Povijest dubrovake diplomacije

Zavrni rad

Sadraj

Uvod 1
1. Razvoj Dubrovake Republike2
1.1. Dravna obiljeja.................................................................................. 7
1.2. Grb i novac......................................................................................... 10
3. Ustrojstvo politike vlasti

12

3.1. Narodna skuptina............................................................................. 13

3.2. Veliko vijee i Senat (Vijee umoljenih)..............................................13
3.3. Knez i Malo Vijee..............................................................................14
3.3.1. Tajnitvo....................................................................................... 16
4. Diplomatska sluba Dubrovake Republike18
4.1. Dubrovaki diplomatski predstavnici.................................................19
4.1.1. Izvanredni ad hoc predstavnici....................................................20
4.1.2. Poklisari haraa............................................................................22
4.1.3. Dragomani, mladii od jezika.......................................................24
4.1.4. Ceremonijal.................................................................................. 25
5. Konzularni dunosnici 29
Zakljuak

31

Literatura

32

Uvod

U ovom radu govoriti emo o diplomaciji Dubrovake Republike, o tome kako

se razvijala, funkcionirala i uspijevala u turbulentnim vremenima ouvati republiku. Ta
je tema ve desetljeima inspiracija povjesniarima, politolozima i drugim autorima koji
kroz razne aspekte analiziraju diplomaciju Dubrovake Republike i njene velike
rezultate. Plodovi te diplomacije bili su najoitiji u opstojnosti republike unato tekim
okolnostima u kojima se nalazila. Na vjetrometini interesa velikih sila odrala se kroz
stoljea najvie zahvaljujui svojoj iznimno uspjenoj

diplomaciji. U radu emo

analizirati i gospodarski razvoj republike jer upravo je uspjeno gospodarstvo plod

diplomacije Dubrovake Republike. Vano je istaknuti injenice da je tako mala
dravica bila potivana i od velikih sila, u to vrijeme kada su cijela carstva propadala
gotovo preko noi.

Dubrovaka Republika je stajala i opstala u vrlo sloenim

okolnostima zahvaljujui mudrosti i diplomaciji. Okruena velikim silama, u uarenom

kipuem kotlu, kako volim osobno nazvati taj poloaj Dubrovake Republike, sa
jugoistoka Osmansko Carstvo i zapadni kranski svijet, posvuda samo sirova uporaba
sile i elja za osvajanjima i rat. Dubrovaka Republika se bori maem diplomacije, i
doista uspijeva opstati dugo vremena i nakon to su i mnogo vee sile nestale s tadanje
politike karte svijeta. U radu sam analizirao

ustrojstvo vlasti i organe Dubrovake

Republike i naravno diplomaciju nekada mone i poznate Republike.

Dubrovaki

diplomati su bili uglavnom iz imunih i uglednih obitelji, a jedan od najpoznatijih i

najznaajnijih svakako je Ruer Bokovi. Bio je poznat kao znanstvenik, a i istinski
europejac koji je kao diplomata djelovao u Rimu, Londonu, Parizu, Carigradu i Milanu.
Organizacija i rad dubrovake diplomacije temeljila se na redu, disciplinu i iznad svega
odanosti, odnosno lojalnosti Dubrovakoj Republici. Ono to osobito treba naglasiti,
kada govorimo o diplomaciji republike, jeste injenica da je u toj dravnoj djelatnosti
Dubrovaka Republika bila vrlo blizu Venecijanske diplomacije. S obzirom da je
moderna diplomacija utemeljena u renesansnoj Italiji koja je u to vrijeme

bila

predvodnik njenog razvoja ta injenica najbolje ilustrira koji je znaaj razvoju

diplomacije davala Dubrovaka Republika.
3

1. Razvoj Dubrovake Republike

Kada je kralj Ludovik Zadarskim mirom pod vlast i kontrolu stavio mletaku
Dalmaciju napete tenzije izmeu Mletake Republike i Ugarskoga Kraljevstva
nastavljale su se zatezati jer Ludovik je elio Dalmaciju koju bi ujedinio sa Hrvatsko
Ugarskim kraljevstvom. Teritorijalno se uklapala i graniila s Hrvatsko Ugarskim
teritorijem a Dalmacija je otvarala mogunost trgovine i plovidbe Jadranom. Samo je
bilo pitanje kada e stvari u tom smjeru zakuhati. Tijekom 1356. Godine kralj
Ludovik je zaratio protiv Mletake republike a onda je doveo ujedinjene banske vojske
pod zidine dalmatinskih gradova. Pobijedio je u ratu protiv Mleana vratio i oslobodio
dalmatinsku obalu koja je do tada bila pod mletakom vlau. Upravo su takve
okolnosti

znaile zeleno svjetlo za dalmatinske gradove da se oslobode mletake

vladavine i mletakih Knezova. Potaknuti njihovim dolaskom, Spliani i Trogirani

istjerali su u srpnju 1357. Godine mletake knezove, u prosincu jo iste godine to su
uinili i ibenani, Zadrani, a potom i Braani, Hvarani te, u svibnju 1358. Godine
Dubrovani.1 U to vrijeme Dubrovaka Republika istupa prema svojim temeljima
pravne drave i suverene iznutra i izvana. Onolikog suvereniteta koliki je mogao biti u
tom povijesnom kontekstu. Najjae oruje koje je Dubrovnik posjedovao bila je
diplomacija i diplomatske sposobnosti, ali i odani dunosnici, Iako mnogi starog
Dubrovanina zamiljaju kao lukava diplomata, ipak je njegova glavna karakteristika
bila fanatina odanost domovini. Nije bio rijedak sluaj da dubrovaki plemi odlazi u
diplomatsku misiju sa spoznajom da se najvjerojatnije nee vratiti iv. 2 No kako sam
spomenuo ve ranije Dubrovnik nije imao vojnu nadmo ak ni blizu dovoljnu da
njome postigne i jedan od svojih ciljeva. I zapanjujue je da se nisu ekali ishodi rata
protiv Mleana pa da Dubrovani zaponu proces izgradnje svoje Republike, ve su
Dubrovaki senatori postavili nekoliko ciljeva od kojih nije bilo odstupanja.

1
2

http://www.enciklopedija.hr, Zadarski mir, (3. 8. 2015.)

http://www.dubrovnikportal.com, Mali grad velika Republika, (3. 8. 2015.)

Prvi cilj bio je ui u novu politiku zajednicu kao corpus separatum, ne zato to
Dubrovani ne bi osjeali pripadnost Dalmaciji, ve zato da bi sauvali autonomiju i
osobite drutvene odnose unutar monarhije. Druga vana stvar bila je sauvati pravo
trgovine u Srbiji i Bosni, unato njihovim sukobima sa ugarskim kraljem. Tree to su
htjeli postii bilo je priznanje prava na proirenje teritorija. 3 Temelji su postavljeni
poznatim Viegradskim sporazumom 27. svibnja 1358. godine kojim se ostvaruju svi
gore navedeni ciljevi, ali sve zahvaljujui dubrovakoj diplomaciji koja je bila na
zavidnom nivou.

Dokument Viegradskog Ugovora (Dravni arhiv u Dubrovniku.)

http://behar.hr/wp-content/uploads/2013/08/Image_015.png

JANEKOVI, Z.: Priznanje krune sv. Stjepana izazov dubrovake

diplomacije, Zbornik Diplomatske akademije, Vol. 293-303 No. 3, 1998., Str.
13.

Tim dokumentom omoguen je Dubrovniku i teritoriji koji je priznat, i to da mogu sami

birati svoga Kneza, (pod uvjetom da on nije Mleanin). U tom sluaju njihov Knez bio
neprijatelj krune a to nije bilo dopustivo. Za samostalnost Dubrovake Republike
izborili su se sami uz pomo diplomacije. Od samih poetaka samostalnosti vidimo
efikasnost dubrovake diplomacije. Republika je graena poniznou diplomata. Ali to
to su diplomatski poslanici bili ponizni to je zapravo bio diplomatski potez jer kako
kau, sa rogatim se ne valja bosti, pa su tako oni ukazali potovanje Ugarskom
Kraljevstvu i elju mada ne tako skromnu, da Dubrovnik priznaju kao autonomnu
dravu. Dubrovnik je pored autonomnosti jo i bio u gospodarski zlatnom dobu
Dubrovnik je doao pod vrhovnu vlast i zatitu ugarsko hrvatskih kraljeva sve do
mohakog poraza godine 1526. To razdoblje vrhovne zatite ugarsko hrvatskih
kraljeva ujedno je i gospodarski zlatno doba Dubrovnika.4 I tako

ne treba puno

podataka, pa da se zakljui kako je Dubrovaka Republika utemeljena na plodovima

diplomatskih aktivnosti i kako svoje budue uspjehe veinom ili u potpunosti moe
zahvaliti iskljuivo diplomatskoj slubi. Zbog toga joj je posveivana velika pozornost,
a u razvoju diplomacije Dubrovaka Republika je bila vrlo blizu Venecijanskoj.
Pozornost na posebnost Dubrovake Republike obratio je povjesniar Jean de Muller
koji kae, Grad koji je tisue godina uspijevao ouvati svoju slobodu, vladavinu,
snagu, kulturu i obiaje, usred divljih naroda sklonih razbojnitvu, izmeu velikih
uspona i buduih padova toliko susjednih mu kraljevstva takav je grad dostojan da se
otme zaboravu5 Poto smo ve govorili mada vrlo ukratko o temeljima Dubrovake
Republike, i spomenuli nain na koji je ona izlila svoje temelje i spomenuli povoljan
stjecaj okolnosti po Dubrovnik to je iskoriteno na najbolji mogui nain. Moe se rei
da je Dubrovnik doista uivao najbolji mogui ishod cijele situacije te okrenuo
oslobaanje Dalmacije u svoju korist. Kako sam ve naveo Dubrovnik je bio
autonomna drava od ve spomenutog datuma 27. svibnja 1358. godine, koji je stupio
na snagu nakon je Veliko Vijee odobrilo dokument. Dubrovaka Republika postojala
je kao samostalna drava od sredine etrnaestoga stoljea, kada stjee sve atribute
dravnosti i suverenosti pa do poetka devetnaestoga stoljea, dakle tokom vie od etiri
4

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija, Urban media,

Durbovnik 2006., Str. 36.
5
BAI, .: Dubrovnik i Ruer Bokovi (1711-1787) Povodom 300 te
godinjice roenja (1711-2011) u: Pomorski zbornik, Vol. 47-48, No. 1, 2014.,
Str. 215.

i pol stoljea. Njezini atributi dravnosti vrlo su jasni: ima svoj dravni teritorij i
dravne granice, vlastito stanovnitvo koje nastanjuje taj teritorij, vlastiti pravni poredak
i organizaciju dravne vlasti, djeluje u skladu s tadanjim normama u meunarodnim
odnosima.

