Professional Documents
Culture Documents
Rimsko Pravo SKRIPTA PDF
Rimsko Pravo SKRIPTA PDF
Rimsko Pravo SKRIPTA PDF
- slobodno stanovnitvo:
1) PATRICIJI vladajua skupina koja je imala sva politika i graanska prava povoljniji ekonomski
poloaj jer imaju zemlju i robove. S vremenom postaju NASLJEDNA ARISTOKRACIJA.
2) PLEBEJCI siromaan sloj s ogranienim politikim i graenskim pravima imaju
COMMERCIUM sposobnost sklapanja pravnih poslova po rim.civilnom pravu, ali nemaju
CONUBIUM pravo da djeca iz braka s Rimljankama budu Rimski graani tj. nemaju pravo
sklapanja valjanog rimskog braka. 287.g. s Lex Hortensia zakljuci plebejskih skuptina
(plebiscita) postaju obvezni za cijeli narod.
3) KLIJENTI nasljedni odnos zavisnosti prema pojedinim patricijima (PATRONUS)
- neslobodno stanovnitvo:
ROBOVI imaju pravo na neku vrstu samostalne imovine PECULIUM
-
Oko 650.g.pr.Kr. latinsko naselje na breuljku Palatin s lijeve strane Tibera se oruanom intervencijom
Etruana spaja sa sabinskim naseljima (sa Eskvilina i Kvirinala) u opinu i grad-dravu RIM
Nazivi koji se odnose na drutveno i dravno ureenje Rima mjeaju rijei etruanskog i latinskog
porijekla.
- URBS grad sredite drave stanovnitvo je podlijeljeno u 30 kurija (po 10 gensova, po 10 familija)
- RIM kao antika opina, grad-drava:
a)
vlasnitvo je: DRAVNO (opinsko, javno AGER PUBLICUS) i PRIVATNO (njezin vlasnik
moe biti samo lan opine)
2) PUKI TRIBUNI TRIBUNI PLEBIS - (uv. 494.g.p.K.) zatita plebejaca pred patricijskim
magistratima imali su pravo VETA zabrana na odluku patricijskog magistrata.
3) SENAT - 300 lanova (zajedno patriciji i plebejci) stalni organ
4) COMITIA CENTURIATA centurijske skuptine najvaniji organ odluivanja (1 razred i equites
imaju veinu od 93 glasova, a ostali imaju 90)
5) COMITIA TRIBUTA tributska skuptina bira nie magistrate i donosi zakone
- SERVIJEV USTAV podjela rimskog naroda na 5 RAZREDA (prema imovinskom stanju) i na 193
centurije ispred 1 razreda nalazi se 18 centurija vitezova konjanika (EQUITES).
- Podjela rimskog naroda na ZEMLJINE TRIBUSE (po posjedovanju zemljita) 4 gradska i 31 seoski
IZVORI PRAVA
-
Iz razdoblja kraljevstva izvor prava obiaj. Pravo nije bilo odvojeno od vjerskih naela (FAS).
uvari zakona i njegovi tumai bili su sveenici.
Iz razdoblja republike:
ZAKONIK XII. PLOA LEGES DUODECIM TABULARUM
-
449.g.pr.Kr.
razlozi donoenja: politika borba patricija i plebejaca u kojoj su plebejci traili da se javno objave
pravna pravila osobito ona vezana uz civilni postupak.
Zakonik sadri primitivna naela poput TALIONA (oko za oko zub za zub) ali i napredna
STRANAKU AUTONOMIJU (mogunost stanaka da ugovore to hoe, a to nije u suprotnosti sa
pravom, javnim poretkom i moralom)
DJELATNOST PRAVNIKA
- Najvaniji izvor klasinog prava
- DIGESTA spisi klasinih pravnika
- pomaganja pravnika strankama:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Literarna djelatnost:
1) KOMENTARI civilnog prava (iuris civilis) edikata (ad edictum)
2) KAZUISTIKA LITERATURA rjeavanje konkretnih sluajeva iz prakse
a)
RESPONSA
b) QUESTIONES
c)
EPISTULAE
d) DIGESTA
3) UDBENICI: INSTITUTIONES (Gaj) uvod u pravnu nauku
4) MONOGRAFIJE
- pravnici:
1.st.pr.Kr.
1.st.
2.st.
3.st.
INTERPRETATIO
- tumaenje kojim se bavio poseban kolegij sveenika PONTIFICIES, a tek je naknadno objavljeno:
-
REGULE:
SI IN IUS VOCAT ITO, NI IT ANTESTAMINO Ako netko nekoga pozove na sud i taj nee ii, to treba
posvjedoiti.
CUM NEXUM FACIAT MANCIPIUMQUE UTI LINQUA NUNCUPASSIT ITA IUS ESTO Kada se
zakljuuje nexum i mancipacija, kako jezik izrekne, tako neka bude pravo.
UTI LEGASIT SUPER PECUNIAE TUTELAUAE SUAE REI, ITA IUS ESTO Kako odredi prema svojoj
slobodnoj volji o imovini, tako neka bude pravo.
OSOBNO STATUSNO PRAVO
- PRAVNI SUBJEKT osoba koja moe biti nosioc prava i dunosti
a)
FIZIKE OSOBE
-
zaeto dijete NASCITURUS nije subjekt prava, ali REGULA: NASCITURUS PRO IAM NATO
HABETUR QUOTIENS DE COMMODIS EIUS AGITUR Zaetak se dri roenim, ukoliko se radi o
njegovim pravima.
- pravna sposobnost fizike osobe prestaje smru te gubitkom statusa slobodna ovjeka
- razlikujemo 3 statusa:
1) STATUS LIBERTATIS (razlika izmeu slobodne osobe i roba)
2) STATUS CIVITATIS (razlika izmeu Rimljanina i peregrina osobe bez rim.gr.prava)
3) STATUS FAMILAE (razlika izmeu osoba koje su na elu obitelji PATER FAMILIAS /SUI
IURIS/ i osoba koje su u vlasti ALIENI IURIS /SUI)
Puni pravni subjektivitet imaju osobe koje su slobodne, imaju rimsko graanstvo i na elu su obitelji.
- promjena statusa CAPITIS DEMINUNTIO
1) C.D. MAXIMA (gubitak slobode)
2) C.D. MEDIA (gubitak svojstva rimskog graanina)
3) C.D. MINIMA (gubitak poloaja u obitelji)
-
PRAVNA SPOSOBNOST sposobnost subjekta prava da u okvirima svog statusa bude nosioc
odreenih prava i dunosti
DJELATNA SPOSOBNOST sposobnost subjekta prava da svojim djelima proizvodi pravne uinke
a)
ogranienja PRAVNE SPOSOBNOSTI: klasna i socijalna pripadnost pojedinca, njegov spol, vjera, te
sluajevi umanjenja graanske asti:
a)
IMPUBERES (nedorasli)
a)
moraju
imati
suglsnost
osobe IN MANCIPIO
d) robovi
a, b, c, d ine SUI osobe u vlasti
PATER FAMILIAS ima pravo nad ivotom i smru SUI-a VITAE NECISQUE POTESTAS
- imovina u porodinom vlasnitvu ine ju osobe i imovina(stvari, prava)
PATRIA POTESTAS
1) pravo odluivanja o ivotu i smrti lanova obitelji IUS VITAE NECISQUE
2) pravo prodaje djece IUS VENDENDI
3) pravo traenja izruenja podreene djece od treih koji su ih drali IUS VINDICANDI
4) pristanak na sklapanje braka
5) odluka o izboru zvanja i zanimanja
6) pitanje emancipacije
REGULA: PATER VERO IS EST QUEM NUPTIAE DEMONSTRANT Predmnijeva se da je mu otac
djeteta.
- pod oinsku vlast ulazila su djeca roenjem ali i naknadno, odreenim pravnim poslovima:
a)
ADROGATIO stariji oblik usvojenja mukarca SUI IURIS koji je izgubivi taj status,
zajedno s ostalim lanovima svoje porodice i imovinom potpadao pod oinsku vlast
adroganta. Adrogacija se obavljala pred COMITIA CURIATA (predsjedao je pontifex
maximus), a kasnije pred 30 liktora careva dozvola (za Dioklecijana)
b) ADOPTIO oblik posinjenja osobe ALIENI IURIS ime se ne mijenja njen status, a nema
ni prijenosa imovine.
smrt pater familias (ime njegovi sinovi postaju osobe SUI IURIS kao i supruga iz MANUS
braka koja potpada pod tutorstvo)
- u sluaju smrti pater familias, SUI (osobe u vlasti) stupaj u zajednicu pod imenom CONSORTIUM pod
silom zakona (EX LEGE), te pravni posao svakog lana ima puni pravni uinak.
BRAK
- bitna su dva elementa;
1) faktina zajednica ivota mukarca i ene (objektivni element)
2) trajna namjera branih drugova da ive kao mu i ena AFFECTIO MARITALIS (subjektivni
element)
CONCUBINATUS konkubinat trajna zajednica ivota slobodnih osoba razliita spola, ali bez affectio
maritalis
CONTUBERNIUM kontubernij trajna zajednica ivota izmeu robova ili izmeu slobodne osobe i roba
- oblici braka s obzirom na MANUS:
a)
brak CUM MANU ena ulazi u agnatsku porodicu svojega mua potpada pod njegovu vlast
i time raskida agnatsku vezu sa svojom prirodnom porodicom.
b) Brak SINE MANU ena ostaje i dalje vezana za svoju prirodnu porodicu
Rimski brak je bio drutvena injenica a ne civilnopravni odnos.
- oblici prijenosa vlasti nad enom (oblici sklapanja braka):
a)
USUS nakon godine dana zajednikog ivota, ena bi potpala pod muevu vlast (dosjelost
vlasti nad enom). Ako je enina agnatska obitelj eljela sprijeiti prijelaz vlasti, ona je svake
godine morala boraviti 3 dana izvan mueve kue.
POLOAJ ENE
a)
b) nemaju IUS SUFFRAGI ne moe sudjelovati u radu narodnih skuptina, tj. glasati, niti IUS
HONORUM ne mogu obnaati dunost magistrature
c)
d) civilnopravne poslove (ako je SUI IURIS) moe obavljati samo uz suglasnost tutora
8
STVARNO PRAVO
- VLASNITVO (DOMINIUM, PROPRIETAS) daje ovlateniku najpunija i iskljuiva prava koritenja i
raspolaganja stvarima (potpuna i iskljuiva pravna vlast na tjelesnoj stvari). Djeluje prema svima ERGA
OMNES
- STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI (IURA IN RE ALIENA) daju ovlateniku samo ogranien
opseg prava iskljuujui pravo raspolaganja.
VLASNITVO
KVIRITSKO VLASNITVO
DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM potpuni (apsolutni) oblik vlasnitva nad stvarima koji se prenosi
sormalistikim pravnim poslovima: MANCIPATIO i IN IURE CESSIO
BONITARNO VLASNITVO
relativni oblik vlasnitva koji se prenosi neformalno - TRADICIJOM. Protekom vremena dosjelosti prelazi
u kviritsko vlasnitvo. Osigurava ga pretor.
REGULE:
QUI IURE SUO UTITUR NEMINEM LAEDIT Tko se slui svojim pravom nikoga ne oteuje.
NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET Nitko na drugoga ne
moe prenijeti vie prava nego to ih sam ima.
Podjela stvari:
a)
RES MANCIPI stvari koje su se mogle prenositi na drugoga samo formalistikim i sveanim
pravnim poslovima mancipacijom i in iure cessiom. To su:
- italska zemljita (nekad ager romanus)
- robovi, volovi, konji, mazge, magarci
- 4 stare poljske slunosti (iter, via, actus, aquaeductus)
b) RES NEC MANCIPI ostale stvari nad kojim se vlasnitvo prenosi neformalno predajom, iz
rike u ruku TRADITIO
Stjecanje vlasnitva:
1) ORIGINARNO pravo se stjee samostalno bez obzira na pravo prethodnika
USUCAPIO dosjelost stjecanje vlasnitva neprekinutim posjedovanjem stvari u
vrmenskom trajanju odreenim zakonom.
