Seminarski rad iz MIKROEKONOMIJE

Budetsko ogranienje

Mentor:

Studenti:

Tuzla, april 2014. godine

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1.

Logika potroaeva izbora................................................................................................4

1.1. Sklonosti potroaa......................................................................................................4
1.2.

2.

1.2.1.

etiri svojstva krivulja indiferencije.....................................................................6

1.2.2.

Dva ekstremna primjera krivulja indiferencije.....................................................7

1.3.

Ukupna i marginalna korisnost.....................................................................................8

1.4.

Ordinalna i kardinalna korisnost..................................................................................8

Budetsko ogranienje....................................................................................................10
2.1. Maksimizacija zadovoljstva potroaa.......................................................................11
2.1.1.

Kako promjene dohotka utiu na budetsku crtu................................................12

2.1.2.

Kako promjene u cijenama utiu na budetsku crtu...........................................13

2.2.
3.

Krivulja indiferencije...................................................................................................5

Uinci dohotka i supstitucije......................................................................................13

Primjer iz prakse.............................................................................................................15
3.1. Stav studenta prema prikazanom primjeru.................................................................17

ZAKLJUAK.........................................................................................................................18
LITERATURA........................................................................................................................19

UVOD
Tema ovog seminarskog rada jeste Budetsko ogranienje. Naime, da bih doli do same sri
teme, pokuat emo prvo obraditi pojmove koji su vezani za potroaev izbor, njegove
sklonosti kao i krivulju indiferencije na to jednostavniji nain objasniti, kako bih budetkso
ogranienje prikazali to klasinije i jednostavnije.
Takoer, pokuat emo pribliiti u kojoj situaciji potroa maksimizira svoju korist, te kako
promjene cijena i promjene dohotka utiu na potroaeve izbore te samim time i pomjeravaju
potroaev optimum.
Budetska crta pokazuje kombinacije dva dobra, kod kojih je ukupan zir potroenog novca
jednak dohotku.
Seminarski rad je sastavljen iz slijedeih cjelina:
Uvod
Teorija
Primjer iz prakse
Stav studenta prema prikazanom primjeru
Zakljuak te
Literatura

1. Logika potroaeva izbora

Potroai raspolau ogranienim dohotkom i ele ga utroiti uz maksimalno zadovoljenje
svojih potreba. To zadovoljenje potreba se zove korisnost a oznaava subketivni uitak pri
koritenju nekog proizvodaili usluge, odnosno sposobnost proizvoda da zadovolji neku
potrebu.
Teorija korisnosti objanjava ponaanje potroaa pomou dva Gossenova zakona1. Prvi
Gossenov zakon objanjava injenicu da sa postepenim zadovoljstvom date potrebe intezitet
te potrebe se smanjuje, a moe se ilustrovati primjetom puaa. Za puaa koji nije dugo
puio, prva cigareta donosi najvee zadovoljstvo. Svak slijedeca umanjue uivanje, sve do
take zasienja.
Iz ovog moemo zakljuti slijedee: Ukupna korisnost se poveavapoveanjem koliine ili
broja jedicina do odreene take zasienja, ali s egraninakorisnost smanjuje sa svakom
novododanom koliinom ili jedinicom, a ova pojava se zove zakon opadajue granine
korisnosti.2
Ovu teoriju su istovremeno 1871. Godine nezavisno jedan od drugog utemeljili Wiliam
Stanley u Engleskoj i Karl Menger u Austriji. Mnoge pristalice ove teorije u 19. Vijeku su
vjerovali da se korisnost moe direktno mjeriti kardinalnim brojevima. Meutim pored
mnogih pokuajaiznalaenja zajednike jedinice za mjerenje psiholoke subjektivne
korisnosti, zajednika jedinica nije pronaena. Zbog toga savremeni ekonomisti odbacuju
pojam kardinalne korisnosti.
Drugi autori su vjerovali da se korisnost moe mjeriti ordinalno. Ordinalna korisnost polazi
od sposobnosti ljudi da uporeuju zadovoljstva i daih rangiraju prdinalno (prvi, drugi, trei, i
slino).
Zaetnik ove teorije je italijanski ekonomista Vilfredo Pareto. On je udario temelje onome to
danas nazivamo krivuljama indiferencije, a koje emo u nastavku seminarskog rada detaljnije
objasniti. Ova teorija objanjava ravnoteu potroaa.
Ponaanje potroaa je najlake objasniti kroz tri tazliita koraka3:
Preferencija ili sklonosti potroaa
Budetska ogranienja
Izbori potroaa
1.1.