I vanjski suverenitet takoer a to jest: priznanje kao drave od drugih

drava a i priznavanje drugih drava te sklapanje ugovora sa drugim dravama,

primanje diplomatskih i konzularnih predstavnika, samostalnost u odluivanju u
odnosima sa drugim dravama. Kao mala zemlja bez vojne sile Dubrovnik se odrao
traei zatitu monih drava, poput Ugarsko Hrvatskog kraljevstva, pape,
panjolskog kralja i na kraju Turske. Usprkos priznavanju vrhovne zatite prvo
Ugarsko - Hrvatskog Kraljevstva, a potom Turske, Dubrovaka Republika uspjela je
uspostaviti i sauvati tijekom stoljea sve relevantne sastavnice dravne suverenosti. 7
Takoer je bitno neto rei i o veoma razvijenome gospodarstvu u Dubrovniku u to
vrijeme. Temelj gospodarstva Dubrovnika inila je posrednika trgovina i pomorstvo,
ali i obrt i veleobrt. U 15. st. Organiziraju se prve radionice za proizvodnju sukna, stakla
i sapuna.8 Dubrovaka Republika je bila smjetena uz more to je bio jako pogodan
poloaj za pomorsku trgovinu i pomorstvo naravno. Trgovalo se rudarskim proizvodima
te stoarskim proizvodima, ratarskim dobrima poljodjelskim a i manufakturnom robom.
Najvanija su bila poljoprivredna dobra poput vinarstvo, kao i izvoz soli i zaina. Od
zanatske djelatnosti bilo je razvijeno zlatarstvo jer se upravo zbog razvijene trgovine u
Dubrovniku akumuliralo prilino bogatstvo. Osobito je prije svega bilo vano
pomorstvo i pomorska trgovina. Dosta autora smatra da je dubrovaka trgovinska
mornarica bila jedna od najjaih u Sredozemlju s vie od 100 brodova. 9 Neki izvori
govore o neto preciznijoj brojci brodova u dubrovakoj mornarici to iznosi 180
brodova a postoji i podatak da je ona bila trea u cijelome svijetu to je zapanjujue. I
naravno Dubrovnik je tada bio trgovinska sila i zbog toga u njemu su se zahvaljujui
trgovini i pomorstvu akumulirala znatna financijska sredstva.

BERKOVI, S.: Vanjska politika Dubrovake Republike (primjer

meunarodne suradnje i diplomatske vjetine) u: Politika misao, Vol. 46, No.
4, 2010., Str. 204.
7
Isto., Str. 203.
8
http://www.meetdubrovnik.com, Dubrovaka republika od procvata do
nastanka, (3. 8. 2015.)
9
BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 37.

Dubrovaka Republika prije 1808. godine. (dolazak Francuza kraj Republike)

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e6/Dubrovacka_republika01.png

to se tie Dubrovnika i samoga utvrenog grada okruenog zidinama i okolice koja je

priznata Dubrovakoj Republici teritorijalno ranije smo spominjali manjak vojne sile i
ljudstva. Dubrovnik nikad nije po broju stanovnika predstavljao neku snagu. Prema
slubenim podacima pred pad Republike imao je 31.245 stanovnika, od ega u samome
gradu 4.175 stanovnika.10 I kada uzmemo u obzir sve ovo Dubrovaka veliina jeste
postojala ali se ona sigurno nije temeljila na posjedu teritorija i vojnoj sili.

1.1. Dravna obiljeja

Kada spominjemo dravna obiljeja uvodno bi prije svega poeo sa zanimljivom

priom, legendom koja je vezana uz nastanak zastave Dubrovake Republike, te je stoga
smatram vanim dijelom koji se ne moe izostaviti kada govorimo o Dubrovakoj
Republici. Jednako vrijedi i za grb i peat Dubrovake Republike o kojima emo

10

Isto, str. 37.

takoer govoriti u nastavku. Nastanak zastave kao obiljeja Dubrovake Republike usko
je vezan uz Sv. Vlaha parca11 Dubrovake Republike.

Prema Dubrovakim analistima grad je 972. dobio i svoga parca Sv. Vlaha. 12 Dakle
mnogo prije nego to je nastala Dubrovaka Republika. U desetom stoljeu Dubrovnik
je navodno imao trgovinske odnose sa Neretljanima, a Neretljani su se esto nazivali
pogan narod. Neretljani su se pojavili u devetome stoljeu i bili su juno slavensko
pleme koje je svojim pojavljivanjem u devetome stoljeu nastanio podruje dananje
june Dalmacije. Naselili su priobalje izmeu Neretve i Cetine i susjedne otoke (Bra,
Hvar, Korula, Mljet). Tijekom prvih stoljea opstojnosti imaju samosvojan razvoj.
Poznati kao umjeni gusari i nepremostiva prepreka mletakoj prevlasti na ovom dijelu
Jadrana.13 Osim to su veinom bili poznati kao lopovi, kradljivci, pirati jer su bili
izuzetno sposobni pomorci, najvei razlog poradi kojeg su smatrani poganima bio je
upravo taj to su odbijali kranstvo i pokrtavanje. S Mleanima su bili u izuzetno
napetim odnosima, ali su ipak 830. godine sklopili primirje s mletakim dudom14
Ivanom Particijakom kako bi se obustavili sukobi izmeu mletakih i neretljanskih
brodova i kako bi se osigurala sigurna i nesmetana plovidba mletakih brodova
neretvanskim vodama. Mleani tim primirjem pripisali sebi da e plaati godinji danak
za slobodnu plovidbu.15 Ali naravno Neretljani ponovno i jo jednom potvrdili da se s
njima ne moe poteno suraivati. Sporazum se nije dugo potovao. Kroniar zapisuje:
Izlazei iz svojih pilja na okretnim i brzim brodovima, Neretvani su se poput sokolova
zalijetali na brodove koji su plovili njihovim vodama, bez potovanja mletake zastave.
Godine 834. I 835. zabiljeio je mnogo gusarskih napada i zarobljavanja nekoliko
mletakih brodova, koji su se vraali iz luka vojvodstva Benevento. Posade su bile
masakrirane.16 Sasvim je onda jasno da su nakon ovoga Mleani osim straha osjeali i
bijes prema Neretljanima. Neretljani su odluili osvojiti Dubrovnik s kojim su imali
trgovinske odnose. To su planirali uraditi na jedan doista podmukao nain. Naime, kada
su doli blizu Dubrovnika kako bi obrazloili i objasnili dolazak toliko velike sile pred
11

Parac Svetac zatitnik.

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu, Dubrovaka Republika, (4. 8. 2015)
13
http://proleksis.lzmk.hr, Neretvani (Neretljani), (4. 8. 2015)
14
Dud od latinske rijei dux, oznaava vou.
15
http://www.almissa.com, Iz povijesti Omike Krajine i Poljica (2), (4. 8.
2015.)
16
Isto., (4. 8. 2015.)
12

grad, objasnili su kako su samo doli da se opskrbe vodom, te kako bi nastavili ii

svojim putem prema istoku.

Tu nakanu prokazao je dubrovakom senatu Stojko, upnik crkve Sv. Stjepana, kojemu
je u jednoj viziji otkrio nakanu Mleana sv. Vlaho (Bla) biskup i muenik iz Sabaste
(godine 313. U Kapadociji, Mala Azija), po struci lijenik. 17 I tako su Dubrovani
odbili podmukao napad Mleana. I uvidjevi vanost koju je imala vizija svetoga Vlaha
u izbjegavanju katastrofe koja je bila na pomolu odlueno je da e sveti Vlaho biti
priznat kao Dubrovaki parac svetac zatitnik. I tako je

sveti Vlaho postao

tradicionalno prihvaen zatitnik Dubrovake Republike i dravni simbol na zastavi

Republike. Zastava je bila bijele boje sa likom svetoga Vlaha u sredini sa S.B. 18
inicijalima (S sa desne i B sa lijeve strane lika svetoga Vlaha.)

Zastava Dubrovake Republike sa likom svetoga Vlaha dubrovakog parca.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/4/43/Zastava_dbk-rep_sv-vlaho.jpg
Dubrovani

odbiju podmukli napad Mleana, a sv. Vlaha izaberu za svog pokrovitelja i

parca, Lik mu postave na zidine prema svim stranama svijeta, na dravne zastave, novac
17

http://www.portaloko.hr, Kako je poelo tovanje dubrovakog parca sv.

