BIBLIOTEKA EPISTEME Urednii GORAN GRETIC BRANKO DESPOT. ZNONKO POSAVEC ‘VERA CICINSAIN Recenzenti ANTE PAZANIN ZNONKO POSAVEC Aristotel Fizika Prievod s izvornika i sedmojezicni mat remeljnih pojmova (gre, latnski, engesk,francusk, njemacki,taliianski, rks} TOMISLAV LADAN Predgovor DANILO PEIOVIC GLOBUS / ZAGREB SVEUCILISNA NAKLADA LIBER / ZAGREBNao norte ADISTOTEAOYS GSIRH AKPOARIE ‘Protas pema ina Rrnwiceyafaee ‘OXFORD Katonzaca v pba Nacomln Steghsy bine, Zagreb ARISTOTELES temelnihpomova igre tik, enlsh anc, nem Fan) Tomy Laan; piednor Dan Pome ged “Gh, 1968. NN, Bsr em. aha Epa) Pero il: Anta yi aro Aros. prem id ‘rst’ pss, Oxo, 109. ~Nost ot a TON al SR tia tects W-AAT- Biogas SARI ae | ‘Objajvane ov ie satin eSomowprvaa erm. “aj aan Si Hr Danilo Pejovie BITAK I KRETANJE Fizika i metafiika w mislenjs Arstotela [Na pofetku svoe interpretacje Mike B 1 Heidegger istice dda je oArstotelova Fizika skrivena i stoga nikad dostatoo promijena temeljna knjigs zapadne Giozoien! Pri poblizem Upcenavanjs njegovim tekstom maze se razabrati da je Ova) Phickor mange upacen doksogratjit hstorijsko flog, avise Sjelomevropskom suyremenom hlezolskom misljenjasaniom fo nastojanja da se on6 razumije kao gett sklop 1 22003 powjest te gretpostavka 1 sistavnt dio vaste mishenja, Stoke, paletsuvremena razumjevanja,ilagenja tumage ja Arstotela uopés, Heidegeerow prstup u najmanja TukU zusluzuje tu, ak0 me veeu pozonnost nego drugs danasnj tumacenja. No to ipak ne znaci da je suveemena recepe2 -Aristotta time vapsolviranas, a js manje da je ona ope, pa {ako ni Heideggerova, »nezavisn od raniih poktsaj pia anja usvajanja Azsocelova djelau sklopu evropskefilozof ‘ke hsstne, Naprotiv. O tome net govore glavna razdoblia {pow zaatnogs mien nakon "Floss: helen sth Bost, sednjelova) ons ana drimorlzam, rence neopltonzam, rade nova ivne forties snanont, vasa ions Maite eh nike’ Galileja | Newtona, te najzad misjenje devetnaesoga Stoljeéa od Hegela do Nietschea. Svatko tko se tka ose Uw filezofskom miljenju morao je proci disaplinu i osjetit rigorizam te skole, bez obzirg Rako se Kasmje_pretat no) ‘opredelio, Na sv nagin to patvrdue sudbina Fike w najue Zen skfopu § Metafzikom, jet jedna bez drugeostae neper- puna i nerazumfiva.! To je { pravi razlog sto se 1 najvet Oe ort mn ms ree om mg ra maa aS SIGIR ce eau ins Sy eat Et gate de rs ce Fake Zoic 190 me Moa vsrednjovjekovni Komentari Aristotela na arapskom i lat skom eziku jednako titu Merafizike i Fizke 1. FIZIKA KAO ONTOLOGIIA PRIRODE 1. Pred nama e jlo snastovom Fizika rv ptane to se pri fom java lan: jo to smo Scots znanstveni pi ako eva da Je mame, koje Kae nanos! on spall? Ogovor las zecielo Fick ‘pu nanos jotelove modela i razamijevana beka, dase znancnt {tstaogrékom smi, stubokom saakista od novoyjekone ‘auvremene manos wopce, a portato aie, Paw ome eta tome rata ante vant na feo}. ie nowonjokonne {dann zanost na drag) stam? Rasika sew prom fet Sisto tome Slo je Arstotciova Fiske po svoj) naka osve teres pothvatnamjenjen nteasvanj pol Fuarokd Driode te natina ajezna tka, tose ws ko healt pis fritodnih svar pokrtnins sb ojtnina i utemeljje ma Togicko-onotoski natin obrastaganjem I dokzivaniem. ‘Novovjekovna { suvcemenaznanost, naprouv. ne mode istrativat be hvanifkace nastojes na tmelu brtno prove tenth eksperomenata post to poepuni matematih formu lac prod cakona, sto 8 nfona te 1 prakse poet ta Jednom btnotenickam ednoss spam prirode (Cet poe Aint strazivae obina nie estan) Nevainteresianae tine Arstoteiova fk osajetoreka snanost ine upestju se iw kak pokise, er nema nikakva ihn arn prin omnes pi ep toda trated nevi birt main bitka kao jednog vide Yi ‘okeugu bith wopee ~ ant je ontologia prirade. kau sve ioc vdu bivajsnje da stoge sakes uaporedba vznansve= nih vezlatae greke | grodeme fzke vise no problematicn, Ho zacjlo ne smije bi rarlog da se ispust iz vida neo trugo. Naime, nek tere: poymovnl modell Anstxelova initjenja jos sa uick u tania rasprave o temelima suvre mene pf onanost. Nalastito kaa fete anata roma Bive kvantiativn formulas kale reno I eepnno} ter, hake to opetovano ste Werner Heten ter sklopa nezaobilzna odnsa zie | Sot Se NgRE Ti. and ap tn 959 ois. 2, vi 2, Medu Arstotelovim spisina o prirodt Fiika zawrima ‘anata mjstos sania pored matmatike | »prve flozoies (cate) spade meu ere frdbne sant Te {Wsciptine po necemuszodne, mime po tome so one star Kojima Se bare promuaye rad sams promatranja (moUUbe), ‘tulikaju se po tematskim podria razmatajutrazlicee fodove (ust) pica. wer fk (naravenlonje) se bavi iNol tama all one risa nepokretnine (nono ete): neke ‘Strane matematke bave nepokeetoinama al te zd Mish Fixtboine (tvna ob jogtand), nego sa kao tak, dogma prvotnt znanost base advopnama nepokretmnama (209 Era mal dnc). Tako te bit mortelske hilootye fatematica, arsvoskwje (lanka), hogostvte (theoiogka) Gites 1, i026 0 13-10), To dakako ne maci da ye hike ‘Shane vijednas od pve fozoie, no svaka od nih a sv posebnazadaca skips celine Bozo, pase take tka anima drug statins 20 pra logo: ser naravosioje jemudrost al ne ona prose (Mt 13, 1008 b 1) Kote fe Ftc namijenjeno mjesto da bute drupe flocofia ‘Fine je jsno ounaceno zajednisivo *crtana raéaest teoretskih znanost. Ako pr loz zasad estavime Po ‘Stans krsava ptanjeu em se poli sat aziva ough {ii feoretsi nanos, naime fe i matematike, pr em allo nie sjee 0 osebujnost geke matematise. (odnose feometre aineixe np.) nego 0 nana bika mate Einswart ontop matemaakoga. Nave mjsta& Fc, aos use uAeufceAistote tome erp faspcl pe {emu ponte razzadyje svoju gore naveden tera 0 bik matenanekogs tose dak natnovarkuje od Patono Shvacana (Usp. Met SiN). Dok Platon nigovishedhenic UHledajucl se na Ptagoroee vero da fe materiale ita “eho castvo nije poste med btka ej sta Stun ster, Arstotl w svo0}pofemistprotiv matemati- oan platonizma wie apstrakin 2rata matematckoga, ve full ex odvedue w odndeu'naenetine » .matematik trax ae prod mashing, abstact) (Met K 3, ids a39-30), jnakon eerpme sali zaklucue: »Receno je dasa (nates sa) nies we eso eles nt subitkons prota od oseenina, nego Samo pejmon mit Je pak mossce da igde iva advojenes (Mer. Bria b 1 eis) Prema tome, bitak matematekh start me nego sproizvod odmilanjas i apstakeye prrodnoga eta een swan, 1 mje mikoka casei (Oso 1 Sufstanojay To je bitanvalog rasporeda toretskihzmanost fle matematke figura upod fake, pa stoga Ri ne moze vuapriorno prethouit fii kao neki njezin nacrt, Kako se 10 Uspiiranoneopltonsemem)zhiva Unovoyjekevno}snanost Galea iNewiona t Kantove) filozot Raspravao Fici zapotinje ostrom polemikom s Ek rim knjia A: Ponajprie Aristoel pobyja aihove »dokazes prema Kojima je bice samo jedno, nedjeiv0 1 nepokreino, Biajuajucr odie, iaravno | nero pokazajuct hows neadrvot et Bde Se ne Karuje samo naprosto nego mnogo ‘SKruke (mnogovtsno). te toga ima dostataarazlogatsuprotns tvrdnja, tame da je bige jednako tako | mnosten0, de}vo i pokreinouiljuujuc i nebice (relativno i prema prigotk). Rezatat te-dishosije Arstotelu slut kao portvna pretpo savka vasith razmatianj bitih odredabaprtode uk B. Pre svegs tu Je sam pojam prirode (naravi) kao tema nagelne rasprave, pritode bao rola bisa Mo se Felikuje od Arugih: edna od bicabivajo po nara, jedna sbog drugih tzroka. Po naravi bivaju 2vounje 1 njhous djlow, bike FJednostavna telesa kao zemlja sogan) 1 zak 1 vous. (Phys. B 1, 1925 8-11). Pojam privode prema tome obulwaée 2iva | nexiva jelesa, aod 