TOKSINOST KOLJKAA

Dr.sc. Ivana Ujevi

Institut za oceanografiju i ribarstvo
Laboratorij za plankton i toksinost koljkaa
Nacionalni referentni laboratorij za morske biotoksine

OPASNE TVARI U KOLJKAIMA

TEKI METALI
ORGANOHALOGENI SPOJEVI

PRIRODNI TOKSINI ili BIOTOKSINI:

DSP (Diarrhetic Shellfish Poisoning DSP) trovanje
koljkaima probavne smetnje
PSP (Paralytic Shellfish Poisoning - PSP) trovanje
koljkama paraliza
ASP (Amnesic Shellfish Poisoning ASP) trovanje
koljkaima gubitkak pamenja

Biotoksini su termostabilni

TOKSINI FITOPLANKTON
Alexandrium, PSP

Dinophysis, DSP

Pseudonitzchia, ASP

CVJETANJE MORA

rod dinoflagelati - Lingulodinium polyedrum, Vranjic

Noctiluca

KOMERCIJALNA VANOST
KOLJKAA

Izlovna
podruja

Kamenice
Jakobove kapice
Protejeve kapice
Brbavice

Uzgojna
podruja

Dagnje
Kamenice

UZGAJALITE DAGNJI U MARINSKOM ZALJEVU

MONITORING KOLJKAA
Plan praenja kakvoe mora i koljkaa u RH
primjenjuje se od 2000.
Ministarstvo poljoprivrede

Provjera mikrobioloke kakvoe ivih koljkaa

Provjera mogue prisutnosti toksinog planktona i potencijalno
toksinog planktona u morskoj vodi
Provjera mogue prisutnosti biotoksina (prirodni
toksini) u ivim koljkaima
Provjera mogue prisutnosti kemijskih zagaivaa u ivim
koljkaima

ANALIZE MORSKE VODE

Temperatura morske vode (OC)

Salinitet
Otopljeni kisik
Fitoplanktonski sastav - brojnost pojedinih vrsta

ANALIZE MEKOG TKIVA KOLJKAA

Metali: Ag, Cd, Hg, Pb

E. coli
Benzo(a)piren i dr. PAH
Biotoksini: ASP, DSP, PSP

PODRUJE ISTRAIVANJA
UZGAJALITA I IZLOVNA PODRUJA
NA SJEVERNOM JADRANU

ODABIR TOAKA UZORKOVANJA

MORSKE VODE I KOLJKAA
reprezentativne za ire podruje

manji utjecaj dotoka s kopna

manja odstupanja
miljenje EU komisije
uzorkuje se svaka 1-2 tjedna
nain uzorkovanja (razliite dubine, 2 - 4 kg)

UZGAJALITA I IZLOVNA
PODRUJA
NA SREDNJEM JADRANU

UZGAJALITA NA JUNOM
JADRANU

LITERATURA
KLINIKA TOKSIKOLOGIJA
Zijad Durakovi i suradnici, Grafos, Zagreb 2000
OSNOVE ANALITIKE KEMIJE
D.A. Skoog, D.M. West i F.J. Holler, kolska knjiga,
Zagreb, prvo izdanje, 1999.
SEAFOOD AND FRESHWATER TOXINS,
Pharmacology, Physiology and Detection, Taylor
& Francis Group, Second Edition, 2008.
MANUAL ON HARMFUL MARINE MICROALGAE,
G.M. Hallegraeff, D.M. Anderson and A.D. Cembella,
UNESCO Publishing, 2003.

 TOKSIKOLOGIJA znanost koja se bavi

prouavanjem otrova i njihova djelovanja na ivi
organizam i djelovanjem organizma na otrove
koji u njega dospijevaju

 TOKSINOST se najee izraava kao srednja letalna

doza LD50, odnosno kao ona koliina otrova,
primijenjena jednokratno, koja u ispitivanom uzorku
izaziva uginue 50% ispitivanih ivotinja.
Nazivlje potjee iz grkoga jezika:
TOXICON oznaava luk kojim su se odapinjale strijele
TOXEUMA je strijela,
TOXICOS otrov koji se stavljao na vrh strijele da bi ona
bila smrtonosna.

OTROV

tvar koja svojstvima i koliinom, unesena na

bilo koji nain u organizam, djeluje kemijski ili
fizikalno-kemijski mijenjajui strukturu ili, i
funkcionalni sklad organa

Farmakologija
Toksikologija

TVARI:

poeljni uinci

nepoeljni uinci
JEDNOSTAVNE
elementarne tvari
kemijski spojevi

SLOENE
smjese
(homogene, heterogene)

JEDNOSTAVNE TVARI
Elementarne tvari i kemijski spojevi imaju stalan
kemijski sastav
Elementarne tvari su tvari koje se nikakvim
fizikalnim ili kemijskim postupkom na mogu rastaviti
na jednostavnije tvari (elementi: O2, Cl2, P4, Pb, Zn)
Kemijski spojevi nastaju spajanjem dviju ili vie
elementarnih tvari (CaCO3, HCl, NaOH, H2SO4, NaCl)

SLOENE TVARI
Smjese se sastoje od vie vrsta tvari i imaju promjenjiv
kemijski sastav
Heterogene smjese se sastoje od estica razliitih
tvari vidljivih okom ili mikroskopom. Pijesak je
heterogena smjesa razliitih minerala i gline.
Homogene smjese sastoje se od vie razliitih tvari
ije se estice ne mogu uoiti okom ili mikroskopom.
Zlatni nakit je homogena smjesa zlata, srebra, bakra,
platine i drugih metala, 14 karatno zlato sadrava
58,3 % zlata.

tetni ili opasni uinci otrova na neki organizam mogu

biti povratni ili nepovratni.
Kod povratnih uinaka otrov blokira ili
ubrzava neki proces u organizmu. Smanjenjem
koncentracije otrova uinak slabi, a eliminacijom
otrova iz organizma uinak e prestati.

Nepovratni uinci oteeni organ ili dio

organa ne moe se obnoviti. Primjer jake
anorganske kiseline.

Interakcija otrova s kemijskim i morfolokim strukturama

organizma moe se odvijati na nivou molekule, stanice, tkiva
ili organa.
A) ionska (slaba, polarna, reverzibilna
- Van der Waalsove sile meu molekulama
Kemijska interakcija
B) kovalentna (atomska, jaka,
ireverzibilna - nepovratna)

- Interakcije elektrostatske prirode

Van der Waalsove sile, vodikova veza, ionske
veze
- Interakcije izmeu atomskih skupina u molekuli,
izmeu molekule i molekule te molekule i vode
-oko 20 puta su slabije od kovalentne veze
Dipol-dipol interakcija
+C=O -

+C=O -

Inducirani dipol-dipol
+C=O -

+C-H -

Ionske veze (reverzibilne):

1 . otrov + stanini enzimi
- inhibicija stanine funkcije
2. otrov + bjelanevine plazme
- poremeaj u ravnotei elektrolita
- poremeaj acido-bazine ravnotee
- poremeaj opeg stanja i probave
3. Interakcije otrova s lipidima stanice tj. stanine
membrane
- promjena strukture i funkcije membrane
4. Umetanje otrova izmeu para nukleinskih kiselina
- greke u oitanju genskog koda
- mutacija, karcinogenost

Koordinativne kovalentne veze (irebverzibilne):

1. vezanje metala na aktivne kemijske skupine: sulfhidrilnu,

karboksilnu, fosfatnu i purinsku (dio molekule proteina,
enzima, nuklenskih kiselina)
trajni prestanak funkcije ili destabilizacija nukleinske
kiseline
pr. Hg+ sulfhidrilne skupine
Veina otrovnih organskih spojeva se u organizmu
metaboliki degradira do polarnih vodo topljivih netoksinih
metabolita i izluuje, dok se metali ne metaboliziraju te se
akumuliraju u organizmu kronini toksini uinak.