Vlaha, (4. 8. 2015.)
18
S.B. Inicijali koji oznaavaju Svetoga Vlaha (Bla), St. Bla.

10

i jarbole.19 I tako iz legende bila ona stvarna ili ne, rodi se neto stvarno utemeljeno na
legendi ali vrsto, simbol Dubrovake republike.

1.2. Grb i novac

Kako smo ve naveli Dubrovaka Republika je priznavala ostale drave kako bi
i sama bila priznata. Klju je bila mudrost i poniznost na koju nitko nije ostajao
ravnoduan. Tako je Dubrovnik priznao vlast Ugarskoga kralja Ludovika Anuvinca i
ugarski grb kao vlastiti grb Republike. To je

bio jo jedan diplomatski potez

Dubrovake Republike jer su uz poasti priznavanja vlasti kralja Ludovika Anuvinca

jo dodatno pokazali poniznost i potovanje preuzimanjem ugarskog grba. Na jarbole
brodova dubrovake mornarice bilo je zabranjeno istaknuti bilo koju zastavu osim
Ugarskog grba koji je uzet i kao grb Dubrovake Republike i zastave Dubrovake
Republike o kojoj smo ve ranije govorili, sa likom svetoga Vlaha. Grb grada je njegov
povijesni grb, koji se sastoji od tita oblika izokrenute kruke, s osam izmjeninih i
crvenih i srebrenih (bijelih) greda, sa desne strane tita je ezlo, a sa lijeve ma (gledano
heraldiki), koji se meusobno ukriuju. Povrh tita nalazi se u crvenom kraljevska
zlatna kruna.20 Opisani grb Dubrovake Republike prihvaen je u etrnaestom stoljeu
nakon Viegradskog sporazuma pa sve do pada republike dolaskom Francuza.
Ilustracija prikazuje izgled grba Dubrovake Republike, prihvaenog u etrnaestom stoljeu.

19

http://www.portaloko.hr, Kako je poelo tovanje dubrovakog parca sv.

Vlaha, (4. 8. 2015.)
20
http://zeljko-heimer-fame.from.hr, Dubrovako neretvanska upanija
gradovi, (4. 8. 2015.)

11

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/29/Dubrovnik_grb_grada.svg/180pxDubrovnik_grb_grada.svg.png

to se novca tie Dubrovnik je svoj novac poeo kovati neto ranije od datuma kada je
postao Republika. Dubrovnik je od 1337. poeo kovati svoj novac u vlastitoj
kovnici.21 Iako nije bio jedini grad na dalmatinskoj obali koji je kovao svoj novac u
vlastitoj kovnici, zasigurno jest to inio najdue vremena. Naravno i prije nego to je
Dubrovaka kovnica novca poela raditi, postoje podatci da su kovai jo i ranije poeli
kovati novac za svoje vlastite potrebe, ali se radilo o sitnom novcu. Do druge polovice
sedamnaestoga stoljea kovan je sav dubrovaki novac na najprimitivniji nain runo.
Radi runog naina kovanja novca kalupi su se vrlo brzo troili i stalno su mijenjani
novim kalupima. Postojalo je

mnogo valuta koje su se kroz stoljea koristile u

Dubrovakoj Republici, a nabrojat emo neke od njih:

Bakrenjaci Minice ili Folari od 1450. 1449. god., Poludinari 1795. 1796. God.,

Soldo od 1678 1797.

Srebrenjaci Dinar od 15. do 17. St., Artiluk od 1626. 1701. god., Perpera od 1683.
1803. god., kuda od 1708. 1750. god., Dukat od 1723. 1797. god.
Ilustracija prikazuje Dukat sa lica i zalea. Sa slikom sv. Vlaha i grbom Dubrovake Republike na zaleu.

http://hrvatskanumizmatika.blog.hr/slike/originals/novci-rd14.jpg

21

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu, Dubrovaka Republika, (5. 8. 2015.)

12

I peat takoer kao i novac imao je sliku svetoga Vlaha u jednoj verziji, i u drugoj
zidine dubrovake, (mali i veliki peat.)

3. Ustrojstvo politike vlasti

Politika vlast Dubrovnika bila je ureena i prije nego je postao Republika.

Kao to je spomenuto korijen je dubrovake diplomacije u dalekoj prolosti i ve u

Statutu iz 1272. godine nalazimo traga o njoj .22 Dakle jo tada je Dubrovnik unato
stranom vrhovnitvu i zatiti ipak imao svoj zakonik i svoju vlast. Statut je bio zakonik
kojeg je odobrilo malo i veliko vijee a potom je prihvaen od strane narodnog zbora
1272. Godine. Sadravao je osam knjiga o zakonima i propisima koje se trebalo
potovati. Dubrovaki statut nastao je, dakle, iz potrebe da se u pravni ivot
Dubrovnika uvede red, koji ondanji zakoni nisu mogli osigurati. To ujedno dokazuje da
je statut nastao od postojeih zakona koji su tada bili meusobno usklaeni, proieni,
dopunjeni i sustavno svrstani u jedinstveni pravni kodeks.23 Statut je pisan runo dakle
nije tiskan, i ispisan je u mnogim primjercima.
Na slici Statut grada Dubrovnika prijepis iz 15. St.

22

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 37.

http://dubrovackidnevnik.rtl.hr, Prije vie od 700 godina sastavljen Statut
grada Dubrovnika, (5. 8. 2015.)
23

13

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/wp-content/uploads/2014/06/statut-300x239.jpg

3.1. Narodna skuptina

Ve ranije na poetku ovoga dijela spomenuli smo narodnu skuptinu koja je

prihvatila Statut, zakonik Dubrovnika koji je prethodno odobren od strane Velikog i
malog Vijea. Ve u jedanaestom stoljeu, dok je Dubrovnik bio pod Bizantom, izvori
spominju narodnu skuptinu, kao skup svih graana grada, koja je davala pristanak na
zakone to ih je donosila vlastela. 24 Dakle zadnju rije je u poetku imala Narodna
skuptina. U poetku je morala prihvatiti prije svega sve to odobri Veliko i Malo vijee
jer u suprotnom zakoni ili reforme donesene ne bi bile prihvaene. Kasnije je ovlasti
Narodne skuptine preuzelo Veliko vijee sa odluujuom nadlenou sve do pojave
Senata ili Vijea umoljenih o emu emo sada u nastavku izlaganja govoriti.

3.2. Veliko vijee i Senat (Vijee umoljenih)

Veliko vijee je bilo skup vlastele, a vlastela je bio dio povlatenog drutva koje
je bilo vieg sloja i uivalo beneficije u odnosu na priprosto seljatvo. Da bi bili dio
Velikog vijea svi lanovi obavezno su morali biti prije svega mukoga spola, a zatim
24

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 38.

14

punoljetni a tada je to bilo od osamnaest ili dvadeset godina. Naravno njihovo ime
prezime i podrijetlo su se provjeravali striktno a i godine starosti takoer, a i morali su
biti iznimno kolovani i imati potvrde o tome a i o dobrom ponaanju. To je dravno
tijelo donosilo zakone, rjeavalo dravnopravna pitanja i biralo sve magistrate i
slubenike.25 Ali ona glavna uloga Velikoga vijea bila je odabir formalno najvieg
tijela a to je bio dubrovaki Knez o kojem emo u nastavku takoer govoriti. Veliko
vijee se formalno zatvara 1332. godine. U etrnaestome stoljeu Veliko vijee nema
vie glavnu rije nego Senat Senat ili Vijee umoljenih, koji se javlja uz Veliko vijee u
etrnaestome stoljeu, bio je stoljeima najvanijim tijelom Republike. S vremenom
postaje vladom Republike, to ostaje sve do njezina pada 1808. Godine.26

Senat ili Vijee umoljenih rukovodilo je cjelokupnom politikom Republike, imalo je

nadzor nad svim slubenicima, financijskim poslovima, odreivanjem trokova u
javnom ivotu i javnim poslovima, nad izradom osnovnih zakona, imenovanjem
konzula i poslanika itd. Sainjavala su ga 33 najuglednija plemia s jo 11 lanova
Malog vijea i Knez.27 Mandat Senatora trajao je jednu godinu, a Senatori su se birali
iz redova Velikoga vijea koje je sadravalo obrazovane ve ljude sa iskustvom rada sa
politikim pitanjima. Senat je takoer birao sve diplomatske predstavnike republike, i
to veinom glasova (kuglicama), te im ureivao i sva bitna pitanja poput ovlasti
postupanja, naina djelovanja, visine plae, broja pratnje i drugo.28 Senat je bio
punopravan u voenju vanjske politike i odnosa sa drugim dravama i po odabiru
diplomatskih predstavnika. Nakon to bi se pokazali u svome radu (dobro ili loe), o
tome bi odluivao Senat i nagraivao dobre diplomate a i smjenjivao one koji ne bi
zabiljeili nikakav uspjeh.

3.3. Knez i Malo Vijee

25
26
27
28

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu, Dubrovaka Republika, (5. 8. 2015.)

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 38.
http://www.zzjzdnz.hr, Nekad u Dubrovniku, (5. 8. 2015.)
BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 38.