2vogn sve on St savamo bin. stvom 1 Zivotinjsivom (Kamo spada 1 eovjek kao naprosto vue bie), Nlhovapoblizamacajkaispostaja se kao nest0 Urazraniceaju prema drugcijeusteojnim bua oSve se te sivart pokazaju'razlciim naprama onima koje ne opsioje naravjue. (192 B 12-13), U emu je (0 znatajno raeeran- eenje? Prirodna se bia razikyju od onih koja to nis jednom csebujnom znazajkom koja fe aducna, So postaje js iz Stjedece edredbe vier waka pojedina od Tih ina W seb potelo kretanja (xia) 1 stajanja (orGars)« (192,14) SPrirodne stvarie il 'one Sto opstoje naravju odikuju se Gntolskt time sto imaju w seb. uzrok i podelo Aretanja (Gibanja). Nasuprotnjima stoje one koje to nemaju, iene su toga, ne nastal same po sebi nego po fugome: »Dosim poctalo i plat. te utoiko je takyo Sto po umijeea (som. hema u scbi usadena nikakva potivs 22 promjenom (jet floi)« (192 b 16-19). Unyjeona bica ii tehnicke start ne ‘duguja dakle svoj bitak prod nego unied ih ehnic. pase prema tome nit! same od sebe Areca iti mijenjaj Osim Drigodno (po drugome): npr. ijecnik ijeti sam sebe Prva je prema tome ontloika znatajka prirade So se ona de sama po sb (od Sebe), dok se umjetna biga pokrect ‘mijenjaj po uztoku Koj fei evan ajih. U prilog tome “Aristotelnavounekolik Primjera i smatra da je 0 bjelodano ‘akjutujue: 9A do nara fs iow) je pokusavat vu dase dokaze« (193 a3), je dokazivati bjelodanost sojstvo je {aki Koj ne ume zakiusiad of sporavat: Reson {iio incym odlucao eza ontlogia pire ednako kao Sis ilocos. "LU naj} ves sontokstom karakteizacijom prvode ao’ pocelahvetanja 1 mirovanja soft Ansotelova‘nahza Ketan kao ka so made soje onbojeu strut ot {uje se kao uzajamnost edit nsroka ‘alvoy)promjene Oi uzocise ne karuju naprononego visto, Hoa sti ‘najjelaanija nating 1) ono i xa (508) Stogod nastale iva (Ga), oakle causa materia wari uzroks 2) 9b sor (ldoe wa x8, agra), causa formals, eb {arok: kip if aa, To je ono stove (quidditas) So se naa {defile it pojmovno) odred (8 ys 6 ro wv eva). Fal bit 3) ono pokes (er i peti), poeeak promene, causa efits, two! szzok: tae sjetetr worse Epa; ono poradi ea (od vena), syria, causa finals, si Uzrok: setnja poradyadralja itd, (194. b.24-84: shin: ‘Met-A 2, W130 24-34) No ako su sya Goi eroka jednako ‘Minas, ipak se med mma na nate mjsto adie sha “ler ono "porad Gea” trba hit najbolje# sha oxalim Sevarimay (83,198 423-24), Gini se da je ova Arstotelova analiza asrja»nabjelodan jih sara (ostanjagul onde po strani slay samoproval ost) dovolo jana, pa spk meee it na odmet nekolo Sapomena, Ponape Rd uzzek (sel. w2z0k) pojam 0 felons nos zacelo se danas upotreljva na Ur ta Sime samo jot zaaenju caus cficens, dk stat Znagenja U sovome vijektsspala zara. Te s6 po so) ike ims. pripsati movonasalom pojms pride. Wiasine Tncanike Koja se bavi samo. statkom ¥ diaimikom me adalje, med detorstvom waroka dva se smatraj suns tarnjme casa materi ‘vanjskimee causa effin ica pojedinan asteojava ma a) nin 0 eas ficients ev pat Scroka spay jedno, causa fais odreduje stu w odo ta Sto st oni spajjue pric to se 70iva smo ow sche, ‘Sumi wort to obi entl) Tse eroch nav irartorima, Artotelih paproso nabraa nema potrebu Gath nwo i jednog pola, poput Kantovestamscendentalne dledukije npr, No ta anaiza uzroka esata je ds obj Keke dno Sve dao, na Kot natin, od Sega, kako reds time prima it gud (otfonns, privat, leno) premjenom 1xssp aman en ae sad oe OF me | ee Sa at epee mama eer, ae a ee ve flznie sone pogadaja sano prirodu nego se ia vodimencionanost beak bia sop: bce aime jst Kao ‘mogucnos (Status potentin, menos, mos) | bins Eig. ‘ct, ets, djelstnoet Gn), ako je to detaljao ievedeno EMer ©. Nei jest same mogsenoses, reito ple k sto sao zloty ogden 1 zips. fmajush ave to Wid tanfeseodtedje kao ~Onvarnos! vteléyta)onoga 0 ivemorHote, ao akvoe(F 1-201 al I-12) sose mao nize rab razjdnjva: »Onvarenos aime copa of m2 eke ad tari va ile ne kao ono smo, ego Kao pokroli jest hrtanes (201 4 28-29; sp. Met £5. The b 13 1 1003 b 21). la tense osnost, ‘cstarenost) poznat iz pre float oznataye ovaj Ito St Moderate (ebilnost, deatnont) ontooaka se nk tog pojma poklap 5 sinter Te retenoga dosad je bat tlkojasno da ketaje samo ije i moguinos i zhijnst, tog oilegno da se krelane ‘ne mode lak odd aaj eshoce inskom razune= ‘nj U cen se onda soso taba teskoca pojma kraj Jt lise u vidu dvodimencionalnostnatina bse Kao mogue: ost ZO or sip x abi olakésorazumijovane i slada teskocu toe pojma, Arisiotlusima primjerKucepradnjergrada (kamen devo it) |elono gradhwo ono od cepa se esto mode Saga Fie ‘no Sto e grad ono jo, tnakon sto se sagrah ono grave vite Iie ak kao ead, nego e mega sis (otic "ost uprave samo eradenje! dotle dok ono aj, aeadenje se stare, kad je kuca sagradeng, zbinost (latest) grsenja presaje— ku je sagradena, gotova, potpuna. Sama fe kucegrudnja dakle neko kretanj, a hretanje se poksruje rao stanje koe jot nije porpano igubiloznaej mogunon fo hick i ontvseenim. Ka je osvarenortpotpuna, iftanje je zavrieno | opetnastupa stage mirovanjay Devin, tims, promjena mogucegs s7ifsko, kao ek koja "nvr nt potjun Gok tae, 20¥6sdretanyjen, puna 2b. host, xo hod! promjene i potpana oxtvatenost = rho Kretanje se of cnvatenostidaklerazicuje sojom neste noite acxavrengtom), ono je kao eka vstednost. med ‘va nana bk (ontolika modal), smo nie eo digo, nego je sna putue. Ona fe Neavrena (ocpospans) ‘stvarenost Kot aie guilt jos nos! za mount Stoga Aritotel zkijutejes "A Rrtanje se tins da Jo nck Gjelatnost(Uvieye, al npotpuna (es) Seon 6 wero So Je epotpune ong mceno’ Koja jedelatnost 2.201 BSd5takoder: Met K 9, 10664 20-21). Suteavat pak sei smakar ¥ naman mogucnost koa j08 nije oxblens snags Zaprave says: te jo netic (i) Oa pate vaya {puna bie! Pokretote prema tome Kio ontolotks nats nae st Sto nepotpanetprcode aS 230s fest koko jestna del »pritodhoste parole! “Kao ice #uzrok, medutim, + ketene se Kszuje mnoo- soruko, ima ga we vestef ta) pojam Atstoels nama Tpromjen, 0 takoderodstups og danas aporrebe + ea anager Kectanja kao’ micanja (pomaka) it premyjestana. Ketan se dierencira prema katgorjame (prota) bi stva, Kaloo, kolkoge mest, pa prema ome. obunvaca Zann yrate | mode bi 1) hastanak (posts) radanje iestanak ill propast (yevens al og): 2) preinaks(aiho- fons) 8) umnazanje 1 amanjvane (avsets al ot. ‘najead 4) premjestanj, micanje il nosm (qoea) (20 10°18). U pommim snalizama svakogaod Uh obs kretanja Aisotel vise puta upoaoraje na ose ust svakoga od nth, kadikad Fazikuje kretaje. od promjene, «na nekim istima eak smatra da ne moze bi kretanja-u_ pogleks Bhrsta at Stenema protimbe (E 1-2,228b6-11).teln (ako reowaie samo i ust prema ost proc (sp. 1 Met xtK 12, 1068 15-20) No wo niposto ne zadice w ontolosk status ojma kretanja, uolito vise Ho éak posto »prvodosiovni« Sis pod naslovom De generatione ef cormypiione Koji 1 Ne ‘asputa‘o drugome nego o ketanj prema biviva! ‘Najead_ a Fic! | Meugfizie medu svim vstama kretanja na prvo se mjento stavla premstane (micanje) kao temo to [hljucuje sa estala, so premyestanja kao najie i nasavese- Iije sie ve hrucio Rreanje ~ potetak | wrSetak te Wor ‘Aristotlove Kozmologie ©. Vee fe reteno kako je kretanje povezano vremenom, ovige dana neki-main 1 pretpostavjavrijeme Sto rasprayao vtement (A 10-13) fort nezaoblazan asaya co fazmatranja privode kao kretanja | sredsnji dio ole Pcike Kao ontologje prrode. Ponsjpnie pita se emu najopent Sie, sada ono te ntce akan een naj ‘je posve jas dal