila je veoma podsticajno pitanje o heljdi. Pa smo onda ispriali priu o toj itarici, koja je ovdje kod nas
zapostavljena, da se prvi usudio da heljdu proizvodi jedan na kooperant sa Brda Balja iznad Kostajnice, a da su ove godine poeli
to da rade i drugi ljudi u dolini Japre. Onda su vidjeli u mlinu kako
se proizvodi brano od heljde, onda smo ispriali priu kakav je to
kruh od heljde, koji se inae pravi u naem restoranu, da su u svijetu poznate palainke od heljdinog brana, a onda je djevojica
pitala da li se moe od heljde praviti i aj. Naravno od heljdinog
prelijepog cvijeta prave se veoma, veoma ljekoviti ajevi. Eto to su
bila neka pitanja, da ne ulazimo sada u analizu pitanja koje su studenti prostornog planiranja i poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke postavljali.
RADIO NOVI GRAD: Vi ste, gospodine Antoniu, nekada,
kao mlad novinar na naem radiju nekoliko godina svake sedmice
spremali emisiju o selu i poljoprivredi, pratili ste i kolstvo i spremali emisiju Od kole do kole. Evo i sada se bavite ovim temama, kada je rije o naem kolstvu, Vi ste tokom ovih posjeta imali
priliku da upoznate ake i njihove nastavnike. Kakav su utisak na
Vas ostavili i kako ste doivjeli te susrete?
148

MILOVAN ANTOVI: S obzirom na zainteresovanost djece i

na osnovu onoga to sam vidio, za sve sadraje o kojima smo govorili, s obzirom na niz zanimljivih pitanja koja su postavljana uzimajui u obzir lijepo ponaanje tokom boravka u zadruzi i kod vodenice na livadi, moj utisak je da je u osnovnim kolama nae optine kvalitet nastavnog procesa, kako u pogledu obrazovanja tako
i u pogledu vaspitanja djece podignut na vii nivo u odnosu na raniji period, a to je veoma vano jer u osnovnoj koli polau se temelji buduih generacija, jer od toga kakve su nam kole zavisi
kakva e nam budunost biti. Posebno me impresionirala oputenost, radoznalost i hrabrost koju aci imaju kao ve razvijene osobine, kao i odnos aka i nastavnika, koji nije postavljen na osnovama straha i moguih kaznenih sankcija, ve na kvalitetnim meuljudskim zdravim osnovama. Zato bih se sloio sa svjetski priznatim uglednim britanskim pedagogom Aleksandrom Nilom koji je
rekao: Ne postoje problematina djeca, ve samo problematini
roditelji i problematino ovjeanstvo.
RADIO NOVI GRAD: Gospodine Antoniu, hvala Vam lijepo za razgovor i na ueu u emisiji sa nadom i eljom da u narednom periodu, kada se stvore uslovi za to, ova kola u prirodi
preraste i u viednevne boravke u Donjim Agiima i u vaoj zadruzi Agrojapri.
MILOVAN ANTONI: Hvala i Vama, i samo bih dodao da mislim da putem ovakvih koncipiranih djejih i studentskih ekskurzija, a kasnije i kole u prirodi moemo dati kvalitetan doprinos u
kvalitetnijem i raznovrsnijem obrazovanju. Rije je o uenju koje
moe da utie na vlastitu budunost.

149

UESNICI ZLATNIH RUKU POTKOZARJA U JAPRANSKOJ DOLINI

ekajui italijansku djecu i

omladinu

a dvodnevnoj turistikoj manifestaciji Zlatne ruke Potkozaraja koja je odrana 28. i 29. 07.2011. u Prijedoru, u
sklopu prijedorskog kulturnog ljeta, meu tridesetak izlagaa sa podruja prijedorske regije i gostiju iz inostranstva, partner udruenja Promotur bila je i Poljoprivredna zadruga Agrojapra iz Donjih Agia. Izmeu ostalog, cilj manifestacije bio je da
se u saradnji sa inostranim udruenjima promovie turistika ponuda, kulturno-istorijsko naslee i mogunosti zajednikih projekata u okviru razvoja ruralnog turizma i gastro ponude.Tako je
partener italijanskog udruenja Putovati Balkanom iz Trentina
postala i Agrojapra koja je ve tokom ove godine postigla zapaene rezultate u razvoju omladinskog turizma i predstavljanju turi-