2. organski otrovi + esencijalni elementi koji su dijelovi

enzima
- cijanidi + Fe u citokromoksidazi
- CO + Fe u hemoglobinu
- Pbinhibicija ferokelataze (nemogunost iskoritavanja
Fe u sintezi hema)

3. otrov + RNK ili DNK , molekularni kompleks osnova je za

kancerogeni ili mutageni uinak te nekrozu stanice

Interakcije pojaavanja uinka:

Aditivne interakcije dvije tvari imaju isti uinak
u organizmu, pa e rezultat zajednikog djelovanja
tvari A i tvari B biti A+B
Sinergistike interakcije dvije tvari imaju isti
uinak, a zajedniki uinak (kad su istodobno u
organizmu) biti e nekoliko puta vei od A+B
Potencirajue interakcije tvar A ima uinak koji
kod tvari B nije uoen. Istovremenom primjenom
tvari A i B, djelovanje tvari A se pojaava

Neka tvar moe biti lijek kod odreene koliine, a

poveavanjem koliine jaaju tetni uinci, te ona
postaje otrov
Kuhinjska sol (NaCl), tvar nuno potrebna za
ivot, djeluje kao otrov kad se unosi u velikim
koliinama akutno ili kronino. Svaka osoba
nije jednako osjetljiva na kuhinjsku sol kao
otrov. Zdrave osobe mogu podnijeti znatno
vee koliine soli nego npr. osobe sa
smanjenom funkcijom bubrega.

IZVORI OTROVANJA
Razvoj civilizacije potie pojavu novih tvari, pa i onih
toksinih obiljeja, ak do 1000 novih spojeva
godinje. Pojavljuju se pri proizvodnji lijekova,
kozmetikih preparata, aditiva u hrani, pesticida,
proizvoda za ienje, bojenje i sl. prirodni toksini
KUANSTVA (konc. octena kiselina, plin, neograniena
potronja sedativa, hipnotika i analgetika)
4 % svih nesrea na svijetu su trovanja

TOKSIKOKINETIKA (interakcija otrova s tvarima koje

unosimo u organizam) podruje toksikologije koje
prouava slijedee procese:
Apsorpcija kontakt otrova s organizmom i ulazak
u krvotok
Raspodjela interakcije s makromolekulama,
kemijske reakcije otrova (toksina) s bjelanevinama
Skladitenje odlaganje otrova u nekom dijelu
organizma
Izluivanje odstranjivanje iz organizma, proces
koji vodi trajnom nestanku otrova iz organizma

APSORPCIJA - kontakt otrova s

orgamizmom i ulazak otrova u krvotok

preko koe
intramuskularno
apsorpcija dinim putovima
apsorpcija preko probavnog sustava
otrov mora proi kroz lipidne barijere u
krvotok. Apsorpcija ovisi o slijedeim
osobinama otrova: lipofilnost, topljivost u
probavnim sadrajima, stupnju ionizacije,
obliku u kojem otrov dolazi i uincima otrova

PROLAZ TVARI KROZ MEMBRANU PASIVNI PRIJENOS

prijenos iz podruja vee koncentracije tvari u podruje
manje koncentracije
ovisan o koncentraciji i elektrokemijskom gradijentu
nema utroka stanine energije

Pasivan prijenos

Olakana difuzija
- pomou proteina prenositelja
-niz koncentracijski gradijent
- proputaju samo odreeni tip
molekula, (glukoza aminokiseline)

Aktivan prijenos
-stanina membrana je s citoplazmatske strane negativno nabijena, a s
vanjske pozitivno (membranski potencijal)
- kationi ulaze, anioni izlaze
- troi se energija

Endocitoza je nain ulaska velikih molekula i mikroorganizama u stanicu.

Stanina membrana se uvrne u obliku mjehuria u kojem se nae molekula ili
mikroorganizam.
Obrnuti proces (izbacivanje tvari iz stanice pomou membranskih mjehuria
koji se stapaju sa staninom membranom) naziva se egzocitoza.

DJELOVANJE OTROVA
Otrovi, toksine tvari ili otrovni spojevi mogu
djelovati:
- direktno, neposredno i dekstruktivno na tkiva,
kiseline, alkalije ili luine, soli tekih metala, fenoli
- inhibiranjem fiziolokih procesa odgovornih za
normalno funkcioniranje stanice, fizikalno i
kemijsko inhibiranje (procesi oksidacije u stanici)
- teratogeno djelovanje, uzrokuje malformacije
kod novoroenadi utjee na trudnou i fetus

Podjela prema kemijskim svojstvima

Podjela otrova prema kemijskim svojstvima:
Metali
Nemetali
Ugljikovodici: alifatski ravni ili razgranati lanci
atoma ugljika, prstenasti ili cikliki atomi ugljika
vezani u prsten
Alkoholi
Fenoli
Halogenidi
Kiseline
Proteini

SKUPINE BIOTOKSINA prirodni toksini u

koljkaima

DSP
PSP
ASP
NSP
Toksino djeluju na ljude, sisavce, ptice, ali nisu
toksini za koljkae

koljkai se hrane filtriranjem morske vode

Fitoplankton proizvodi toksine

 DSP Diarrhetic Shellfish Poisoning

dijaretini otrovi koljkaa
- spojevi C, H, O
- Lipofilni spojevi, akumuliraju se u masnom
tkivu koljkaa, probavna ljezda
(hepatopankreas)
OA okadaina kiselina
DTX dinofizistoksin 1,2,3
PTX pektenotoksin 1,2
AZA azaspiracidi 1,2,3
YTX jesotoksin, homo-YTX, 45-OH-YTX(45hidroksijesotoksin), 45 OH homo YTX (45hidroksihomojesotoksin)

OA okadaina kiselina

 gastrointestinalne smetnje, smanjenje

apsorpcije hranjivih sastojaka, gubitak teine,
smetnje se osjete za pola do 3 sata nakon
konzumiranja i traju 3 dana
YTX jesotoksin
oteenja jetre i sranog miia, kumulativni
efekt

METODE ODREIVANJA:
- Bioloki test na mievima
- HPLC Tekuinska kromatografija visoke
djelotvornosti
- LC-MS/MS vezani sustav - tekuinska
kromatografija i masena spektrometrija