ono oop »jest i onijes? Ako pak tna mejano na Kt na est, er jedan Je njegow do ike nije, # rule tek bith jo8 mij, ai tih 96 cjelovas —tako se barem éini ~ sastoji elo ¥ beskonecno wnjeme. Powthtoza izsleda da ono Sto je slozeno od ncbica ne br melo sudjlovatlubivstvu te bi na tj natin bitak 1 vijeme bil ‘epodaotiv | uzajamno bi se poiall? Nadale, je jasno Sastoi Ii se cijelo wile od djelova, jer kada biva celina tivajtinjenldjelovhy i barem neki, Uvremenu pak, ukolio ‘no jest, jedn au dijelow bi posi, drugi oe nis ni nacos te'se ii kao da nijedan dio je sada, ako je wrjeme inate Selva “TeSkose poimanja vremena time ni izdalka jo nis ir pene, jot manjeatklonjene, no glavna tek pretty sista se {problem sadasnjega vremens, i sadatjost uw Odnost ha Proslost i buducnost kao na cijlosnjeme, Pita sejeli vsadas {io vremena, te je Hono svogda isto azlicto? Povezuje i ssadae proilo | bude vrjeme ith eazdvaja? Je Hi samo radae Wielivo, nalai Hse njemu kretane it pak ono mire? Ostje W asadae stano i éczava, I najzad Slo je negov znatay? Saluéna Aristotelova teza 0 ssudae, So usmjerava i vodi njegov pristup, 1 kao Sto ée se Kasnije postavit, vor neza Chilzne_pretpostavku a njegovo razumijevanje same. bill Sremena as Sada ja emer koje mei jegova selina, jer ».--ne Ein se da se vnjeme sastoli od fimrogin sad Jos je’ manje dopustivo shvaganje vremena kao nizanja T 8B vw dns owionesb wy ¥y. 218.47 xi {ogaka »sadae poput rastaljnja ere na nz togaka (kako 0 neki pokusavaju u geomet), fer ».--memoguee fel da se Inogh sada" ait jedna Jo dRigih, kao ni tocka do tookes: Prema tome, kio to »sade ne mogu bt djlovi vremers oS ‘su manje niz tocaka w sljeda (suslednost, Uastopnost) Stoga vsada« ne mode biti i mjers vremena, nit se Vijeme Ststoji od mooi nsadas, No ako nije nist od tops sadaw se Pokszaje Kao granica kojim se omedvje odredeno vrijeme {eva ssadaw Uist mah spa razdvajaprosiost i uducnost lukoito je isto-ono th spaja, ukolko Je razlicto ono ih raz ‘vaio 'No nl ta odredb da je sada granica nipsto ne znadi da je ssadas bitak it it vremena: »Dakle, na Kolko je "S00 {zanica, Ono nie vijome, nego mu je pegodake.” To aime Slijed iz poznate opce teze 0 vremenu ! kretanju: Kao Wz snk shorventi« oni moraja biti povezani, ali ny st, ouduéi da su neprekidnt (owveyic) oni sui djeljii. Kena rebrojeno. puts neprekidnost (kontinutet) vremena. (kao Fonoga neosranicenog) Anistotel zaijelo spriznajes njegovs Ajelivos, ali samo prema mogucnoss tk potenciaino: vijeme Jest beskonaeno djehjvo, ali mtako i nikada zis (aktuatno) podijljeno ~arguvene koji ce grat odiaénu wlogu v polemic rotiy Zenona, Koji je to dvoje (natin bitka) pobekwo. Time su najzad steer sv clement za eelovito poimanye vremena: zanyjecujuel »sadae nije proteklo nikakvo vrijeme, jerunsadae nema nikakya kretanja ni mirovaaja. Zamjecujus ‘prijen | »posljexzarjecujemo da je stanovto vejeme prote- ‘lo dok je raja Kretane, tu se nazie nan btka vreme ‘ler vrijeme 1 jest upravo ovo: bro} kretanja maprama ‘pif posi" To je @ Cuvena Afsiotelova odredba vremena © Kojo} se toliko raspratlja ad nevoplatonovaca do Heides- feral No usprkos tllki raspravama i razlozima za i prot, hije posve sigurno da su kastje interpretacje toga miest2 Svagda bile odgovarajuce, Korektne 1 potpune, 2 od tox ‘jets zacijelo zavishistinsko Tazumijevarje njegova prava ‘sista i doma , ik "Viieme jest sbrojc mjertekretana, ali to mje broj koja brojime, nego ono hrojeno, naime myjera nekog kretanja ‘tajanja pakzeca pri emu je jasno da je upacenost vremena ha kretanje uprvom redu vezano za mero {t602). Jet wisto Fm eae sh iin Sao Fe He on gy Seti oregon 2199 1-2 “ “se seen xlsajeme mogus e pric mat vet postr, Keane je Bede spe uid se eda promenaweme pot vag neta pera" om sl he tke a pore "Bow jere | eetanesvetcdje mn cnet he as chaontna tere Arsutl oe ise mice yous Dia ff em case mene Mob sami ber ovopno froe stsn Cpu ce vice ne sheceno ne mensati ts eae hoo kao promjena ope” oNaime’ Ea kao bude mak ‘'fowedsvon ela mbes ne preupimg. il bode Hv dst ‘elfen stan ama se doe a ae posh exo vnjemcy (219.8 1-1). Ako nine sem cape nee bilgi otoqaitsje bine moat en iat kee sis Serbo armen boca inmate en opandan Asocoy ake Ake pa a rugo po naravi ne moze drojiti osm due ~ ili um (voos) sax ond nootogue db jem uke ue dete (G2) 4229). Topak ma pe nme needa bits jc ojoyprsuton samo whe Ws a et persis i nek, sano wen rns mop nko mijeme dg: pk sane ht amen sae peo emer fer Peptof oe e turdbom je nesta i prekoaka prog tas poke ‘nigtavnost (221 b 1). r " " m » Zavraajsl ole ign gv tera 0 wemen kao nije ean Ane ace opr apse, jem da sari koje wwijek bivaje nsw Ww vremen it se Sremenon mots jt onthe sere i Injen p cto nian rains ga gom myestu, naime u prvoj filozofiji. Sto se pak tice bitka roe sirsdeoy stemenom pci sem posh mato px on st nou omedeh e sku yrs Lop edo time apt svoj peppunet fn tee * Polomila pre amends ono zpotta Hajek” ano, epokrcinot | eon he emi LoneiSney en san aah sini 2 «tema po Event Zenon pera or to as eft’ tom pejepore Se tT done je Komentnre.Pretposatkd Arbitloe Se kete Poin Zanonuin es nln oe ee ne rating nenranicenoge i teshonce, enna) Uepretienog fof sno a mopnese ns hoe sips (2a 8:7 20791). prema mesa esto penn a nips auao (0°88 at a) xIV Pomotu svoj paradoksa Zenon je pojam kretanja nastojao voditi ad absurdum, to u prvor redu Kako bi podupro nauk Svoga ulitelja Parmenida 6 jedinstvu bit | njegovo) nepo- Kretnost, i time ga obranio od mnogih prigovors, Ti se paradoksi dakle ne tee samo mseat? Arecanay nego ima Aalekoseznije ontooske preienzie ‘Tetste Arigotelove argumentacje protiv Zenonovih ssdokazae oslanja se o poznata nam potenljalnost beskona: ozs. Dok Zenon twrdi da nije moguce phijeet beskonacan prostor “u Kohagnome (ogranicent) vFemens, Assote! Ddvraca da je moguse pres! beskonseno djs. prostor ‘rogranigenu vrement buduci da je | Ronacno vrijemte (kao {mest ili prostor)beskonatno djelivo (Z.2, 223.322 sq), al fle fakties i aktualno podieljeno, Detaljie su podvegnate Aiskusj | pobijene svaka napose cettiaporie: Dikotom, “Ail, Letecastijela i Stadion (2.9, 239 Ss), no mi ih na fovor imjestu necemo dale razmatrati. Kao prradofilozoiskt Fontoloski problem Aristotel ih je definiivnn razajesio set thors svar saukors © nepeehidnost | del vost prostor ‘remena 1 Ketan sto je otada postao sastanimdijelom ‘Stake fiike | fizikalnog pojma prirole, Kao esto matematieki problem ti su paradoks! duck privach pozormost satema: Fickoga uma, pa bi danas jos nist Jabill Konacno Fesenje UI, FIZIKA I METABIZIKA U svojoj ontolosko) analiz prirode u Fick Aristotelsin- simno upotrebljzva ieraze sprirodne statis, snaravnines, ‘pokretnines,sosjtnines | soyetno« i »zamyedlivo DAMvos (lat vote} imajueszacijelo u vid i neko drugo bivsivo. Sto po svojim onioeskir enacajtama we ne spada u pirodu, rnego ut neki drugi rod ica. er i sam Arstotelov pristup priodi Kao bicu moguc je i omogucen samo ako se prethoxno Nee nckako saspolaze spognajnim sredstvima za to, name pojmovnim odredbama pores koji se ono teazen0 arts {ira sama analiza vei, je pritodi nuano logieko-ontoloski {ne vremensk:) prethode. U Aristotela, Koji naglasava da se dice Karuje rmnogestrukow, io so Kategorie, nacini bike {movdaltet,cetri wzroka itd, No odakle potjete sam pojars Aretanja, Kad a neposredny ne palazimo meu kategor jaa, al modalnimoxredbama, a1 uzeocna? ouksetimo Ti medutim da meds deset kategorija kao najv- sik rodova