150

stikih zanimljivosti doline Japre i Podgrmea. Predstavnici udruenja Putovati Balkanom iz Italije i udruenja Promotur iz
Prijedora, partneri iz Prnjavora i drugih mjesta, posjetili su Agrojapru, gdje su se upoznali sa razvojem i dosadanjim iskustvima
sa boravkom uenika novogradskih kola i studenata Prirodnomatematikog i Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke u okviru
projekta kola u prirodi.
Ja sam Mikele Mancana, dolazim iz Trentina, predstavljam
udruenje Putovati Balkanom. Mi smo udruenje koje je aktivno
u Trentinu, ali i drugdje. Nae udruenje bilo je u Prijedoru, posjetilo je manifestaciju Zlatne ruke Potkozarja u organizaciji udruenja Promotur iz Prijedora. Vrlo bitno nam je da vidimo nove
partnere i novu realnost koja je na ovim prostorima. Hoemo sve
to spoznati i sagledati, iskustava radi...
Mislei na Agrojapru i japransku dolinu, Mancana naglaava.
Bilo je vrlo interesantno da se pogleda koopreativa Agrojapra, zato to smo prvi put ovdje, nalazi se pored jedne rijeke koja
je fenomenalna, prekrasna je, neto sasvim novo, za nas ovdje u
Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini nismo se jo susreli sa
ovakvom vrstom organizacije, ustvari sa kooperativom koja funkcinoe na ovako dobar nain. Udruenje Putovati Balkanom sarauje prvenstveno sa italijanskim kolama, koje dovodi na prostore Balkana, najvie u Bosnu i Hercegovinu i bilo bi dobro da italijanski uenici posjete Agrojapru u Donjim Agiima. Po mom
miljenju, zadruga je veoma interesantna za upoznavanje, za posjetu naih uenika. Ovo je prva posjeta, na je cilj da tu posjetu
obnovimo, saradnju produbimo i da se uspostave veze, tako da bi
uenici italijanskih kola mogli posjeivati ovo mjasto.
ta je vidio i spoznao Mancana sa svojim italijanskim kolegama?
Sve je interesantno, ali iznad svega mlin na rijeci je interesantan, nain na koji se melje ito, to je neto novo za nas. Mislim
da bi to bilo interesantno za italijansku omladinu koja bi se mogla
upoznati kako se nekad mljelo, ivjelo i radilo. Mlin je na mene
ostavio poseban dojam. Napravili smo gomilu fotografija, tako da
oekujemo dobar odziv italijanskih kola za posjetu ovom mjestu i
|

151

kooperativi Agrojapri. Mislim da bi i muzej mogao biti interesantan djeci i omladini, bilo bi dobro da se i omladina i djeca upoznaju sa radom nekad na selu koji je bio na Balkanu. Mi, kad kaemo Bosna i Hercegovina, mislimo na Balkan, za nas je i Makedonija, Srbija i biva Jugoslavija Balkan...
Druenje sa gostima iz Italije, Prijedora, Prnjavora i Kraljeva
iz Srbije zavreno je u restoranu Poljoprivredne zadruge Agrojapra uz prijatnu atmosferu i bogatu gastro ponudu sa proizvodima
zdrave hrane iz naeg kraja i zadruge. Nadamo se da e u budunosti, kako je najavio gospodin Mancana, uenici iz Italije biti gosti Donjih Agia, Agrojapre i drugih turistikih destinacija na
ovom podruju.