Tekuinski
kromatograf

LC-MS/MS, tekuinski kromatograf i maseni spektrometar

PROCJENA RIZIKA
1. Identifikacija opasnosti

2. Karakterizacija (opis) opasnosti

3. Procjena izloenosti
4. Definiranje rizika

PROCJENA RIZIKA
1. Identifikacija opasnosti
epidemioloke studije,
prednost izbjegavanje eksperimentalnog
ispitivanja na ivotinjama
nedostatak djelovanje toksina na ljude
2. Karakterizacija (opis) opasnosti
Kvalitativna i kvantitativna procjena tetnih
zdravstvenih uinaka, povezanih s razliitim
agensima/toksinima
Apsorpcija, raspodjela, skladitenje, izluivanje,
akutna ili kronina toksinost

3. Procjena izloenosti
Informacija o vjerojatnom unosu potencijalno
toksinih spojeva, koncentracija ili koliina toksina,
vrsta hrane i koliina hrane
esto nedovoljne i neprecizne (djeca)
4. Definiranje rizika
Kvantitativna procjena (ukljuuje mjernu
nesigurnost) toksina koja e vjerojatno izazvati
tetne uinke u ljudi koji su bili izloeni toksinu

DSP Diarrhetic Shellfish Poisoning

dijaretini otrovi koljkaa
1. Identifikacija DSP toksina
1970 Japan i Nizozemska
Dominantni simptomi: probavne smetnje, munina,
povraanje i bolovi u abdominalnom podruju
Japanski znanstvenici su otkrili da je pojava
toksinosti povezana s pojavom Dinoflagelata, rod
Dinophysis
Slina trovanja koljkaima zabiljeena su i prije, ali
nisu bila povezana s fitoplanktonskim sastavom

7 vrsta roda Dinophysis i nekoliko vrsta roda

Prorocentrum
Okadaina kiselina je izolirana iz spuve Halichondria
okadai
2. Karakterizacija DSP toksina
Mehanizmi djelovanja DSP toksina
informacije o toksikokinetici nedovoljne
Nakon unosa 90 g kg-1 OA u organizam mieva,
najvea koliina (50 %) naena je u probavnom
sustavu, 12 % u urinu, OA je izmjerena i u
modanom tkivu, pluima, slezeni, jetri, unom
mjehuru, bubregu, eludcu, koi, krvi i miiima)
Inhibira protein fosfatazu 2A i protein fosfatazu 1

Protein fosfataze reguliraju metabolike procese u

stanici, procese prijenosa tvari kroz staninu membranu
3. Procjena izloenosti
Evidentirani sluajevi trovanja DSP toksinima
Nakon 1970 DSP trovanja evidentirana su u mnogim
zemljama: Norveka, vedska, Velika Britanija,
Belgija,Portugal,ile, panjolska, Italija, Grka,
Francuska
Nedostatak tonih podataka o unosu
Primjenom MBA (mouse bioassay) ustanovljena je - MU
(mouse unit) minimalna koliina toksina koja je
potrebna da uginu 2 od 3 mia mase 20 g, procijenjena
koliina iznosi 4 g OA ili 3,2 g DTX-1

 trovanja DSP toksinima koja su se dogodila u Japanu 1976

i 1977 - minimalna koliina koja prouzrokuje simptome
DSP trovanja je 12 MU: 48 g OA-ekvivalenata.
Norveka, 1999 HPLC analiza: 55 65 g OAekvivalenata / 100 g tkiva koljkaa.

Norveka, 2002, trovanje DSP toksinima nakon

konzumacije smeih rakova, u kojima je LC-MS analizom
ustanovljena mala koliina OA, DTX-1 i DTX-2, ali nakon
hidrolize u probavnoj lijezdi je izmjerena 1050 1500 g
OA-eq/100g tkiva (DTX-3)

4. Definiranje rizika
Europska radna grupa (WG on Toxicology of Diarrheic
Shellfish Poisoning), 2001 : najmanja koliina koja
prouzrokuje DSP simptome je 48 65 g OA-eq/100 g
tkiva koljkaa,
48:60 kg (masa odrasle osobe)=0,8 g kg-1
WG primjenjuje faktor 3; 0,8/3 =0,2667 g kg-1
0,2667 *60=16,0 g/po osobi
WG zakljuuje da koljkai namijenjeni konzumaciji
ne smiju sadravati vie od 160 g kg-1 (OA, DTXs, PTXs)
(ukoliko prosjeni obrok iznosi 100 g, ne smije
sadravati vie od 16 g OA-eq)

 Nizozemska 1995., pojava trovanja dagnjama iz Irske

vrlo slino DSP trovanju, povraanje, abdominalni grevi,
munina, probavne smetnje, AZA azaspiracidi
(identifikacija opasnosti)
AZA 1 3
Protoperidinium cressipes
Karakterizacija opasnosti ne
inhibira protein fosfatazu 2A
Viestruki uinci naruavanja i
unitavanja staninog kostura
proteinske niti koje ispunjavaju
stanini prostor izmeu staninih
organela, odreuje oblik stanice,
mehanika potpora

 Procjena izloenosti: Irska 1997., AZA trovanje,

oporavak nakon 2 5 dana, odreena je koliina koja
je izazvala trovanje kod ljudi 1,36 mg kg-1 tkiva
koljkaa
Definiranje rizika:EU WG (2001.) uzimajui u obzir
informacije o stabilnosti AZA pri povienoj
temperaturi procjenjuje da je dozvoljena koliina
izmeu 26 i 86 g AZA/ osoba, uz faktor 3 iznosi 80
g AZA kg-1 (u tkivu koljkaa)
Druga procjena rizika iznosila je 50,1 253.3 g /
osoba
MDK za MBA = 160 g AZAeq. kg-1
LC/MS = 80 g AZAeq. kg-1

YTX Yessotoxins
otkriven je zajedno s OA
30 poznatih analoga
Protoceratium reticulatum
lanasta struktura
nije inhibitor protein fosfataze
ustanovljena je manja toksinost kod peroralnog nego
kod intraperitonealnog tretmana pokusnih ivotinja
MBA kratko vrijeme preivljavanja
MDK = 1 mg kg-1 od 2002
MDK = 3,75 mg kg-1
od 2011

PRIRODNI BIOTOKSINI U KOLJKAIMA

DSP
PSP
ASP
NSP
Toksino djeluju na ljude, sisavce, ptice, ali nisu
toksini za koljkae

ODREIVANJE DSP TOKSINA

1.BIOLOKI TEST NA MIEVIMA
- do 31.12.2014.
Toksini se ekstrahiraju iz homogeniziranog uzorka
hepatopankreasa (20 g) ili ukupnog mekog tkiva
koljkaa (100 g) otopinom acetona
Uginue 2 od 3 cijepljena mia tijekom 24 sata znai
prisustvo jednog ili vie toksina ove skupine i to u
koliini veoj od dozvoljene:
160 g kg-1 za OA, DTXs i PTXs,
160 g kg-1 za AZA,
3,75 mg kg-1 za YTXs
(Zakon o veterinarstvu, NN br.82 2013.)