bic Sst prin 1 bvstvo, 2 akvoes, 3. kolikoea, ‘Scodinos, 5, ge (esto) 16. kaa fjeme} aenacaje Bitv0 xv‘enjegovstajanjuilpristnost, do ctr potonje—7. stan, Simanie, 9. ielovajes 10. phen amatajuda bisto wil di tap nek dhlatnostodnoxnekretane (ko ara sha} ‘mirovanje), onda je jasne Sto se ove pokonje nasa Fekinematickime: sina im je ajedasko hetanje AKO je pak temeljna ontoloika anatajkapritode kretanje aki peated nisin odredabs, onda nu2no mora skrsnati pian njhova bhimog podria: To onda mor, Bit neko drug ontlesko pode, bisivo ‘smimo onih so spo. naravi slo2ona, aime takvo Kojim se move neat ve poksetn | promen- Ivo, sto je moguce samo ako to bivstvo samo ve nije mita pokretno't promjeniive, nego uvjek-mirujse | postojan, Grodno tome m naravonowije ne move Bit pra mahost, nego {eto bit zmanowo nepokrctnom bivstvu sna Ge Bit pvotays ‘Sseopca. sf ona ce promatrat bie kao bce (Ov 3), te ono Hage [Gra hom tn an eG We a 28 ag), ta au prow potela zr. To je onda prva loco inate, nasty asia takin Aste oh ni se, ma | sadresjno opravdanje. U tom skp na over jest za ns su od vaznont ti oder teme: pr poketat Kao t2ro t pocelokeetaja(prirode) (Phys. O): natin btka prog pokreata kao tista tegre (Met. © 6-8); najzad bi prvog pokretaca kao nave sve: jee vot ¥ umn Svemira thier 8) 1 Ako je prada odredena kao bige krstanja i nigow radin tks Kao" pokeetnos, sve st prrodnine svsea {pokret, alma rane maine: neke se vast kes po sch see, eke pak po drugome 1 pokrenmte od pokey (pokretvog, jer se no pokrethivn uopse i sasto} od pokre: cepa pokrenstog: okt se kadikad kreca, kadikod mir Samoga Eretanjs pak je oduvijk to eek ce bit ao {ako mora bit s"vemenom (Pips. © 1). No repress in {nfnitum mora jednom stati hovemo I polite ena Mo pokrese ito, kako, kad Kamo, jer vidimoda se sve poet. ine krces po nari mimo nara i stm, a st srakom Slugaje pokrente od nesega, AKO pak esto. pokrenwto Pokrede! nmora se‘sa |e i u beskonaénos te najead rihvati pv pose kretanj vega, jer so prvo pokrece Inusno je takvo. koje samo sebe pokrece, Budadi da sve pokreée, prot je pokreta (i pokretalo: xoinow xvorv) {swim pobretninama sam nepokretn (dxiveov). Kao taka fon mora bit veean (atte) jedan, ne kreeesene Samo Po scheme npg, rsa ta natin ogra enor tana Prot pokretaépokrese nettoprvo, a zat ostao, XVI ko je tako sprvim pokretaéem, onda ono pr pokrenuto mora bit falik njemuc Als ako wvijek jest edo fakvo ~ neki pokretae Kei jesam nepokretn yjecan~ onda mora bi seen oo evo pokrenst od toga (2590 52g). Na pte pak ato se Revsvae ih ne hrc ine mij it 2sto Se jedne Uvjek rec jedne-uwjek miryjunAristotel odgovara:». bog Wo se jedne stvartpokress od onogs koje je nepokretno infecno, pa se stogavetvo hres, druge svar opet od onoga koje se sumo krese i mijenja pase tako one nano majena DDotim ono koje e nepokretno, Kako je reseno, hog toga sto Cxtaje jednestav fe im natin seb samome, pokretat ‘Sein jednostavnim hetanjeme (260.15 sq), smatajut dae ta razlog bjelodan ‘Nato Aristotel ovdje izravno sera jest njegova kozmoo sje: Zemija se nalah posted Svemita te kao t Seem ma Sik Kase, najualjenje od Zemije tatu jest »prvo.nebow zed stajatca Svemia jena izrayno pokrece pr poktetat ia tops dolaze Store pet planeta, zat Suncai Mjesea, I sisekreeu wn, jer brusno je hrounje najevronje kretonje (Usp. De Caco} Dyelovane prvoga pokretaca Jednostao Je | ravonjerno, [pitako frog nebas, so se Jednom okrene oko Zemije za Jedan dan i n0%. Ostla so nebeska tela ne rec tako avnonjerno jerbas used svoje rota odstupaj od ravi fost Krufenja sproga nebae, Tako 1 Sunce Gnevno tai ‘ala na abort godin! »putjes od Rakove do Faréeve fobratice sta time ite sony god Jabs, 0 Si Sioe sirane odreduje atmeersko vijeme t meteoroleske pojave te ravna Bvolom gelokupnogs bisa" 2votinjsta {pero Jer da ste na Rakovo} obratnih, ms Pismo. ‘elo strani seta mali jen eto obratno pak, ds sane aa Sarévojobratnct sjosad zm, 1 avo Py sev vita “"Ceetanje i promena'” ugasio | propao. Noto se ne move logodit jr ruinost nepreknost jetnoskretanja Svea fsigurava pr pokretac. Anstotel sv) model Svemia mje Stvano saa, tj fe model opve dabeo grékoga duke zanost ‘onoga doba, Sa sajaista Kopernikove heliocentitne tere teba | newtonovske atronomije tj Je geocentric model Svemira speviane fdakako dno »zstarios no th nt vom myestenecemo dalje usporedvat, Jer onootka pitanja 1 ale osu otvorena “Arstotelova Pcs w svakom slaaju2aveSava zaljckom o fitkaino} nuznostprvoga pose, nepokretnog pokrelace ei i vin navedeniraiogs mors mat sjedece ats: Prot poktcta pokeece vetoimkrctanjem | neogramgeno xvitijme. Bjelodano je stoga da je neji i bezel nitakve velsinee (26795). ‘Ako je tome tako, onda odatle roils da ima ieaito ofctkalnasvojste 1 nesadblaeno skrava plane Kako 10 {ins koji main neltonetvarn + neproezno negdjena obo Sremira, neo herelesno, een moze pokretal sve He icsno 1 tarno, pokretno # esetno? Za lito napokon da Je tena prvode nesto apron, sh nara testo Vin nara? (Usp. Mer © 8, 1080 b 20 3) "2 Vee pik razmatanja pojma kretaja doznali smo 4a Je Krotaje hao’ takvo posledu svojeta nating bitka ‘eporpun (aeficjentan) pojam yor njegowa odredba gla retanje je *ijnost onoge to bva moguenosse (201 8 10 3), inant mogutega kao mogusey (201 8 3), on ae JediNo {ako moze odtedit- No upravo tome Ill raslog teskoce Skretanjem, buduct dase ono w poled svojegs natin Ditka Sint polvdfedenim, ne mogav se svt a tr mogucnost {tahnjnost 1st Ho Jeon Mogae po stdin inmed ta dvd natin tka kako vijesmo sé mode outed same Kao epospuna il nesavrena ziljost, | stoga most 2a panom {ipravom zbijmos, ssinos(ontatencic) ty Saises a tom. Nepotpuno je mime ono mogece Kojega fe (pra) Zhlnest kretane, ne moze se sa0bis pte mc fe ome tako? "er bilo da je nj o onome sto moe pokrenut ii onome so mode bls premio, ono to pobre pak onome M0 Je rent, na svakom orakinaunrese. as. npotpunost ‘promo iome svako kretane bigs pitodk mora nad svt miovanjem blo a vt ilo da tp eet ~ poste nj pun bik Tako Se npr. Kua grave dale dak nije Salona bia caste) prelazt sve faze od sjemenke, pppobka + ejeta do plod ijt jet bolestika date dok Exe lett postigne zdravle, d U gem se onda sstj zapravo posledniaslog nepoxpune sbijaont hretana? ‘int se po svem u tome So sve dotle dk bide nije w puro} ser siliko most u st nioynost, or ako ma a) a8 jo ‘ie potpuno bic, onda je zayelo jot neeega eno da to ude tom je pogleds neice (Phys Ay 191 b 14 x). Pa tome Gakako nije njet 0 nebtku wopée, nego v nea (io) ‘Sodredent smi, pragodao. Jer Arsttel poste lasiena ravilo da od pak mts kad ne bv mt (ex milo a Fp): kao sto eto malatava da sve St ek mode bit, moze sto {ako ne bt! Tako fe npr tar nstavna dake prim obi ako ge bude Ison, fa se bie razmnozavaf Kako se Seen cm a ce SE eet sites fh aie nt an ee Gig Bain Poi, ivi sma ome Meola Ha xIxcntoosku prictnostzijnost i dovelo do zalueka da natin ka prvog nopotreinog potretsze wora beat tveovta UR Alte As pe rz Sj hol kur opiauj bins odredbeprvogpokretata Sven Elo irtenog bia. Poznato nam je koder da pored oll toga prolatnog te vceno pokretnops ima ted fod Osta "Mfervarmo, bexjeesao T nepokeeno, Ho. sve naravnne Pokrece kao neizekitimbenik, dakle ‘win tna nei Toke No kalo to elo netario mode poeta sve tatne Fodeavaigau pokretu? Zacielo samo Tako da poktese oa nek dug atin omogu- aja ine vesoo Krudene prvog neko 1 Calin pebesh Sted: lspostanya se da ono 8o potzese, a smo eile poke™ fifo, eno Baste t elaine pokrece haw ono