152

JESEN U DOLINI JAPRE

Vidikova linija sa
Ostojia brda
Pisana rije uiteljica i aka O Vuk Karadi
nakon organizovane jednodnevne praktine nastave u
Donjim Agiima septembra 2011. godine

Priroda nas je doekala rairenih ruku

ao uitelj, trudim se da svaki dan svojim uenicima uljepam, odnosno nastavu uinim privlanom i zanimljivom.
Teak je to zadatak. U zatvorenom prostoru, u etiri zida,
uenici se nekada osjeaju tuno, nezainteresovano.
Jednog dana dooh na ideju da izaemo malo van, da se oslobodimo okova uionice, da udiemo ist vazduh i da nastavu prenesemo u prirodu. Uenici su bili oarani ovom idejom. Za lokaci|

153

ju smo odredili Donje Agie. Donji Agii su smjeteni u dolini rijeke Japre. Kraj, koji je, osim to ima lijepu prirodu, iv, dinamian i
prua mogunosti da se odrade razliiti sadraji iz Nastavnog plana i programa. Selo koje se intenzivno razvija i ivi sa uspjenom
Poljoprivrednom zadrugom Agrojapra.
Sve nam se poklopilo: Nastavni sadraji iz NPP, reljef i okolina
sela, domaini poljoprivredne zadruge Agrojapra i ljubaznost
mjetana. Od nastavnih tema odabrali smo: ORIJENTACIJA U
PRIRODI sa PODTEMOM: Orijentacija pomou Sunca, mahovine i godova; Vidik i vidikova linija. Boravei na Ostojia brdu,
imali smo odlian poloaj za posmatranje vidika i vidikove linije,
biljeili najvanije, naroito da nam vidik zavisi od mjesta i uzvienja gdje se nalazimo. Kreui se kroz prirodu, kroz umu, traili
smo mahovinu i godove na drvetu; Zatim smo uoili razne oblike
reljefa koje nam je nudio sam predio gdje smo se nalazili. Kod vodenice na rijeci Japri smo uoavali liniju u razliitim prirodnim
oblicima, to nam je bilo i po sadraju za likovnu kulturu. Posebno
bih naglasila vanost boravka u prirodi za zdravlje djece i kretanje
u prirodnim uslovima.
Da samo znate kako nas je priroda doekala rairenih ruku,
naroito u jesen, svojim plodovima i ljepotom. Odradili smo sve to
treba da se odradi za taj dan. Naa nastava je trajala vie nego ona
u koli, ali mi to nismo osjetili, nama je vrijeme brzo prolazilo.
Uenici su bili oduevljeni. Nismo se ni vratili, a ve su pitali kada
e opet ii. Roditelji i uprava kole su nas bezuslovno podrali. Priekaemo da proe zima, pa da vidimo, oslunemo i omiriemo
buenje prirode u proljee. Nadamo se.

Dragana Stupar,
profesor razredne nastave

arolija za najmlae
Atraktivno, zanimljivo, lijepo, zabavno i prostrano... Rijei
koje najbolje opisuju Donje Agie. Prelijepo selo koje pripada optini Novi Grad. Krasi ga priroda u svako doba dana i noi. Prirod154

ne ljepote, na koje moemo da budemo ponosni, a to je ono na to

ubudue Ministarstvo prosvjete i turizma Republike Srpske moe
da rauna kada su u pitanju poboljanje nastavnog procesa u kolama i turistike ponude. Imali ta ljepe od dana provedenog u
prirodi? Za mene nema.
Radi, a u isto vrijeme se odmara u idili prirode. Koristei
pogodnost da uz minimalne trokove, djeca osjete ari prirode i da
na ovakav nain spoje ugodno i korisno, uenici etvrtog razreda
Osnovne kole Vuk Karadi proveli su jedan dan u Donjim Agiima. Roditelji ovu akciju ocjenjuju kao pravu stvar, istiui da
predstavlja najbolji primjer kako jedna lokalna zajednica moe da
osmisli i realizuje masovnu aktivnost na promociji uenja, sporta i
boravka u prirodi. Ova akcija zasluuje sve pohvale i moe predstavljati dobar putokaz drugim kolama, sredinama u Republici Srpskoj.
Spomenka Grubljei,
nastavnik razredne nastave