2. LC-MS/MS
Vezani sustav tekuinski kromatograf s
masenim spektrometrom

2. Priprema ekstrakta
Svrha:
to istiji ekstrakt s
toksinima
bisusno vlakno

mii zatvara

hepatopankreas

blender mijealica

Postupak:
homogenizirano
tkivo (100g)

homogenizator

Ekstrakcija s metanolom
dodan
metanol

homogenizacija

centrifugiranje

metanol
+
toksini

metanol i
tkivo k.

metanol

tkivo k.

tkivo k.

dekantiranje

metanol
+
toksini

tkivo k.

filtriranje

Volumen injektiranja: 5 10 L

MASENA SPEKTROMETRIJA
Molekule M :

Molekulski ioni M .+
fragmenti (ioni) m1+ m2.
spektar masa (zapis svih iona)

Odnos mase iona/e i relativnog sadraja

spektar masa (zapis svih iona)

PRIPREMA STANDARDA
- OA grupa
Okadaina kiselina, OA
dinofizistoksini, DTX-1, DTX-2
esteri OA, DTX-1, DTX-2
pektenotoksini, PTX-1 i PTX-2
- Grupa azaspiracida
azaspiracidi, AZA-1, AZA-2 i AZA-3
- Grupa jesotoksina
YTX, homo-YTX, 45-OH-YTX, 45-OHhomo-YTX
- Grupa ciklikih imina
spirolidi, SPX i gimnodimin, GYM

KALIBRACIJSKI PRAVAC

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu

Regulation (EC) N 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying
down specific rules for on the hygiene of foodstuffs
PSP 800 g kg-1
ASP 20 mg kg-1

OA, DTXs, PTXs 160 g kg-1

YTXs 3,75 mg kg-1
AZA 160 g kg-1
Regulation (EC) N 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 Laying
down specific rules for organization of official controls on
products of animal origin intended for human consumption

ASP Amnesic Shellfish Poisoning

otrovi koljkaa koji izazivaju gubitak pamenja
-toksini topljivi u vodi
-Spojevi C, H, O, N
Simptomi trovanja koljkaima
- gubitak pamenja (ometa neurotransmisijske mehanizme u
mozgu),dezorijentiranost, zbunjenost, glavobolje
- abdominalni grevi, povraanje, koma
- smrt je mogui ishod trovanja, nekoliko dana nakon
konzumiranja koljkaa

Glavni predstavnik ASP toksina je domoina kiselina

-trikarboksilna aminokiselina
-termostabiln toksin

- poznato deset izomera domoine kiseline

- Pseudonitzschia spp.
- mekuci (koljkai, puevi glavonoci), rakovi,
- sisavci,ptice

- 1987, Princ Edward Island, Canada

- 107 osoba , akutno trovanje nakon konzumiranja dagnji,
smrt je nastupila kod 3 starijih ljudi
- izdvojeni su podaci za 10 starijih osoba (60-84 godine)
- smetnje su nastale nakon konzumiranja 60 - 295 mg DA u
obroku.
-Procijenjena dozvoljena koliina DA je 1 mg DA/kg osobe,
sigurnosni faktor je 10 (zbog malog broja podataka); 0,1 mg
DA/kg osobe, za obrok od 100 g iznosi 60 mg kg-1, (za obrok
od 250 g iznosi 24 mg kg-1). Zbog dodatne sigurnosti 60 mg
kg-1 je podijeljen s 3, i dobivena je
NDK (ASP) = 20 mg kg-1

Coastal Toxin Killing Southern

California Wildlife
May 4, 2007

Uoeni bolesni i mrtvi pelikani, morski

lavova i dupini uz obalu june Kalifornije,
povezani su s povienim razinama toksina u
oceanu. Biolozi su izjavili da je to posljedica
trovanja
domoinom kiselinom, koja se
nakuplja u koljkaima i ribama tijekom
cvjetanja algi, a kroz hranidbeni lanac
prelaze na ptice i druge ivotinje koje ih jedu.
Znanstvenici vjeruju da unitavanje okolia,
kao to je prelov, oneienje i unitavanje
movarnih podruja, potie cvjetanje algi i
stvaranje toksina. Pelikani kod kojih je dolo
do trovanja domoinom kiselinom doslovno
su pali s mrtvi neba, navodi Meunarodni
centar za istraivanja i spaavanje ptica
(International Bird Rescue Research Center,
IBRRC).

Uginuli smei pelikani na

plaama june Kalifornije,
nakon trovanja domoinom
kiselinom

METODE ODREIVANJA:
- Bioloki test na mievima
- HPLC Tekuinska kromatografija visoke
djelotvornosti
- LC-MS/MS vezani sustav tekuinska
kromatografija i masena spektrometrija

FIZIKALNE I KEMIJSKE METODE

Klasine i suvremene analitike i biokemijske tehnike
kromatografija (papirna, u tankom sloju, na stupcu),
spektrofotometrija (UV/VIS)
plinska kromatografija (GC)
tekuinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC)
masena spektrometrija (MS)
atomska apsorpcijska spektrometrija (AAS)
infracrvena spektrometrija (IR)
nuklearna magnetska rezonancija (NMR)

Temelj: fizikalna i kemijska svojstva ispitivane tvari

Tekuinska kromatografija visoke djelotvornosti,

HPLC
High performance liquid chromatography
Fizikalna metoda razdvajanja
razdjeljivanje sastojaka uzorka izmedu stacionarne
i mobilne faze
stacionarna faza vrsta
mobilna faza tekua

Priprema uzorka
za HPLC analizu
(tekuinski kromatograf visoke djelotvornosti)
1. Ekstrakcija toksina iz tkiva
2. Proiavanje ekstrakta u kojem su toksini
3. Odabir metode na HPLC-u svrha analize koji je
toksin potrebno odrediti

1. Ekstrakcija
- izdvajanje toksina iz uzorka s pogodnim otapalom
Zahtjevi ekstrakcije:
ekstrakcija u reproducibilnoj mjeri
ekstrakt s minimalnom koliinom prateih tvari

Otopina za ekstrakciju bira se prema vrsti uzorka (tkiva),

ako je u uzorku:
visoki sadraj vlage
organsko polarno otapalo: acetonitril,
metanol

niski sadraj vlage

acetonitril + voda, metanol + voda
visoki sadraj masti
organsko otapalo, bez polarnog karaktera npr.
dietilter, heksan

PRIPREMA UZORKA ZA HPLC ANALIZU

1. Homogenizacija tkiva (20 g)
2. Ekstrakcija otopinom metanol-voda (1:1)
3. Homogeniziranje
4. Centrifugiranje
5. Filtriranje
6. Proiavanje na krutoj fazi