oie Judhve (Ogexto) ? spoonavo (vont), 1 bude S86 arly x0 on ono (av) Gene We ted kao tay ses, nd tara pela ove nebo | nataye 1072 373) “Rauae, abo jenjee cen bce ohodeno shake telenost! (eamnos) pa prema tome i asiavsos: (Kao tivo Se asta tao 2a ObUE: Sto Je onda zpravo tole tragona bogs bie? Toe mien hao nai natn bike, jer wm samog seve mje take ejenje| pomajeno tO: Mijene pak kag naj datos zapravofe misono promatrane~ Sela fon neiegodietagjobe to je u Boge unk, a u Hua tk Katia "Na tomele sveeatogs Artotel ak jue! »Stogs Kademo dh je Bog 2, sctan, najool, tho te st 2¥0t ivrijeme neprekidno yo pists Bog. Jer to fest Bog, {Ged (1079 925 sa) jen okojemu J if isi mah nat tan vot, irom Soin engi ine a ov naruto), 0 fen miena (ono 0 fru) (10M b a7-34) eat Boge sve na Zea 1 new nape te "Tako fe Bog Kio ta misaona djeltnos 0 sama sche issu tome 28 uaa, u vom fedu potetak T sciak tik suet pase ema fome mt Bow Am sjet 0 Sven Uopée jedan ber drogoqa ne mogu amit najije Bog se obtujeu Sremira kao dai sama ee: Sema neste o tome gover 'S druge pak strane o tome syjedoti i 8 (prema W. Jaeger rnaknadno tmietnuto) poelavje Knjige Au svom razmatranju su beta ater vee: Aranda Xx ches ser nbshova koi ia 47 58, kako jew ono dota sinatrao slays etematicar Eudokso, pi éemu ukupan ino} ert ne ire se. ikon pelo Svega to flocofki ogi Bo lofi sje Bog u rigjskom sms, pred Koji Se pada na Koljena ‘Koj s¢ no tay 6 Bog samo miss pouma.Predobro je pak pomato Fol je ova flozfskethelogika mnogin so} foment Kase djlovatn na monotczam 1 Krank {eologusednje vets, sotto Tome Akvinskog, al lo poste promateno oda akjuat obrano, name Ai {clo lofskom Boge pripsivat kricanse zatskefsopa hha hop stare sie od stat ‘Rapoatk, sve u svemb, bez obzia na to >privada« setko datas Aristtclovs Fin’ Metftku, samo neke od ‘aihou stozenih tera, kava sudbina th la poterdue a Je tesho moze mac premen s povijest exopske Hootie. (0 tome meds osilim Sjedoess veikaevtopsea knizevnost Dovolan je poled Dantcovt Bodansku komedi da se ote blo oglu edo ckovom ode Svemire pore nba Zemije. Taito je lgel mae ora dis Ariel, sajedno » Dlatonom, nacove sastejem Tul Sogs rods IL, KLASICNL POLAM BIPKA, EsDESTRUKCUA POVIJEST! ONTOLOGHE* Na uvodaim mjestima u Afistorelovo) Fizic i Meufiici nalavimo eeste kriticke | polemitke njave 0 njegovim prethod- nia, »fizgarimas Demokrts§ Empedokla,sferakitst dt ima, Sto vor! sastavni dio utvedivaaja njegouh. vas Postavaka, No. najzacainija se takva' mjeste zacelo tet Parmenida i Platona, jer st bas oni ostai neizbrisiv tag uv oblikovanju sredisnjega pojma grekoga misjenja, pojma Ditka, time | Plozoiie uopee- Osobito se doimlu Arstte love rasprave § Eeacanima tnavlasttos Parmenilom 0 Ditki Kao Jednom, napose u prvoj knjiaiFzike, ii pak s Patonom ‘0 ith matematickoga u posliednje dle knjiae Metafzie, no zacjelo Corpus Arstotecum donost | druga ana mjesta §to 24 nasu svar ove isu od takve vaznost! ‘Ono Sto nas oN¢je z4okuplja na prvom mest jest napor sxckoga misienje d putanje 0 irk, to nos pote filozotsk ros, najradikalnije 2408 | do te mjeze utved, da ga vise nikaiva dvojba re moze dovestu pitanjea da pe tons ist ‘ah filozofja sama sebe ne ukine lira prema tome Jedna Xxluadicija prokoga pojma bitka koja Je $ vremenom postal lasionoms i ome Su nesumjivo nave pridonijels Parmenig, Paton Ariswne. Taj posum baka. kao sredisnj moti ozo. skoga mishenja, vee ve ou da | peh tsudljeca sudbonosno are evap poet evopito mine sve do nth dana. Cak i onda Kada tj pojam bitkasuvremenafilozofja na bilo kojt natin pokuva uzdrmati il ga, stovise, potpuno stavitu pitanje ‘Medu danasnjim pokusajima da se flezofsko misljene i je- Yokupna evropska basta propitas obzirom na svoj temele 1 Greko} i sudbonosne posjedice za svijet u Glin danas, pe Svojo se ostrini | temeitostizacijelo 2a prvom mest iste pothvat Martina Heidetuers. Premda njegow pogled na evrop ‘Sku flozotju i duhovm povijest,sjedne strane, postepeno otkriva sve veeu blzinu Nletscheu, sdruge se strane ne moze lenortati njogow sve vost interes 20 Aristotela. Pi tom pak nije samo ret o Anstotelovu presudau zagenju za cjels povijes GeenGie, nego i 0 njekovo} ules w Heideggerovu Vistita mifljenj. Stoga nam se Gini da Heideggerova opeto- ‘ana rasprava s Asstotelom kao injegowi pokusatwacrpeet ‘je pojedinih aspekata Aristotelova misjena tjekom wse od pola stoljeca Hetdeggerova javnog djelovanya ina ovom me fu zasuayje nasu pozommosi, Utoika vie tose odatle razvia potovo cielajedna Skols heideggerovskog tumotenia Aristo {ela medu njegovim ucenicima tsljedbenicima, te se aezina Prisutnost saazno osjca u suvremeno} float, a pogtaito surement razumijevanju Aristotela, Ber wlazenjausuvisne pojedinost, ovdje ce bit ject samo o nekim vladajucim postavkama So se javijaju ovo} znagajno)tozofsko) disk Si Bitoi sstojegzehoga pojna bitka natal uj sai se sijena Parmenida, Pltona | Arstotels akon te Theprata smi como ovdje upozorit su a femelno. aa Parmenid sven ope opr prpovieda ‘ako mu je bozica Pravde (Dike) okazala nada peta. jedan patie ait pons mae ene "i put spoenae ka (Cos) kot et 8 UP pst net (a Sx) met ato on pono va dbact Nadaj, badd: dhs Tso mishene bak, samo se bitak move msi eres, Jeron jest staan neprofacan jedan. sBucue’ dane rodes, he mote m propaste’ so se v stom fragmenta pn dvaputa 8, 14-15,18, 28) reat bitka sos Pa pri put ekeplicino imenuju std kao odin prema 7 Been tv a db te FB XXIL tome jesu: nenastao (asévetoy ili acroden, neprolazan (Av ‘Ghedgov) il nepropauli nepokretan (Berton) jedan (EW) enna preativnost ov odedaba sam jaa sveprsatne athmativnos tka, Ove. Ditne sista dijelove steten0g porma bua nituo ie neGe moc iravno sav w pitane, a Fe mjnje mast sate mata} oh odreaba Pode: emelityaspraslan daljom raztadbom ast Eijue vist obunvatn pojam ka, Pri koje 10 pokwseo, i tome wspio, bi je Plton, Na aise mjesta'g svjim dijeezima on se Haran supTO%stav0 Parmetidenskom monizin svojom naukono dja ~ pla Eemu hice: bitak nije samo jedan. nego sobomobuhvaca i Zamovrsnost bia kao mnoita (oid). kako et dOkazan0 Ujlogy Parmentd. U neigantomanys oko bike 0 Soft Pak Paton se Ca enjekon suprottavia noe mater Patme- Flue usporeduuc tin snoceulbojstvome dasa Zak- {fucka Jt posam bitke sobom ahulwaca pet naj rodova bce (ob), hretanje (ene), stajane (dang), tos (ca- Tov), drugoat (Eeg0v) pri Cem se svaki od th rodova pram tah odnosi kao neice (6x). a sv ajed0 sla2u kao Sedna (rota) (Soph. 254 d.280, 259) Rezltat djlekticke saspeave th odzedaa pruze bogs, used rattan pj ia pada dso buat ne ‘Samo mirovanje tego 1 kretaje, ae samo fost enogn nego FMachdnost(drogst)mostva. 