Sjeanje na djetinjstvo
Sjeam se, kad sam bila uenik, imali smo nastavu u prirodi,
bilo je lijepo, nisam zaboravila, a, sada kao uitelj, odvela sam
svoj IV3 odjeljenje u Agie. Opet lijepo i nezaboravno. Agii su
prelijepi.
Uenici su bili oduevljeni nastavom u prirodi kao i ja. Odradili smo postavljene zadatke i sve to je planirano tog dana da se
odradi od sadraja NPP. Agii su idealno mjesto za ovako neto, za
eventualno izvoenje kole u prirodi, jer u Agiima ima sve to je
potrebno za izvoenje ovakve vrste nastave. Kad je ovjek u takvom ambijentu, okruen prirodom, vrijeme veoma brzo prolazi.
Zavriu ovo kao mnogi moji uenici: Jedva ekam ponovni odlazak i veoma se radujem tome.
Suzana Tintor,
nastavnik razredne nastave
|

155

156

DJEIJI RADOVI

Uimo u prirodi

oao je petak, dan koji smo svi prieljkivali, radovali mu se,

jer smo odluili da zajedno sa uiteljicom uimo u prirodi.
Ujutro, oko devet asova, okupili smo se pred kolom.
Ispred kole smo se malo poigrali. Doao je autobus. Zajedno sa
uiteljicama krenuli smo u Donje Agie.
Putovali smo oko 20 minuta. Kada smo doli, otili smo na
Ostoji brdo. Na brdo smo se penjali umskim putiem i pri tome
smo posmatrali prirodu, potoi, traili mahovinu i godove. Na
brdu smo se orijentisali pomou sunca, posmatrali vidik i crtali
vidikovu liniju. Kada smo se vratili sa brda, ruali smo u restoranu
Breza i malo se odmorili. Poslije odmora otili smo do mlina na
rijeci Japri. Usput smo posjetili jedno seosko imanje. Kod mlina
smo pisali i crtali. Uoavali smo promjene na prirodi, zapisivali
rijei i crtali veliki toak na mlinu. Na velikoj livadi igrali smo se
raznih igara. Poljoprivredna zadruga Agrojapra poastila nas je
jabukama, koje su bile sone i slatke.
|

157

Kad smo stigli kui, ispriali smo svojim roditeljima da nam je

bilo lijepo i da bismo opet voljeli ii i druiti se sa prirodom. Okolina Donjih Agia je lijepa, matovita, a gostoprimstvo ljudi veliko,
naroito zaposlenih u zadruzi Agrojapra.
Teodora uri, IV
O Vuk Karadi Novi Grad

Traili smo mahovinu i godove

Ujutro, u devet asova, krenuli smo autobusom u Donje Agie.
Kroz prozor autobusa posmatrali smo okolinu. Vidik je bio lijep.
Kada smo stigli u Agie, malo smo se poigrali. Poslije smo otili
na Ostojia brdo. Na putu prema brdu vidjeli smo potoi kako krivuda kroz malu umu. Traili smo mahovinu i godove, ponavljajui
znanje koje smo nauili iz orijentacije. Sa brda smo posmatrali vidik
i vidikovu liniju. Kasnije, u restoranu, svi smo zajedno ruali. Poslije
nas je uiteljica odvela na jedno seosko imanje. Vidjeli smo krave,
svinje i kokoi. Nae uenje se produava kod mlina na rijeci Japri.
Usput smo bili poaeni jabukama od strane poljoprivredne zadruge Agrojapra. Igri, srei i veselju nije bilo kraja.
Za mene je ovo bio jedan lijep i nezaboravan dan. Volio bih
opet ii. Moliemo uiteljicu da nas opet odvede u Agie, jer imaju
sve ono to nam je potrebno za uenje i igru.
Pavle Borojevi, IV
O Vuk Karadi Novi Grad