2) DERIVATIVNO pravo vlasnitva izvodi se iz prava njegova prethodnika
(AUCTOR):
-
d) za NEXUM
- APSTRAKTNI pravni posao, ne vidi se razlog (CAUSA, IUSTUS TITULUS). Sklapa se pomou bakra i
mjedene vage (GESTA PER AES ET LIBRAM)
- uz prisustvo 5 svjedoka (punoljetnih rimskih graana) i ovjeka koji dri vagu (LIBRIPENS), stjecatelj dri
stvar i govori: (primjer za stjecanje roba vidi se po ovome HOMINEM):
HUNC EGO HOMINEM EX IURE QUIRITIUM MEUM ESSE AIO ISQUAE MIHI
EMPTUS ESTO HOC AERATE AENEAQUE LIBRA Tvrdim da je ovaj rob(ovjek) moj
po kviritskom pravu, stoga neka mi bude predan bakrom i mjedenom vagom.
Pri emu udara bakrom po vagi i daje ga prethodnom vlasniku.
- ako prethodnik nije vlasnik: stjee se relativno vlasnitvo (obranjivo protiv svih osim protiv pravog
kviritskog vl., te nakon 1 god. (za pokretnine), odnosno 2. god. (za nekretnine) se postaje kviritskim
vlasnikom.
formalistiki, apstraktni, jednostrani pravni posao starog civilnog prava koji slui za prijenos vlasnitva
nad res mancipi.
IN IURE CESSIO
- APSTRAKTAN i FORMALISTIKI pravni posao starog civilnog prava
- prenoenje civilnog vlasnitva koje se moglo obaviti samo uz prisustvo MAGISTRATA.
- vlasnitvo se prenosi nad stvarima RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI
10
u klasino doba preteni, a po Justinijanu jedini derivativni nain stjecanja vlasnitva koji se temelji na
sporazumu stranaka
kod RES NEC MANCIPI moe se prenijeti KVIRITSKO vlasnitvo, a kod RES MANCIPI dovodi samo
do prijenosa posjeda BONITARNO VLASNITVO, koje se protekom UZUKAPIONOG ROKA moe
pretvoriti u KVIRITSKO vlasnitvo.
11
nasljedni redovi;
prije Zakonika XII. ploa:
odraz slobodne volje ostavitelja koju je mogao sve do svoje smrti mjenjati ili ukinuti
vrste:
1) TESTAMENTUM COMITIIS CALATIS oporuka predstavljena pred kurijatskim narodnim
skuptinama koje saziva i kojima predsijeda PONTIFEX MAXIMUS
2) TESTAMENTUM IN PRONICTU izvanredni oblik oporuke sastavljen u ratu
- najstarija oporuka imala je adopcijski karakter (slina kasnijoj adrogaciji)
teorije o oporuci Bonfante Arangio/Ruiz (v. Boras-Margeti, Rimsko pravo, str. 32-33)
REGULE:
LEX SPECIALIS DROGAT LEGI GENERALI Poseban zakon ukida opi.
DURA LEX, SED LEX Otar zakon, no zakon.
DA MIHI FACTUM, DABO TIBI IUS Daj mi injenice, dat u ti pravo.
IURA NOVIT CURIA Sud poznaje pravo
OBVEZNO PRAVO
- pod pojmom obveze OBLIGATIO (mno. OBLIGATIONES) podrazumjeva se pravni odnos na osnovi
kojeg je netko duan ispuniti odreenu inidbu drugoj strani koja je pak ovlatena traiti ispunjenje te
inidbe.
o
CREDITOR vjerovnik
DEBITOR dunik
DEBITUM dug
12
Jedna strana predaje drugoj na ISKORITAVANJE (ne u vlasnitvo) NOVAC ili neku drugu
ZAMJENJIVU stvar (npr. ito), a druga stana se obvezuje vratiti primljeno u odreenom roku, te stavlja
na raspolaganje svoju radnu snagu
Stari oblik zajma MUTUUM predavanje u vlasnitvo uz naknadu (EX MEO TUM FIT od mojega
postaje tvoje)
Posljedica neispunjenja obveze bila je za dunika osobito teka potpadao bi pod vlast vjerovnika
STIPULATIO
- FORMALISTIKI, APSTRAKTNI, OBVEZNOPRAVNI POSAO koji nastaje pitanjem i sukladnim
odgovorom.
-
protupravna djela na osnovi kojih zbog povreda pravno zatienih dobara nastaju odreene posljedice
neovisno o volji poinitelja
o
- DELICTA PUBLICA tea djela (CRIMINA) drava progoni i kanjava javnom kaznom u posebnom
javnom krivinom postupku bez obzira na stav ili eventualni prijedlog oteenoga.
- HOMMICIDIUM (ubojstvo) i PARRICIDIUM (ubojstvo oca obitelji)
- ubojstvo oduzimanje tueg ivota koje je svjesno i namjerno
- za nehotino rtvovalo se ovna
- za hotimino osveta, ukoliko nije dolo do nagodbe
- vaan je subjektivni element
13
- DELICTA PRIVATA delikti koje je progonio oteeni pojedinac u civilnom postupku, a izreena kazna
ide u korist oteenoga.
1) FURTUM (kraa) - oduzimanje stvari u najirem smislu:
-
za sva ostala protupravna oteenja tuih stvari kazna u vrijednosti koju je stvar
imala u najbliih 30 dana
REGULE:
NULLA POENA SINE LEGE, NULLUM CRIMEN SINE LEGE Nema kazne bez zakona, nema
kaznenog djela bez zakona.
NOXA CAPUT SEQUITUR teta slijedi glavu. (ako delikt poini osoba u vlasti; odgovara osoba u
ijoj je vlasti u vrijeme podizanja tube, a ne u vrijeme izvrenja delikta)
3) INIURIA (tjelesna povreda) unitenje tjelesnog organa kanjava se po TALIONSKOM
NAELU
-
za slomljenu kost: 300 asa (slobodan ovjek) i 150 asa (za roba)
3) SENATUS CONSULTA (senatska miljenja) u biti propisi koje preko senata (prividno) donosi
sam car ORATIONES (opeobvezni propisi) govori to ih je pred senatom izgovarao carev
izaslanik
4) CONSTITUTIONES PRINCIPUM (carske konstitucije) narod je putem LEX DE IMPERIO sve
ovlasti (pa i zakonodavne) prenio na vladara
a)
EDICTA
b) MANDATA
c)
DECRETA
d) RESCRIPTA
CODEX zbirke carsckih konstitucija
IUS CIVILE proizlazi iz zakona, plebiscita, miljenja senata, carskih odluka i autoriteta pravnih strunjaka
IUS HONORARIUM skup pravnih normi to su ih PRETORI (kao pravosudni magistrati) i KURULSKI
EDILI (kao magistrati nadleni za trne poslove) stvarali radi primjene,
popunjavanja i mijenjanja postojeeg IUS CIVILE u suglasju s naelom
pravednosti AEQUITAS.
EDICTUM TRALATICUM dio edikta prethodnoh pretora koji je novi unosio u
svoga. 130.g. EDICTUM PERPETUUM vjeiti (trajni) edikt
REGULE:
FIAT IUSTITIA PEREAT MUNDUS Neka se ostvari pravda, makar propao svijet
CASUM SENTIT DOMINUS Vlasnik snosi sluaj
PRAVNE OSOBE
- pravni subjekt koji nije fizika osoba socijalne institucije
1) UNIVERSITATES PERSONARUM korporacije (udruenje fizikih osoba)
2) UNIVERSITATES RERUM zaklade (udruenje imovine)
KORPORACIJE (javnog prava):
1) S.P.Q.R. - RIMSKA DRAVA Rimljani svoju dravu smatraju kao imovinsko pravni
subjekt na koji se primjenjuju odredbe javnog prava, te kao zajednicu rimskih graana
PUPULUS ROMANUS
2) AERARIUM imovina rimske drave:
a)
15
Slobodni stanovnici koji ive izvan granica rimske drave HOSTES BARBARI
PEREGRINI
- slobodni stanovnici rimske drave koji nemaju rimsko graansko pravo
-
po IUS CIVILE nemaju nikakva prava, ali se u poslovne odnose s Rimljanima mogu uputati po
naelima IUS GENTIUM
o
LATINI
1) LATINI PRISCI (LATINI VENTERES) stanovnici latinskih opina u blizini Rima. Imaju IUS
COMMERCII i IUS CONUBII
2) LATINI COLONIARI stanovnici latinskih opina i siromani rimski graani koji ive u
kolonijama imaju IUS COMMERCII
3) LATINI IUNIANI osloboenici na neformalan nain. ive kao slobodni, a umiru kao robovi
pretor ih titi u njihovoj faktinoj slobodi, ali njihova imovina nakon smrti ne prelazi na nasljednike,
ve se vraa gospodaru.
CONSTITUTIO ANTONIANA DE CIVITATE 212.g. edikt cara CARACALLE svim slobodnim
stanovnicima rimske drave dodjeljuje se rimsko graansko pravo (najvjerojatnije bez PEREGRINI
DEDITICII)
REGULE:
RES EXCIPIENDO FIT ACTOR Tueni postaje tuiteljem snagom prigovora.
NEGATIVA NON PROBANTUR Ono to se nijee ne treba dokazivati.
TESTIS UNUS, TESTIS NULLUS Jedan svjedok kao nijedan.
16
STATUS LIBERTATIS
ROPSTVO
ROB osoba koja nije pravni subjekt, ali moe stjecati za svog gospodara.
naini postanka:
1) roenjem od majke ropkinje
2) sluaj zarobljavanja neprijatelja
3) po kazni
civilni naini osloboenja MANUMISSIO:
1) M. VINDICTA pred magistratom
2) M. CENSU upis u knjigu graanstva
3) M. TESTAMENTARIA oporuno oslobaanje
neformalni naini oslobaanja:
1) INTER AMICOS meu prijateljima
2) PER EPISTULAM u obliku pisma
3) PER MENSAM za stolom, pri objedu
4) IN ECCLESIA u crkvi
- za civilno pravo rob je odgovoran (za delikt), ali ga se moe tuiti tek po osloboenju
- poslovna sposobnost robova: robova obveza djeluje kao naturalna OBLIGATIO NATURALIS obveza
koja se moe ispuniti, ali se ne moe s uspjehom utuiti.