Sklonosti potroaa

Pojam trina koara upotrebljavamo za odreenu grupu proizvoda. Ona moe sadravati
razliite namirnice, na primjer hrana, odjea, obua koje potroa kupuje svakog mjeseca.
1 Rije je o njemakom ekonomisti hermanu Gosenu, koji je 1854. Godine objavio svoj
poznati rad: Razvitak razmjene meu ljudima i pravil koja otuda proizilaze za ljudske
postupke
2 Dafi Z., Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2012.
3 Pindyck R.S.,Rubinfeld D.L.: Mikroekonomija, Mate, Zagreb 2005
4

Naredna tabela pokazuje razliite trine koare koje sadre razliite koliine hrane i odjee.
Trina koara a na primjer sastoji se od 20 jedinicahrane i 30 jedinicaodjee, dok trina
koara E se sastoji od 30 jedinica hrane i 40 jedinica odjee.
Tabela 1. Trina koara
Trina
koara
A
B
D
E
G
H

Jedinica
hrane
20
10
40
30
10
10

Jedinica
odjee
30
50
20
40
20
40

Izvor: Dafi Z., Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2012.

Teorija ponaanja potroaa poinje trima pretpostavkama o sklonostima ljudi prema jednoj
trinoj koari u odnosu na drugu. Ove pretpostavke vrijede za veinu ljudi:
Ukupnost - smatra se da su sklonosti ukupne, odnosno da potroai mogu usporeivati
i rangirati sve mogue koarice.
Tranzitivnost - sklonosti su tranzitivne to znai da ukoliko potroa vie voli koaricu
A od koarice B, i koaricu B od koarice C, tada e vie voljeti i koaricu A u odnosu
na C.
Vie je bolje nego manje - potroai uvijek imaju vie sklonosti prema veem broju
dobara.4
1.2.

Krivulja indiferencije

Krivulja indiferencije prikazuje sve kombinacije trinih koarica koje osobi osiguravaju istu
razinu zadovoljstva, pa je osoba indiferentna izmeu svih koarica koje se nalaze na istoj
krivulji.
Na slici 1. krivulja indiferencije U1 prolazi kroz toke A, B i D, to znai da se pomicanjem
od trine koarice A do B potroa ne dovodi niti u bolji niti u loiji poloaj. Isto tako je
potroa indiferentan izmeu koarica A i D, ali je skloniji koarici A nego koarici H koja se
nalazi ispod krivulje indiferencije.
Slika 1. Krivulja indiferencije

4 Dafi Z., Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2012.

5

http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/mikroek/mikroekonomija_04.pdf
Krivulja indiferencije pada s lijeva na desno, tako da je svaka trina koarica koja se nalazi
iznad i desno od krivulje indiferencije poeljnija od svake koarice na krivulji mape
indiferencije predstavljaju skup krivulja indiferencije kojima se opisuju sklonosti potroaa
prema svim kombinacijama hrane i odjee.5
Svaka krivulja indiferencije na mapi pokazuje trine koare prema kojima je pojedinac
indiferentan. Krivulje indiferencije se ne mogu sjei, a postoji bezbroj krivulja indiferencija
koje se ne sijeku, odnosno po jedna za svaku moguu razinu zadovoljstv.
Svaka mogua trina koara ima krivulju indiferencije koja prolazi kroz nju. injenica da su
krivulje indiferencije padajue proizlazi iz pretpostavke da je vie bolje nego manje, pa kad bi
krivulja indiferencije bila rastua, potroa bi bio indiferentan izmeu dviju koarica ak i
kada bi jedna od njih imala i vie hrane i vie odjee.
Oblik krivulje indiferencije opisuje volju potroaa da supstituira jedno dobro za drugo,
odnosno injenicu da se ljudi susreu s problemom "trade offs". "Trade offs" kae da to
pojedinac troi vie odjee i manje hrane, to e se biti spreman odrei vie odjee kako bi
dobio vie hrane to pojedinac ima vie hrane, to e se biti spreman odrei manje odjee kako
bi dobio vie hrane.
Slika 2. Potroaeve preferencije

