Otvorene ozljede

Otvorene ozljede ili rane su oteenja koe ili sluznice koje mogu nastati
djelovanjem razliitih uzroka, mehanikih, termikih i kemijskih. Kontinuitet tkiva je
prekinut, te koa gubi svoja zatitna svojstva i omoguuje ulaz bakterija, pa je mogua
infekcija. U biti svaku ranu moemo smatrati inficiranom ako nije napravljena u
operativnoj sali za vrijeme operacije, i to sterilnim priborom.

S obzirom na ozljede moemo ih podijeliti:

ogrebotina (vulnus excoriationum excoriatio), povrinska ozljeda koe

razderotina (vulnus laceratum), ozljeda je razderana, rubovi su nazubljeni ali

nema nagnjeenja

gnjeno-razderana ozljeda (vulnus lacero contusum), rubovi rane su razrezani,

nepravilnih rubova i nagnjeeni, mogu imati podljeve

ubodna rana (vulnus punctum ili ictum), rana nastaje ubodom, teko je predvidjeti
dubinu i smjer ozljede, obino je manjeg opsega

posjekotina (vulnus secatum), ozljeda moe biti duboka i duga ovisno o nastanku
ozljede

porezotina (vulnus scissum), obino su ovakve ozljede due ali ne toliko duboke

strijelna ozljeda (vulnus sclopetarium) moe bit posljedica raznih projektila ravne
povrine, esto se ne moe predvidjti smjer ulaska projektila

eksplozivna ozljeda (vulnus explosivum) nastaju djelovanjem eksplozivnih

sredstava, neravnih rubova, nepravilnih oblika

ugrizna ozljeda (vulnus morsum), obino domaih ivotinja , zmije, krpelja,

ovjeka

klasifikacija krvarenja prema krvnim ilama:

1. kapilarno krvarenje
2. vensko krvarenje
3. arterijsko krvarenje
Arterije su krvne ile koje prenose krv pod visokim tlakom iz srca do okolnih tkiva, krv u
njima tee brzo a kod ozljede dolazi do krvarenja u ritmu pulsa. Krv je svijetlocrvene
boje.
Vene su krvne ile koje prenose krv iz tkiva u srce. Tlak u venama je je nizak, pa kod
krvarenja tee sporo. Krv je tamnije boje.
Kapilare su krvne ile kod kojih se vri izmjena tekuina, plinova i hranjivih tvari,
elektrolita, hormona. stijenka je tanka i propusna za tvari. Najee dolazi do kapilarnog
krvarenja kao posljedica manjih ozljeda. Krvarenja nisu ugroavajua, ali treba pripaziti
da ne doe do infekcija.

Prva pomo, zbrinjavanje

Ako ozljeda krvari, zaustavite krvarenje

Cilj nam je zaustaviti krvarenjei sprijeiti moguu infekciju rane

Kod opsenih krvarenja, pratite razvoj oka

Oneiene ozljede isperite fiziolokom otopinom

Okolinu ozljede operite tekuom vodom i sapunom

Oprani dio osuite tapkajui sterilnom gazom pazei da ne dodirujete samu

ozljedu

Uklonite grubu neistou i vee komade (lie, kamenie, pijesak) iz rane

Ne dodirujte ranu rukama, odjeom ili bilo kojim nesterilnim materijalima

Ranu prekrite sterilnom gazom

Zalijepite sterilnu gazu leukoplastom ili previjte zavojem

Ako je potrebno odvezite pacijenta u bolnicu na kirurku obradu ili pozovite hitnu
medicinsku pomo

Kod manjih ozljeda postavite bolesnika u njemu ugodan poloaj

Kod veih krvarenja i pojave znakova oka postavite bolesnika u autotransfuzijski

poloaj

Javite se higijenskoj epidemiolokoj slubi ako postoji posebna opasnost od

infekcije (kod ugriza ivotinja ili ovjeka)

Provjerite kad je ozlijeena osoba procijepljena protiv tetanusa