-
PECULIUM odreena imovina koju rob moe posjedovati, te s njom platiti svoje osloboenje
Vjerovnik tubu moe usmjeriti protiv imaoca vlasti (oca obitelji), a ne protiv osobe u vlasti (s kojom je
eventualno sklopio ugovor) ACTIONES ADIECTICIAE QUALITATIS:
1) ACTIO DE PECULIO gospodar na tubu odgovara do visine
pekulija
2) ACTIO DE IN REM VERSO gospodar odgovara do visine koristi
koja je ula u njegovu imovinu
17
STATUS FAMILIAE
SIN (dijete u vlasti) ne moe biti nosioc imovinskih prava (sve stjee za oca obitelji)
1) PECULIUM CASTRENSE imovina koju sin stjee u vojsci i kojom slobodno raspolae
2) PECULIUM QUASICASTRENSE imovina steena slobodnim aktivnostima (radom)
3) BONA ADVENTICIA imovina dobivena na poklon (od Justinijana)
STARATELJSTVO
TUTELA (tutorstvo)
TUTOR upravitelj tienikove (PUPILOVE) imovine
-
u starije doba djeluje u vlastito ime posao vri u vlastitom interesu svojim djelovanjem ne
obvezuje pupila
Vrste:
1) TUTELA IMPUBERUM - nad nedoraslima muke osobe sui iuris
a)
ena naputa svoju prirodnu, agnatsku porodicu, nestaje PATRIA POTESTAS njena
oca ili djeda nad njom, te potpada pod oinsku vlast svoga mua ili njegovog oca.
d) Sva njezina imovina pripada muu (odnosno osobi PATRI FAMILIAS nove obitelji)
19
NUNI uvijet (npr. ako /netko/ umre) sigurno e takva okolnost nastupiti pa ima uinak
roka
b) NEPRAVI uvijet (npr. ako je juer padala kia) ako se uvjetovana okolnost ve dogodila,
to je zapravo bezuvjetan pravni posao
c)
BESMISLENI uvijeti
- vrste uvijeta:
1) a) SUSPENZIVNI (ODGODNI) odgaaju postanak i uinak pravnog posla
b) REZOLUTIVNI (RASKIDNI) posao se ukida nastupom uvijeta
2) a) AFIRMATIVNI uvijet (okolnost) se ispunila
b) NEGATIVNI uvijet je ispunjen kada postane sigurno da ne moe doi do promjene koja je
bila uvjetovana
21
DIES INCERTUS AN CERTUS QUANDO (ne zna se hoeli poeti tei, ali se zna kada bi
to trebalo biti npr. neija punoljetnost)
d) DIES INCERTUS AN INCERTUS QUANDO (ne zna se hoe li poeti tei niti kada bi to
trebalo biti npr. neije diplomiranje)
REGULE:
DIES INTERPELLAT PRO HOMINE Rok opominje umjesto ovjeka.
DIES A QUO NON COMPUTATUR IN TERMINO Poetni dan se ne rauna u rok.
DIES INCERTUS PRO CONDICIONE HABETUR Neizvjesni rok dri se uvijetom.
MODUS (namet)
- uzgredna odredba kojom se u pravnom poslu ograniava ovlatenika
- dodaje se samo lukrativnim (besplatnim) pravnim poslovima
- sili, ali ne odgaa uinak pravnog posla
22
VOLJA
- sredinji element pravnog posla bez odgovarajue izjave volje pravni posao ne moe nastati
- pravni poslovi s obzirom na oitovanje volje:
a)
KONKLUDENTNIM
RADNJAMA
UTNJA se ne moe smatrati pristajanjem na
ponudu (problematino)
REGULE:
QUI TACET CONSESTIRE VIDETUR Tko uti, priznaje. (probl.)
NEMO INVITUS AGERE COGITUR Nikoga se ne moe siliti na djelovanje protiv njegove volje.
(osobito vano u oporukama)
- Ako je za neki pravni posao propisana pisana forma kao bitni element valjanosti tog pravnog posla, isprava
se naziva DISPOZITIVNA (npr. pretorska oporuka), a ako se radilo o neformalnom pravnom poslu, isprava
e sluiti samo za dokazivanje DOKAZNA
1) TESTATIO isprave stilizirane u 3. licu
2) CHIROGRAPHUM isprave stilizirane u 1. licu (u doba principata ih je sastavljao pisar koji se
time bavio kao obrtnik TABELLIO)
REGULE:
AD PROBATIONEM Radi dokazivanja (pravnog posla).
AD SOLLEMNITATEM Radi valjanosti (pravnog posla).
NESKLAD VOLJE I OITOVANJA VOLJE
1) SVIJESNI
A) RESERVATIO MENTALIS (mentalna rezervacija) dojam da se neki pravni posao eli
sklopiti, a ustvari ne eli (ako je sklopljen - pravni posao je valjan)
B) Pravni posao sklopljen U ALI ILI NA POZORNICI nije valjan
C) SIMULACIJA stranke sklapaju ili poduzimaju pravni posao samo prividno (jer ga ne ele, ali
kod treih ele stvoriti dojam da je tak posao sklopljen)
23
2) NESVJESNI
A) ERROR (zabluda) neispravna predodba o injenici bitnoj za pravni posao.
1) E. ESSENTIALIS bitna zabluda ima utjecaj na valjanost pravnog posla
2) E. IN CORPORE zabluda o stvari nevaljan pravni posao
3) E. IN SUBSTANTIA zabluda o tvari nevaljan pravni posao
4) E. IN NEGOTIO zabluda o pravnom poslu
5) E. IN PERSONA zabluda o osobi
6) E. IN NOMINIS zabluda o imenu valjan pravni posao
7) E. IN MOTIVO zabluda o pobudi (utjecaj na valjanost u nasljednom pravu)
8) E. IN FACTI zabluda o injenicama nevaljan pravni posao
9) E. IN IURIS zabluda o pravu nema utjecaja na pravni posao (iznimke kod maloljetnika
i ena)
- Rimsko klasino pravo trai da zabluda bude neskrivljena.
REGULE:
IGNORANTIA FACTI EXCUSAT /NON NOCET Nepoznavanje injenica ispriava /ne teti.
IGNORANTIA IURIS NON EXCUSAT /NOCET Nepoznavanje prava ne ispriava /teti.
B) DISSENSUS (nesporazum) neslaganje oitovanja protustranaka koje misle da su se sloile, a
nisu NITAVAN PRAVNI POSAO
(Kod trgovine sa RES SACRAE, RES SANCTAE i RES RELIGIOSE RES EXTRA COMMERCIUM pravni posao je NITAVAN)
POBUDE
-zabluda u pobudi ne utjee na pravni posao (iznimka u nasljednom pravu; pravni posao je zbog zablude i
pobude nevaljan)
1) DOLUS MALUS (prijevara) zlonamjerno dovoenje drugoga u zabludu ili odravanje u
zabludi da bi se tako od njega izvukla neka protupravna imovinska korist.
- po starom civilnom pravu nema utjecaja na pravni posao, ali pretorsko pravo prui zatitu
putem:
a)
ACTIO DOLI tuba za naknadu izgubljenog (ide direktno protiv ugovora) u koju je
umetnuta ACTIO ARBITRARIA posebna klauzula po kojoj tueni moe izbijei
posljedice presude tako da prije presude izvri inidbu za koju je tuen naknada tete
je u jednostrukom iznosu.
24
2) VIS AC METUS (sila i strah) kojima je netko prisilio drugoga na sklapanje pravnog posla.
- po starom civilnom pravu ne ponitavaju pravni posao, ali pretor dozvoljava povrat u prijanje
stanje puem:
a)
ACTIO QUOD METUS CAUSA koja je ila unutar godinu dana na naknadu tete u
etverostrukoj vrijednosti nanijetog gubitka,
25
SERVITUTES (slunosti)
STVARI
1) a) TJELESNE (RES CORPORALES) one koje se mogu osjetilima utvrditi (dotai)
b) NETJELESNE (RES INCORPORALES) one koje se sastoje od prava (apstraktni pojam) do
njih se moe doi logikim zakljuivanjem
2) a) RES MANCIPI stvari koje se na drugoga prenose samo formalistikim, sveanim pravnim
aktima (mancipacija i in iure cessija):
- italska zemljita (nekad AGER ROMANUS)
- robovi, volovi, konji, mazge, magarci
-
etiri
stare
poljske
slunosti
(ITER,
VIA,
ACTUS
AQUAEDUCTUS)
b) RES NEC MANCIPI ostale stvari nad kojima je vlasnitvo prenoeno neformalno,
predajom iz ruke u ruku (tradicija)
3) a) RES IN PATRIMONIO sve stvari koje mogu biti predmet privatne imovine pojedinog
graanina
b) RES EXTRA PATRIMONIUM stvari koje u odreenom momentu nisu ukljuene u neiju
imovinu:
- RES DERELICTAE naputena stvar
- RES NULLIUS niija stvar
27
2.
5) a) POKRETNE (RES MOBILES) mogu se bez gubitka ili oteenja svojih bitnih svojstava
premjestiti s jednog na drugo mjesto
b) NEPOKRETNE (RES IMMOBILES) ne mogu se bez gubitka ili oteenja svojih bitnih
svojstava premjestiti s jednog na drugo mjesto
6) a) ZAMJENJIVE (RES QUAE NUMERO, PONDERE, MENSURAM CONSISTANT) stvari
koje su odreene brojem, mjerom, teinom (GENUS)
b) NEZAMJENJIVE odreene su individualno (SPECIES)
-ako zamjenjiva stvar propadne, dunik se ne oslobaa obveze
-ako nezamjenjiva stvar propadne, dunik se islobaa obveze zbog nemogunosti inidbe
REGULA: AD IMPOSSIBILA NEMO TENETUR Nitko nije obvezan na nemoguu inidbu.
7) a) RES QUAE USU CONSUMUNTUR stvari koje se troe jednokratnom upotrebom (npr. vino)
b) REQ QUAE USU NON CONSUMUNTUR stvari koje se ne troe jednokratnom upotrebom
(npr. prsten)
8) a) DJELJIVE (RES DIVISAE, DIVISIBILES) stvari koje se mogu rastaviti na vie djelova ili
pojedinanih stvari
28
29
-u klasino doba pretor je titio posjed posebnim hitnim pravnim sredstvima INTERDIKTI bez obzira na to
da li je posjednik imao pravo na posjed ili ne, tako se tite i osobe koje ne posjeduju za sebe, ve za nekog
drugog:
1) PREKARIST osoba koja je dobila stvar na besplatno koritenje do opoziva
2) SEKVESTAR osoba kojoj su stvar povjerile stranke na uvanje za vrijeme spora
3) ZALONI VJEROVNIK osoba koja dri stvar u zalogu do namirenja trabine
Oni su posjednici iako imaju samo CORPUS bez ANIMUSA, tzv. NATURALIS POSSESSIO
-vrste posjeda:
1) POSSESSIO NATURALIS obino, faktino dranje stvari (CORPUS) bez namjere da se
ona zadri za sebe (ANIMUS POSSIDENDI) danas se takvo dranje naziva DETENCIJA
detentori su one osobe koje stvar dre u tue ime obino na osnovi nekog obveznopravnog
posla ne uivaju posjedovnu zatitu.
2) POSSESSIO CIVILIS zasniva se na pravnom razlogu (EX IUSTA CAUSA, EX IUSTUS
TITULUS) dovodi do stjecanja vlasnitva TRADICIJOM i UZUKAPIJOM (dosjelou)
POSSESSIO AD USUCAPIONEM
3) POSSESSIO AD INTERDICTA posjed zatien pretorskim interdiktima koji sadri oba
bitna elementa: CORPUS i ANIMUS POSSIDENDI
- na interdiktnu zatitu svi imaju pravo:
a)
POSJEDNIK VLASNIK
4) a) POSSESSIO VITIOSA posjed steen nasilno (VI), potajno (CLAM), ili na zamolbu do
opoziva (PRECARIO)
b) POSSESSIO NON VITIOSA posjed kod kojeg nema gore navedenih nedostataka u
stjecanju
5) POSSESSIO IUSTA POSSESSIO INIUSTA
6) a) POSSESSIO BONAE FIDEI sluaj stjecanja posjeda od neovlatene osobe ako je
stjecatelj pri tome bio u oprostivoj zabludi (ne kad je u zabludu upao iz nepanje)
b) POSSESSIO MALAE FIDEI sluaj kada je stjecalac znao za nedostatke u pravima ili
ovlatenjima druge stranke ili je to mogao uz odgovarajuu panju, saznati.
30
- stjecanje posjeda:
1) ORIGINARNO
2) DERIVATIVNO posljedica dogovora novog posjednika s dotadanjim posjednikom:
A) TRADITIO (predaja):
a)
b) SIMBOLIKA
TRADICIJA
razliiti
posredni
naini
(npr.
31
-podjela INTERDIKATA;
1) INTERDICTA RETINENDAE POSSESSIONIS PROHIBITORNI interdikti slue za zatitu
posjeda od smetnji.
-uinci; zabrana daljnjeg smtanja, davanje garancija da do toga vie nee doi, eventualna
naknada tete.