5 http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/mikroek/mikroekonomija_04.pdf
6

Izvor: Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.

Potroaeve preferencije su predstavljenje krivuljama indiferencije koje pokazuje kombinacije
Pepsija i pizze koje ine potroaa jednako zadovoljnim.6
1.2.1. etiri svojstva krivulja indiferencije
Budui da krivulje indiferencije predstavljaju potroaeve preferencije, posjeduju odreena
svojstva koja odravaju te preferencije.
1. Vie postavljene krivulje indiferencije se preferiraju vie u odnosu na nie postavljene
krivulje indiferencije. Potroai obino preferiraju vie neega u odnosu na manje
istoga. Ova sklonost prema veim koliinama odrava se i u krivuljama indiferencije.
2. Krivulje indiferencije su negativnog nagiba. Nagib krivulje indiferencije odrava
stopu pri kojoj je potroa spreman zamijeniti jedno dobro drugim. U veini sluajeva,
potroa voli oba dobra. Zbog toga, ako se smanji koliina jednog dobra, koliina
drugog dobra se mora poveati kako bi potroa bio jednako zadovoljan.
3. Krivulje indiferencije se ne sijeku. Pretpostavimo da se dvije krivulje indiferencije
sijeku, kao to se moe vidjeti na slici 3. Tada bi, obzirom da je taka A na istoj
krivulji indiferencije kao i taka B, ove dvije take inile potroaa jednako sretnim.
Isto tako bi, obzirom da je taka B na istoj krivulji indiferencije kao i taka C; ove
dvije take inile jednako zadovoljnim. Dakle, moe se zakljuiti da se krivulje
indiferencije ne mogu sijei.
4. Krivulje indiferencije su konveksne. Nagib krivulje indiferencije je granina stopa
supstitucije stopa pri kojoj je potroa spreman razmijeniti jedno dobro za drugo.
Granina stopa supstitucije MRS obino ovisi o koliini svakog dobra koje potroa
trenutno konzumira. Obzirom da su ljudi spremniji razmijeniti ona dobra kojih imaju u
izobilju, a manje spremni zamijeniti dobra kojih imaju manje, krivulja indiferencije je
konveksna.7
Slika 3. Nemogunost da se krivulje indiferencije sijeku
6 Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.
7 Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.
7

2.
Izvor: Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.
1.2.2. Dva ekstremna primjera krivulja indiferencije
Oblik krivulje indiferencije nam govori o potroaevoj spremnosti da razmjeni jedno dobro za
drugo. Kada je dobro lako supstituirati, krivulje indiferencije su manje konveksne. Kada je
dobro teko supstituirati, krivulje indiferencije su jako konveksne. Da bi se ova teza lake
shvatila, postoje dva ekstremna sluaja.

Savreni supstituti Pretpostavimo da nam neko ponudi koaricu kovanica od 5 centi,

i kovanicu od 10 centi. U ovom sluaju emo uvijek biti spremni zamijeniti jednu
kovanicu od 10 centi za dvije kovanice od 5 centi, bez obzira na broj kovanica od 10 i
5 centi u koarici. Granina stopa supstitucije izmeu kovanica od 5 i 10 centi uvijek
e biti fiksan broj 2.
Savreni komplementi Pretpostavimo da nam neko ponudi koaricu cipela. Dio
cipela odgovara lijevoj, a dio desnoj nozi. Kako bismo rangirali ove razliite koarice?
Prosuivali bismo o koliini na temelju pari koje bismo iz nje mogli sloiti. Koliina
od 5 lijevih cipela i 7 desnih cipela, donosi samo 5 pari. Dobiti jednu desnu cipelu vie
nema vrijednosti ako nedostaje lijeva cipela koja uz nju ide.