15

Malo Vijee je nadziralo sve zakljuke Velikog vijea i Senata nadziralo moral,
predstavljalo dravu i primalo u audijenciju poslanike. 29 U prvom redu se Malo vijee
bavilo unutarnjim komunalnim poslovima. Isprva je vlast Maloga vijea bila neto
kompleksnija i vea, no ona se sa vremenom ograniavala sve vie i vie dok nije ostala
samo briga za komunalne poslove kao to su bile organizacije slubenih sveanosti i
tako dalje. Malo vijee koje je bilo izvrni organ Senata, sastavljalo je
upute za rad diplomatskih predstavnika, bilo da je se radilo o
prigodnom ili stalnom predstavnitvu.30 Iako samo kanal kojim su prepiske
Tajnitva stizale Senatu, funkcija Malog vijea je i te kako bitna i neizostavna karika
politikih organa u sustavu vlasti Dubrovake Republike. Malo vijee je takoer imalo
funkciju savjetovanja Dubrovakoga Kneza o emu e biti govora u nastavku.

U poetku su ga sainjavali Knez i jedanaest malovijenika, a kasnije knez i est

vijenika- senatora.31 Malo vijee je u svome sastavu imalo jednog dravnog tajnika,
on je odravao veze sa stranim diplomatskim i konzularnim predstavnicima koji su
imali zadatke u Dubrovniku. On je zapravo bio najmlai lan Maloga vijea, a obavljao
je i neke od dunosti ministra vanjskih poslova. U sutini nije imao precizno odreene
funkcije i bio je jednostavno na raspolaganju Malome vijeu. Dubrovaki Knez bio je
formalno najvie tijelo Republike. Knez se birao na samo jedan mjesec radi
spreavanja korupcije.32 I mandat od samo mjesec dana nije bio samo zato da bi se
spreavala korupcija, nego i da ne bi dolazilo do toga da se vlada nekoga kneza
pretjerano uvrsti te da doe do samovlaa. Na mandat od mjesec dana biralo se po
principu veine glasova. Dubrovaki Knez Rector33 predsjedavao je svim vijeima
predstavljajui svojom funkcijom Kneza dravni suverenitet same Republike. Sazivao
je vodio razne sjednice, a glas kneza vrijedio je jedan glas kao i ostali. Primao je strane
diplomatske i konzularne predstavnike koji su mu predavali vjerodajnice, uvao je
kljueve grada i takoer uvar dravnoga peata. Za vrijeme knezovanja Knez je
stanovao u Kneevu dvoru, i to redovito bez obitelji, te za to vrijeme nije smio naputati
29

http://www.zzjzdnz.hr, Nekad u Dubrovniku, (5. 8. 2015.)

VUKADINOVI, R.: Politika i diplomacija, Politika kultura, Zagreb, 2004.,
str. 16.
31
BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 38.
32
http://www.meetdubrovnik.com, Dubrovaka republika od procvata do
nestanka, (6. 8. 2015.)
33
Rector Upravnik, upravitelj.
30

16

Dvor, osim u odreene dane.34

Vano je takoer rei da Knez takoer nije bio

nepovrediv, moglo ga je se suditi i sankcionirati.

Na slici Kneev Dvor u Dubrovniku. Mjesto na kojemu je boravio odabrani Knez.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4e/Sponza_palace.jpg

U dvoru je stanovao knez u vrijeme jednomjesenog mandata. Palaa je imala dvoranu

za Malo vijee, Vijee umoljenih, stan za kneza, sudnicu, ured, biljenitvo, zatvore,
oruanu i skladite. Iz Kneeva dvora ulazilo se u palau Velikoga vijea, a nad
ouvanim ulaznim vratima natpis: Ovliti privatorum publica curate, (Zaboravite
privatne, bavite se dravnim poslovima). 35 U petnaestome stoljeu desila se eksplozija
baruta u oruarnici uslijed ega je kneev dvor bio oteen, obnovljen je i na njemu je
tada iscrtano, istaknuto i najuoljivije djelo, kiparsko djelo Petra Martinova, kipara koji
je na kapitelu trijema isklesao lik Asklepija36 Zgrada je nakon svoje prve obnove
doivjela istoga stoljea jo jednu eksploziju baruta i neka oteenja, a potom potres
1667. godine koji je pogodio Dubrovnik. Obnova Kneeva dvora trajala je trideset
punih godina. Svoju izvornu funkciju Kneev dvor zadrao je sve do 1808. Godine kada
su Francuzi zauzeli Dubrovnik i ugasili Dubrovaku Republiku. Danas je Kneev dvor
povijesni muzej. Kako je i dvor gubio svoju funkciju tako je i Knez, ali samo
povremeno. Dubrovaki je knez nakon odlaska Mleana iz Dubrovnika u etrnaestome
stoljeu postao politika figura, bez veih ovlasti, a glede vanjskih poslova imao je
iskljuivo predstavljaku ulogu.

37

Kao takva titula Kneza odrala se sve do i samoga

kraja Republike 1808. godine.

34
35
36
37

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 39.

http://experience.dubrovnik.hr, Kneev dvor, (6. 8. 2015.)
Asklepi Grki bog lijenitva.
BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 39.

17

3.3.1. Tajnitvo
Dakle da bi se titili podatci i kako bi se sprijeilo da informacije koje su vane
za Dubrovaku Republiku, ne procure izvan Dubrovnika i ne dou u pogrene ruke,
brinulo se Tajnitvo. U Tajnitvu se predavala sva pota za Tursku sa time da se svako
privatno pismo prvo mora pregledati.38 To znai da je oprez bio na vrlo visokoj razini i
zatita dravni tajni. Tajnitvo je i obavljalo tehniki dio posla oko poslanstava
diplomatskih predstavnika u misije u druge zemlje. Tajnitvo je sastavljalo instrukcije
za poslanika, takoer svu ostalu papirologiju koja mu je bila potrebna: vjerodajnice,
dopise, potvrde, kurirsko pismo.

Brinuli su se i za ifriranje pisama i dokumenata koji su sadravali vane informacije

koje nisu smjele doi u ruke stranaca. Dubrovaka diplomacija rano poznaje ifru, ija
se uporaba spominje ve u petnaestome stoljeu, a najraniji sauvani primjerak potjee
iz 1574. Godine, to jeste iz pisma dubrovakog poklisara Guetia, akreditiranog kod
francuskog kralja.39 Kada bi pismo bilo ifrirano jedan primjerak bi uvijek ostajao u
Tajnitvu a dok drugi primjerak bio bi poslan na mjesto gdje je ve bilo predvieno,
Dubrovani su poznavali nomenklator i u njemu su bili sadrani znakovi za raznorazne
pojmove. Tako je orao oznaavao cara, koplje mornaricu. Sve je bilo u svrhu
oteavanja deifriranja ukoliko bi pismo palo u pogrene ruke. Njihova ifra nije bila
razvijena kako je bila recimo Venecijska. Nisu imali sustav za dekodiranje ifri stranih
kurira. Venecija je u tome bila jo daleko naprednija od Dubrovake republike. ifra je
ipak napredovala i slova su bila mijenjana drugim slovima i brojevima po zadanim
vrijednostima. Recimo ako je vrijednost bila broj tri onda bi slovo A bilo u biti slovo
D. Takav nain ifriranja poznat je kao Cezarova ifra. ifra je u to vrijeme bila neto
to su tek poneki poznavali. Dubrovnik je poznavao ifru i neto u tome zaostajao za
vodeom Venecijom.

38
39

Isto, str. 39.

Isto, str. 44.

18

4. Diplomatska sluba Dubrovake Republike

Uz privlanost teritorijalnog poloaja i kombinaciju veliine, nedostatka vojnoga

potencijala, i okruenost s vie velikih sila, bilo bi se teko odrati bez diplomatske
slube. Sam opstanak Dubrovake Republike se i jest temeljio na vjetom i mudrom
prosuivanju te sposobnosti i djelovanju Konzularne i Diplomatske slube.

40

bukteem kotlu prepucavanja i borbe izmeu kranskog zapada i Osmanskog carstva

tono u sredini svih zbivanja, Dubrovnik je oslanjajui se na diplomatsku slubu
preivljavao na razno razne naine. Sve dogaaje vjeto je okretao u svoju korist gotovo
savrenim procjenama i odlukama. Dubrovani su znali mudro i vjeto procjenjivati i
sve koristiti u obrani svoje neovisnosti i suverenosti te gospodarskog razvitka, sluei se
pritom gotovo iskljuivo diplomatskim sredstvima i diplomatskom vjetinom. 41
Dubrovnik je radi utvrenosti bilo teko osvojiti ali ga je bilo teko obraniti i toga su
svi bili svjesni. Vjeto su uvjerili Osmanlije a i druge vane sile, da su im potrebni radi
izvjetavanja ili radi posrednitva u trgovini. Dubrovnik je bio trgovinska sila i bio je
na neki nain dragocjen prvenstvo zbog svog geostrategijskog poloaja. To je
40

http://www.meetdubrovnik.com, Dubrovaka republika od procvata do

nestanka, (7. 8. 2015.)
41
BERKOVI, S.: Vanjska politika Dubrovake Republike (primjer
meunarodne suradnje i diplomatske vjetine)., u: Politika misao, Vol. 46, No. 4,
2010., str. 203.

19

Dubrovnik obilato koristio i suraivao i sa Istokom i Zapadom, ali sve to u svrhu

opstanka Republike. Dubrovnik je najmanje pomogao drugima, a najvie inio za sebe.
Plaajui razne naknade i primajui zatite drugih drava, diplomacijom i novcem
Republika je ostvarila mnoge ciljeve. Dubrovani su nastojali diplomatskom vjetinom
i novcem proiriti svoj teritorij.42 Uporaba vojne sile bila je svedena na minimum.
Sudjelovanje u vojnim konfliktima koji su vazda buktali oko Dubrovnika takoer je bilo
izbjegnuto u veini navrata. Vojna sila redovito je mijenjana diplomacijom.