-Upotreba im je ograniena na rok od 1 godine s time da se protek vremena ne rauna od dana
do dana, ve prema mogunosti stranke da trai pravnu zatitu od pretora TEMPUS UTILE
a)
32
VLASNITVO
-PLENA IN RE POTESTAS pravo koje djeluje na sve
-DOMINIUM, PROPRIETAS
stvarima
-vlasnika pravna ovlatenja;
1) USUS koritenje stvari na uobiajen nain
2) FRUCTUS ubiranje plodova od stvari
3) ABUSUS raspolaganje stvarju (pa i otuenje i unitenje najire i najvanije pravo vlasnika)
-u klasino doba postoji samo 1 tip vlasnitva dok su ostalo stvarna prava na tuoj stvari
-vlasnitvo zbir ovlatenja (USUS, FRUCTUS, ABUSUS)
-tipovi vlasnitva;
1) DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM KVIRITSKO VLASNITVO;
-moe ga imati samo rimski graanin SUI IURIS, te iznimno Latin ili peregrin s IUS COMMERCII
-nad svim pokretninama i italskim zemljitima (FUNDI ITALICI)
-prijenos vlasnitva se odvijao putem posebnog, formalistikog pravnog posla MANCIPATIO i IN
IURE CESSIO
-potpuni (apsolutni) prijenos vlasnitva
2) IN BONIS ESSE BONITARNO VLASNITVO;
-vlasnitvo po pretorskom pravu koje je pripadalo istim osobama i stvarima kao i kviritsko vl., a do
kojeg je dolo zbog nekog nedostatka prilikom prijenosa vlasnitva (neformalna predaja
TRADITIO za RES MANCIPI POSSESSIO CIVILIS dolazi samo do prijenosa posjeda)
-POSSESSIO AD USUCAPIONEM protekom vremena dosjelosti takvo bonitarno vlasnitvo
prelazi u kviritsko
-Sredstva zatite bonitarnog vlasnitva;
a)
EXCEPTIO prigovor usmjeren protiv kviritskog vlasnika koji vlasnikom tubom (REI
VINDICATIO) zahtjeva vraanje stvari
b) ACTIO stjecatelj moe traiti vraanje stvari od treega ako mu je taj oduzeo prije isteka
roka dosjelosti
- relativni oblik prijenosa vlasnitva
3) VLASNITVO NAD PROVINCIJALNIM ZEMLJITIMA
-provincijalna zemljita AGER PUBLICUS nema ni kviritskog ni bonitarnog vlasnitva
-pojedinci koji se njima slue godinje plaaju iznos novca:
a)
- prava korisnika:
a)
HABERE imati
b) POSSIDERE posjedovati
c)
4) PEREGRINSKO VLASNITVO
-prilikom ukljuivanja mnogih naroda u sastav rimske drave, sauvan je njihov autonomni pravni
sustav
-212.g. ediktom cara Karakale izjednaen je poloaj svih slobodnih stanovnika rimske drave
SUVLASNITVO
- CONDOMINIUM vie osoba ima vlasnitvo nad jednom nepodijeljenom stvari
- Svakoj osobi (suvlasniku) pripada idealni dio te stvari - PARS PRO INDIVISO
a)
svaki suvlasnik ima vlasnitvo na stvari u punom opsegu sva vlasnika ovlatenja
b) stvar je nepodijeljena, ali se veliina vlasnikog dijela svakog pojedinog sudionika znala
svaki suvlasnik slobodno raspolae svojim dijelom
- suvlasnitvo prestaje diobom:
a)
STJECANJE VLASNITVA
- originarno i derivativno
- DERIVATIVNI naini pravo vlasnitva stjecatelja izvodi se iz prava njegova prethodnika REGULA:
NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET Nitko na drugoga ne
moe prenijeti vie prava nego to ih sam ima.
1) MANCIPATIO sveani, formalistiki pravni posao kojim se prenosi vlasnitvo nad RES
MANCIPI fiktivna "kupnja" uz sveane geste i rijei, te uz sudjelovanje svjedoka
2) IN IURE CESSIO prijenos vlasnitva nad RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI posebnim
izvanparninim postupkom pred magistratom
34
- ORIGINARNI naini pravo se stjee samostalno tj. bez obzira na pravo prethodnika
1) OCCUPATIO (prisvojenje) tj. zauzimanje stvari koja nije niija (RES NULLIUS) ili stvari koje je
naputena od vlasnika (RES DERELICTA)
2) THESAURUS (nalaz blaga) vrijedne stvari skrivene tako dugo da se ne moe utvrditi vlasnik
(Hadrijanovom konstitucijom reguliran tako da se blago dijeli na jednake djelove izmeu nalaznika i
vlasnitva zemljita)
3) ACCESSIO (prirataj) sjedinjenje glavne i sporedne stvari
a)
INSULA IN FLUMINE NATA otoi stvoren u rijeci (dijeli se meu priobalne susjede)
f)
35
- REGULA: RES HABILIS, TITULUS, FIDES POSSESSIO, TEMPUS Podobna stvar, naslov,
savjesnost, posijed, vrijeme.
TITULUS pravni razlog koji moe opravdati uzimanje stvari u posjed, mora biti
TITULUS VERUS (stvarno postojei), a ne TITULUS PUTATIVUS (zamiljeni)
vjera ne smeta;
7) LONGI TEMPORIS PRESCRIPTIO uvodi se reskriptom cara Severa i Karakale 199.g. radi
rjeavanja pitanja stjecanja vlasnitva nad provincijalnim zemljitem.
- poetno je to prigovor protiv tubenog zahtjeva ranijeg vlasnika, budui da ovaj nije bio osobito
briljiv u uvanju svoje stvari
- uinak prigovora (zastara tube) nastupa u roku od 10 god. INTER PRAESENTES (ako raniji i
sadanji posjednik ive u istoj provinciji); 20 god. INTER ABSENTES (ako stranke ive u
razliitim provincijama)
- potrebno: TITULUS i BONA FIDES
PRESTANAK VLASNITVA
A) po volji vlasnika sluaji derivativnog stjecanja
B) neovisno od volje vlasnika:
1) iz OBJEKTIVNIH razloga:
a)
propau stvari
6) REI VINDICATIO PER SPONSIONEM stranke se izazivaju na okladu SPONSIO o tome ija
je tvrdnja ispravna.
- tueni posjednik u sluaju gubitka spora obeava povrat stvari s plodovima SPONSIO PRO
PRAEDE LITIS ET VINDICARUM
- sudac presudom rjeava pitanje obaju sponzija
- upotrebljava se samo ako tueni ne istie kakve posebne okolnosti u vezi s tubenim zahtjevom,
ve naprosto porie opravdanost tuiteljeve tvrdnje
7) ACTIO AD EXHIBENDUM u sluaju POKRETNINA koje su dole u ruke nevlasnika vlasnik
tako od tuenog, koji se ne eli uputati u parnicu, moe traiti da stvar donese na sud koji e ju
onda dodijeliti pobjedniku u sporu.
- tueni: - posjednik
- osoba koja je zlonamjerno prestala biti posjednik
8) INTERDICTUM QUEM FUNDUM posebna vrsta interdikta koju pretor dozvoljava vlasniku u
sluaju kada nevlasnik, u ijem je posjedu NEKRETNINA ne eli stupiti u parnicu.
SLUNOSTI
- SERVITUTES stvarno pravo na tuoj stvari (IURA IN RE ALIENA) na osnovi kojeg se ovlatenik moe
ogranieno koristiti tuom stvari.
REGULE:
SERVITUS IN FACIENDO CONSISTERE NEQUIT Slunost se ne sastoji u injenju.
NEMINI RES SUA SERVIT Nitko ne moe imati slunost na vlastitoj stvari.
SERVITUS SERVITUTIS ESSE NON POTEST Ne moe postojati slunost na slunosti.
SERVITUTIBUS CIVILITER UTENDUM EST Slunostima se treba koristiti obazrivo.
- pojanjenja regula:
1) SERVITUS IN FACIENDO CONSISTERE NEQUIT sadraj slunosti se u odnosu prema vlasniku
slueeg dobra ne svodi na njegovu obvezu aktivnog djelovanja (FACERE) ve se svodi na dunost da
neto trpi (PATI) ili da se suzdri od nekog injenja (NON FACERE). *IZUZETAK: kod SERVITUS
ONERIS FERENDI vlasnik zida ga mora odravati u ispravnom stanju, to je dakle injenje FACERE.
2) NEMINI RES SUA SERVIT budui da se slunosti sastoje u koritenju samo nekih ovlatenja niih
od vlasnikih ire pravo vlasnitva obuhvaa u sebi i nie ovlatenje slunosti slunost prestaje
svaki put kada se pravo slunosti i pravo vlasnitva sjedine u jednoj osobi CONFUSIO
3) SERVITUS SERVITUTIS ESSE NON POTEST Ne moe postojati slunost na slunosti.
4) SERVITUTIBUS CIVILITER UTENDUM EST slunostima se treba koristiti obazrivo CIVILITER
(samo u onom opsegu koji je nuno potreban, tako da se vlasniku to manje smeta)
38
- podjela slunosti:
1) ZEMLJINE SLUNOSTI (SERVITUTES PRAEDIORUM) STVARNE (SERVITUTES RERUM)
vezane su za stvar, pa promjena vlasnika ne dira u slunost, jer ona prati stvar bez obzira na to kome
ona u odreenom asu pripada.
- SERVITUTES PRAEDIORUM
ne mogu se dosjesti
- podjela:
A) SERVITUTES PRAEDIORUM RUSTICORUM poljske, seoske slunosti:
a)
uivaoeva smrt
propadanje stvari
istek roka
B) USUS poraba, koritenje ovlatenik moe stvar samo upotrijebiti, ali ne i ubirati plodove
potpuno nenasljedivo pravo
C) HABITATIO (od Justinijana) pravo stanovanja u tuoj kui ili njenom dijelu. Mogunost
davanja u najam i treima. Nije prestajalo s CAPITIS DEMINUNTIO ni NON USUS.
D) OPERAE SERVORUM VEL ANIMALIUM pravo koritenja radne snage tuih robova i
ivotinja. Nije prestajalo s CAPITIS DEMINUNTIO ni NON USUS.
STJECANJE / NASTANAK SLUNOSTI
1) etiri najstarije poljske slunosti (ITER, VIA, ACTUS i AQUAEDUCTUS) smatrane su za RES
MANCIPI mogle su se stjecati MANCIPACIJOM i IN IURE CESSIJOM. U poetku su mogle biti
i predmetom dosjelosti (USUCAPIO) sve dok jednim zakonom, donijetim pred kraj republike
LEX SCRIBONIA to nije bilo zabranjeno.
2) OSOBNE SLUNOSTI su se mogle stjecati pravnim poslom IN IURE CESSIJOM, jer su kao
netjelesne stvari za to bile najpodobnije VINDICATIO SERVITUTIS VINDICATIO
USUSFRUCTUS.
40
koje
su
vremenski
ograniene
prestaju
ISTEKOM
ROKA,
nastupanjem
REZOLUTIVNOG UVJETA ili ko osobnih slunosti SMRU OVLATENIKA. Isti uinak ima i
CAPITIS DEMINUNTIO kod ususfructus i usus, ali ne i kod habitatio te operae servorum vel
animalium.
3) CONFUSIO CONSOLIDATIO (kod ususfructus) nain prestanka slunosti u sluaju kada bi se
vlasnitvo na stvari optereenoj slunou i vlasnitvo na gospodujuem (povlasnom) zemljitu
spojilo u istoj osobi., po naelu REGULA: NEMINI RES SUA SERVIT Nitko ne moe imati
slunost na vlastitoj stvari. Slunost prestaje ukoliko se ovlatenik odrekne svojih prava.
4) NON USUS ili USUCAPIO LIBERTATIS prestanak slunosti u sluaju kad se sadraj nekih
slunosti (poljske slunosti, ususfructus i usus) nije vrio 1 ili 2 god. (Justinijan kod toga mijenja
rokove pa su; INTER PRAESENTES 10 g., a INTER ABSENTES 20 g.)