Posjetili smo vodenicu na Japri

Bio je lijep, sunan jesenji dan. Krenuli smo da uimo u prirodi. Ili smo autobusom, bili veseli i radovali se tom uenju u Donjim Agiima.
Kada smo stigli u Agie, uiteljica nam je pokazala mahovinu
na drvetu na kojoj strani svijeta raste. Poslije smo se popeli na jed158

no brdo, sa kojeg smo posmatrali okolinu. Tu smo se malo odmorili, uili i crtali vidik i vidikovu liniju. Kada smo ogladnjeli, otili
smo u restoran da ruamo. Siti i zadovoljni odlazimo do mlina na
rijeci Japri. Na mlinu ima jedan veliki toak koji se okree pomou
vode i tako melje kukuruz i penicu. Pored mlina je jedna vea livada. Tu smo igrali fudbal i druge razne igre. Takmiili smo se u
skakanju sa vreama.
Vratili smo se sretni i zadovoljni. Uiti u prirodi je interesantno i zabavno.
Boko Marjanovi, IV
O Vuk Karadi Novi Grad

Nezaboravan boravak u Donjim Agiima

Jednog sunanog jesenjeg dana odluili smo da boravimo i
uimo u prirodi. Uiteljica nam je rekla da idemo u Donje Agie,
selo koje je udaljeno oko 20 kilometara od Novog Grada. U autobusu sam sjedila sa svojom drugaricom Nastasijom.

159

Kada smo stigli, otili smo na oblinje brdo da posmatramo

vidik i vidikovu liniju. Na putu do brda vidjeli smo mahovinu, godove i potoi. Tamo smo iz torbe izvadili dekice i potreban pribor
kako bismo skicirali okolinu. Djeaci su brzo zavrili sa crtanjem,
uzeli su lopte da igraju fudbal. Poslije smo svi zajedno otili na
ruak koji nam je pripremila zadruga Agrojapra. Nakon ruka
smo se malo poigrali kod restorana, jer smo ekali uiteljice koje
jo nisu bile zavrile sa rukom. Zatim smo proetali do vodenice
na rijeci Japri. Tu smo vidjeli kako se melje ito. Igrali smo razne
igre, a meni se dopalo tranje u vreama. Nedaleko od mlina ekao
nas je autobus koji nas je vratio kui.
Ovo uenje u prirodi mi se jako svidjelo jer je bilo nazaboravno,
i sa nestrpljenjem oekujem sljedee. Naa uiteljica razmilja da
nas opet odvede u vrijeme kada se priroda budi poslije zimskog sna.
Mariela Kostadinovi, IV
O Vuk Karadi Novi Grad

160

III
Turistike mogunosti
japranske doline

161

162

ODLIKE KRUPE NA UNI

Kodni znak Haani

o geomorfolokim oblicima optinu Krupa na Uni, koja se

prostire na povrini od 30,90 kvadratnih kilometara, je brdovita, i u njoj se ivalj bavi preteno poljoprivredom i stoarstvom. Protee se od rijeke Une, koju ne dodiruje, pa do padina
Grmea u mjestu Haani. Smjetena u zapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine, granii se sa optinama Novi Grad, Otra Luka, Sanski Most i Bosanska Krupa. Jedna je od rijetkih optina bez gradaskog centra, a od veih sela valja istai Donji Dubovik, Osredak,
Donje Petrovie, Buevi i Haane. Kroz Krupu na Uni prolazi cesta koja povezuje Sanski Most i Bosansku Krupu. Postoje ideje da
se ona kategorizuje i modernizuje, te da povee Prijedor, Sanski
Most, Bosansku Krupu i Biha. Isto tako, vaan je put od Novog
Grada do Bosanske Krupe, koji prolazi kroz ovu optinu.
Povrinu optine odlikuje poljoprivredno zemljite i ume, to
ini osnovu privrednog i proizvodnog potencijala. Osim toga, Krupa na Uni raspolae znaajnim vodenim resursima, a najvea rijeka je Vojskova, koja izvire u Federaciji BiH a ulijeva se u Unu u
Rudicama na podruju optine Novi Grad, u Republici Srpskoj.
|