 Proiavanje na krutoj fazi

HPLC ANALIZA

mobilna faza: acetonitril, voda i trifluorooctena kiselina

brzina protoka mobilne faze 1 mL/min.
detekcija: UV podruje 242 nm
Vrijeme zadravanja domoine kiseline 10 13 min
Kalibracijski pravac
Zakon o veterinarstvu dozvoljeni maseni udio
domoine kiseline je 20 g/g
mAU

II -

I:8

6
I:1

DA (12.859)

II +

c:\star\data\02-2006\38_sibenik.run

File: c:\star\data\02-2006\38_sibenik.run
Channel: 1 = 242 nm Results
Last recalc: 8.3.2006 12:18

6.464

9.700

3.647

2.624

X: 3.6472 Minutes
Y: 0.759 mAU
Peak Name:
Result: 0.000

Area: 2.85 mAU*sec

Width: 6.45 sec

-0
2.5

5.0

7.5

10.0

12.5

15.0
Minutes

Priprema standardnih otopina

1. Osnovna standardna otopina domoine kiseline

- (DA) =101,8 g/mL
2. Potrebno je pripremiti standardne otopine:
= 1,0 g/mL ; = 2,5 g/mL ; = 5,0 g/mL ;
= 10,0 g/mL , V = 5 mL
Otopine za kalibraciju pripremaju se u odjernim
tikvicama volumena 5 mL.
Standardna otopina se dodaje pipetom u odmjerne
tikvice, te se nadopune deioniziranom vodom do
oznake.

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu

Regulation (EC) N 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying
down specific rules for on the hygiene of foodstuffs
PSP 800 g kg-1

ASP 20 mg kg-1
OA, DTXs, PTXs 160 g kg-1
YTXs 3,75 mg kg-1
AZA 160 g kg-1

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu

Regulation (EC) N 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation of
the European Parliament and of the Council of 29 April 2004
Laying down specific rules for organization of official
controls on products of animal origin intended for human
consumption

MDK

PSP Paralytic Shellfish Poisoning

paralitiki otrovi koljkaa
Simptomi trovanja koljkaima :
- BLAGI SIMPTOMI: drhtanje usana, lica i vrata, osjeaj
bockanja u prstima, glavobolja, vrtoglavica, munina,
povraanje
- UMJERENO TEKI SIMPTOMI: utrnulost ekstremiteta,
nesuvisli govor , krutost i nekoordiniranost pokreta, opa
slabost, usporeno disanje, ubrzan puls
- TEKI SIMPTOMI: miina paraliza, potekoe u disanju,
paraliza respiratornog sustava moe nastati od 2 12 sati
nakon konzumacije i rezultira smru osobe
- spojevi H, C, O, N i S

Trajanje postupka zagrijavanja uzorka na navedenim temperaturama, da bi se

poetna koliina uzronika smanjila na jednu desetinu

TOXIN NAME
Saxitoxin
Gonyautoxin-1
Gonyautoxin-4
Neosaxitoxin
Gonyautoxin-2
Gonyautoxin-3
Gonyautoxin-5
Gonyautoxin-7
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-2
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-3
Gonyautoxin-6
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-1
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin 4
Decarbamoylsaxitoxin
Decarbamoylgonyautoxin-2
Decarbamoylgonyautoxin-3
Decarbamoylneosaxitoxin
Decarbamoylgonyautoxin-1
Decarbamoylgonyautoxin-4

SYNONYM

ABBREVIATION
STX
11-sulfohydroxy-neosaxitoxin
GTX1
11-sulfohydroxy-neosaxitoxin
GTX4
N1-hydroxysaxitoxin
NEO
11-sulfohydroxy-saxitoxin
GTX2
11-sulfohydroxy-saxitoxin
GTX3
N-sulfocarbamoyl-saxitoxin
GTX5 B1
GTX7
Epigonyautoxin-8
C1, epiGTX8
Gonyautoxin-8
C2, GTX8
N-sulfocarbamoyl-neosaxitoxin
GTX6, B2
C3
C4
dcSTX
dcGTX2
dcGTX3
dcNEO
dcGTX1
dcGTX4

Karbamati (STX, NEO -neosaksitoksin, GTX 1,4)

Dekarbamoili (dcSTX, dc-NEO, dcGTX2,3, dcGTX1,4)
Sulfokarbamoili (B 1-2, C1-4 - SO32- i OSO32-)

Toxin

Relative
toxicity

Toxin

Relative
toxicity

STX
GTX 1
NEO
GTX 4
GTX 3
GTX 2
dcSTX
dcNEO

1
0.99
0.92
0.73
0.64
0.36
0.51
0.43

dcGTX 3
dcGTX 2
dcGTX 4
dcGTX 1
B2
B1
C 1,2
C3
C4

0.38
0.15
0.45
0.18
0.06
0.01
0.01
0.01
0.02

Karbamati (STX, NEO -neosaksitoksin, GTX 1,4)

Dekarbamoili (dcSTX, dc-NEO, dcGTX2,3, dcGTX1,4)
Sulfokarbamoili (B 1-2, C1-4 )

SAKSITOKSIN
najotrovniji neproteinski otrov
1957. god. izolirana toksina tvar u koljkama
1975. god. izolirani analozi (20)
otrovnost koljkaa alge dinoflagelati, Alexandrium
akumulacija u koljkaima
mogua prisutnost u rakovicama, zvjezdaama, platenjacima
Brzo se absorbira i rapodjeljuje putem krvi, te u vrlo kratkom vremenu
(1-2 sata) pojavljuju se simptomi trovanja

PSP toksini ekstrahiraju se 0,1 M otopinom klorovodine

kiseline iz mekog tkiva koljkaa .
Uginue 2 od 3 cijepljena mia tijekom 1 sata
znai prisustvo jednog ili vie toksina ove skupine u
koliini veoj od dozvoljene Pravilnikom o higijeni
hrane ivotinjskog podrijetla, 800 g kg-1
Alternativna metoda : AOAC International, Official
Method 2005.06 (HPLC)
AOAC - Association of Official Analytical Chemists

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu

Regulation (EC) N 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying
down specific rules for on the hygiene of foodstuffs

PSP 800 g kg-1

ASP 20 mg kg-1
OA, DTXs, PTXs 160 g kg-1
YTXs 3,75 mg kg-1
AZA 160 g kg-1
Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu
Regulation (EC) N 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation of
the European Parliament and of the Council of 29 April 2004
Laying down specific rules for organization of official
controls on products of animal origin intended for human
consumption