5) - gradske (kune) slunosti su takoer prestajale NON USU, ali samo uz pretpostavku da je
posjednik poslunog zemljita svoj objekt doveo u stanje suprotno sadraju slunosti i drao ga u
41
tom stanju 2 god. (Justinijan kod toga mijenja rokove pa su; INTER PRAESENTES 10 g., a INTER
ABSENTES 20 g.)
ZATITA SLUNOSTI
- ACTIO CONFESSORIA osnovna i najvanija tuba za zatitu slunosti
ZALONO PRAVO
- stvarno pravo na tuoj stvari koje slui za osiguranje neke trabine garancija vjerovniku za sluaj kada
dunik sam ili uz pomo osobnih poruka (jamaca) ne moe ispuniti svoju obvezu prema njemu.
- AKCESORAN POLOAJ zalonog prava; NASTAJE, POSTOJI i PRESTAJE zavisno od glavnog
obveznog prava.
- jedino je zalono pravo (od ostalih stvarnih prava) po svom karakteru VREMENSKI OGRANIENO
- tri tipa osiguranja trabine:
1) FIDUCIA najstariji tip kojim se MANCIPACIJOM i IN IURE CESSIJOM prenosi kviritsko
vlasnitvo nad RES MANCIPI na vjerovnika uz poseban zaglavak PACTUM FIDUCIAE na
povrat stvari nakon podmirenja trabine.
2) PIGNUS DATUM runi zalog noviji tip, kojim se na vjerovnika prenosi POSJED, pa je zaloni
vjerovnik u posjedovanju stvari zatien posebnim interdiktima, a stvar mora vratiti nakon
podmirenja trabine.
3) HYPOTHECA, PIGNUS CONVENTUM ugovorni zalog priznavanje zalonog prava na stvari i
bez prijenosa posjeda.
FIDUCIA
- zaloni dunik MANCIPACIJOM ili IN IURE CESSIJOM prenosi VLASNITVO STVARI na vjerovnika
uz posebni dodatni sporazum PACTUM FIDUCIAE na temelju kojeg mu je zaloni vjerovnik trebao na
isti nain istu stvar vratiti u vlasnitvo kada prenosilac ispuni svoju obvezu zbog koje je i dolo do tog
pravnog posla.
- nije zalono pravo ve nain osiguranja trabine
- u poetku je iskljuivo moralna obveza, ali u 3. ili 2. st. Fiducija dobiva i pravnu sankciju uvedena je
tuba:
ACTIO FIDUCIAE kojom je dunik, ako bi uredno ispunio svoj dio obveze
sadran u PACTUM FIDUCIAE, mogao traiti vraanje stvari od druge strane.
42
Ako bi druga strana stvar otuila, tuitelj je mogao traiti samo NAKNADU
TETE jer ta tuba nije imala stvarnopravni ve OBVEZNOPRAVNI
KARAKTER mogla se koristiti samo protiv ugovornog partnera, a ne i protiv
treih osoba.
iako zaloni vjerovnik primanjem stvari postaje samo DETENTOR (ima corpus, a
ne i animus), ubrzo dobiva i pretorsku INTERDIKTNU zatitu, pa se praktino
smatrao JURISTIKIM POSJEDNIKOM (tzv. izvedeni posjed)
b) ACTIO SERVIANA titi se zakupodavac u odnosu na bilo koju osobu koja je u posjedu
zaloenih stvari.
c)
ACTIO QUASI SERVIANA titi se bilo kojeg vjerovnika koji je osiguran ugovornim
zalogom proirenje zatite i na vjerovnika s RUNIM ZALOGOM (PIGNUS DATUM)
za sluaj da je taj izgubio posjed.
PIGNUS TACITUM
b) PIGNUS LEGALE
c)
HYPOTHECA LEGALIS
44
2) IUS DISTRAHENDI pravo zalonog vjerovnika da onda kada obveza osigurana zalogom nije
ispunjena, stvar koju je imao u posjedu proda i iz dobivenog iznosa namiri svoju trabinu.
- u klasino doba se moglo ugovoriti da e zaloena stvar pripasti zalonom vjerovniku u
VLASNITVO ako dug ne bi bio na vrijeme plaen LEX COMMISSORIA (kasnije je
zabranjen)
- eventualni viak dobivene kupovnine (SUPERFLUUM) vraao se zalonom duniku
- ako vjerovnik ne nae kupca, moe od cara traiti dodjelu vlasnitva na zaloenoj stvari na ume
namirenja trabine
- kako zaloni vjerovnik smije zaloenu stvar po dospijeu duga prodati i izvriti tradiciju, a ne
moe vlasnitvo prenijeti ni mancipacijom niti in iure cessijom, kupac zaloene stvari RES
MANCIPI stei e kviritsko vlasnitvo tek dosjelou.
- u najstarije doba se uzimalo da predmetom zalonog prava mogu biti samo tjelesne stvari.
- u klasino doba mogla se zalagati i tradbina PIGNUS NOMINIS, pa ak i samo zalono pravo, a potom
i neke slunosti, skupine tjelesnih stvari s tim da gradske (kune) slunosti ne mogu biti predmetom
zaloga
- otuenjem stvari se trea osoba novi stjecatelj, ne moe osloboditi od obveza zalonog prava
- IUS OFFERENDI ET SUCCENDI na odreenoj stvari moe postojati vie zalonih prava (vjerovnika),
pa kasniji vjerovnik moe isplatiti prijanjeg i stupiti na njegovo mjesto.
REGULA:
PRIOR TEMPORE, POTIOR IURE Prvi u vremenu, jai u pravu. Tj. prednost ima raniji vjerovnik
PRESTANAK ZALONOG PRAVA
- kao AKCESORNO, zalono pravo PRESTAJE UTRNUEM OBVEZE povodom koje je i nastalo:
1) ispunjenje obveze SOLUTIO
2) davanje umjesto plaanja DATIO IN SOLUTUM
3) novacija ili oprost duga PACTUM DE NON PETENDO
- kao stvarno pravo prestaje:
1) PROPAU STVARI
2) CONFUSIO (konfuzija) onda kad bi zaloni vjerovnik stekao vlasnitvo nad zaloenom stvari
- ostali razlozi prestanka:
1) prodajom zaloene stvari NAMIRENJE
2) kada ACTIO HYPOTHECARIA IN REM nije bila iskoritena u predvienom roku, zastarom tube
u roku od 30 ili 40 godina
3) i na stvar koja je bila predmet zalonog prava, primjenjuje se ustanova dosjelosti LONGI
TEMPORIS PRAESCRIPTIO onaj koji je stvar stekao temeljem valjane pravne osnove i pri tome
je bio u dobroj vjeri (IUSTUS TITULUS + BONA FIDES), ne znajui da na njoj postoji zalono
45
pravo postajao bi vlasnikom nakon proteka propisanog roka posjedovanja (10 ili 20 godina) i to
bez tereta (zalonog prava) koji je na stvari leao
4) odricanje bez posebne forme (zalog nastaje i nestaje potpuno neformalno izraavanjem volje)
SUPERFICIES
- nasljedno i otuivo pravo koritenja (uivanja) zgrade podignute na tuem zemljitu
- odnos koji je postojao izmeu vlasnika zemljita, te graditelja ulazio je u ugovore o zakupu LOCATIO
CONDUCTIO (plaa se zakupnina SOLARIUM) ili u ugovor o kupnji (ne zgrade, ve prava njena
koritenja) EMPTIO VENDITIO (isplata se vri odmah, odjednom)
- iz obveznog prava nastaje jedno stvarno pravo
- superficijar ima interdiktnu zatitu: INTERDICTUM DE SUPERFICIEBUS
- u klasino doba ima zatitu putem ACTIO IN REM zatita superficijara protiv tree osobe ali i vlasnika
zemljita.
istekom roka
b) propau zemljita
c)
EMFITEUZA
- EMPHYTEUSIS nasljedivi i otuivi zakup poljoprivrednog zemljita koji ima stvarnopravni karakter.
- korijene vue iz starih pravnih instituta: AGER VECTIGALIS (na zapadu) i EMPHYTEUSIS (u uem
smislu rijei, na istoku)
- rimska drava i pojedine gradske opine jo su u vrijeme republike davale neobraena ili slabo obraena
zemljita u zakup privatnicima, u pravilu na dugi rok (IN PERPETUUM), otprilike na 100 godina, uz
obvezu plaanja godinjeg iznosa zakupa VECTIGAL
- transformacija tog dugog ugovora kao obveznopravnog posla u stvarno pravo
- zatita VEKTIGALISTA putem : ACTIO IN REM VECTIGALIS mogla se koristiti protiv vlasnika
zemljita i protiv treih osoba, i zatita posjeda putem INTERDIKATA
- klasino pravo jo stoji na stajalitu da je IUS IN AGRO VECTIGALI obvezni odnos, te da se radi o
zakupu
- potkraj klasinog i u postklasici IUS IN AGRO VECTIGALI pojavljuje se pod nazivima IUS
PERPETUUM i IUS EMPHYTEUTICUM najvie na carskim imanjima ili krunskim dobrima (FUNDI
REI PRIVATAE PRINCIPIS) ili na privatnoj imovini cara (FUNDI PATRIMONIALES)
46
- u postklasici se pojmovi IUS PERPETUUM i EMPHYTEUSIS sve vie pravno izjednauju, a konano ih
sjedinjuje car Zenon posebni i samostalni ugovor CONTRACTUS EMPHYTEUTICARIUS
- po Justinijanu emfiteuza je posebno stvarno pravo na tuoj stvari, otuivo i nasljedivo
- ovlatenik ima pravo na potpuno koritenje zemljita s tim da plaa godinji porez na to nazvan CANON (u
novcu ili naturi)
- eventualnu namjeru otuenja prava, morao je emfiteut najaviti vlasniku zemljita, a koji je u narednih 2
mjeseca imao pravo prvokupa (IUS PROTIMISEOS). Kod prodaje treima, emfiteut je vlasniku plaao 2
posto od ukupne cijene prodanog zemljita (LAUDEMNIUM)
- zatita emfiteuze:
a)
b) ACTIO CONFESSORIA
c)
ACTIO NEGATORIA
ako korisnik nije 3 godine plaao CANON ili nije ispunjavao javne obveze
b) propau stvari
c)
odreknuem
d) konfuzijom
OBVEZNO PRAVO
OBLIGATIO OBVEZA pravni odnos izmeu vjerovnika (CREDITOR) i dunika (DEBITOR) na osnovi
kojeg vjerovnik ima pravo od dunika zahtjevati odreenu inidbu koju on mora izvriti
- ACTIO stvara OBLIGATIO
- OBJEKT / PREDMET OBVEZE odreeno ponaanje dunika (inidba OBVEZNA PRESTACIJA)
sastoji se u:
1) DARE davanje odreene stvari na temelju kojeg dunik predaje npr. tradicijom stvar u
vlasnitvo ili u miran posjed vjerovnika OBLIGATIO IN DANDO
2) FACERE djelovanje, injenje
a)
OBLIGATIO IN FACIENDO
47
2) po sadraju inidbe:
a)
3) po postanku, izvoru:
A) Gaj: Institutiones SUMMA DIVISIO OBLIGATIONUM:
a)
EX CONTRACTU
b) EX DELICTO
c)
QUASI EX CONTRACTU
d) QUASI EX DELICTO
48
4) po pravu:
A) NEGOTIA STRICTI IURIS iz starog civilnog prava
- sudac treba utvrditi samo da li je pravni posao zakljuen u propisanom obliku i kolika je
trabina
- CONTRACTUS UNILATERALIS jednostrano obvezujui ugovori na inidbu se obvezuje
samo jedna strana
- Ako pravni posao nije bio valjan, ili ako bi tuitelj traio neto drugo ili vie od onoga to je
bilo ugovoreno tuba je bila odbijena
- Prednost INTERESIMA VJEROVNIKA nije se trebao bojati isticanja raznih prigovora
B) NEGOTIA BONAE FIDEI po pretorskom pravu
- sudac odluku donosi na temelju dobre volje (slobodniji je)
- CONTRACTUS BILATERALIS dvostrano obvezujui ugovor:
a)
b)
- posao je obavljan u prisutnosti vjerovnika, dunika, 5 svjedoka i libripensa (slino kao i kod
mancipacije)
ako isplaeni iznos ne podmiruje sve trabine dunik odreuje koju od njih on
time podmiruje, a ako on to ne uini odreuje vjerovnik, a ako ni on nije izrazio
svoju volju najprije se namiruju kamate, a potom glavnica, dospjele obveze prije
nedospjelih
ako su sve trabine dospjele na isti nain, najprije su se namirivale one koje su za
dunika tee, a ako su bile jednako teke, onda one starije
- vjerovnik nije duan primiti neto drugo od onoga na to je dunik obvezan ipak se uz
vjerovnikovu suglasnost, dunik moe osloboditi obveze plaanjem neeg drugog DATIO IN
SOLUTUM
- ako dunik nije mogao ispuniti obvezu zbog razloga koji lee u osobi vjerovnika ili u objektivnim
okolnostima, mogao se osloboditi svoje obveze polaganjem dugovane svote (DEPOSITIO
PECUNIAE) zapeaene, pri nekom treem (u hramu ili kod nekog dravnog ili drugog javnog
organa)
kod polaganja novca u vlastitoj kui, samo su prestale tei kamate, a vjerovnik
nije smio prodati stvar ako je bila zaloena
- kao dokaz za uzvrenu isplatu mogla su posluiti sva uobiajena dokazna sredstva (isprave, izjave
svjedoka, polaganje zakletve i sl.)