17 moment weden & pojam istka njeca sunovost spam Parmenia, stoi, Plton vee faslkuje we one oblike hretanja (Nomi, 893.5 sq) Sto Fesnjesusrecemo u Arisotea nema m unk hojazi da toomoglo vari elites | jdnsvo bik Najzad ova) golem iu povjest zapadnoga mishenja nepo- ony pothwat uspjesno privod: kraj Aristoel. rt fem pojam Mika poprima svoj nsjobubvatnije sadr2ajn0 najboss- {je enagenje akonsk safer siznicaj: bie se kazje anoge- tru (0 bv never n0}2ay6s) (Met Z 1) ~ mis vedi njegove Menfiike 1 flovotie uopée. Potanko racleZuc. na whe mies (C2, 8.7, 2) t) Sav, Anstotel uvjerive pokazuje da Se bigeu pale svojena bitka oye ra eet eva naina 1) prigod tak: 2) bak prema shes batego bn (obrascima prioka): 3) blak kao mogucnosttzhijnost {inotnosti djeletnst):) btak Kao sine (la). Zajecniv0 Sih th znatenja tohko je opéenita da nadilazi svaki tod iTspostaa se kao analog inoznaénos) Promise t nz oredaba uv) jctokupnost i doma- Saja, vivo fe Kako Aristotelo pojam tka Obunvae sve XNIfone znacsjke sto su ih prvi put utvdiliPanmenid | Platon jedinsvo | mirovanje al razhcnost kretanj. Vike no Paton ‘on je uvazio kretanje | promjent uspjevs ih ontolog atk Fall, uvodesi jednu posve novu distinkelju ~ odresbu Imenzionalnosts agina bitka kao. mogaénost ‘UGemu je po svoj prilctnjegova najveeszasluga. Post i promjenbivost bia jos se na drug nacin artkul ‘ategoryjantbitak, a bitak kao istnitest vod racuna o Parme- nidovoj tezi 0 Tsosti mijenja 1 bitka. Nou ist je mah preciita | ogranicava pribvacanjem Platonove ideje nebic siguravajuc na taj natin ontolskitemel itntot ¥laznost povora 1 skaza, “Tako je naposetk u lave potezima tren i sian pojam bika evropse ilonfike race, se tamo we do Fegelove: Znamos logike, da bis nasim danima sve eeSée ppontao metom kre surement Morosishnaxojanja~ od promtvisticke semanthe ode besjednih int do fundamen Sane ontologieFsmiena bithan Za nas je ove od mace. bj samo ovo potonje 2, Povijst ilozosje ka celina, naposeanticka onto i griko mitjenje, erju velit uloguu Hedeggerowu mie nj uopce, Kako» prv fax fundamentane ontology, tako 11 dros tal nnijenya Ditka, Imena to su jaja kao inet rezgovre sv su ita najveca: Parmeni fit Fon’? Arbor U vom emo mamatanj kava samvorns neta ztafaja nesta u Heldeggerovu djeh ose tzavoo tn Ariotla fe hata main dj nasi dom] Ijegova razumijevana | nterpretace nek stozeraih pan ‘Aretotsova mejeny Ponsjprije, pred nama je apis Bitok i rjeme (1927) ito satura ve talon naj jest, pa Ea | program dt fog diel te yelike rasprave, ge se Kao tee bok nay {je rtmatranje Adstotloverasprave ovremeny kao dike ‘Ren fenomenske base t gran anteke onolog” Ta} rag do Bika tvremena Hetdegger aka je nso Kao gjelovt ps, ali je obvi pojedinaine rasrave © Kanto, Bescareut | Arsfotela to fo barem djlomiéng nadonye: Stu. U tom sklopy nasal jf meaova rasprav. OP Fpojmu OYSIE: Arsotel Fiske BI, shes kao osnovica {ein} seminarsko) jet na veut u Freiburg (1940), Sepa Zi "1953, 5.195 wp pve Sai, Atak os, aged eae mire XXIV i prise put pojviladvojziéao na njemackom i taijanskorn Pnjovodt wali! [No tadrdimo se mpi pri ik i vrement, jer Sinise da calle ravno | neizrav potjec layne (ne se) Heldeage™ rove teze 0 Aritoteis, Stowe, rads} shoacanj njqove Shel Vee u drugom posavia wodnog dele 86. pod tuslovom »Zadacr folne desrukce pov! ontologies Ralasimo w satu oblta Heeagerowe sbvacanje poviest floeofje ieratero y savy spram eke moog. 40) Je Intonitan ‘negation, pase sato + govon 0 néescukeje oimence tu se spominjeupravo Parmenid Paton | Arstotel Ginjnica ds aréka ontlog | ajesina povijest jor | danes ‘dredvje pojnovn! apart toca dokaa jeu Hetdeggsra 72 to da tabitak azumije sebe blak ope setae kao puke predrucnost(Vorhandenheit), So od Parmenia do Aristo {Gla soi kao nit wij tumaceaja tks, imajuc emporaiay Sraktura'sobevom na Gato osauasjente (Gepenne) {osreb smisla bk Kao rsutnont (a) No upravo to prema Heideggera india nepikladnost ke omologie 24 fundamental ontologis kao east nw anal tepokazajeajeinu nannost: To ERO il ane btka vt se, med, er ska rita zn} 0 Seu Sto pi tom Fangra, Bee porsavanja th ak serene na fundamentalne ontoltke funk veemens, ber tvida {aro maogucost te fnkee. Naproiesimo vejeme ba tzeto Kao Jean bice med dragima, 1 pokuava te oo Simo bude siveceno u strukte svojegn Bika te hori ‘asumijevanjabitka neiznito navn onjeriranog na joc Kako je wee reéeno, w okra ove nein wradoe pana 9 Ditka nese most dobit sje mieato erpas temporaina interpreta fundamenata anise ootlogye. No. prema Onjentrana na ostvanie (Dinge). ov sna onologa ‘make nekako posite vo) nanansiveno najeih tna st pan) Artotelac te se njgova raprova 0 wremeny (Sika BTL move wre Kay slserinen bac ranch ansthe ‘ranost btkin! Stoga ce se 23 kraj Bika! emena pas ‘jst jo inept Arte tne ‘ete cn 0G Gata tise Poser, eat ee ‘Slaps dla, MH Cramagube Riera, Frntanun Spe hn Aa as ow we xXv3. Bitckivrijeme kao glavno Heideggerovo djelo prve faze nikada aie zavrseno, alt zacielo i Govseni dio dostatno Pokazaje o demu je tu rijeé: pred nama je pokuta) jedae SSkonske eksplikacye vremena kao horizon Tazumijevanja Ditka ic vremenost ao bitka tubicka U tom sklopu Hewesger je prkazao i svoj egzstenejalno shvacanje ekstatigke vreme: host! ubitka, isticudi da take. shvagena.yremenost “dope ‘onijex neko Bie, ona »nije da jets (st nicht) nego se ‘meni, jer primstni fenomen siskonskee # »praves ake shvacene ~ vremenosti jest buducnost."* Ova ekstatitna vre- Imenost tubitka egzistencija je kon i prave pouifesnost {ubitka, so se suprostavja svulearnom shvacanjox povjest Jer ova sve Sadainje | Buduce tumaet Proslim (§ Polazedi od tako odredene ekstatine vremenost i povjes- nosti kao iskonske i prave, Heidegger poduzima i svoju por hat Kriticu geneze "vulgarnoga pojma vremenas (6 Sl),° koji navodno edgovara sprirodom razumijevanja Ditka | po njegove misjenjunajzraitie dolaz do ret u Aristotelovo} Fisch, napominudl kako se sva kasi objesnjenja vremena aéeino dive pomate Arstoelove detiniie prema kojo} je ‘rjeme broj kretanja naprama ‘prije 1 poses (219 © 1) Teziste Heideggerove inerpretacje toga Cuvenog, mjeste smjera na to da pokaze kako je ta pojam vremena orient ha surutarvremtenosti smotrenoga skrblenjaw sljedes) put Kazaijke na sata Sto pokarujesljed »sadas, »Ono brojeno Si ‘ada’, sada se u svakom wsadasodituje kao »ne-visesadae ilvnjot'nesadae, to wjeme ostano na sata se odreduje kao weajetsko vijemes il ssada-vriicmen (Weltzeit, Tet “Zeit. ‘Napokon Heidegger zakljudue da iz ~vulgarne interprets- cijen vemena kao sbeskonanage protege tendencla nivel ranja i priktivanja svjetskoga vremna i vremenosti ope) tlavna tezanjegova navodno gla: »Vijeme se najprie nadaje kao neprekidan sijed 'sada'ss ili drugit riecimas mao nize 2Vulgarno ilaganje odreduje jek vremena kao nevbratjiv uzasiopnost« (poterto DP.) Uspekos svemu Heidegger ‘Vulgarnu razumijevanja vremena ipak prinajenjegovo »pri- rexdno pravow(}), ot tobove porjece od svremenost propada- jueee tubitkae Kao defijentna modusa ekstatieno-norizon- faine vremenosti. Ako napesijtku sve Heideagerove izvode ‘bit njegove interpretacie polasamo svest na Jedau jedina i, $328.32 jv 373-378 Tad $. 430; ped se 7g XXVE formule, ona ée elas: vulgara je pojam vremena neodeiv 2at0 sto mata dj treme mepreKdan sed sada, 80 30 mipsto ne sass ehstatenom vremenose taje see moze ranbic je It Heideggerova kritha {inerrant Areva pj vemen ka vulgar foprandana, te ima I ikakav esonae «tvorn okt? “Zar Aristtclov uporno insstianje wa tome davijeme nie kaa ni, sje ni teastopnontfotaka sada, Kako sno to Tani pokazalt na ajegon fk. ne govorpravo seprotno ‘od onoga so mu pipinue eidesser? U navedeno} ABHote ovo oeedb wrens kao »brojskreanje~vijeme fe -ono brojenos kao Koninsiana velcns, ok je bilo hoje asad pnjew ii poses samo njezova'prigodna (akeidentala) ar siposto “Bina (sipsancflna) odredenost. Heideaser taprotis, v sojo interpreta to kisi myjestonepeestano inde hao da jet ee 0 nia toeaka sada, proms 28 (0 nema uportal a jednom ‘esto Gjelogteksa espa ‘vremema a zie ~svan govore suproino! Dae Heideggerovovlstit shvatanje semend &sprot%0- sti: Arstotelovim, ai ato poipuno u sk njegovon Tundamentalnom ontaloajom, fo ntko ne sua, te se on uta sir obiino enlanja na svoj date teze prot aepre- Kanon ekstatithoga vtemena, 2a