U stvarnome svijetu, veina dobara nisu niti savreni supstituti (poput kovanica od 5 i 10
centi), niti su savreni komplementi ( kao lijeve i desne cipele).
1.3. Ukupna i granina korisnost
Ljudi dobivaju korisnost tako to posjeduju stvari koje im pruaju zadovoljstvo te izbjegavaju
stvari koje ima zadaju bol. Funkcija korisnosti je formula koja svakoj trinoj koari
pridruuje odreenu razinu korisnosti.

Ukupna korisnost je ukupno zadovoljstvo koje pojedinac ostvaruje upotrebom/troenjem

nekog dobra ili koare dobara.8
Slika 4. Ukupna i granina korisnost

Izvor:.http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/mikroek/mikroekonomija_
04.pdf
Granina korisnost je korisnost dodatne jedinice nekog dobra. Ona pokazuje za koliko e se
poveati ukupna korisnost ako se koliina dobra povea za jednu jedinicu. Izraunava se kao
odnos izmeu promjene ukupne korisnosti i promjene koliine. MU = TU / Q
1.4. Ordinalna i kardinalna korisnost
Trinim koaricama pridruujemo razine korisnosti tako to e brojana vrijednost za koaru
A biti via nego za koaru B, ako je koara A privlanija od koare B. Prema tome, funkcija
korisnosti prua jednaku koliinu informacija o sklonostima potroaa kao i mape
indiferencije jer rangiraju potroake izbore po razinama zadovoljstva.
Meutim, bez obzira da li koristimo krivulje indiferencije ili funkciju korisnosti, mi samo
moemo doznati rang koarica, ali ne i za koliko je jedna koarica bolja od druge, a to je stoga
to ne moemo objektivno izmjeriti neije zadovoljstvo.
Funkcija korisnosti koja daje poredak trinih koarica se naziva ordinalna funkcija
korisnosti. Koarice su poredane od najpoeljnije do najmanje poeljne, ali ostaje nepoznato
za koliko jedna trina koara poeljnija od druge. Funkcija korisnosti koja pokazuje za
koliko je neka trina koarica privlanija od druge se naziva kardinalna funkcija korisnosti. 9
Ona, za razliku od ordinalne, pridruuje trinim koaricama vrijednosti koje se ne mogu
proizvoljno udvostruiti ili utrostruiti bez da se promijeni razlika u vrijednostima razliitih
trinih koarica.
Meutim, nemogue je saznati dobiva li neka osoba dvostruko vie zadovoljstva od neke
trine koarice u odnosu na drugu. Isto tako ne znamo dobiva li jedna osoba dvostruko vie
zadovoljstva od neke druge osobe pri potronji iste trine koarice, stoga se koriste samo
8 http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/mikroek/mikroekonomija_04.pdf
9 Koutsoyiannis A., Moderna mikroekonomika, MATE; Zagreb,1998.
9

ordinalne funkcije korisnosti jer je to dovoljno za razumijevanje kako pojedinani potroa

donosi odluke.

2.

Budetsko ogranienje

Veina ljudi bi htjela poveati koliinu ili poboljati kvalitetu dobara koja troe. Ljudi troe
manje nego to to ele jer je njihova potronja ograniena njihovim dohotkom. Kako bi ovo
pojednostavili ispitat emo odluku s kojom se susree potroa koji kupuje samo dva dobra:
Pepsi i pizzu.
Prvo razmatramo na koji nain potroaev dohodak ograniava iznos kojeg on troi na Pepsi i
pizzu. Pretpostavimo da potroa ima dohodak od 1000$ mjeseno i da cjelokupni svoj
dohodak troi svaki mjesec na Pepsi i pizzu. Cijena boce Pepsija je 2$, a cijena pizze 10$.
Tabela prikazuje neke od kombinacija Pepsi i pizze koje potroa moe kupiti. Prvi red tablice
prikazuje ta se dogodi ako potroa potroi sav svoj dohodak na pizzu.
On moe pojesti u jednom mjesecu 100 pizza, ali ne moe kupiti niti jednu bocu Pepsija.
Drugi red prikazuje drugu moguu koaricu potronje: 90 pizza i 50 boca Pepsija, itd. Svaka
koliina potronje u tablici kota tano 1000$.