d) novacija se moe odnositi na promjenu sadraja, odnosno forme obveze uz iste subjekte
NOVATIO INTER EASCEM PERSONAS (NOVATIO SIMPLEX)
- po klasinom pravu, ako je staroj obvezi pridola nova uz neku izmjenu, novacija se predmnijeva
postoji samo nova obveza
6) LITISCONTESTATIO
- po rimskom klasinom pravu, dok je jo na snazi bio formularni postupak, zavretkom prve faze
postupka pred pretorom (IN IURE) bila bi vjerovnikova trabina na DARE ili FACERE
konzumirana i pretvorila bi se u obvezu na CONDEMNARE OPORTET, tj. u obvezu donoenja
presude. Vjerovnik po toj osnovi nije mogao vie dunika tuiti u skladu s naelom NE BIS IN
IDEM IUDICATUM
- po Justinijanovom pravu gubi novacioni karakter nije osnova za prestanak obveza
7) SMRT
- u naelu ne dovodi do prestanka obveza iz kontrakata, jer one i aktivno i pasivno prelaze na
nasljednike, osim u sluaju kada je inidba strogo vezana za osobno svojstvo dunika.
- smru prestaju trabine:
a)
ADSTIPULATORA
d) STIPULATIO na FACERE
e)
FIDEIPROMISSIO
f)
PENALNIH TUBI
- tube iz dva konsenzualna kontrakta: SOCIETAS i MANDATUM nisu bile ni aktivno ni pasivno
nasljedive
- nasljednik delikventa nije mogao odgovarati za delikt, jer deliktna odgovornost prestaje smru, ali
je odgovarao za vraanje koristi koju je stekao usljed (zbog) delikta umrlog
8) CAPITIS DEMINUNTIO
- uzrokuje IPSO IURE prestanak kontraktne obveze ipak se uzimalo da i u tom sluaju obveza
ostaje kao OBLIGATIO NATURALIS
- obveze iz delikata niju prestajale, jer deliktna odgovornost prati osobu, bez obzira na njen status
9) CONFUSIO sjedinjenje
- sluaj kada se u jednoj osobi istovremeno nau (bilo u cjelini, bilo djelomino) i dug i trabina
obveza utrnjuje IPSO IURE (najei je sluaj kada dunik naslijedi vjerovnika i obratno)
10) CONCURSUS CAUSARUM stjecaj pravnih osnova
- nastane kada vjerovnik individualno odreenu stvar SPECIES stekne po nekoj osnovi od treeg,
a ne od dunika koji mu je stvar dugovao po drugoj osnovi
52
u starijem pravu je nastupao prestanak obveze IPSO IURE (ne moe se ista stvar
dva puta stjecati)
ako dunik kod obveze na FACERE iz objektivnih razloga ne moe ispuniti inidbu
- prestanak obveza OPE EXCEPTIONIS: obveze gube uinak samo kad bi u procesualnu formulu, na zahtjev
tuenog, bio uvrten prigovor EXCEPTIO. Do toga je moglo doi onda kad bi se neka obveza smatrala
valjanom po civilnom pravu, ali je pretor iz odreenih razloga doputao isticanje prigovora:
1) PACTUM DE NON PETENDO
- neformalni dogovor o oprostu duga
- po civilnom pravu bilo je valjan samo za obveze iz delikata, ali je bio bez utjecaja na one obveze
iz kontrakata za koje je u starom pravu vailo da mogu prestati samo poduzimanjem slinog
formalistikog akta CONTRARIUS ACTUS
- jedino uz obveze BONAE FIDEI moglo je takvim paktom doi do prestanka obveznog odnosa
- pretor bi na zahtjev dunika doputao da se u formulu stavi prigovor sklopljenog sporazuma o
otpustu duga EXCEPTIO PACTI DE NON PETENDO iji je uinak bio takav da vjerovnik nije
mogao ostvariti svoj tubeni zahtjev.
- podjela:
a)
ako protutrabine nisu jednake, manja od njih prestaje, a od vee ostaje samo
razlika koja ne prelazi iznos preostale trabine
ako nebi tako postupio, izlagao bi se riziku da izgubi spor u cjelini zbog veeg potraivanja
PLUSPETITIO
- kupac prezaduene imovine kod staaja BONORUM EMPTOR je bio duan dopustiti duniku
(steajne mase) da odbije svoje protutrabine koje je imao prema prezadueniku.
3) RESTITUTIO IN INTEGRUM povrat u prijanje stanje
- pretor bi oduzimao uinak obvezama koje su inae bile u skladu s normama civilnog prava, tako
to je uspostavljeno stanje koje bi trebalo ostati da taj obvezni odnos nije nastao
- poduzimao ga je pretor na molbu stranke koja je odnosnim pravnim poslom nepravedno pretrpjela
tetu, ako nije bilo drugih pravnih sredstava koja bi se mogla upotrijebiti
- najee je doputen kod:
a)
sklapanja pravnih poslova od strane MINORA koji su zbog svog neiskustva (OB
AETATEM) pretrpjeli tetu
pravnih poslova poduzetih pod utjecajem prijevar ili straha (DOLUS, VIC AC METUS)
- karakteristike inidbe:
1) inidba se mora sastojati od LJUDSKE RADNJE (ili propusta) zato to obvezni (pravni) odnos
moe postojati samo meu ljudima (za tetu koju je izazvala ivotinja odgovara njen vlasnik)
2) inidba mora imati IMOVINSKI KARAKTER u fomularnom je postupku svaka presuda glasila
na NOVAC (tueni nije bio duan niti vratiti stvar, niti ispuniti neku drugu inidbu na koju je bio
tuen ako to nije htio uiniti dobrovoljno, ve je osuen na plaanje odreenog novanog iznosa)
3) inidba treba biti MOGUA FIZIKI i PRAVNO
4) inidba treba biti DOPUTENA PRAVNO i MORALNO
5) inidba mora biti ODREENA ili barem ODREDIVA:
a)
ALTERNATIVNO
- ako u obvezi postoje dvije inidbe ili vie njih, a dunik mora ispuniti jednu od njih
DUAE SIVE PLURES RES IN OBLIGATIONE, UNA IN SOLUTIONE
- izbor inidbe vri dunik (uz pretpostavku da ugovorom nije neto drugo odreeno) sve
dok ju nije ispunio do kraja, jer sve do tada on moe i promjeniti svoju odluku IUS
VARIANDI
- vjerovnik svoje pravo izbora vri pokretanjem spora LITISCONTESTATIO
54
b) FACULTAS ALTERNATIVA
- predmet obveze je jedna stvar, ali se dunik moe osloboditi te dunosti dajui neku
drugu stvar - UNA RES EST IN OBLIGATIONE, DUAE RES IN SOLUTIONE
- vjerovnik moe zahtijevati samo jednu stvar, pa stoga ako se inidba ne moe izvriti
(npr. odnosna stvar je propala) dunik se oslobaa obveze (bez obzira na to to bi on
umjesto te, mogao dati neku drugu stvar)
c)
GENERINE OBVEZE
- inidba je odreena samo vrstom (GENUS) stvari, a dunik mora predati konkretnu stvar
iste vrste
- pravo izbora pripada duniku IUS VARIANDI
- ako propadne generina stvar namjenjena predaji (ili odreena koliina), dunik se ne
oslobaa obveze
TRENUTNA
- ispunjenje se sastoji u jednom jedinstvenom davanju, injenju ili proputanju
d) TRAJNA
- ispunjenje inidbe se vri u duim periodima ili sukcesivno (postepeno)
UGOVORNA KAZNA STIPULATIO POENAE
- odreeni iznos novca ili druga imovinska korist koju se jedna stranka obvezuje platiti ili prepustiti drugoj
ako svoju obvezu iz glavnog ugovora ne ispuni ili je ne ispuni na vrijeme
- osnovna svrha: oteeni vjerovnik umjesto naknade tete (koja je esto problematina i komplicirana za
dokazivanje) dobije unaprijed ugovoreni iznos, ak i nezavisno od toga da li je tetu pretrpio, uz
pretpostavku da dunik ne ispuni ili ne ispuni uredno svoju osnovnu obvezu
- ako je nastupio sluaj kada je bilo mogue tuiti, stranka nije mogla istovremeno zahtijevati i osnovnu
obvez i ugovornu kaznu, nego se morala odluiti na jedno ili drugo
- naplata ugovorne kazne mogla se traiti tek nakon dospjelosti osnovne obveze
- ugovorna kazna kojom je stranku trebalo prisiljavati da ispuni obvezu ili poduzme neki drugi pravni posao
za koje se smatralo da su protiv dobrih obiaja (CONTRA BONOS MORES), bila je NITAVA
UZGREDNI SUBJEKTI OBVEZA
1) PORUANSTVO JAMSTVO
- sudjelovanje tree osobe (JAMCA, PORUKA) na strani dunika radi boljeg osiguranja vjerovnika
- karakteristike:
a)
b) SUPSIDIJARNOST poruk odgovara samo onda kada vjerovnik ne moe obvezu namiriti
od glavnog dunika
u klasino doba to nije vrijedilo vjerovnik je, po svom izboru, mogao tuiti bilo
glavnog dunika, bilo nekog od poruka (ime bi ostali subjekti bili osloboeni
obveze, pa tako i glavni dunik, ako bi vjerovnik odluio tuiti poruka)
u Justinijanovom pravu poruk je mogao odbiti plaanje duga ako vjerovnik nije
putem parnice pokuao naplatiti trabinu od glavnog dunika BENEFICIUM
EXCUSSIONIS SIVE ORDINIS
- porukova odgovornost ne moe biti vea ni stroa od odgovornosti glavnog dunika ako prestane
obveza glavnog dunika, gasi se i porukova odgovornost
- ako je inidba obveze NEDJELJIVA dolazi do SOLIDARNE ELEKTIVNE obveze tj. ako ima
vie dunika (pasivna solidarna obveza) svaki je obvezan na cijelu inidbu, a ako ima vie
vjerovnika (aktivna solidarna obveza) svaki je ovlaten na primanje cijele inidbe
- kod delikata je vrijedila KUMULATIVNA SOLIDARNOST svaki je od vie deliktnih obveznika
bio obvezan na plaanje cijele novana kazne
- u sluaju postojanja vie poruka, svaki od njih je mogao biti tuen na ispunjenje duga u cjelini, s
time da su ostali bili osloboeni obveze
56
- ako bi poruk platio umjesto glavnog dunika, trebalo mu je omoguiti da isplaeni iznos
nadoknadi PRAVO REGRESA
SPONSIO u obliku stipulacije, dostupna samo rimskim graanima (ne prelazi na jameve
nasljednike)
3) ADSTIPULATIO
- nain pomou kojega se uz glavnog vjerovnika u obvezni odnos uvodi sporedni vjerovnik
ADSTIPULATOR kojemu dunik obeaje istu (ili manju) inidbu
- strogo OSOBNI odnos dunost (i pravo) adstipulatora nije prelazila na njegove nasljednike
- dunik je obvezu morao ispuniti bilo glavnom vjerovniku, bilo adstipulatoru