Tekuinski
kromatograf

Acanthocardia
tuberculata

21.12.2008, Glas Istre , estero Rovinjaca otrovalo se morskim jajima

POTVRENO PARALIZIRAJUE TROVANJE KOLJKAMA
Ve nakon tridesetak minuta kod svih su se pojavili isti simptomi pa su sami doli na Hitnu pomo *
Apeliramo na graane da ne jedu morska jaja i koljke koje se vade izvan podruja u kojima se obavlja nadzor
koljkaa, rekla je voditeljica Epidemioloke slube dr. Vlasta Skopljak U mree rovinjskih ribara uhvati se i pokoje
morsko jaje
Nakon to su pojeli sirova morska jaja, kod est osoba pojavili su se isti simptomi - vrtoglavica,
povraanje, slabost u nogama i smetnje vida. Voditeljica Epidemioloke slube upanijskog Zavoda za javno
zdravstvo dr. Vlasta Skopljak potvrdila je da se radi o pet mukaraca i jednoj eni iz Rovinja koji su u utorak na
rovinjskoj rivi pojeli morska jaja koja su se nalazila u ribarskim mreama. Skopljak je naglasila da se morska jaja
jedu sirova i smatraju se specijalitetom. - Ve nakon tridesetak minuta kod svih su se pojavili isti simptomi pa
su sami doli na Hitnu pomo. U roku od dva sata sve tegobe i klinike smetnje su nestale. U literaturi se ne
spominje da bi ovakvo trovanje moglo imati ozbiljnije posljedice po zdravlje. Iako nema razloga za paniku, ipak
apeliramo na graane da ne jedu morska jaja i koljke koje se vade izvan podruja u kojima se obavlja nadzor
koljkaa, rekla je Skopljak. Uzorci morskih jaja odmah su upueni na analizu u splitski Institut za
oceanografiju i ribarstvo. - U jajima je pronaen takozvani PSP biotoksin, odnosno utvreno je da se radi
o paralizirajuem trovanju koljkama (Paralytic Shellfish Poison) o emu je odmah obavijetena i veterinarska
inspekcija. Koliko mi je poznato, dosad jo nije bilo sluajeva trovanja morskim jajima, rekla je Skopljak.
Ravnateljica splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr. Ivona Marasovi rekla je da su morska jaja
akumulirala alge koje proizvode neurotoksine te da na podruju Jadrana paralitino trovanje koljkaima dosad nije
bilo utvreno. Marasovi je dodala da bi veterinarska inspekcija trebala zabraniti izlov morskih jaja.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potvreno je da e, nakon to iz splitskog instituta stignu
slubeni nalazi da je uzorak pozitivan na PSP biotoksin, veterinarska inspekcija donijeti rjeenje o zabrani izlova i
stavljanja u promet tih organizama na zapadnoj obali Istre. Takoer potvruju da kupnja morskih jaja direktno od
sakupljaa nije dozvoljena. Po podacima Agencije za hranu, simptomi se kod trovanja javljaju unutar pola do dva
sata nakon konzumacije koljki, ovisno o tome koliko je otrova konzumirano. Preteno su to neuroloki simptomi i
ukljuuju osjeaj tipkanja, peckanja, otupljenost, pospanost, oteani govor i respiratornu paralizu. Ukoliko se
zaraenima prui lijenika pomo unutar 12 sati, dolazi do potpunog oporavka bez posljedica.
D. BAI-PALKOVI

Rovinj

stx

dcstx

gtx2,3

gtx5

c1,2

Sampling data
2008
2009

06.Apr
09.Mar
22.Feb
09.Feb

26.Jan
29.Dec
17.Dec
0

100

200

300

400

500

Toxin concentration (g STX eq.

600

kg-1)

700

800

- 2000 2009 g. analizirano je 3408 uzoraka:

- dagnji (Mytilus galloprovincialis), uzgajalita
- kamenica (Ostrea edulis), prirodne populacije
- jakovljevih kapica (Pecten jacobaeus), prirodne
populacije
- protejevih kapica (Flexopecten proteus),
prirodne populacije
- MBA, 12 uzoraka je sadravalo PSP toksine
- HPLC-FLD, 11 uzoraka je sadavalo PSP toksine

TETRODOTOKSIN
- neurotoksin brzog djelovanja
-nakupljanje: pufferfish (morsko prase - delikatesa - Japan, Koreja)
prisutnost tetrodotoksina: gonade, jetra, crijeva, koa, ikra
sadraj: enke (najvie u gonadama) > mujaci
- Pretpostavlja se da otrov dolazi od bakterija roda Vibrio
Mehanizam djelovanja
slino saksitoksinu
smrtnost uslijed paralize respiratornih organa

Tetrodotoksin je snaan neurotoksin

Naen je u:
- nekim tropskim ribama (puffer fish-otrovna kuglasta riba)
Vrlo je jak otrov, otprilike 1200 puta otrovniji od cijanida i
iznosi LD50 = 5 8 g/kg.

Pretpostavlja se da jedna kuglasta riba

(puffer fish) moe imati dovoljno otrova da ubije
tridesetak odraslih ljudi.
Ime su dobile po tome to se, kada se osjeaju
ugroenima, napuhnu i dva do tri puta vie od svoje
uobiajene veliine. Takoer, mogu neovisno micati
oima, a mnoge mogu mijenjati boju i uzorak, ovisno o
okolini.
Trovanje obino nastupa konzumacijom nepravilno
pripremljene riblje juhe te od sirovog mesa.

NSP Neurologic Shellfish Poisoning

otrovi koljkaa koji izazivaju neuroloke smetnje
brevetoxin

NSP
-Meksiki zaljev
- jugoistona obala USA
- New Zealand
SIMPTOMI
- munina, abdominalni bolovi, vrtoglavica, parestezija
(osjeaj trnjenja, bockanja, arenja u rukama i nogama
zbog oteenja perifernih ivaca), simptomi se javljaju
nakon nekoliko minuta do jedan sat nakon konzumacije
koljkaa

Lagocephalus sceleratus

Lagocephalus
sceleratus

Kvalitativne i kvantitativne analitike

metode
identifikacija odrediti koji je toksin u uzorku
detekcija, odrediti da li postoji toksin u uzorku
Cilj:
odreivanje toksinosti i koncentracije toksinih tvari
Klasifikacija analitikih metoda:
bioloke metode, (bioassays)
fizikalne
kemijske metode
metode vezanja dva reaktanta, (binding assays)

Nedostaci koritenja ivotinjskih modela

-mogunost primjene biolokih metoda samo za tvari koje
proizvode bioloki odgovor u ivim organizmima i tkivima
-bioloka varijabilnost:
- manja preciznost
- slabija reproducibilnost
- potreba ponavljanja pokusa
- cijena
- vrijeme
- prostor
- etika poimanja koritenja ivotinja i/ili njihovih tkiva
Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine, broj
135/2006)

Tendencija:
klasine bioloke metode primjenjivati samo ako nema
odgovarajuih alternativnih fizikalnih ili kemijskih
metoda

Godinja proizvodnja koljkaa na Jadranu

Godina
Tona
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999

Godina
Tona
1415
2000
1837
2001
1336
2002
1269
2003
1294
2004
1666
2005
2518
2006
2227
2007