163

Vojskova je u optini Krupa na Uni stvorila manje naplavne dolone, od kojih je najvea Balinje bare. Ovo je podruje karakteristino i po brojnim izvorima pitke vode. Jedno od najznaajnijih je
u mjestu Haani, znano izvorite Kozini, za koje su istraivanja
pokazala da ima izuzetan kvalitet vode, tako da razvojne anse optine lee i u ulaganjima na tom planu.
Vodni resurski koje ine rijeka Una, te Vojskova, Japra i Mlaka
rijeka, kao mnogobrojni potoci i potoii, meu kojima i pominjani
Kozini izvorite, predstavljaju pravo bogatstvo Krupe na Uni.
Ovi vodotoci i slivnici bogati su ribom i privlani su za sve zaljubljenike u sportski ribolov pa je osjetno njihovo prisustvo skoro
tokom cijele godine. Rijeke i rjeice Una, Japra i Vojskova, s obzirom na njihovu istou, brzake i slapove, nikog ne ostavljaju ravnodunim. Slapovi na Vojskovi, poznatiji kao slapovi na Stuparskim mlinima, predstavljaju pravi doivljaj za sve one koji poele
ovakvu vrstu ugoaja. Prosto je teko pobrojati sve mogunosti
koje pruaju ove rijeke, te ostavljamo mogunost svakome ko posjeti ovu optinu da istrauje i uestvuje u nesvakidanjim doivljajima.
Prava turistika poslastica ovog optinskog podruja je mjesto
Haani, jedno od onih koji predstavljaju svojevrstan kodni znak
grmeko-podgrmekog kraja. Toliko je toga to ovom selu daje tu
znamenitost, pogotovo to su tolike druge nae vrijednosti, kada je
turizam u pitanju, otile u nepovrat s prolim otadbinskim ratom.
U Haanima je roen veliki knjievnik Branko opi, mnogo je jo
toga to Haane ini privlanim, ali dosta je toga, kaemo, potamnjelo. Sruena je opieva rodna kua i crkva pored nje, kola u
kojoj je znana magarea klupa s njegovim urezanim imenom,
porueno je jo mnogo toga i iza rata ostala je pusto, groblje mrtvih ali i uspomene na veliinu Branka opia.
Obnovljeni knjievni susreti opievim stazama djetinjstva
upravo bude turistike i kulturne ambicije cijelog podruja. Zaviajno drutvo Branko opi iz Krupe na Uni obezbjeuje uee
brojnih, znaajnih knjievnika, prosvjetara i aka osnovaca kola
sa opievim imenom, kao i drugih stvaralaca, a u posljednje vrijeme Ministarstvo za prosvjetu i kulturu Vlade RS obezbjeuje
osnovaku nagradu Branko opi za osnovce.
164

Haani su na jedanaestom kilometru od sjedita optine u Donjem Duboviku s kojim su povezani asfaltnim putem, te na 35 kilometara od Novog Grada. Prirodni ambijent trenutno se koristi
kao izletite, a ve je poneto, kao to je opieva kola obnovljeno, pa su tu nove mogunosti za ake ekskurzije i asove u prirodi. Isto tako, potovaoci velikog pisca ine sve da oive uspomene
na njega, te na njegove ivopisne i uvijek ive likove. Podsjeanje
na hajduka vremena, djeda Radu, Nikoletinu Bursaa, hajduiju
kao takvu ali i borbe u drugim prilikama, pruaju priliku potpunijeg turistikog oivljavanja ovog sela i kraja. Kada se obnovi opieva rodna kua, stvori muzej i obogati biblioteka, bie to nove
mogunosti za irenje interesovanja u Haanima za Branka opia
i njegovu majku Soju.
Ono na to svakako valja posjetiti, na podruju optine jesu
crkve, nijemi svjedoci vremena, groblja, spomenici iz NOB i naih
revolucija, kao i spomen-obiljeja i spomenici iz otadbinskog
rata, posebno onaj, centralni, u Donjem Duboviku. Tu su i speoloki nalazi, poput lokacija Mokre peine i Suve peine u Balinim barama, na treem kilometru putem od Donjeg Dubovika do Arapua, kao i druge znaajke. Ove peine, udaljene jedna od druge svega dvadesetak metara, predstavljaju atrakciju po tome to iz jedne
tee ista i bistra voda, a druga je posve suva. Kad ih urede, bie to
pravi mamac za radoznalce i doprinos razvoju turizma.