- stranka koja dade kaparu a ne izvri svoj dio obveze, gubi ono to je dala na ime kapare
- stranka koja primi kaparu a ne ispuni svoju obvezu, bila je duna vratiti ju u dvostrukom iznosu
PROMJENA SUBJEKTA OBVEZE
- mogunost promjene bilo vjerovnika USTUP TRABINE, bilo dunika USTUP DUGA, uz opstanak
iste inidbe koja je u poetku bila ugovorena
PRIJENOS (USTUP) TRABINE CESSIO
- prijenos pojedinanih obveznih odnosa prijenos trabine od strane CEDENTA na CESIONARA naelno
nije bio dozvoljen
- svrha se ostvarivala tako da je osoba na koju je trebala prijei trabina, tuila dunika pred sudom,
nastupajui na osnovi mandata u svojstvu vjerovnikova zastupnika COGNITOR, PROCURATOR, a
promjena je bila mogua zbog postojanja tzv. tubi s promjenjenim subjektima (jedna je osoba navedena u
INTENCIJI, a druga u KONDEMNACIJI formule)
tako se tuitelj naao u poloaju osobe u iju je korist glasila presuda, pa je, makar
je djelovao na temelju vjerovnikova naloga MANDATUM, zapravo sam vodio
vlastite poslove PROCURATOR IN REM SUAM
b)
c)
MANDATUM nalog
- uobiajilo se (od kraja 2 st.) da se cessionaru dozvoli ACTIO UTILIS kojom je on samostalno mogao
utuiti trabinu, uz to je njegov tubeni zahtjev prelazio i na nasljednike
PRIJENOS DUGA EXPROMISSIO
- nije bio dozvoljen
- dunik je mogao, uz suglasnost vjerovnika, imenovati nekog treeg zastupnikom u parnici (COGNITOR,
PROCURATOR IN RES SUAM), pa e taj trei, a ne dunik, biti duan platiti u skladu s presudom
58
b) LUCRUM CESSANS izmakla dobit, negativna teta korist koju bi netko po redovnom
toku stvari dobio da nije bilo tetne radnje, te on ima pravo traiti naknadu tete svaka
kondemnacija ide na novac
- teta nastaje iz:
a)
b) CULPA nepanja
c)
59
Tek onda kada je sporazum izmeu stranaka bio zadjeven u odreenu formu,
izazivao je uinke, stvarao obvezu i zbog toga bio nazvan CONTRACTUS
- u daljnjem razvoju rimskog obveznog prava, pojam CONTRACTUS poinje se pomalo iriti i na odnose
izvan ueg podruja formalistikih poslova IURIS CIVILIS
- potrebni elementi za sklapanje kontrakata:
a)
CONSENSUS
60
REALNI KONTRAKTI
- KAUZALNI PRAVNI POSLOVI zadovoljavaju odreenu socijalnu svrhu koja je i neposredno vidljiva
- nastaju neformalnom predajom stvari od strane vjerovnika duniku, uz obvezu ovog posljednjeg da vrati
bilo istu koliinu stvari, bilo samu stvar koju je dobio
- JEDNOSTRANO OBVEZUJUI ODNOSI (naelno) budui da obveza nastaje tek onda kad je vjerovnik
predao stvar, jedino je dunik obvezan da stvar (istu ili u istoj koliini) vrati
- nastaju samo onda kada se stvar daje u namjeri da se tako utemelji OBVEZA kada se stvar daje
CONTRAHENDI CAUSA, a ne u sluaju kada se stvar predaje u nastojanju da se obveza ispuni ili da
prestane
- PREDAJA STVARI ima uinak:
a)
- spadaju u NEGOTIA BONA FIDEI (osim MUTUUM zajam, koji je STRICTI IURIS)
MUTUUM (zajam)
- realni kontrakt koji nastaje time to jedna stranka ZAJMODAVAC predaje drugoj stranki
ZAJMOPRIMCU odreenu svotu novca ili zamjenjivu stvar u VLASNITVO s OBVEZOM da dunik
vrati vjerovniku jednaku koliinu stvari iste vrste i kakvoe
- davanje stvari se moe izvriti i indirektno
- mora postojati SUGLASJE VOLJA
- naelno LUKRATIVAN (besplatan) pravni posao, BEZ KAMATA koje su se mogle dodatno ugovoriti
STIPULACIJOM
- CONTRACTUS UNILATERALIS (jednostrano obvezujui ugovor) samo obvezuje dunika vratiti
takav je pravni posao bio civilnopravno valjan, ali je tuitelj bio odbijen
unoenjem prigovora EXCEPTIO SC MACEDONIANI ili je pretor uskratio
tubu DENEGATIO ACTIONIS
ako bi otac dug priznao i platio, ili ako bi to uinio sin poto bi postao osoba SUI
IURIS, ili netko trei nije se moglo traiti vraanje isplaenog znaenje
OBLIGATIO NATURALIS
61
on je od brodara mogao traiti vraanje zajma samo ako je pomorski pothvat uspio
2) FIDUCIA
- u klasino doba REALNI UGOVOR po kojemu je jedna strana ustupala MANCIPACIJOM ili
IN IURE CESSIJOM stvar u VLASNITVO, uz dunikovu obvezu da tu istu stvar vrati kada
odreeni uvijeti budu ispunjeni
- vrste:
a)
b) FIDUCIA CUM AMICO nain za osiguranje uvanja stvari DEPOSITUM (ostava) ili
davanja stvari na besplatnu upotrebu COMMODATUM (posudba)
DEPOSITUM (ostava)
- realni kontrakt koji nastaje tako da jedna stranka DEPONENT, predaje drugoj stranci DEPOZITARU
svoju pokretnu stvar na BESPLATNO UVANJE, uz obvezu da je ovaj na zahtjev ili nakon isteka
odreenog roka, vrati
- predmet ugovora je POKRETNA STVAR bilo potrona, bilo nepotrona
- LUKRATIVAN (besplatan) pravni posao
- DEPOZITAR nema pravo kompenzacije niti zadrati stvar, ali po ACTIO DEPOSITI CONTRARIA
moe traiti naknadu izdataka koje je imao u vezi uvanja stvari po tome je ostava CONTRACTUS
BILIATERALIS INAEQUALIS (nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor) na temelju BONA FIDEI
- DEPONENT ima pravo na ACTIO DEPOSITI DIRECTA, te odgovara za svaku krivnju
62
- vrste:
a)
COMMODATUM (posudba)
- realni kontrakt kojim jedna stranka KOMODANT predaje drugoj KOMODATARU odreenu stvar na
BESPLATNU UPOTREBU, s time da je primalac nakon odreenog, odnosno primjerenog roka ili
dogovorene upotrebe, vrati
- predmet posudbe mogu biti (naelno) samo NEPOTRONE stvari bilo pokretne, bilo nepokretne
63
- zatita:
a)
- pravni posao po naelima BONA FIDEI koji je u klasinom pravu zatien tubom ACTIO IN FACTUM
- CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS (nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor) sa dvije tube:
a)
- odgovornost:
a)
64
LITERARNI KONTRAKTI
- spadaju u NEGOTIA STRICTI IURIS
- FORMALISTIKI i (naelno) APSTRAKTNI pravni poslovi
- obveza nastaje UPISOM u odreenu knjigu obvezna PISANA FORMA (REGULA: AD
SOLLEMNITATEM Radi valjanosti (pravnog posla).)
- nastaju u posljednjem stoljeu republike i iz prakse iezavaju vrlo brzo (jo u doba principata)
- stvaraju obvezni uinak ak i ako ne doe do realizacije stvarnog ekonomskog cilja, niti prave volje
stranaka
EXPENSILATIO NOMEN TRANSCRIPTITIUM
- obveza nastaje upisivanjem u vjerovnikovu blagajniku knjigu podataka o izdacima uinjenim u korist neke
tree osobe OBLIGATUS
CHIROGRAPHUM
- PISMENA ISPRAVA koncipirana subjektivno u prvom licu jednine, koju izdaje i potpisuje dunik, te ju
predaje vjerovniku
SYNGRAPHAE
- Akt koncipiran objektivno u treem licu (u obliku zapisnika) koji potpisuju obje stranke, pa svaka od njih
zadrava po jedan primjerak u kojem se potvruje da jedna osoba duguje drugoj odreeni iznos
- sadri APSTRAKTNU OBVEZU DISPOZITIVNI KARAKTER (obvezuje sama po sebi)
VERBALNI KONTRAKTI
- nastaju izgovaranjem ODREENIH RIJEI za koje se i vee njihova valjanost
- stvaraju obvezni uinak ak i ako ne doe do realizacije stvarnog ekonomskog cilja, niti prave volje
stranaka
STIPULATIO
- nastaje PITANJEM i SUKLADNIM ODGOVOROM
- izvorno strogo FORMALISTIKI pravni akt APSTRAKTNE naravi
- poetno je valjalo upotrebljavati glagol SPONDERE, pa se i prvi oblik stipulacije nazivala SPONSIO
- stranke:
- FORMA: nazonost obije strane i striktan odgovor SPONDEO! (obeajem!) prihvat ponude u
potpunosti
- poetno se odnosi na NOVAC, a kasnije slui u svrsi razliitih pravnih poslova
65
- zatita:
a)
EXCEPTIO DOLI prigovor prijevare dan tueniku koji se stipulacijom obvezao dati
nepostojei zajam (tj. obvezao se vratiti zajam koji uope nije primio)
EXCEPTIO NON NUMERATAE PECUNIAE tuba u kojoj tuitelj mora dokazati ne samo
sklapanje stipulacije, ve i to da je zajam dan.
ovim oblicima zatite "uzdrmana" je apstraktna narav stipulacije
- doputalo se da neka trea osoba ADSTIPULATOR jo jednom identinom stipulacijom primi obeanje u
korist prvog vjerovnika
ADSTIPULATOR moe primiti dugovni iznos, ali ga mora nakon toga izruiti
pravom vjerovniku
KONSENZUALNI KONTRAKTI
- nastaju obinim sporazumom CONSENSUS obinom suglasnou volja, uzajamnim obeanjem
- podjela:
1) EMPTIO VENDITIO (kupoprodaja)
2) LOCATIO CONDUCTIO (najam)
3) SOCIETAS (ortakluk)
1), 2), 3) CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS potpuno (nuno) dvostrano
obvezujui ugovori- SINALAGMATINI
4) MANDATUM (nalog) CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS nepotpuno
dvostrano obvezujui ugovor
- budui da nastaju obinim sporazumom, tako mogu i prestati:
jedna stranka nije mogla od druge zahtjevati izvrenje njene inidbe ako sama nije
prethodno ispunila svoj dio
ako bi jedna strana ispunila svoj dio obveze, nije mogla zahtjevati vraanje (kao
kod inominantnih kontrakata) ve samo da i druga strana ispuni svoj dio inidbe
- uinak obveze se osniva na volji i meusobnom povjerenju stranaka (CONSENSUS + BONA FIDES)
EMPTIO VENDITIO (kupoprodaja)
- CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS (potpuno dvostrano obvezujui ugovor)
- KONSENZUALNI i KAUZALNI ugovor na temelju BONA FIDEI
REGULA: CONVENTIO PREFICIT EMPTIONEM Kupnja nastaje sporazumom.
