Dinamiko optereenje

Ako se optereenje, tj. naprezanje tijekom vremena mijenja po veliini i/ili smjeru, govori se
o dinamikom (promjenljivom) optereenju, odnosno naprezanju. Ipak, ako je neki
konstrukcijski element tijekom svog radnog vijeka doivio ukupno relativno mali broj
promjena optereenja, smatra se takoer da je statiki optereen. Ova granica izmeu
statikog i dinamikog optereenja nalazi se openito negdje izmeu 10 i 10000 promjena,
ovisno o karakteru optereenja i materijalu. Za elike se moe uzeti da ta granica lei izmeu
10 i 10000 promjena.
Ako se ne moe utvrditi zakonitost promjene tijekom vremen, dinamiko naprezanje se naziva
neperiodikim. Ovakav sluaj naprezanja, primjerice, u krilu aviona koji leti kroz oluju ili u
nekim dijelovima drobilice za kamenje.
S druge strane, ako se promatra jedno vlakno na povrini osovine koja rotira, a savinuta je
silom koja dijeluje stalno u istom smjeru, vidjet e se da to vlakno tijekom svakog okretaja
trpi naprezanje koje od nule raste do nekog najveeg vlanog, zatim se smanjuje do nule i
raste do nekog najveeg tlanog naprezanja koje se opet smanjuje do nule. Ovakva je
promjena naprezanja pravilna tj. periodika i moe se prikazati sinusoidom. Takav je sluaj i
kod vratila raznih zapastih, remenih i slinih prenosnika.
Opi sluaj dinamikog periodikog naprezanja prikazan je na slici 1.
najmanje naprezanje, a

max

najvee naprezanje

min

oznaava

Slika 1. Dinamiko periodiko naprezanje

Dinamiko naprezanje se moe prikazati kao (izraz 1)

= m a
Statiku komponentu naprezanja nazivamo srednjim naprezanjem (izraz 2):
m=

min + max
2

Dinamiku

komponentu

naprezanja

nazivamo

amplitudom

ili

amplitudnim

naprezanjem(izraz3):
a=

max min
2

Karakter dinamikog naprezanja odreen je faktorom asimetrije naprezanja(izraz 4)

=

min
max

Na temelju izraza 2 i 4 slijedi (izraz 5)

m=

max + max
+ 1
= max
2
2

tj.(izraz 6)
max = m

2
+1
=0 ,

Ako dinamiko naprezanje mijenja predzank, tj. ako sinusoida prelazi preko apscise

govori se o izmjeninom optereenju/naprezanju; ako nije taj sluaj, radi se o pulzirajuem

optereenju. Izrazi 1 do 6 vrijede i za tangencijalna naprezanja, kada umjesto

treba

uvrstiti
a) Pulzirajue dinamiko naprezanje (slika 2)
Ovakvo se naprezanje javlja u vijcima poklopca cilindra klipnog kompresora. Vijci su
prilikom montae pritegnuti momentom koji je u njima izazvao naprezanje
pogonu e pritisak

v> 0

.U

u cilindru kompresora periodiki rasti i padati, tako da e se

naprezanje u vijku periodiki mjenjati izmeu naprezanja

naprezanje

vmin

vmin

, a faktor asimetrije naprezanja 0< <1.

vmax

. srednje

Slika 2. Pulzirajue dinamiko naprezanje: a) primjer- shematski prikaz, b) dijagram

v t

b) isto pulzirajue dinamiko naprezanje (slika 3)

min =0
Kako je u kovom sluaju
tj. sinusoida ide od nule ishodita, za ovakav tip
optereenja koristi se termin ishodino dinamiko naprezanje. Srednje naprezanje

m=

max
= a ,
2

m> 0

, faktor asimetrije naprezanja

min
=0, max =0 .
max

Javlja se kod klipnih motora na klackalicama za otvaranje ventila. Klackalice su

optereene savijanjem i to uvijek na istu stranu, pa naprezanje varira od nule i neke
najvee vrijednosti.

Slika 3. Ishodino dinamiko naprezanje a) primjer- shematski prikaz, b) dijagram

st

c) Opi sluaj izmjeninog dinamikog naprezanja (slika 4)

Kod izmjeninog dinamikog naprezanja u opem sluaju se optereenje ne mjenja
samo po veliini, nego i po smjeru, tj. po predznaku. Primjerice, neprekidno se
izmjenjuju vlano i tlano optereenje ili se savijanje izvodi na jednu pa na drugu
stranu. Najmanje naprezanje
naprezanje

m> 0

min <0

, najvee naprezanje

, faktor asimetrije naprezanja

1< <0

max >0

, srednje

(negativna vrijednost).

Kao primjer se moe navesti sluaj torzije na izlazu koljenastog vratila iz

etverocilindrinog dvotaktnog motora. Rezultantni moment torzije i time izazvano

tangencijalno naprezanje mjenjaju se priblino prema slici 4.

Slika 4. Dijagram

t t

za opi sluaj izmjeninog dinamikog naprezanja

d) isto izmjenino dinamiko naprezanje (slika 5)

Naprezanje varira izmeu nekog pozitivnog i negativnog naprezanja iste apsolutne

vrijednosti, na primjer izmeu

min = max= a ,

+90

srednje naprezanje

min max
=
=1.
max max

N
mm2

m =0,

90

N
mm2 .

Naprezanje

faktor asimetrije naprezanja

Ovakav sluaj je kod vagonske osovine. Moment savijanja

uslijed teine vagona je nepromjenljiv, ali se osovina okree. Tokom jednog okreta
svako vlakno osovine izloeno je naizmjenino savijanju na jednu pa na drugu stranu.
Za isto izmjenino dinamiko naprezanje se obino koristi samo skraeni naziv
izmjenino dinamiko naprezanje.

Slika 5. isto izmjenino dinamiko naprezanje: a) primjer- shematski prikaz, b) dijagram

st

e) Udarno naprezanje (slika 6)

Udarno naprezanje je takovo naprezanje koje naglo poraste i opadne.

Slika 6. Dijagram

za udarno naprezanje

Kratkotrajni udari koji djeluju na konstrukcijske elemente se u obzir uzimaju tzv. faktorima
udara (npr. kod spojki) ili faktorima primjene (npr. kod zupanika). Udarna optereenja lake
podnose ilavi materijali s visokom granicom teenja.

f) Statiko nprezanje

Ako statiko naprezanje tretiramo isto kao i dinamiko, moe se utvrditi da je kod
njega naprezanje

min = max = m

asimetrije naprezanja

=1 . Za mainsku praksu su karakteristini sluajevi:

, amplituda naprezanja

a =0

, a faktor

Statikog naprezanja
Ishodinog dinamikog naprezanja i
isto izmjeninog dinamikog naprezanja

Zajedniki prikaz raznih vrsta naprezanja s obzirom na promjenljivost tokom vremena dat je
na slici 7.