10

Slika 5. prikazuje koliine potronje koje potroa moe izabrati. Okomita osa mjeri broj boca
Pepsija, a vodoravna osa mjeri broj pizza. Na slici su oznaene tri take. U taki A potoa ne
kupuje niti jednu bocu Pepsija i konzumira 100 pizza. U taki B potroa ne kupuje niti jednu
pizzu a konzumira 500 boca Pepsija.10
U taki C potroa kupuje 50 pizza i 250 boca Pepsija. Taka C, koja je tano u sredini pravca
izmeu A i B, je taka u kojoj potroa troi jednak iznos (ima 500$) na Pepsi i pizzu. Ovaj
pravac, odnosno, budetsko ili dohodovno ogranienje, prikazuje kombinaciju potronje koje
si potroa moe priutiti. U ovom sluaju, on prikazuje odabir izmeu Pepsi i pizze, s kojim
se potroa suoava.
Slika 5. Budetsko ogranienje

Izvor: Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006

Nagib budetskog ogranienja mjeri stopu prema kojoj potroa moe zamijeniti jedno dobro
za drugo. Od take A do take B, okomita je udaljenost jednaka 500 boca, vodoravna
udaljenost je 100 pizza. Dakle, nagib je 5 boca po pizzi.
Tabela 2. Budetsko ogranienje
Boce Pepsija

Broj Pizza

0
50
100
150
200
250
300
350

100
90
80
70
60
50
40
30

Potronja
Pepsija
0 USD
100
200
300
400
500
600
700

Potronja pizze
1000 USD
900
800
700
600
500
400
300

Ukupna
potronja
1000
1000
1000
1000
1000
1000
1000
1000

10 Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.

11

400
450
5000

20
10

800
900
1000

200
100
0

1000
1000
1000

Izvor: Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.

2.1.

Maksimizacija zadovoljstva potroaa

Ponovo razmatramo primjer s Pepsijem i pizzom. Potroa bi elio imati najbolju moguu
kombinaciju Pepsija i pizze. Meutim, potroa mora imati i iznos tano na ili ispod svog
budetskog ogranienja, koje mjeri njegove ukupne dostupne resurse.
Slika 6. prikazuje potroaevo proraunsko ogranienje i tri od mnogo njegovih krivulja
indiferencije. Najvia krivulja indiferencije koju potroa moe postii je ona koja dira
proraunsko ogranienje. Taka u kojoj se krivulje indiferencije i proraunsko ogranienje
dodiruju zove se optimum. Potroa bi preferirao taku A, ali ne moe si priutiti tu taku jer
ona lei iznad njegovog proraunskog ogranienja. Potroa si moe priustiti taku B, ali ta
je taka na nioj krivulji indiferencije, te prua potroau manje zadovoljstva. Optimum
predstavlja najbolju kombinaciju Pepsi i pizze koja je dostupna potroau.
Slika 6. Potroaev optimum

Izvor: Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006

Nagib krivulje indiferencije je granina stopa supstitucije izmeu Pepsi i pizze, a nagib
proraunskog ogranienja je relativna cijena Pepsija i pizze. Dakle, potroa izabira potronju
dva dobra tako da je granina stopa supstitucije jednaka relativnoj cijeni.
U donoenju odluke o svojoj potonji, potoa uzima u obzir relativnu cijenu dva dobra, a
tada vri odabir pri kojem je njegova granina stopa supstitucije jednaka relativnoj cijeni.
Relativna cijena je stopa pri kojoj je trite spremno razmijeniti jedno dobro za drugo, dok je
granina stopa supstitucije stopa pri kojoj je potroa spreman razmijeniti jedno dobro za
drugo. 11