4.1. Dubrovaki diplomatski predstavnici

Dubrovaka Republika bila je priznata od drugih drava i imala je razgranatu

mreu diplomatskih odnosa. Postizala je svoje

ciljeve i prelazila preko mnogih

prepreka koje su se isprijeile uz pomo diplomacije. Dubrovaka Republika je i sama

priznavala ostale drave i vlade, te primala strane diplomatske i konzularne
predstavnike i prema ukazivala im sve poasti. Dubrovaka Republika imala je svoja
diplomatska i konzularna predstavnitva i slala je redovno svoje stalne i izvanredne
diplomatske i konzularne predstavnike u misije u strane drave. U poetku su bili samo
izvanredni ili povremeni ad hoc predstavnici za izvrenje konkretnih politikih i
protokolnih pitanja. Nakon njih imamo poklisare haraa koji su nosili Hara 43 u
Carigrad. Uz sebe su imali i suradnike dragomane, a budui da su na odreditima
ostajali neko vrijeme imali su obiljeja stalnih izaslanika. Kasnije se javljaju stalni
diplomatski predstavnici i

konzularni predstavnici.

U ovom kontekstu vano je

spomenuti jednog od istaknutih diplomata Dubrovake Republike Ruera Bokovia.

Bokovi se rodio 1711. godine i diplomatsku karijeru zapoeo kao isusovac, Ruer
42

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu, Dubrovaka republika, (7. 8. 2015.)

Hara naknada koju je Dubrovaka Republika plaala Osmanskom
carstvu.
43

20

Bokovi je obavljao i razne diplomatske poslove za Dubrovaku Republiku. 44 On je

bio poslan u London kako bi otklonio ili makar ublaio sumnje Velike Britanije da
Dubrovnik prua usluge Francuskoj i time kri svoju neutralnost. Tijekom amerikog
rata za neovisnost, 1778. 1783. Francuskoj su neki dubrovaki brodovlasnici iznajmili
brodove a dubrovaka vlada se opravdala Velikoj Britaniji prebacivi krivicu na
privatne vlasnike tvrdei kako nita nije znala o tome 45. Ruer Bokovi je umro 1787.
godine u Milanu i iza njega je ostala bogata znanstvena i diplomatska karijera.
Diplomatska profesija sa sobom je u to vrijeme nosila velike rizike. Pri tome se pod
rizicima misli prvenstveno na putovanje do mjesta na koje se moralo stii kako bi se
obavila odreena dunost. Zbog neizvjesnosti putovanja kurira i nesigurnosti hoe li

pota sigurno stii do primatelja, esto je Republika slala i po tri kurira koji su ili
razliitim rutama kako bi makar i jedan primjerak stigao na cilj. Kuriri su najee
putovali samo i nisu privlaili pozornost. Situacija je bila drugaija s poklisarima
haraa, ako uzmemo u obzir injenicu da su nosili ogromnu svotu novaca uz sebe
koliko je iznosio hara. Zbog toga su bili esto praeni vojnom pratnjom. Putovali su
po vrlo opasnim cestama i u vrlo opasnim uvjetima, a bili su esto meta razbojnika na
kopnu i gusara ako bi ili morem. Moe se rei da je najtei dio za poklisara haraa bio
upravo sam put do Carigrada. Zatim u opasnosti su se ubrajala i razna oboljenja. Ali
nije cijela opasnost bila jedino u razbojnicima. Puno se tee bilo ouvati od raznih
bolesti. Poneke su periodino pustoile po Europi, naroito na Balkanu. Malarije je bilo
po svuda, ali opet najvie u Turskoj.46 Osobito je bila opasna kuga. Tada medicina nije
bila razvijena i vrlo su se teko suzbijali naleti epidemija koji su znali kositi i itave
gradove. U to vrijeme jedino nain zatite bile su karantene. Poklisar bi provodio
mjesec dana po dolasku iz misije u takvoj vrsti izolacije. Kako se da zakljuiti sam put
nije bio lagan ni ugodan i zbog toga su se poslanstva smatrala najteom dunosti koja
moe nekoga zapasti. Mnogi su se nastojali izvlaiti da ne idu na misiju, a razlozi su
uvelike shvatljivi.
44

BAI, .: Dubrovnik i Ruer Bokovi (1711-1787) Povodom 300 te

godinjice roenja (1711-2011)., str. 222.
45
Isto, str. 222.
46
http://croatia.ch, Dubrovaki Poklisari, (8. 8. 2015.)

21

4.1.1. Izvanredni ad hoc predstavnici

Do petnaestoga stoljea svakoj diplomatskoj slubi bilo koje drave u Europi
bila su svojstvena samo privremena izaslanstva diplomatskih predstavnika. Jednako je s
Dubrovakom Republikom koja sa uvoenjem stalnih izaslanstava kasni za Venecijom
skoro dva stoljea. Na stranim dvorovima boravili su krae vrijeme i nakon obavljenog
zadatka vraali su se u Dubrovnik. Tek krajem sedamnaestoga. stoljea u Dubrovniku se
poinju javljati poeci stalne diplomacije. 47 Izvanredni poklisari su bili diplomatski
predstavnici koje je Dubrovaka Republika upuivala samo po odreenim prilikama, i
na odreeno kratko vrijeme. Senat je bio jako strog po pitanju djelovanja Dubrovakih
diplomatskih predstavnika. Diplomatski predstavnik kojemu se trebala dodijeliti

odreena misija nije imao pravo biti prisutan kada Senat zasjeda i razgovara o njegovoj
misiji. Poklisar nikada nije mogao dolaziti iz obinog puka i uvijek je bio biran iz
plemikih redova drutva jer su bili kolovani. Senat je po povratku iz misije primao
usmeno, a kasnije i pismeno izvjee. Odluivao je i o efektivnosti odreenog poklisara
i otputao one koji ne bi zabiljeili uspjeh. Sve instrukcije, vjerodajnice, kurirsko pismo
i sitne detalje misije prije nego bi Poklisar poao sastavljalo bi Tajnitvo o emu smo
ve ranije govorili. Ukoliko se nekih uputa nije potpuno drao, poklisar bi primjedbe
na upuivao vijenici po povratku iz misije nakon to se zadatak proita ponovno pred
Poklisarom koji je bio zaduen za tu misiju. Prvoga oujka 1358. Godine: Poklisarima
u misiji dodjeljuje se i blagajnik koji vodi uplate i isplate misije a bira ga Malo
Vijee.48 Sve uplate i isplate

blagajnik je morao zapisivati sa strogom tonou.

Poklisar bi to pregledao i ukoliko je sve bilo u redu on bi potpisao. Zbog toga je

blagajnik uvijek morao biti visoko kolovana osoba plemikoga podrijetla. Blagajnik je
nosio novac koji bi drava dala na raspolaganje kako bi pokrili njime putne trokove.
Uvijek je dio novca bio viak koji bi se po potrebi smio troiti. Naravno da se novac
nije smio troiti za osobne potrebe jer je to bi bilo kanjivo djelo. Dubrovaki poklisari
esto su trpjeli velika ponienja, a u par navrata bili su i muenici. Doista, Dubrovaka
Republika je pred svoje Poklisare stavljala svakakve zadatke i nisu se smjeli vratiti iz
47
48

VUKADINOVI, R.: Politika i diplomacija., str. 16.

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 47.

22

misije na koju su poslani sve dok Senat ne bi to odobrio. Najee su se razne teke
neugodnosti deavale u Osmanskom Carstvu gdje je nerijetko bila ignorirana unaprijed
dogovorena nedodirljivost Dubrovakog poslanika. Dogaalo se da su diplomatski
poslanici bivali lieni slobode, mueni i okovani. Zanimljiv je primjer panjolskog
dvora na koji je Senat uputio poslanike traei od njih da po svaku cijenu izvre
povjereni zadatak. etvrtoga prosinca 1533. godine; Senat je uputio poklisare na
panjolski dvor kako bi prosvjedovali zbog progona Dubrovana. U danjoj uputi
odreuje im se neka, ne pomognu li svi dokazi, i plaui mole panjolskog cara za
ispunjenje njihove molbe.49 panjolska je bila jedna od glavnih zatitnica Dubrovake
Republike i Dubrovnik si nije mogao dopustio da odnosi sa panjolskom postanu loiji
i nestabilniji. A taj sloen posao meudravnih odnosa obavljali su dubrovaki poklisari
koji nisu imali ni mnogo izbora kada se zadatak stavi pred njih. etvrtoga prosinca

1366. Godine: Veliko vijee propisuje da onaj tko je izabran u misiju, a izbor odbije,
mora platiti globu i to u gotovini (mnogi su se nastojali izvui od odlaska u misiju). Rok
za razmiljanje bio je pet dana. Ako ne plati globu treba ga prognati na Mljet ili Ston. 50
Ako bi Poklisar odbio da ode u misiju to bi automatski znailo krenje zakona i
zanemarivanja interesa Republike pa bi onda taj isti Poklisar plaao Globu. Globa je
naime rije turskoga porijekla i oznaavala je novanu naknadu. Globa se plaala za
krenje bilo kakvih zakonskih normi. Ukoliko ne bi imali dovoljno novaca morali su
birati izmeu golog otoka ili misije. Rok za razmiljanje nije uvijek bio pet dana, nekad
bi taj rok bio i krai, ali nikako dui. Moemo zakljuiti kako nikako nije bilo isplativo
pa ak i onim najbogatijima da se slue kojekakvim trikovima izbjegavanja odlaska u
misije. Dubrovaka Republika je bila upravo ono to jeste radi odvanosti i hrabrosti
svojih diplomatskih predstavnika i poslanika te sigurno da nisu nimalo pozitivno gledali
na one koji bi plaanjem Globe ili drugim trikovima nastojali da se izvuku od odlaska u
misiju. Kako bi se sprijeio mito dubrovakih Poklisara po zakonu sve ono to bi
Poklisar dobio na dar bi pripadalo je Dubrovakoj Republici. Takva odredba nije jedino
ukljuivala namirnice. Nakon povratka poklisara on bi bio provjeren i strogo kanjavan
ukoliko bi pokuao primati mito i za takve poteze Republika nije imala milosti. Nakon
povratka iz misije Poklisar bi bio mjesec dana u Karanteni. To je bilo mjesto na kojem
49
50

Isto, str. 47.