2390
4849
3099
2036
3195
3088
4132
3500

5000
4000
3000
2000
1000
0

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

bisusno vlakno

bisusno vlakno

mii zatvara

hepatopankreas

Dagnja, Mytilus galloprovincialis

mii zatvara

hepatopankreas

Jakobova kapica, Pecten jacobaeus

Kamenica, Ostrea edulis

PSP toxins profile in ascidian Microcosmus vulgaris (Heller,

1877) after human poisoning in Croatia (Adriatic Sea)
Romana Roje-Busatto, Ivana Ujevi*
Institute of Oceanography and Fisheries, _Setali_ste I. Me_strovi_ca 63, 21000 Split, P.O. Box 500, Croatia
article info
Article history:
Received 2 October 2013
Received in revised form 30 December 2013
Accepted 31 December 2013
Available online 10 January 2014
Keywords: Paralytic Shellfish Poisoning Ascidian Microcosmus Adriatic Sea Human intoxication
HPLC-FLD

abstract
Toxins known to cause Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) syndrome in humans that can
have serious economic consequences for aquaculture were determined in ascidians of the
genus Microcosmus. Significant concentrations of toxins were confirmed in all tested
samples collected from the western coast of Istria Peninsula (Adriatic Sea, Croatia) when
six people were poisoned following the consumption of fresh ascidians. Several species of
bivalves that were under continuous monitoring had not accumulated PSP toxins although
they were exposed to the same environmental conditions over the survey period. In the
present study, HPLC-FLD with pre-column oxidation of PSP toxins has been carried out to
provide evidence for the first human intoxication due to consumption of PSP toxic ascidians
(Microcosmus vulgaris, Heller, 1877) harvested from the Adriatic Sea. Qualitative
analysis established the presence of six PSP toxins: saxitoxin (STX), decarbamoylsaxitoxin
(dcSTX), gonyautoxins 2 and 3 (GTX2,3), decarbamoylgonyautoxins 2 and 3 (dcGTX2,3),
gonyautoxin 5 (GTX5) and N-sulfocarbamoylgonyautoxins 1 and 2 (C1,2), while quantitative
analysis suggested STX and GTX2,3 as dominant toxin types and the ones that
contribute the most to the overall toxicity of these samples with concentrations near the
regulatory limit.
_ 2014 Elsevier Ltd. All rights reserved.

Molecules 2010, 15, 6835-6849; doi:10.3390/molecules15106835

molecules
ISSN 1420-3049
www.mdpi.com/journal/molecules
Article

Domoic Acid - A New Toxin in the Croatian Adriatic Shellfish Toxin Profile
Ivana Ujevi 1,*, ivana Ninevi-Gladan 1, Romana Roje 2, Sanda Skeji 1, Jasna Arapov 1 and Ivona Marasovi 1
1 Institute of Oceanography and Fisheries, etalite I. Metrovia 63, 21000 Split, Croatia P.O. Box
500, Croatia
2 The Erasmus Mundus Master of Science in Marine Biodiversity and Conservation, Doverska 9,
21000 Split, Croatia
Author to whom correspondence should be addressed; E-Mail: ujevic@izor.hr;
Tel.: 385 21 408000; Fax: 385 21 358650.
Received: 31 August 2010; in revised form: 25 September 2010 / Accepted: 27 September 2010 /
Published: 8 October 2010

Abstract: This is the first study that presents concentrations of domoic acid detected in the
whole shellfish tissue from breeding and harvesting areas along the Croatian coast of the
Adriatic Sea during the period 2006 to 2008. Shellfish sample analyses after SAX cleaning
procedures, using a UV-DAD-HPLC system, showed the presence of domoic acid in four
species. The most prevalent of those species were the blue mussel (Mytilus
galloprovincialis), followed by European flat oyster (Ostrea edulis), Mediterranean scallop
(Pecten jacobaeus) and proteus scallop (Flexopecten proteus). Domoic acid, a potentially
lethal phycotoxin that causes amnesic shellfish poisoning (ASP), was detected for the first
time in January 2006 with the highest value of 6.5486 g g -1 in whole shellfish tissue.
Pseudo-nitzschia spp. bloom events preceded these high domoic acid concentrations.
According to this study, retention of domoic acid in the blue mussel M. galloprovincialis is
more than 42 days. This investigation indicates the first presence of domoic acid in
Croatian shellfish, but in concentrations under the regulatory limit (20 g g-1), therefore
shellfish consumption was not found to endanger human health.
Keywords: Amnesic shellfish poisoning (ASP); retention of domoic acid; mussels;
Pseudo-nitzschia; Adriatic Sea
OPEN ACCESS
Molecules 2010, 15 6836

year

No.
samples

No.
Positive
(MB)

% positive
(MB)

2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008

99 (July)
175
208
219
201
289
355
439
549

3
4
0
0
4
25
20
10
31

3.0
2.3
/
/
2.0
8.6
5.6
2.3
5.8

zone
North

Middle South

1
2
/
/
3
13
14
6
14

2
2
/
/
/
8
4
2
9

/
/
/
/
1
5
2
2
8

2000

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula
MIDDLE
Prdelj
Prosika
ibenik 1
ibenik 2
ibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

+
+ +

2001
NORTH
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula
MIDDLE
Prdelj
Prosika
ibenik 1
ibenik 2
ibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12
+
+

+
+

2004

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula

MIDDLE
Prdelj
Prosika
ibenik 1
ibenik 2
ibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

+
+

2005

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH
Kanegra
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula

MIDDLE
Prdelj
Prosika
ibenik 1
ibenik 2
ibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

+
+ +
+

+
+ + +
+ +
+

+
+

+ +

+
+
+

+
+
+ +

2006

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8

NORTH
Kanegra
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula
P. koji
Raa

MIDDLE
Prdelj
Prosika
ibenik 1
ibenik 2
ibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

8 9 9 10 10 11 12

+
+

+ ++

+ +
+
+

2007

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8

NORTH
Kanegra
Vabriga
Rt Zub
Peruzula
P. koji
Raa
MIDDLE
Prosika
ibenik 1
ibenik 2
ibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid
Bjejevica
Kuta
Brijesta

8 9 9 10 10 11 12

+
+

+
+

2008
NORTH
Kanegra Sav.
Vabriga SS
Rt Zub B2
Peruzula LIM
P. koji Medu
Raa
MIDDLE
Prosika Pirovac
ibenik 1 B2
ibenik 2 B1
ibenik 3 Strm
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid
Bjejevica
Kuta
Brijesta

1 1 2 2 3 3 4 4 4 4 5 5
+
+
+
+

+
+

+
+

+
+

5 5 6 6 6 6

2008
NORTH
Kanegra Sav.
Vabriga SS
Rt Zub B2
Peruzula LIM
P. koji Medu
Raa
MIDDLE
Prosika Pirovac
ibenik 1 B2
ibenik 2 B1
ibenik 3 Strm
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid
Bjejevica
Kuta
Brijesta

7 7 7 7 8 8 8 8 9 9 9 9 10 10 11 12
+
+

+
+

+
+

+
+

+
+

Month

ASP 2006 MIDDLE ADRIATIC

III
III
III
III
III
III
II
II
II
II
II
II
I
0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

Domoic acid (mg/kg)

5.0

6.0

7.0

PLANKTON
organizmi manji od 2 cm koji naseljavaju vodeni stupac,
lebde u vodi ili raspolau ogranienim mogunostima kretanja, ovise o
gibanju vodenih masa (Hensen, 1887).
-mnogi planktonski organizmi mogu regulirati vertikalnu
poziciju i prelaziti vertikalne barijere (termoklina, piknoklina,
hloklina).