165

TURISTIKE VRIJEDNOSTI JAPRANSKE DOLINE

Raj za odmor i rekreaciju

olina Japre nalazi se u sjeverozapadnom dijelu RS i BiH. To

je podruje ispod planine Grme i prostire se izmeu rijeka
Sane i Une na nadmorskoj visini od 1oo do 8oo m. Raspolae kvalitetnim zemljitem i povoljnom klimom, bogatim biljnim
i ivotinjskim svijetom. Ima prirodne uslove za ratarsku, stoarsku
i voarsku proizvodnju, kao i za razvoj seoskog, ribolovnog i lovnog
turizma. Rijeka Japra nudi sportskim ribolovcima mnogobrojne
vrste riba, kao to su mladica, pastrmka, tuka, mrena, klen, grge
i plotica.
Dolina Japre jedan je od najznaajnijih rudarsko-topioniarskih kompleksa iz antikog doba na prostoru BiH. Podiglo ga je
staro ilirsko pleme Japodi, po kojima je Japra dobila ime, prije vie
od 2ooo godina, a znatno ga razvili Rimljani. Istraivanja su obavljana sve do 1963. godine u Blagaj Japri, Maslovarama, Donjim
Agiima elopeku i Gradini kod ela. Dolo se do senzacionalnih
166

arheolokih otkria, neki od eksponata su preneseni u Zemaljski

muzej u Sarajevu. Kad bi se sakupili i vratili spomenici i predmeti
odneseni sa ovog podruja, meu kojima je skulptura rudara iz
etvrtog vijeka, nadgrobni spomenici, alatke, hladno oruje, kuni
predmeti i rudarska orua iz antikog doba, u dolini Japre mogao
bi se urediti jedinstven arheoloki park u BiH.
Okruena blagim proplancima Podgrmea, protkana bistrim
izvorima i nemirnim tokovima planinskih potoia koji se slijevaju
u arobnu ljepotu Japre, dolina ove rijeke lii na prekrasnu prirodnu bajku koja e uskoro prerasti u turistiku oazu aktivnog odmora za mnogobrojne goste.
Tokom avgusta 2009. godine u potpunosti je zavreno asfaltiranje puta dolinom Japre od Blagaja, gdje se Japra ulijeva u Sanu,
preko Donjih Agia, Budimli Japre i Dubovika, pa sve do Haana,
rodnog mjesta poznatog knjievnika Branka opia, i susjednog
sela Majki Japre gdje na Radanovom polju, ispod Grmea, izvire
ova bistra i nestana planinka Japra.
Idui u susret pripremama za seoski turizam, zadruga Agrojapra je preduzela i nekoliko koraka: izgradila je vodenicu na rijeci Japri sa kupalitem, koja predstavlja turistiku atrakciju, i obrazovni je ekoloki centar, rekonstruisala, opremila i pustila u rad
zadruni restoran Breza sa osamdeset stolica i fontanom; izgradila benzinsku pumpu koja radi u dvije smjene i otvorila mini market. Izgradila je i zadruni dom sa uionicom za cjeloivotno obrazovanje, etnomuzejskom postavkom i izlobom o zadrugarstvu u
dolini Japre i biblioteku.
U narednom periodu svoju energiju usmjeriemo na pripremanje stanovnitva i zadruge za seoski turizam, a posebno stvaranju smjetajnih kapaciteta u seoskim domainstvima, usavrevanju raznih domaih specijaliteta zdrave hrane, izgradnji zelenih
pjeakih i biciklistikih staza, kole u prirodi i kole jahanja za
djecu i odrasle.