11 Hodi K., Uvod u ekonomiju; Penn; Tuzla, 2005.

12

U potroaevom optimumu, potroaevo vrednovanje dva dobra jednako je vrednovanju od

strane trita. Kao rezultat ove potroaeve optimizacije, trine cijene razliitih dobara
odravaju vrijednost koju ovim dobrima pridaju potroai.
2.1.1. Kako promjene dohotka utiu na budetsku crtu
Sada pretpostavimo da se dohodak poveava. S viim dohotkom, potroa si moe priutiti
vie i jednog i drugog dobra. Zbog toga, poveanje dohotka pomie proraunsko ogranienje
prema vani. Obzirom da se relativna cijena oba dobra nije promijenila, nagib novog
proraunskog ogranienje ostaje isti kao nagib poetnog proraunskog ogranienja.
Vei budet, odnosno, dohodak dozvoljava potroau da izabere bolju kombinaciju Pepsija i
pizze. Uz dato pomicanje proraunskog ogranienja i potroaeve preferencije, predstavljenje
njegovim krivuljama indiferencije, potroaev se optimum pomie iz take oznaene kao
poetni optimum u taku oznaenu kao novi optimum.12
Slika 7. Poveanje dohotka

Izvor: Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.

2.1.2. Kako promjene u cijenama utiu na budetsku crtu
Pretpostavimo da se cijena Pepsi smanji sa 2$ na 1$ po boci. Pad cijene bilo kojeg dobra
pomie proraunsko ogranienje prema van. Slika 8. prikazuje kako pad cijene utie na
proraunsko ogranienje.
Ako potroa potroi svoj cijeli dohodak u iznosu od 1000$ na pizzu, tada je cijena Pepsija
nebitna. Dakle, taka A na slici ostaje ista. Ako potroa potroi svoj cijeli dohodak od 1000$
na Pepsi, sada moe kupiti 1000 umjesto samo 500 boca. Zavrna taka proraunskog
ogranienja se pomie iz take B u taku D.
12 Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.
13

Obzirom da je cijena Pepsija pala sa 2$ na 1$, dok je cijena pizze ostala 10$, potroa sada
moe razmijeniti pizzu za 10 umjesto za 5 boca Pepsija. Kao rezultat toga, novo proraunsko
ogranienje je strmije.
2.2.

Uinci dohotka i supstitucije

Uinak promjene cijene dobra na potronju moe se raslaniti na dva uinka: uinak dohotka i
uinak supstitucije. Kako bismo vidjeli ta su zapravo ova dva uinka, razmotrimo kako bi
na potroa mogao reagovati kada shvati da je cijena Pepsija pala. Mogao bi razmiljati na
slijedee naine:

Odline vijesti! Sada kada je Pepsi jeftiniji, moj dohodak ima veu kupovnu mo. Ja
sam ustvari bogatiji nego to sam bio. Budui da sam bogatiji, mogu kupiti vie
Pepsija i vie pizze. ( efekat dohotka)
Sada kada je cijena Pepsija pala, dobivam vie boca Pepsija za svaku pizzu koje se
odreknem. Budui da je pizza sada relativno skuplja, trebao bih kupiti manje pizze i
vie Pepsija. (efekat supstitucije)13
Slika 8. Promjene cijene

Izvor: Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.

Poroa svakako kupuje vie Pepsija, budui i da uinak dohotka i uinak supstitucije djeluje
tako da poveava kupovinu Pepsija. Ali nejasno je hoe li potroa kupiti vie pizze, obzirom
da uinci dohotka i supstitucije djeluju u razliitim smjerovima.
Uinke dohotka i supstitucije moemo tumaiti koritenjem krivulja indiferencije. Uinak
dohotka je promjena u potonji koja je rezultat seljenja na viu krivulju indiferencije.
Uinak supstitucije je promjena u potronji koja rezultira iz odabira razliitih taki na istoj
krivulji indiferencije sa drugaijim graninim stopama supstitucije.
13 Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.
14