VANOST PLANKTONA
Autonomna, cjelovita zajednica organizama, koja ima svoje
proizvoae, potroae i razgraivae.
Osnovu ine jednostanine biljke, koje posredno ili neposredno
slue za hranu svim planktonskim ivotinjama.
Od planktonske zajednice u ishrani zavisi duboki bental koji nema
sve uvjete cjelovite zajednice, jer mu nedostaju biljni organizmi.
Poveanje tjelesne povrine kod biljnog planktona omoguuje bolje
upijanje hranjivih soli ime dolaze u povoljniji poloaj obzirom na
ishranu.

Fitoplankton
- Jednostanini autotrofni organizmi, stvaraju organsku
tvar fotosintezom.
- Najznaajniji proizvoai organske tvari u morskoj
sredini, temelj trofike piramide.

Zooplankton
- Vana karika u hranidbenom lancu morskog ekosustava, jer
predstavljaju vezu izmeu fitoplanktona s jedne strane, te
vee frakcije zooplanktona, bentoskih beskraljenjaka,
liinki riba itd.
- Zooplankton je vana karika u prijenosu energije na vie
trofike razine (mikrozooplankton moe konzumirati do
70% dnevno fitoplanktonske proizvodnje).

Bakterioplankton
- Heterotrofne bakterije, autotrofne cijanobakterije
(modrozelene alge), stanice nemaju pravu jezgru
- Dugo se smatralo da je uloga bakterija u morskom ekosustavu
samo razgradnja organske tvari. Poetkom osamdesetih
prolog stoljea utvreno je da veinu otopljene organske
tvari u morskoj sredini (najvei dio izluuje fitoplankton)
koriste heterotrofne bakterije, koje slue za hranu
heterotrofnim nanoflagelatima i cilijatima, a njima se hrane
kopepodi preko kojih se dalje nastavlja hranidbeni lanac.

PROSTORNA I SEZONSKA RASPODJELA

FITOPLANKTONA
Vertikalna (dubinska) raspodjela planktona
Autotrofni plankton eufotska zona (do cca. 200 m),
Nejednolika vertikalna raspodjela - utjecaj prejakog svjetla,
nedostatak hranjivih soli, utjecaj struja
Heterotrofni plankton slina raspodjela, iako ne ovisi o svjetlu, ali
ovisi o hrani.

Horizontalna raspodjela planktona

- Bogatija podruja blia obali ( za autotrofni plankton vezano uz
hranjive soli, heterotrofni plankton - prati hranu).
- upwelling podruja
- krpasta raspodjela morske struje
SEZONSKA RASPODJELA
Sezonska kolebanja biomase, sukcesije vrsta

FITOPLANKTON biljna komponenta planktona, jednostanine

alge, javljaju se pojedinano ili u kolonijama, sposobne stvarati
vlastitu organsku tvar fotosintezom.
Glavne kupine:

Dijatomeje
Dinoflagelati
Kokolitoforine
Silikoflagelati
Modrozelene alge
Proklorofita
Mikroflagelati

(Bacillariophyceae)
(Dinoflagellata)
(Coccolithophores)
(Silicoflagellata)
(Cyanophyta)
(Proclorophyta)
(Microflagellata )

Fitoplanktonski organizmi su u pravilu autotrofni, ali neki mogu

privremeno biti heterotrofni, odnosno stvaraju organsku materiju
koristei otopljenu organsku tvar (osmotrofi) ili organsku tvar u
obliku estica (fagotrofi).
Fitoplanktonski organizmi imaju veu gustou od vode (zbog
skeleta graenog od Si, Ca i celuloze), pa zbog toga tonu.
Odravanje planktona u stupcu vode postie se gibanjem vode,
morfolokim karakteristikama fitoplanktona (razni nastavci),
fiziolokim stanjem fitoplanktona.

DIJATOMEJE ili KREMENJAICE (Bacillariophyceae,

Diatomeae)
- visoke geografske irine, obalna podruja umjerenog
pojasa, upwelling zone (nagle promjene, znaajne fluktuacije)
- silikatne (kremene) ljuturice
- nemaju bieve

Pseudonitzschia spp. (ASP, domina kiselina)

DINOFLAGELLATA
5 m - > 2 mm
- more, boata i slatke vode
- pokretni i nepokretni oblici, pojedinane st., lanci pseudokolonije
- autotrofna i heterotrofna (saprofitska, parazitska, simbiontska )
ishrana

Alexandrium tamarense (PSP, saksitoksin)

Dinophysis acuminata
Dinophysis caudata
Dinophysis fortii
DSP (OA, DTXs)

OPASNE FITOPLANKTONSKE CVATNJE (HAB)

U umjerenim se podrujima uobiajena fitoplanktonska cvatnja odvija u
proljee i tijekom jeseni.
Sezonski ciklus fitoplanktona u umjerenom podruju - proljetni
maksimum, ljetni minimum, jesenski maksimum, zimski minimum.
EUTROFIKACIJA (prirodna i antropogena) obogaivanje vodenog
stupca hranjivim solima (N,P) koje pogoduju rastu primarne
proizvodnje, odnosno rastu fitoplanktona.
Prirodna eutrofikacija sredina se postupno prilagouje.
Antropogena prebrza, te se sredina zbog naglih promjena teko moe
prilagoditi.
MONOSPECIFINA FITOPLANKTONSKA CVATNJA pojava cvatnje u
kojoj prevladava samo jedna ili dvije vrste fitoplanktona

Proljee mala biomasa zooplanktona, zbog ega raste primarna

proizvodnja

Ljeto porast biomase zooplanktona, zbog ega pada primarna

proizvodnja
RED-TIDE cvatnja (crvena plima) monospecifina cvatnja koja zbog
visoke gustoe fitoplanktonskih organizama izaziva obojenje mora ili
vode (uoena jo u biblijsko vrijeme). DARWIN prvi put ovu pojavu
struno opisao 1832 godine.
Posljedice : hipoksija ili anoksija, pomor morskih organizama,
toksine cvatnje

Noctiluca scintillans

Red tide Noctiluca scintillans, juni Jadran

Posebna vrsta neuobiajenih cvatnji su sluzave cvatnje ili tzv.

mucillagine.
Neugodna posljedica takvih cvatnji su velike sluzave naslage
(glikoproteini i saharidi) na povrini ili sluzavi oblaci u vodenom
stupcu. Sluz u vodenom stupcu poput fine mree zadrava razliite
organizme, kao i sve ostale estice u morskoj vodi, te zbog procesa
razgradnje ispliva na povrinu. Pretpostavlja se da su najei
uzronici sluzavih cvatnji dijatomeje, koje tijekom diobe proizvode
velike koliine sluzi, ali postoji sumnja i za neke druge vrste.
Sluzave su cvatnje poznate iz davnina, ali u novije su vrijeme uestale.
Pojava karakteristina za Jadran.