Isto, Str. 47.

23

su po dolasku iz drugih zemalja bili duni prebivati kako bi se utvrdilo jesu li u

inozemstvu zaraeni nekom boleu. Za Dubrovnik su bili posebice vani poklisari
haraa koji su redovito u Carigrad nosili sultanu 12.500 dukata kao cijenu za slobodu
trgovanja.51 Poklisari haraa imali su neka obiljeja stalnih poslanika, no o njima emo
govoriti u nastavku.

4.1.2. Poklisari haraa

I dok su odmjeravanja snaga i sukobi buktali i sa zapada i jugoistoka Dubrovnik

se u tom uarenom kotlu i dalje oslanjao samo na diplomaciju. O uspjehu diplomatske
slube govori injenica o priznatosti Dubrovake Republike i korisnosti

Dubrovnika raznim zatitnicima Republike, Ugarsko Kraljevstvo (Do svoga pada),

glavna zatitnica Dubrovake Republike panjolska, ali i Austrija. Kako god ni
Osmanlije koje su gazile sve pred sobom ipak nisu bili imuni na snagu Dubrovake
Diplomacije. Dubrovani su u cijelosti shvatili vanost i dalekosenost prodora Turaka
u jugoistonu i srednju Europu, te su za razliku od drugih drava tog podruja uspjeli
uspostaviti i stoljeima odrati dobre i prijateljske odnose sa Portom. 52 Hrvatsko
Ugarska Kraljevina, to je zanimljivo, bila je zatitnica Dubrovake Republike, ali nije
zatitila samu sebe od Osmanskog Carstva kako je to uspjela Dubrovaka Republika. U
sukobima s Turcima Hrvatsko Ugarsko Kraljevstvo trpjelo je teke gubitke dok se
Dubrovnik borio poniznou svojih diplomatskih predstavnika. Konano Mohakom
bitkom, 1526. godine Osmanlije teko i potpuno poraavaju kralja Ludovika. Vie nije
bilo potpune zatite Hrvatsko Ugarskog Kraljevstva kao ni danka od 500 dukata koji
su plaali Hrvatsko Ugarskom Kraljevstvu. Od 1391. godine Dubrovniku je odobrena
slobodna trgovina po cijelome carstvu od strane sultana Bajazita prvog. Dubrovani su
ve od 1458. Poeli plaati sultanu godinji tribut, koji se od 1478. Ustalio na 12 500
dukata. Iako Dubrovako Osmanska tributarma veza nikada nije bila utvrena
posebnim ugovorom, nakon sloma Ugarsko Hrvatske Drave 1526. Smatrala se

51
52

VUKADINOVI, R.:Politika i diplomacija., str. 16.

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 36.

24

obvezatnom.53 Taj danak je znaio cijenu mira i ouvanje slobode naspram velikog i
monog Osmanskog Carstva. Dakle hara nije uvijek bio 12 500 dukata. Na poetku
1453. godine iznosio je 1.500 mletakih zlatnih dukata, a poslije je

povean na

vrtoglavih 12.500 mletakih dukata. Porta je kasnije umanjila visinu haraa na ak

treinu, pa je bio plaan 12.500 mletakih dukata, ali svake tree godine a ne svake
godine kako je to bio sluaj u poetku. Poklisari haraa su bili diplomatski izaslanici
kojima je bio jedini zadatak da nose hara u Carigrad uz poasni ceremonijal. Obino
su se slala dvojica poklisara haraa, stariji i mlai 54 Ti poklisari bili su naravno dva
plemia od kojih bi jedan bio stariji odabran iz redova Senatora i imao bi uvijek preko
pedeset godina jer se to tada smatralo granicom mudrosti. Zbog tih razloga bi slali
jednog takvog poklisara jer je on imao iskustva u poslanstvu sa haraem. Uz njega se
slao drugi poklisar koji je bio mlai plemi i on bi bio tu kako bi stekao iskustvo uz
starijeg kolegu. I tako su uvijek osiguravali nove iskusne diplomatske predstavnike.

Poto bi stariji koji je obuavao mlaeg otiao jer vie ne bi bio u stanju obavljati
svoju funkciju, njegov uenik bi odmah zauzeo njegovo mjesto i nastavljao njegov
posao. Poklisari haraa su imali dobru poduku o svojoj funkciji i ceremonijalu i svemu
to je bilo potrebno znati kada bi doao

pred Sultana. Bili su iznimno dobro

pripremljeni za tu funkciju.

4.1.3. Dragomani, mladii od jezika

Takoer, poklisar haraa imao je i svoga tajnika. Takozvani drogomani kao

tajnici misija poklisara haraa. Oni su bili i tumai. Posebno je ta njihova uloga bila
vana u Carigradu, jer je porta traila da se u Carigradu sva prepiska izmeu nje i
stranih diplomatskih predstavnika obavlja na turskom jeziku. Dragoman je prisustvovao
svim sastancima svoga poklisara kod turskih imbenika. 55 Zvani su jo mladiima od
jezika i bili su jako vani za diplomaciju Dubrovake Republike. Drava je mnogo
ulagala u njih i njihovo kolovanje. Uili su jezik i bili su takoer poduavani
53

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu, Dubrovaka republika, (8. 8. 2015.)

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 39.
55
Isto, str. 41.
54

25

diplomatskim umijeima i mnogim drugim znanjima. Prvo bi bio raspisan natjeaj u

kojemu su se pozivali svi oni mladii koji ele uiti za dragomana da se prijave u
kneev dvor, mladii koji se prijave dobili bi sve detaljne informacije na licu mjesta.
Vlasti su im nudile plaeno kolovanje, pomo, podrku i uzbudljivo radno mjesto. 56
Naravno svi koji su se prijavljivali morali su da budu iz plemikog sloja drutva. U
Dubrovniku bi ih poduavao Hoda, kojeg su birali dubrovaki poklisari haraa kako
bi ga uposlili kao uitelja buduih Dragomana. Taj je odnos bio reguliran ugovorom.
Hoda je imao s Dubrovnikom ugovor od jedne godine te je imao i smjetaj i hranu. Uz
njega su mladii uili i pokuavali savladati arapsko pismo i turski jezik, uili su dva
sata u jutro i dva sata poslije podne. Oni koji bi se pokazali dobro u prvom dijelu
kolovanja u Dubrovniku bili bi zvanino imenovani mladiima od jezika to je tada
bila izuzetna ast i ponos. Mladi budui Dragomani su s petnaest do dvadeset godina
naputali Dubrovnik, i bili su upuivani u Osmansko Carstvo na daljnje kolovanje i
usavravanje. Tamo su ih kolovali vrhunski znalci Hode. Stjecali su i znanja o

osmanskom pravu, povijesti, zemljopisu, knjievnosti, naroito o vrlo popularnoj

perzijskoj poeziji i o prozi, Knjiga im nikada nije nedostajalo, Vilo je samo dovoljno da
jave u Dubrovnik koja knjiga im treba i vlasti bi im odmah poslale novac. 57 Mladi
Dragomani zavravali su uvijek svoje kolovanje konano u Istambulu gdje su dijelom
stjecali i prvih

praktinih znanja. Njihovo konano usavravanje je bilo primanje

iskustva od starijih Dragomana. To su bili iskusni diplomati, dragomani, s kojima su ili

u Portu i bili poueni o Osmanskome Dvoru. Morali su biti upoznati i s pravilima
ceremonijala, kojem su Dubrovani pridodavali mnogo znaaja. Budui da su u
Dragomane ulagali mnogo novaca vlasti su oekivale od njih dobro poznavanje jezika,
mudrost, hrabrost i odreenu simpatinost. Ponekad nije sve ilo tako glatko o emu
govori primjer Andrije Andriascija, dragomana, koji je nakon prijetnje smru od Kara
Mustafe, ukoliko mu se samo jo jednom pojavi pred oima, pobjegao i sakrio se i
ostavio svoje utamniene suradnike na cjedilu. Dubrovaka Republika ga je osudila na
smrt, ali nikada nije pronaen, pa kazna nikada nije izvrena. Senat je donio zakon da
dragoman koji je stariji od pedeset godina i koji je na istoj funkciji bio ve dvadeset
56

http://behar.hr, Vrsni znalac osmanskog turskog jezika: dubrovaki

dragoman, (9. 8. 2015.)
57
http://behar.hr, Vrsni znalac osmanskog turskog jezika: dubrovaki
dragoman, (9. 8. 2015.)