3. Primjer iz prakse
Udruenje graana INFOHOUSE je neprofitna organizacija uspostavljena s ciljem jaana i
promocije informacijskih obrazovanoh drutva i ljudskih prava. Osnovani su u septembru
2003. godine i do sada su:
organizirali i realizirali 101 trening u 33 grada putem kojih smo obuili 1234 uesnika
iz oblasti Nauka, tehnologija i ljudska prava, Izgradnja kapaciteta, Projekt
menadment, Komunikacijske vjetine, Odnos s medijima i javnou, Poslovne
vjetine...
15

Izvrili vie desetina usluga konsaltinga i organiziranja dogaaja za organizacije UG

Narko Ne, Fondacija Mozaik, Baumit d.o.o. , Univerzitet u Gothenburgu ...
vie desetina usluga konsaltinga i organiziranja dogaaja za organizacije UNICEF,
USAID JSDP II, UG Narko Ne, Fondacija Mozaik, Baumit d.o.o. , Univerzitet u
Gothenburgu ...14

Implementirali projekte:
"101 razlog zato glasati",
"Trai se- informacija",
"Prolaz",
"Jutarnji biliotekar".
Volontiraj kreditiraj (2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., i 2014.
godine)
Sproveli istraivanja:
"Monitoring medija o praenju predizborne kampanje",
"Mogu li nevladine organizacije promijeniti neto u BiH? Studija sluaja nevladinih
organizacija u BiH u predizbornom i izbornom procesu u 2006. godini",
"Nevidljivi ljudi na niijoj zemlji".
Njihov rad je zasnovan na:
aktivnom ukljuivanju graanstva i organizacija u proces izgradnje informacijskog
drutva,
razvoju svijesti o vanosti informacije kao sredstvu ostvarenja demokratskih prava i
obaveza
i izgradnji kapaciteta mladih i organizacija.
Sa organizacijama i pojedincima saraju putem:
treninga i konsaltinga iz oblasti odnosa sa javnou i medijima, informacijskokomunikacijskih tehnologija i menadmenta organizacije
provoenjem projekata iz oblasti ICT-ja, aktivizma i obrazovanja mladih
objavljivanjem naih istraivakih radova
organizacije dogaaja (seminari, konferencije..)
UG Infohouse je lanica Balkanske mree za Ljudska prava i neformalne koalicije Pgassokvalitet nvo-a.
Njihova vizija je: Informacija je kisik demokratije, dok misiju sprovode kroz obuku,
neformalno obarzovanje, istraivanje, savjetovanje, odnose s javnou i medijima, protok
informacija - odnosno promoviu informaciju kao kisik demokratije u civilnom sektoru.15
Svojim vrijednostima smatraju slijedee stavke:

- Sloboda miljenja
Sloboda protoka informacija

14 http://infohouse.ba/#
15 http://infohouse.ba/#
16

Pozitivan pristup
Ravnopravnost
Humanost
Profesionalan pristup prema svim zaposlenim
elja za demokratskim promjenama u drutvu
Timski rad
Inovativnost
Koristan doprinos drutvu

U toku mjeseca mart juni realizuju projekat POMAK Profesionalna orijentacija mladih
aktivista na podruju Federacije Bosne i Hercegovine. Za primjer iz prakse uzet emo njihovo
budetsko ogranienje koje imaju za realizovati projekat u gradu Visoko.
Tabela 3. Budet za projekat POMAK Profesionalna orijentacija mladih aktivista

Izvor: http://trikorakadoposla.ba/
Naime, trokovi koji su predvieni projektom su slijedei:
Trokovi plate projekekt koordinatora
Trokovi plate strunog saradnika za proces analize DAT testova
Trokovi mobitela
Trokovi faxa
Trokovi printanja
Trokovi spavanja
Trokovi prevoza
17

Trokovi osvjeenja za uesnike radionica.16

Njihov budet iznosi 4552,00 KM. Ukoliko ne potuju svoje budetsko ogranienje, nee
imati odakle da namire iznos dodatnih sredstava. Takoer, ukoliko se projekcijama budeta za
mjesec po mjesec, doe do toga da na neku stavku potroe manje nego planirano, onda e da
poveaju neku drugu stavku, kako bih dostigli svoje budetsko ogranienje i ostvarili ukupni
korisnost.
3.1.