primal buuenost nad SdaSnjosea 4 presonea kao dimendjama ten veme raja Se zalade za prima moguénost kat nana bitka ee once nad sbibaaie No sar samo zo Sto se 3¥6 10 ‘nogo toga drugogs) ne move nici « Arisotel, njeeono Shvacanj zaluzje dase mzove nears tama fako ‘lobodnos?! Baca i 9 stanewta jens na potkvat Ditka Firemans aon? ‘Opreka Heideescrova pojma bicka prema Kisgnom poste je ofits za Heieggera bit je vrijeme 1 wlio Konacan { powestan,initko ge tom ne noe zie pene — ie to “Ets formulae ontloskoghutortoma, gk Stove. ajceov ojala obi, = svi nebo ako neznatnm posed Klssgan (srstotlovsi)pojam bitka, naprosiv, tra vi joe doduie ext bitak, as bts nipoit kaa ne mote ‘rest samo ma enjeme, Ho bi iraojem slucaja bo biok priode ( powies) th naspram Eeiteggra bite ajegowim kom malo reba je antendes ein ' drugom cies svojga ilagana Heidegger se ose ina poznato.Anstoelovo meso ovodnoss vremena jie (273 835) te jezng lor wy odsedh On sata da eto nesta XXVITresudno kako 28 Augustinovo poimanje vremena,tako i 28 Hegstovo sbvacanje © odnoss Sremena i dha (8 82), 80 takoerpeasa samo pojmovns atikslacis svulgarnogs ra tyes emene! Na bumo samo dodalsosanjju se na Pomat nam 1 rasmatrany prjepora interpret Samoes Poin wremena. 1 ovo lagen loge Guke pr SbvaCanjy ‘emens poged ta sudbina! "Nakon wie od te dveteea kaso se Heidegger vrata tem Bika vremena, pokusavajoc pra maka nace iostvle= nog trees ode Sto noni nanov Vrije | bitak. 0 tore predavnju on late svoj novi pojam »pravoae vemena Kao eeworodimenzionalnoge. Obra te cette dmenze las tegiamno-pracanje (Scheinandet Reichen) prosist, sas ‘Sos Budienost sors jedinstvu, a tof eaprave dojgava mie (Zs) ~ plane ik cmogucrn le Zod (Ee fens Premdu tom tekst mailasimo i na trgove negdatjih fundamentalnoonroloskih"shvatanj, ipa se. perspekt onde nokom mej. Jer nia mena vemens Sam je drugo ime za pojam povijesns, adj proses, sada alow budnow kao Ueto womens ne mss samo Sisedno (sueesivno) kao nek sled (sada) nego se jt igh tsododno (simultane) | neradjljvo. Tako. shvacens povjsnost zacieio nije vise posjedienexstatiene vremenost {ehita, neg poviet samo bik kao Zgode. Seino at} nin, in nam se,» Henegge The najesd poli za rosom da "0 ha ovom mjestu necemo dalje pratt 4. Fundamentalnoontoloska shvacanja »Hebeggera Ie pri- sutna sui svim njegovim interpeetacjama peduzetim spre ‘obras. Na temelju tava pointanja viemena kao »transcen= ‘entalnog horizonta razumijevan bitks« 09 se Tati 1 svo}e pomnate interpretace Atisttelove Fike BT. Kao nuns posljedica njegove teze o bitku kao svemend zacijelo se jai Meza 0 bitkw kao pokremost (Sein als Bewegtheit) ~ miso vodila njegova racuimijevania Arstotela, iz ivanredno o'troumnog instruktivog ilaganja mogu se iadvojiti tr gavna motieatamacens 1 Stvar sto bivajo ps naravi ~ nevake od tih ima u sebi pocelo kretanja i mirovanjae (193 b 13-15) Heidegger tumagi fa slijedec! nan: nfer st tako biljke # 2votinje ~ bilo de ‘irgu il se krecu~w Kretanju,stoga one nis samo w kret nju, nego one jew u pokretast, Sto Ge resi da to nije samo Zur Soc des Denkens, Tubingen 1969, 8. 14 9. (XXVIII bigest se povremeno kre, nepo one jen bige samo uk Agree ina a ao potco 12) Sve svat imaju aarav koje imaju sbi takvo lanai mirovnj) snk je tara svar sve (19332) (Odatie Heidegger zakjueaje: ono Sto pote 0d PGous jest fofwia ~ bial bica ut clini, so je kasmije w Anstotela spalo Samoa jedan rod bitks (Met T-3)~ na to je svedena, prirodal™| 3) Aistoteloy pojam wot samo je ogjek i kasi potomak velikoga pocetka freke 1 zapadne floztie, usporedi It se STakvim elikim posetkome u Heraklitovu shvacanju prirode kako to pokazuje Fragment 123! gbas wointeadae Gihe, (priroda voi da se prikrva)~ &ime zavava njegove interpre- tala Bitak kao vijeme dakle ovde se konkretizen utero bide kao pokremosn, no mi smo vee ranijem iaaganje poror da je funcamentalnoontoloseainterpretacia Avstotela W ha ‘manju fUkU ihitrena, ako ne i nasi, buduci da temeli ‘Aristotelovi eksplicitni stavovi uw analickim razlaganjima ‘ontoloske problematike jednoznaéno tvrde posve suprotno, hime da je Vrjeme samo prigodna odredenost bike kao altos, postojanosi i nepokzetnost: obo pak zeae ln prisumostw teanscendentalnomy ssl ili bez>remenu sadas- jos. 'U tom sklopu filoloska je | flozotska kriica opetovano ukazala ne okolnost da e tka rij sbitie~ ea od koje st teed tema oto pomon (x yea kas ne Jivauperfektnoj ocisnoj osnovi ima sasie akin prezent- bho cndcenje; dak glagol w sorisno} emmovi, maim, poke Zaju obie prijelaza i fednoga stanja&drugo, gagoli drezent Ske ogpove omaguu stanje mirovaa, sto Gre! nepokre Heideggerovi uéenici, medutin, nastvill su razradbu je gove teze o bitky kao. pokrenosti u Aristoela, te njimna Eabvaljujemo neke veomo instraktivie | sfnione poKusale tom smisla Sto su ih poduzeli W. Brocker"' 5 1. Marcuse ae Begg te ser ova, 8 18, ter tracker, Aro (1935), Frankia 974 2 Her Nanas, Hegt Ono un ie Tor der inhi Ae, ae 98 ev Be Hep me XXX,pile rata, te K. Ulmer i E. Tugendhat™ nakon rata, Zajed higko im je-u prvom redu isto i signa ishodste, dok u raz fab son ea note escbujnim {vlan putovina te zaslu2uju podrobaje studije, Jok se mi na ovom mest ‘moramo zadovolit samo time da na nih svratime pozornost Brockerova rasprava o Aristotely izjekom se poaiva na atitejeve neobjavljene, danas vec pristapacne, tekstove FAC Stotelovsfilozotiu shvaca kao kretanje pitanja kojeea je sm S20 ptanje o kretanu, jer pokretnost je hitak poktemnoxa, 0 se poblize pokazuje u sklopu pitanja o bitku, vrement, biti, ‘dus, rijeti? Bogu. Na stanovit nacin ta je rasprava komple ‘meniana $ ueitejevom interpretacijom Pike B 1 Marcuscova. interpretacja Hegelove Zngnosti logike nastala je w stom znaku poimanja ontoloske problematic pet emu kao misao vodija figurira bitak kao pokretnost. Ispo- Stavlja se bitna veza Hegelove i Arsttelove ontologje, ra se ak 1 sam Hegelov pojam zbljost (Wirklichkeit) odreduje keno pokretnost! Za razliku od Brockera i Marcusea, poratni_ pokusaji Ulmera i Tugendhata wzimajy w obi i kasnijt Hetdepgerov razitak i postepeno se udaljuju od ute, so je u Marcusea, ~zaposelo vee potetkom tridesethgodina | odavno je pornato “Moada je svemu tome na neizravan ain pridonio i sam kasni Heidegger: kako se mijenjalo njegovo vlastito mijene, tako se mijenjao i njegov odnos prema gxtko) ontology {pram simoga Aristotel, Svremenom je sve manje isistrao na ojo} rani) oseni prema kojo} ws Platonom | Arstotelom vee zapotinjetehnicko izlazanje mishenjan, i ve Cee isticao Kako Je vee od rane mladosttnajvte w flozofi nautio od Aistotela, te zahvaljujuel tome Cak i naSao »svo pt a feno~ menologijue! Nate je razmatranje pokugalo da stozerna pitanja Aristote~ love teoretske fombile prikaze w svjetly Faspona izmedu ‘ike Meaficike, te dah potom smyestiu kontekstsuvte- 2 Ket Ur, Wate, Kun und Nai Aisne, Tangs 1983 Ein Teach 1 KATA“TINOS Fic Cnenachang Sk snd npg reich Graber, Fcbarg Be 19. lc creo er Wale at mm irae dey Hamam, Bean 1984" Usp naa kj: Smee la ape, Rae, 108 ie Hewtaaeror pedo yy monet ins had FetinacrTioutt Prsamenaor Thou he apr 158 i MAT Mc ern ono Ze Sch tio ings XXX, mene filozoit ina tj nagin razumije kao naga pitanja danas; Daleko je 10.04 toga da bude bilo kakav plaidoyer za ik sprotive Klasifnoga ili modernoga pojma bitka, jer misjenje vi samo na taj natin da straje utraganj i pitanju XXXFIZIKA1 1 Buduéi se znanje i rarumijeée dogadaja psi svim istrafivanjima, od kojily postoje poeela