26

godina moe dobiti mjesto konzula s mandatom od pet godina. Njegove sposobnosti
odreuju uspjeh svakog naeg posla. Sav novac koji potroimo na Osmanlije prolazi
kroz njegove ruke.58 U Dubrovniku je takoer poslije osnovan Turski ured za
prevoenje kojeg su vodili Dragumani. U svakom sluaju bio je to vana i svestrana
funkcija bez koje bi bilo teko uope zamisliti diplomaciju Dubrovake Republike.

4.1.4. Ceremonijal
Naravno da je potrebno spomenuti i ceremonijal kojem su Dubrovani
pridodavali veliku vanost i njime takoer ukazivali na svoju disciplinu, ozbiljnost, i
potovanje koje je rezultiralo povoljnim odnosima sa velikim silama. To je inscenirano
nastupanje Poklisara i suradnika po odreenim pravilima ponaanja pri predaji haraa.

Upute dubrovake vlade poklisarima i njihova pisma vladi pruaju podatke sa pomou
kojih se moe rekonstruirati sredinji, sveani dogaaj izaslanstva, predaja haraa, u
kojem je svaki korak i pokret bio odmjeren strogim ceremonijalnim propisima.59
Dubrovani su puno pridodavali znaaja estetici, ceremonijalu i paljivo su pripremali
svoje Poklisare za taj dio misije. Tim ceremonijalom pokazivali su i veliko potovanje
Sultanu, a i samu ozbiljnost Republike koja pazi ba na svaki i najmanji detalj. To nije
moglo proi neopaeno jer su trud, posveenost slubi, disciplina i red bili oiti.
Naravno ceremonijal je ukljuivao i sam polazak poklisara iz Dubrovnika. Naime,
poto bi kroz prvu portu ujahali poklisari onda bi slijedila druga porta gdje su svi bili
obavezni sjahati sa svojih konja i nastaviti pjeice . Vrhovni Metar sultanova trpeznoga
rublja, u slijedeem dvoritu je stajao spremno kako bi mu sluge predale hara koji je on
predavao vratarima. Vratari bi onda nosei svaki po jednu vreicu u formaciji dva po
dva. Za njima su hodili zapovjednik Sultanove tjelesne garde, i ceremonijal majstor
Velikog Vezira. Poklisarima su kroz masu znatieljnih ljudi krili put srebrnim
tapovima, kada bi stigli u odaju sultanskoga divana. Tamo su prije ceremonijala pred
Sultanom prvo Poklisari pozdravljali one najvie dostojanstvenike carstva. Nakon
58
59

Isto, (9. 8. 2015.)

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu. Sredinja osmanska vlast, (9. 8. 2015.)

27

pozdrava Poklisari bi se duboko poklonili i onda bi sjedili u susjednoj prostoriji dok

novac ne bi bio izbrojan pod nadzorom metra i sultanovoga knjigovoe. Ukoliko bi sve
bilo uredu novac bi bio vraen u vreice zapeaen i vraen vratarima ponovno. Onda bi
slijedio sveani objed, a nakon toga do tree porte bi sa jedne i druge strane prolaza bili
sveano obueni janjiari, te drugi pripadnici specijalnih vojnih postrojbi. Tada bi veliki
Vezir slao molbu Sultanu da primi poklisare. Telhiija bi nosio Sultanov odgovor
natrag i dok je prolazio lupao je srebrnim tapom od tlo, a oba reda bi se klanjali
carskome potpisu.60 Nakon ulaska Vezira i lanova sultanskoga divana, za njima su
ulazili Poklisari, uz Dragomane i uz mogunost da im se pridrue i drugi ugledni
Dubrovani. Pred Sultana su svi samo smjeli ui ako prije toga odjenu Kaftane 61, koji su
im dati na ulasku. Sultan je inzistirao da svatko tko pred njega dolazi mora imati bradu.
Zbog toga su Poklisari morali putati brade kada bi morali da idu na misije. A onda bi
slijedio susret sa Sultanom osobno pri kojem bi dva vratara za ruke drala svakoga
Poklisara koji je stajao pred Sultanom. Poklisari bi predali vjerodajnice i poljubili bi tlo

pred Sultanom ili vrak njegovoga plata, a onda bi jedan od njih uputio pozdrave i
poeo govor na Hrvatskom jeziku. Govor je bio jako ponizan i laskav. Slavni, estiti,
mogui i preuzvieni Care, komu slavnomu imenu od Istoka i Zapada sve krune a
savijenim koljenima klanjaju se. Sada od gospode kranske mi prvi, vjerni i stari
haraari, dubrovaki knez i begovi ove umiljene sluge za ljubiti zemlju pod prijestoljem
tvoga slavnoga Carstva poslae nas, i od starijeh starina od slavne uspomene estitoga
cara Orhana do dan dananji kako su na ovo slavno prijestolje hara poslali i pridavali,
tako i sada pod nami njihovijem poklisarima poslae ga, koji reeni hara sada u haznu i
miriju62 dodasmo i pridodasmo. Molimo umiljeno Vae primogue Carstvo, da pogled
milostivi i blagodarni, s kojem smo bili vazda gledani od vaijeh slavnih i asnijeh
djeda i pradjeda slavne uspomene, tako na isti nain i da vae slavno carstvo da bi se
dostojalo uzdrat ga vie nas, za bit pod krilom protecijoni vaega blagorodnoga
Carstva; a mi umiljeni sluge, u dne i u noi, i u svako doba molit emo bez pristanka
Gospodina Boga za svaku veu slavu i feliitat vaega priuzvienoga Carstva. 63 Potom
bi Dragoman govor preveo Sultanu, a on bi rukom dao znak da je ceremonijal
60
61
62
63

Isto, (9. 8. 2015.)

Kaftan Dugi muki ogrta bez podstave, najee se krojio od svile.
Mirija Riznica, ostava.
http://leksikon.muzej-marindrzic.eu. Sredinja osmanska vlast, (9. 8. 2015.)

28

zavren. I vidimo na kraju cijeli taj govor bio je reen sa tolikom poniznou i
velianjem Sultana i samog carstva. U nekim dijelovima obvezno se navodilo kako su
ranije vladari Osmanskoga Carstva bili blagonakloni ka Dubrovakoj Republici te
ponizno mole da tako nastavi i trenutni vladar. Trenutni vladar naravno da ne bi htio
kvariti tu tradiciju ve e slijediti stope svojih predaka da bi odrao taj dio tradicije
ivim. To je jo jedan oblik domiljatosti i profesionalnosti Dubrovake diplomacije,
beskrajna poniznost pomijeana sa velikom mudrou. Takoer nita manje panje nije
se posvetilo ni ceremonijalu koji je ukljuivao primanje stranih predstavnika kod
dubrovakoga Kneza. Nakon to bi strani predstavnik poslao notu, dopis u kojemu
moli za prijem kod Kneza, kako bi mu priopio neku vanu informaciju, Knez bi preko
podtajnika to odobrio, te bi odredio i termin prijema. Sam prijam je tekao ovako, Kada
se u precizno vrijeme strani predstavnik pojavljuje u uniformi pred Kneevim dvorom,
u pratnji sluge. Pred dvorom je poredana poasna straa od 12 vojnika na elu sa
zastavom, a u dvoru palir od 12 zdura na elu sa kapetanom. Na vrhu poasnih stupa
svi su slubenici Malog vijea i voditelj ceremonijala. Svi bi predstavnika otpratili do

dvorane za primanje a na vratima dvorane doekao ga je Dubrovaki knez sa tajnikom

Republike. Knez bi ga uveo u dvoranu u nazonosti tajnika, pa bi strani predstavnik
pozdravio kneza unaprijed sastavljenim pozdravnim govorom, a knez bi na pozdrav
odgovorio. To bi bila prigoda da knez priopi utanaeni dan prijama

stranog

predstavnika u Malom vijeu. Na kraju bi knez predstavnika otpratio sa ostalima do

dvorskoga stubita i oprostio se od njega. 64 Ako usporedimo ceremonijal vidimo da je
u Dubrovniku ceremonijal odisao gostoprimstvom, i naravno to bi i ostavljalo vrlo
pozitivne dojmove na strane predstavnike. Ti su dojmovi Dubrovniku bili bitni jer su
ih stjecali diplomatski predstavnici drugih drava. Sve to naravno i ceremonijal bio je
dio Dubrovake diplomacije u kojoj se nita ba nije preputalo sluaju. Konzul Timoni
je u pismu kojim je izvjetavao vladu u Beu o dojmovima steenim posjetom
Dubrovniku naveo, da se nigdje nije susreo sa takvim gostoprimstvom i ljubaznou, na
kraju pisma on veli slijedee, Dunost mi je, takoer, izvijestiti Vau Ekselenciju da
prema izrazima radosti i odanosti koje je Knez izrazio slubeno, a to izraavaju svi
vijenici koje sam vidio, potovanje, odanost i privrenost spram Vae svete osobe, Cara
64

PAVLOVI, B.: Diplomacija Dubrovake republike uoi njezina pada i

diplomatsko konzularni prijam austrijskog predstavnika Ivana Timorje, u:
Povijesni prilozi, Vol, 25, 200., str. 286.

29

i Kralja, trebao bih vjerovati u iskrenost njihovih osjeaja. Oito je da se neprestano

trai prilika da se sve to dokae, pozdravlja se topovskim plotunom, Carskom i
kraljevskom konzulu odaje se sva poast koju moe izraziti ova Republika, kau mi,
vie nego drugima da su na dan mog posjeta vijorili se barjaci na Dvoru to je i razlog
ovih primjedbi. I to se moe uiniti vie svom ambasadoru! 65 I osim Timonija, lako je
pretpostaviti da su i ostali dunosnici koji bi posjetili Dubrovnik imali ugodna iskustva,
ako emo suditi po organiziranosti ceremonijala, ljubaznosti i gostoprimstvu koje je
pruala Dubrovaka Republika u to vrijeme.