Stav studenta prema prikazanom primjeru

Na prikazanom primjeru smo vidjeli koliko je bitna stavka budet, kako za pojdinca tako i za
organizacije/preduzea. Naime, kako se i vidi budetsko ogranienje je egzogena varijabla i
na nju se ne moe uticati.
Novac koji smo prethodno odredili ne moe se mijenjati i zato je neophodno da dobro
napravimo projekciju budeta, informiemo se o cijenama, koliinama kao i o tome ta nam je
sve neophodno.
Naime, trokovi koji su predvieni projektom su slijedei:
Trokovi plate projekekt koordinatora
Trokovi plate strunog saradnika za proces analize DAT testova
Trokovi mobitela
Trokovi faxa
Trokovi printanja
Trokovi spavanja
Trokovi prevoza
Trokovi osvjeenja za uesnike radionica.
I po tanom broju jedinica, odnosno koliinama i kao takvi se ne mogu mijenjati. Naravno
mogue je raditi preliv ukoliko se u meuvremenu negdje promijenila cijena, ali da to nije
jako velika oscilacija.
Mi kao studenti Ekonomije, smatramo da je budet kao i budetsko ogranienje jako bitno za
kompanije ali i pojedinca i da samo pravim planiranje i informisanjem o stanju na tritu
cijena moe se doi do postizanja najvieg zadovoljstva sa datom koliinom novca.

ZAKLJUAK
Budetska crta predstavlja mogue kombinacije dobara koje potroa moe kupiti uz njegov
zadan dohodak i cijene dobara. Nagib budetskog ogranienja jednak je relativnoj cijeni
dobra. Kao to smo vidjeli na pojednostavljenom primjeru, ne posotji mogunost tednje, pa
potroa cio svoj dohodak troi na dobra koja mu daju odreeno zadovoljstvo.
16 http://trikorakadoposla.ba
18

Potroa optimizira odabiranjem take na svom budetskom ogranienju koja lei na najvioj
krivulji indiferencije, dakle, zadovoljstvo je maksimalno kada je granina stopa supstitucije
izmeu dva dobra jednaka omjeru cijena tih dobara. U toj taki nagib krivulje indiferencije
(granina stopa supstisucije) jednak je nagibu budetskog ogranienja (relativna cijena
dobara).
Kada cijena nekog dobra pada, uticaj na potroaev izbor se moe ralaniti na utaicaj
dohotka i uinak supstitucije. Teorija potroaevog izbora se moe primjeniti u mnogim
situacijama. Ona moe objasniti zato krivulja potranje moe potencijalno imati pozitivan
nagib, zato vie nadnice mogu ili poveati ili smanjiti koliinu ponuenog rada.
Kao to smo prikazali u radu, budetsko ogranienje je jako bitno za potroaa i ono se uzima
kao egzogena varijabla, jer potroa na nju ne moe uticati.

LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Dafi Z., Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2012.

Hodi K., Uvod u ekonomiju; Penn; Tuzla, 2005.
Koutsoyiannis A., Moderna mikroekonomika, MATE; Zagreb,1998.
Mankiw, G. N., Osnove ekonomije, Mate d.o.o., 2006.
Pindyck R.S.,Rubinfeld D.L.: Mikroekonomija, Mate, Zagreb 2005
Sammuelson, P.,A., Nordhaus, W.: Ekonomija, "Mate", Zagreb, 2000.
19

7. URL.=.http://oliver.efpu.hr/~mskare/predavanja/poglavlje5/poglavlje5.htm (8. Aprila

2014.)
8. URL1=.http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/1_godina/mikroek/mikroekonomij
a_05.pdf (7. aprila 2014.)
9. URL.=.http://poslekon.blogspot.com/2013/7/32-budzetsko-ogranicenje.html (8. aprila
2014.)
10. URL = http://trikorakadoposla.ba/ (8. aprila 2014.)

20