i suzroc} ilf-naéela', Kad se th spoznaju (lada pak Inijemo kako upoznajemo neku pojedinost kad spoanajemo njezine prve uzroke i prva posela i sve do natelt), Djolodano je kako se iu znanosth ‘© naravit prvo mora pokuiat) odrediti ono sto se tee potetd. Naravan je put od stvari koje su nama spoznatlivje i jasnije do onih sto su naravlja Jasnije i spoznailjivije. Jer nisa iste stvari nama spounatlivje j one naprosto (spoznatlive). Zbog toga je muéno napredovati tim naginom: od onih Uomo kl 5 er at pincpn 1 stor Ot Tretia print a SPRL re erie ee "tl pred Ge én lat ate a | ne Go sPatragytbon Wadag hi ila Ses i Hone ada oA a ste see Perso Mon Hes ia a sa ett ead a wen at TSIM ale eta: Shs cP a a Hesse SebtonSla's tet Sing ee EarPcaath es satadseriat be ite iil evita’ pratt deena Sika eee pais CEE RET 2 Same la Bit ts SSF svi Se Safed wats Suk sles war abe STREP eae BUT aon te scene PAR une bene 1 mma 1 184a 1skoje su naravlju nejasnije, a nama jasnie, do stva 1 So su naraviju jasnlje 1 spozaaiivje. A nama su prvo jasne i bjelodane stwari koje su vise br kane’. A'tek poslije iz tih, posto se one raziuée, postaju nam pornata nagela i potela. Zbos tox. treba napredavatl od opéenitost* prema pojed naénostima®, Jer ejelina je prema sjetlnosti spo- zatlivija, & opéenitost je nekakva cjlina; opée- nitost, naime, obuhvaca’mnoge stvari kxo_dije- Jove. Nekako ‘stim nainom biva i's rijeéima a ‘ednosu naprama odredb?, jer one omaguju nesio cijelo i neodredeno, kao siruge, Kofi njegova od- redba razlutuje na svojstvene pojedinatnosti. Ta. Ko i djeca prvo nazivaju sve muleve oferima i sve Zene majkama, dok kasnije rarlkuju svako od nih. [Nutino je ili da poéeto bude jedno ii da th je vile: 1 ako je jedno, da bude nepokretno, kako kkafa Parnenid 1 Meliso, ili pokretno, kako kaa naratoslovei, od Kojth je jednima zrak, a drug 1a voda prvotno poéelo, Ako je posela vise, onda su ili ogranigena th neogranigena. Ako ss ogtant ena — a vige th je od jednog — onda si ii dva ill tei Geir it kakaw dragi bro}. Ako su pak neogranigena, onda su ill kao prema Demokritu rodom jedno dok se likom ili oblikom sxzikuj * Grew vermin pater nt ge sit ais see he ocd mast re tmenflusses; fal. 1e'cose nel loro tse: Tus cat tc c- sorts ah so8son, lt, universlia: eng. genera tts rane shes, secrles ne, Sas alee see a overseas "Gt. ot nd front slr, prt cory tant ports nts da ile Sette ra cto hime 2 oie i ‘pomonno} or 2» 2 IU su ga opretna’. Signo trate { on? koi Istra aja kolika su biéal Jer 9 onome od cega si bica prvo istrabuju je if jedno ill mnogo, pa ako je mnogo, da It je ograniceno tj neograniéeno, tako te istrazgju Jesu li potelo | natelo jedno i mnogo ‘A Jstrafvati je i bitak Jedan { nepokretan alje fstrativanje o naravi, Jer kao Sto zemljomjer ne ima to raspravijal = onim tk0. porige sazma po. ela — nego to pripada ili drugo} znanosti il onoj zajednitko) svima— tako nema ni onaj tko se ‘bavi poéelima, Jer nema vise" posela, ako je Simo jedo i ako je tako jedno, buduci da je po- Selo nesega ili nekihstvari Tstradlvati da It je ako Jedno isto je kao 1 raspravljatprotiv bilo Koje druge postavke Sto se postavlja samo poradi rasprave. (kakva je ona Heraklitova? ily ako bi tkogod ustvrdio da je jedan Covjek Bitak) ili raz rleSivat) pki prijeporni dokaz™, kakva su doka- ivanja i Melisova i Parmenidova, jer 3 fa2n0 po- Stavijaja i aakljuget im ne slijede. Melisov do- kkar je priprostiji i ne sadrlaus teskoéu, nego kar + Anaksagora §pitagorelelpriznavali eu opreke (or0- tienost, suprotnest kao pocela.T dok st Demoket foul tail Bil Jett rodom (wrstom), Anaksagorina po- els ne samo Sto su se ravlkovala vrstom negp 8 Sia Pmedusobna opretna, "prema Slmpliciju misli se na elejee, & prema Aleksandra na haravoslovee wopce Get sd teva; lat cntay eng. exstents (eetating thing); Seane. tires; jem, die existorenden Dinges {aL ent; rus ace epecreyougee ie) lat ens; engl, Beings frane. Petre: jem. das Seiende; fal. essere; ras even 'U smislu da ne postoji jo8 neko poteo, Proma C. Prantl posted je it lasovta «Sve teéer il sDobr0 1 Hoe ato Gre, yor tornds; Int arstmentaio, Utiiosay ‘eng, contentious argument: frane 4 ralsomement erEligues njem, vn beretockter Steiteat; tale ree fedimento” erisico: fas. spuctuvienoe YMosarno. S 3 2s 1858 0ko je postavijena jedna besmisies, asta slijede, 10 dolsia nije teSko. soja dba cee et eee hd real ste oe ene seo lt acl SE a Essie ake wheats pale Bl pale lateness Sgn melts eae oe Ss a ave gt ge aa av fe ees ae Najprikladnije potelo” svega, buduci se mno- govrsno gover} bice, jest Ov" kako to Kazu} ‘oni St0 govore da su sve stvari jednot jesu Ii sve stvari bivstyo il Kolikostt Ili kskvosti™s 1 zatim, Jesu Ii sve stvari jedno bivstwo, kao jedan Covjek IH dokaza navodom’, fer fii o- tnaye (inductiol protests pom Loitga Se oatrodage 3d olan fjedinaéal tt jeomien oobi an {ite Spenco opti nes potpaton I prusiseenom abba WD. Ross) To jest: Kvadeatura Kru. Mil se na meta Hipokrats f Hija, koja je pcivala na postavel da ako se Jedta vista finde Gi potumestec note SB esdntai on a move | drug Antonios metods ea do oop iat, Om fe: ota ‘ed etvonine eran ye {ie see Be knan d in. poorinon rush A Wo ada pean ae iat omens vlna Soe dbl iia, ane tok iba rl 1 occa * Gye nerhf nod santinshi su obit nonin i meibr, {ovlae! Prijorod dose prenost —as gel or cul is ans lips Sotmcnfe euantiseor quater ou gua ‘al ual pbeoa nba es Se rates, Guta ty eal rn felicia i Ketikode’ ites), T hatvo'l katte 1 Koos (np) 4 1s » ii jedan Koa) ilk jedna da, il jedna isto kakvo: a bijeto it vruce il Stogod drugo takvo? Jer svi set) (stavow) uvelike ravi f ne mopa = fajedno) zastupatl. Jer, ako bude i bivstvo | Ko- Iiko 4 Kakvo, Pa bili oni izmedu sehe razdvojent ‘ll ne, onda su bigs mnoga. Ako su pak sve stvari ollko i Eakwo, pa bilo Bivstvo ill'ne bilo, bes- misleno je, ukGliko se nemoguée moze nazvati Desmisteaizn. Jer ni jedno od costal nije tzdvo- jivo# osim bivstva: buduel da se sve stvantlaiéu prema podmetsbivtva®, Meliso kaze kako. je Ditak neograniten, Bleak je dakle austo otiko, Jer neograniceno jew kolikeme, dotim bivstvo ili Kkakvost ili trpnost "ne mote biti_neagranigeno ‘osim prema prigatku®, ako su naime istodobno Skotikost. Jer odredba noograniéenos tbs. ko- ko, ali-ne ai Bivstvo ni Rakvo. Ako je dakle 1 binstuo i Rolie, Bink Je onda dvoje a ne jedno. Ako je simo bivstv, nije neograniteno, nti pak ina jkakvu velitina, jer ce inate opet biti neko ko- Tika Ua to, buduei ge { simo jada govori mno. soersno kao i bice, valja razvidjeti Kojim nainom anja da Je Sve jedno, Jedwo se asziva iy ond sneprekidno ili nedjeljva it stvari kojima je jena 8 Gre, gure: iat segarabile: ene. that con exist independent franc. “Sparables "nem. 0s Earn becker ern: tl seprabt, is ecraer Samo bivstva Imaiu pozris opstojnost Ostale sven" alter pripnel pep hy atrbuts fap Sof ale ie: Sent, ba ie. Self bieetea (DW. Ross) ” Gre. ma erties lat ex accident (seu per ccitens)? ened throush a" concomitant atte frane."per cident” nem nach Vortomnty tak Por eldentes mosh coohdeno, Hevat tila pre: fra “pricotiag "risa te prisodna. Il pripado ‘Obici Se preva “prema saga sion fem. Prantl hate! 27a nije ni slueajng das’ Zu Jallaey of atetiontaos ter tiie “slueaine So tod Keo rts imaie Diels Ul smeda Rog, Jer nema ne len judy Sto bt orto bit Rad bt hoja hate bil ‘neble i shajna’ "Prema Komeniatorins, time se hoge ret kiko Melse"aagovara neograniéenast.jednon bith 30 185