167

168

169

170

171

172

173

174

175

176

177

178

Sadraj
Saborite zadrugara, aka i studenata ...........................................5

SAJAM ZADRUGARSTVA I ZDRAVE HRANE 2011.

Temeljenje tradicije ........................................................................9
Dobrodolica za drage goste .........................................................14
Zadruga osnova za zajedniku proizvodnju ..............................17
Znaaj poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje
hrane u ekonomiji Republike Srpske ...........................................23
Proizvodnja i prodaja zadrunih proizvoda .................................39
Prezentacija zdrave hrane prioritetan zadatak .........................43
Gui nas neplanski uvoz................................................................45
Kako doskoiti trinom haosu ....................................................48
Za bolji poslovni ambijent ............................................................51
Sve blie sutini zadrugarstva ......................................................53
Domae je najdrae ......................................................................55
Nema sprege izmeu proizvoaa i trgovaca...............................56
Uskladiti prozvodnju sa potrebama trita ..................................58
Na dobro odabranom putu ...........................................................61
Novi trini odnosi .......................................................................62
ansa za male................................................................................63
Znati ta se hoe ..........................................................................65
Interesovanje je veliko..................................................................65
Stvoriti trini ambijent ...............................................................66
Da radi svako svoj posao ...............................................................67
Bitka za domae proizvodnju i trite .......................................68
Uesnici sajma ..............................................................................69
Agrojapra sinonim zadrugarstva ............................................70
Mladi o sebi i za sebe ....................................................................72
Ouvanje i revitalizacija obiaja i kulture ....................................74
uvari narodne due .....................................................................76
|

179

Potkozarje kao stvoreno za poljoprivredu....................................78

Budunost ve zagarantovana ......................................................80
Novi ukus kozjeg sira....................................................................82
Od ribarstva do malinarstva .........................................................84
Pelari se polako roje ....................................................................86
Stopa po stopa naprijed ................................................................88
Primjer koji valja slijediti .............................................................90
Za poetak sopstvenim snagama ..................................................92
Drvetu udahnuo duu ...................................................................94
Duvan osnovni proizvod ...............................................................96
Proizvodnja i prodaja u lancu.......................................................98
uvari kulturnog nasljea ..........................................................100

SEOSKI TURIZAM KAO NASTAVNA BAZA ZA AKE I STUDENTE

Protokoli kao obavezujua forma ...............................................105
Ovo je Bogomdano podruje za kolu u prirodi .........................114
Velika uionica za ake i studente .............................................116
Studenti imaju ta da naue .......................................................121
Ukazali smo na osnovne principe naeg rada ............................123
Izvoenje terenske nastave ........................................................126
Domainski su nas doekali .......................................................130
Agrojapra stihom i bojom aka O Sveti Savo .......................132
kola u prirodi najljepe iskustvo ..........................................140
Povezivanje vijekova ...................................................................143
Pria o piscima Branku i Mladenu .............................................145
ekajui italijansku djecu i omladinu ........................................150
Vidikova linija sa Ostojia brda ..................................................153
Uimo u prirodi ..........................................................................157

TURISTIKE MOGUNOSTI JAPRANSKE DOLINE

Kodni znak Haani......................................................................163
Raj za odmor i rekreaciju ...........................................................166
180

Izdava
Knjievna zajednica VASA PELAGI

Za izdavaa
Miladin BERI

tampa
Art-print, Banjaluka

Za tampariju
Milan STIJAK

Tira
300 primjeraka

CIP -

,
334.732:631.115.8(497.6)
,
Zadrugarstvo i zdrava hrana : prema
desetogodinjim iskustvima PZ "Agrojapra" /
Milovan Antoni. - Banja Luka : Knjievna
zajednica "Vaso Pelagi", 2012 (Banja Luka : Art
print). - 180 str. : ilustr. ; 21 cm. (Biblioteka Dokumenta ; 2)
Tira 300.
ISBN 978-99938-24-83-1
COBISS.BH-ID 2414360