5. Konzularni dunosnici

Nakon povremenih diplomatskih izaslanstava dolazimo i do onih stalnih, koja se

pojavljuju ve u trinaestome stoljeu. Iako se ne zna datum toan datum kada su se
pojavili prvi Konzuli, zavidno je da je Dubrovnik imao konzularne predstavnike i prije
Engleske. Ve u etrnaestome stoljeu Dubrovnik donosi napredne pravne propise o
ureenju konzularne slube u Knjizi zakljuaka iz 1333. godine propisuje da se od svih
trgovaca koji idu u Sklavoniju naplati tri groa za plau Konzulu.66 Doista je rano
Dubrovaka republika imala

Konzularnu slubu na nivou tadanje Europske

konzularne slube. Dubrovaki Konzuli bili su u slubi Senata koji je i birao

Konzularne predstavnike. Sluio je Senatu kao tijelo za veze sa stranim vlastima u
inozemstvu, a cilj je bio zatita interesa dubrovakih trgovaca i plovidbe. Konzul je,
takoer, sluio kao izvor bitnih informacija o stanjima u drugim zemljama. Senat je
konzulima povjeravao dunost da ga redovito izvjeuju o politikim novostima.
Osobito je konzul u Carigradu obavljao i diplomatske funkcije u odsutnosti poklisara
65
66

Isto, str. 288.

BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 46.

30

haraa ili drugog izvanrednog poklisara.67 Postojao je poseban ured u Dubrovniku u

kojemu su tri senatora bez prekida bili u kontaktu sa Konzularnim predstavnicima i
imali uvid u sve poslove koje obavljaju Konzuli. Obavjetajna djelatnost bila je zadaa
diplomatske i konzularne slube, a odvijala se pod strogim nadzorom Senata. 68
Dubrovaka Republika jeste bila neka vrsta obavjetajnog centra. Mnogi saveznici su
koristili Dubrovnik za informacije koje su im bile potrebne, a obavjetavanje je bila
doista bitna funkcija Konzularne slube. Dubrovaka vlada je bila u stanju u svako
vrijeme prikupiti vijesti o pitanjima koja su je zanimala. Prikupljanje vijesti ilo je
preko njenih Konzula, stalnih diplomatskih predstavnika 69 Za Konzule je Senat primao
samo one iz redova bogatih graana i plemia. Tada bi dobivali svoje Konzularno
podruje, imali su i ig, a ponekad i ifru. Mandat je bio tri godine, mada im je senat

vrlo esto i produivao mandat, a samo je onaj konzul u Carigradu bio vremenski
neogranienog mandata. Dragumani, o kojima smo neto ranije govorili, takoer su bili
uzimano kao Konzularni dunosnici kada bi imali pedeset godina ili vie i ukoliko su
preko dvadeset godina obavljaju slubu Dragumana uspjeno. Pod tim uvjetima bi
imali pravo dobiti funkciju Konzula u Carigradu sa mandatom od pet godina.
Dubrovaka Konzularna sluba je bila vrlo razvijena,

a sve Europske velesile

priznavale su Dubrovake Konzule. Dubrovnik ima konzule u Carigradu, Solunu,

Smirni, Prizrenu, na Siciliji, Drau, Rijeci, Aleksandrijji i drugdje. U osamnaestome
stoljeu Dubrovnik ima oko 50 konzula, vie primjerice nego Austrija.70 Najvie
konzula

je bilo na Apeninskom poluotoku i Siciliji. Dubrovaka postignua u

znanosti, knjievnosti, glazbi, medicini, arhitekturi, dravnoj upravi i mnogim drugim

aspektima bila su iznimna, posebice sa obzirom na mali broj stanovnika, problematinu
situaciju u susjedstvu i stalnu izloenost vanjskim opasnostima. Jedna od najvanijih
odrednica koje su omoguile takav sveobuhvatni razvitak Dubrovake Republike bila je
njena diplomatsko konzularna sluba. Moe se konstatirati da su vanjska politika i

67

Isto, str. 46.

UNDRICA, Z.: Obavjetajna sluba Dubrovake Republike u 18. stoljeu, u:
Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, No. 37, 1999., str.
157.
69
Isto, str. 158.
70
BERKOVI, S.: Diplomacija i diplomatska profesija., str. 46.
68

31

sposobnost dubrovake diplomacije imale presudnu ulogu za opstanak i razvitak

Dubrovake Republike.71

Zakljuak

Kao to vidimo iz povijesti Dubrovake Republike koja pripada dalekoj

povijesti, diplomacija je iznimno vana dravna djelatnost. Tu su lekciju Dubrovani
dobro nauili i ostavili je kao primjer sljedeim generacijama. Pokazalo se na primjeru
Dubrovake Republike kako je uspjena diplomacija bolja od bilo kakvog oruja jer je
rije u to vrijeme ve uspjela biti ubojitija od maa. To iskustvo je svakako nadilazilo
okolnosti u kojima se pojavilo jer je sila smatrana opravdanim sredstvom rjeavanja
svih sporova. Danas je sasvim normalno da sve zemlje rjeavaju svoje probleme
diplomatskim putem ili makar veina njih. U tome je sadrano iskustvo Dubrovaka
Republike jer je pokazala znaaj diplomacije. Dubrovaka Republika je umolila sve ono
to se umoliti dalo, i to je nije bacilo na pranjavo tlo i uinilo ih slugama. Takva
poniznost u povijesnim okolnostima u kojima je postojala bila je jedino raspoloivo
71

BERKOVI, S.: Vanjska politika Dubrovake Republike (primjer

meunarodne suradnje i diplomatske vjetine).,u: Politika misao, Vol. 46, No. 4,
2010., str. 205.

32

sredstvo. U kombinaciji s mudrou poniznost je bila nain kojim su Dubrovani,

odnosno Dubrovaka Republika dobila potovanje mnogih tada jakih europskih sila.
Dok su propadale drave i carstva, pa ak i ona koja su titila Dubrovaku Republiku,
ona je stajala vrsta i potovana od strane drugih. Postoji poslovica koja kae lijepa
rije i gvozdena vrata otvori, i doista vidimo to i kod govora dubrovakog Poklisara,
koji pred Sultanom, nemilosrdnim osvajaem, sa ogromnom silom iza sebe opet izaziva
samilost pa i potovanje. Dobre odnose s Portom, Hrvatsko Ugarskim Kraljevstvom,
panjolskom i drugima Dubrovaka Republika je odravala, sluei se u to vrijeme
doputenim metodama. Tajnom diplomacijom radila je s jednima protiv drugih, a i s
drugima protiv prvih, to je u to vrijeme bilo promiljeno i vjerojatno jedini nain da
se u tim turbulentnim vremenima i odri. Doista nije postojao alat kojim se Dubrovaka
Republika nije sluila, osim vojne sile kojom se koristila samo u rijetkim sluajevima,
to nije udno s obzirom na veliinu vojne sile kojom je raspolagala. Dubrovaka
Republika je primjer dobre dravne organizacije u to vrijeme, postojanosti,
meunarodne priznatosti i ugleda, a sve to je izgraeno uinkovitosti diplomacije.

Literatura

Knjige

Berkovi Svjetlan, Diplomacija i diplomatska profesija, Urban

media, Dubrovnik, 2006.
Vukadinovi Radovan, Politika i diplomacija. Politika kultura,
Zagreb, 2004.

Znanstveni lanci

33

 BAI, .: Dubrovnik i Ruer Bokovi (1711-1787) Povodom

300 te godinjice roenja (1711-2011) u: Pomorski zbornik, Vol.
47-48, No. 1, 2014.
BERKOVI, S.: Vanjska politika Dubrovake Republike (primjer
meunarodne suradnje i diplomatske vjetine) u: Politika
misao, Vol. 46, No. 4, 2010.
PAVLOVI, B.: Diplomacija Dubrovake republike uoi njezina
pada i diplomatsko konzularni prijam austrijskog predstavnika
Ivana Timorje, u: Povijesni prilozi, Vol, 25, 2003.
UNDRICA, Z.: Obavjetajna sluba Dubrovake Republike u 18.
stoljeu, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku, No. 37, 1999.

Internet

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu. Sredinja osmanska vlast.

http://behar.hr, Vrsni znalac osmanskog turskog jezika:
dubrovaki dragoman.

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu, Dubrovaka republika.

http://croatia.ch, Dubrovaki Poklisari.
http://www.meetdubrovnik.com, Dubrovaka republika od
procvata do nestanka.
http://dubrovackidnevnik.rtl.hr, Prije vie od 700 godina
sastavljen Statut grada Dubrovnika.

34

 http://zeljko-heimer-fame.from.hr, Dubrovako neretvanska

upanija gradovi.
http://www.almissa.com, Iz povijesti Omike Krajine i Poljica (2).
http://www.portaloko.hr, Kako je poelo tovanje dubrovakog
parca sv. Vlaha.
http://www.enciklopedija.hr, Zadarski mir.
http://www.zzjzdnz.hr, Nekad u Dubrovniku.
http://www.dubrovnikportal.com, Mali grad velika Republika.
http://proleksis.lzmk.hr, Neretvani (Neretljani).
http://experience.dubrovnik.hr, Kneev dvor.

35