- PREDAJOM STVARI OBVEZNI ODNOS PRESTAJE predaja stvari od prodavaoca kupcu znai
ispunjenje njegova djela inidbe, a time i do prestanka obveze nastale sklapanjem ugovora o kupoprodaji
- sklopljeni ugovor po klasinom pravu izaziva obveznopravne uinke stranke mogu jedna od druge
zahtjevati samo da meusobno ispune svoje obveze (jedna da izvri predaju stvari TRADITIO, a druge da
isplati cijenu PRETIUM)
prije izvrenja predaje, kupac nema nikakvo neposredno pravo na stvar tek
nakon tradicije primalac postaje stvarnopravni ovlatenik, tj. vlasnik ili barem
BONAE FIDEI POSSESSOR
- nastaje tako to jedna stranka VENDITOR (prodavatelj) obvezuje prepustiti drugoj stranci EMPTORU
(kupcu) MIRNO UIVANJE neke stvari, a druga stranka se obvezuje isplatiti kupovnu cijenu
PRETIUM
- bitan je MOMENT ZAKLJUENJA, SPORAZUM CONSENSUS
- bitni elementi (ESSENTIALIA NEGOTII) kupoprodaje:
1) RES (stvar) mora biti RES IN COMMERCIUM (stvar u pravnom prometu)
- moe biti:
a)
nadoknadom
do
pune
cijene
(kao
FACULTAS ALTERNATIVA)
- obveze kupca su:
a)
PLATITI KUPOVNINU ugovorenu cijenu za prodani predmet, tj. prenijeti vlasnitvo nad
svotom novaca koja predstavlja kupovnu cijenu na prodavatelja
osigurati kupcu mirno uivanje stvari HABERE LICERE (a ne prijenos vlasnitva, jer se onda
radi o PERMUTATIO [zamjena] to je INOMINANTNI KONTRAKT)
- ODGOVORNOST PRODAVATELJA:
- ako prodana stvar SPECIES (individualno odreena stvar) propadne bez krivnje prodavatelja, on e biti
osloboen obveze prema kupcu, koji e ipak biti duan platiti kupovninu EMPTIONE PERFECTA u
skladu s naelom REGULA: PERICULUM EST EMPTORIS Rizik pada na kupca.
68
b) kada stvar nema svojstva za koje se utvrdilo da ih ima prilikom sklapanja ugovora
c)
kada stvar sadri takve nedostatke koji bitno umanjuju njezinu vrijednost
- KURULSKI EDILI trae da prodavatelj mora javno objaviti mane i nedostatke (inae odgovara u
dvostrukoj vrijednosti)
69
b) LEX COMMISSORIA sporazum na temelju kojeg prodavatelj sebi zadrava pravo da od ugovora
odustane ako mu kupac u odreenom roku ne plati kupovninu
c)
PACTUM DISPLICENTIAE kupnja na ogled kupac moe raskinuti ugovor ako mu se kupljena
stvar ne bude svidjela
c)
CONDUCTOR - poslodavac
70
- posebnosti uz:
a)
- vrste:
a)
71
gubicima dijeli se ovisno o sporazumu, a ako nije nita ugovoreno, onda na jednake djelove
SOCIETAS LEONINA zabranjeni oblik udruivanja u kojemu netko samo snosi tete ili
u pomorstvu: svi vlasnici prevoene robe moraju nadoknaditi tetu onom vlasniku iji je teret
bio rtvovan za spas lae
- zatita:
a)
ACTIO PRO SOCIO povlai INFAMIU i u klasinom pravu dovodi do prestanka ortakluka
ako nakon otpadanja jednog lana ostali produe ortakluk ili na njegovo mjesto
doe njegov nasljednik, sklapa se NOVI UGOVOR (ako nasljednik stupi na
mjesto ostavitelja ipak odgovara za obveze umrlog, ali ima i pravo na trabine)
4) ISTEKOM ROKA
5) USPUNJENJEM UVJETA ili CILJA
6) jednostavnim otkazom RENUNTIATIO (ne u ne-vrijeme, suglasnim sporazumom
svih lanova CONTRARIUS DISSENSUS)
MANDATUM (nalog)
- CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS (nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor)
- KONSENZUALNI i KAUZALNI ugovor na temelju BONA FIDEI
- LUKRATIVAN pravni posao jedini konsenzualni kontrakt koji nije SINALAGMATIAN
72
- nastaje time to se jedna stranka MANDATAR obvezuje drugoj MANDANTU (DOMINUS NEGOTII)
da e BESPLATNO za njega izvriti neki (pravni) posao uz eventualnu naknadu TROKOVA i TETE
- prema treim osobama MANDATAR se mogao legitimirati posebnim ovlatenjem PUNOMO koju mu
izdaje MANDANT
- odgovornost:
- zatita:
a)
- nastaju kada postoji NUDUM PACTUM i IZVRENJE INIDBE JEDNE STRANE tada postoji obveza
i druge strane da ispuni inidbu na koju se obvezala
73
FACIO UT DES (inidba jedne stranke na FACERE, te protuinidba druge stranke na DARE)
stranka koja je ispunila svoj dio inidbe nije mogla drugu natjerati da to isto uini,
ve je naelno, samo mogla zahtjevati vraanje (naknadu) onog to je dala ili
uinila
a)
b)
74
TRANSACTIO (nagodba)
- nastaje kada dvije stranke DOGOVORNO RIJEE neki sporni meusobni odnos tako da svaka od njih
NETO PROPUSTI (ne ine jedna drugoj odreene usluge)
- po svom uinku izjednaava se s PRESUENOM STVARI
PRECARIUM (prekarij)
- nastaje kada jedna stranka preputa drugoj na UPOTREBU odreenu STVAR uz mogunost OPOZIVA
- PREKARIST uiva POSJEDOVNU ZATITU koja ide samo protiv treih osoba, a ne i protiv davaoca
stvari
- ukoliko prekarist ne eli vratiti stvar na poziv, protiv njega se koristi INTERDICTUM DE PRECARIO i
REI VINDICATIO
DATIO AD EXPERIUNDUM (davanje na probu)
- jedna stranka daje drugoj odreenu STVAR da bi ju ova ISPITALA, utvrdila njene KVALITETE, radi
EVENTUALNE KUPOPRODAJE (budue)
- usporedba s PACTUM DISPLICENTIAE
PACTA (pakti)
- obveze koje nastaju sporazumom stranaka CONSENSUS, ali kojima nije dugo vremena bila priznavana
utuivost, te koji i nakon priznanja svojstva utuive obveze nisu bili uzdignuti na nivo kontrakata
- u najstarije doba imali su uinak samo na podruju obveza nastalih iz delikata
- kasnije civilnu utuivost stjeu tzv. DODATNI SPORAZUMI koji su sklapani odmah s glavnim poslom
(PACTUM IN CONTINENTI, tj. PACTA ADIECTA)
- podjela:
1) PACTA ADIECTA (poetno uz kupoprodaju)
2) PACTA PRAETORIA pretorski pakti kojima utuivost priznaje pretor putem ACTIO
IN FACTUM (najvie izvora u EDICTUM PERPETUUM)
a)
b)
d)
e)
PACTUM
IURISIURANDI
stranke
se
sporazumjevaju
b)
c)
DAROVANJE
- u klasinom pravu NIJE POSEBAN TIP pravnog posla, ve pravni posao kojim se PRENOSI
VLASNITVO, OSNIVA ili UKIDA OBVEZA
- pravni razlog:
a) BESPLATNO POVEANJE IMOVINE OBDARENOGA
b) SMANJENJE IMOVINE DAROVATELJA
- LEX CINCIA iz 203. g. pr. Kr. OGRANIAVA VISINU DAROVANJA
OBVEZE IZ DELIKATA
- DELICTUM protupravno djelo iz kojeg, zbog povrede pravno zatienih dobara, nastaju posljedice bez
obzira na volju poinitelja
- podjela:
1) JAVNI DELICTA PUBLICA, CRIMINA
- u posebnom javnom postupku progoni ga drava, a za njega se izrie javna kazna
POENA PUBLICA
- izdaja, ubojstvo oca obitelji
76
poinitelj
delikt
PASIVNA STRANA
oteeni
AKTIVNA STRANA
b) FURTUM NEC MANIFESTUM "neoita" kraa novana kazna u (2) dvostrukom iznosu
- tubu moe podii, ne samo VLASNIK, ve i svaki onaj koji je ZAINTERESIRAN da mu stvar ne bude
oduzeta (sve osobe koje su u ranije doba vlasniku odgovarale za CUSTODIU osim DEPOZITARA i
KUPCA, ako mu stvar jo nije bila predana)
a)
ACTIO FURTI trajna tuba koja uvijek povlai INFAMIU (pasivno nenasljediva, a aktivno prelazi
na nasljednike) obveznog karaktera, kazna je NOVANA
- u sluaju oduzimanja stvari kod POBUNE ili NEMIRA kazna ide na dvostruki iznos u roku od jedne
godine, a nakon toga na jednostruku naknadu
INIURIA (namjerna povreda tue osobnosti)
- namjerna povreda tue osobnosti fizike i moralne
- koristi se pretorska tuba: ACTIO INIURIARUM AESTIMATORIA
ACTIO DOLI (ACTIO DE DOLO) penalna tuba koja ide samo za NAKNADOM TETE
- pravni posao obavljen uz DOLUS bio je po propisima IURIS CIVILIS i dalje valjan
78
METUS (prijetnja)
- nastaje kada jedna strana PROTUPRAVNO, UPOTREBOM SILE ili PRIJETNJOM da e uiniti neko zlo,
prisili drugu stranu da na TETU SVOJE IMOVINE SKLOPI neki pravni posao ili PODUZME, odnosno
PROPUSTI neko drugo djelo
- zatita:
a)
ACTIO QUOD METUS CAUSA tuba za VRAANJE IMOVINE koja je nekom bila oduzeta silom
ili prijetnjom
- podie ju oteeni da bi od tuenog dobio naknadu u ETVEROSTRUKOM IZNOSU ako je
pokrenuo postupak u roku od 1 godine, a nakon toga koristi se ACTIO IN FACTUM na jednostruki
iznos
- penalni karakter, nije infamirajua
- sadri RESTITUTORNU KLAUZULU
- nije aktivno nasljediva protiv nasljednika se moe koristiti samo u obujmu bogaenja
- kad je bilo vie poinitelja pravilo o kumuliranju tube
79
ACTIO PAULIANA njome se mogu pobijati poslovi kojima je prezadueni poveao svoju pasivu ili
smanjio aktivu dunik je morao biti svjestan da odgovarajuim pravnim poslovima oteuje svoje
vjerovnike
KVAZIDELIKTI
IUDEX QUI LITEM SUAM FECIT
- sluaj kada sudac IUDEX PRIVATUS kome je povjereno rjeavanje odreenog spora ne donese presudu
na vrijeme ili pak zlonamjerno ili iz nepanje donese presudu kojom je jedna strana oteena
- sudac je osobno bio duan stranci nadoknaditi tetu na temelju ACTIO IN FACTUM
ACTIO DE POSITIS ET SUSPENSIS
- upotrebljava se protiv vlasnika ili zakupca kue na kojoj je s uline strane neto objeeno to je moglo pasti
i povrijediti prolaznike
ACTIO DE EFFUSIS VEL DEIECTIS
- kada je iz stana neto IZLIVENO ili IZBAENO na ulicu pa je time izazvana teta
- pokree se protiv imaoca stana (vlasnika ili stanara)
- kazna na DVOSTRUKI iznos nastale tete
ACTIO LUCRI ET DAMNI ADVERSUS NAUTAS, CAUPONES ET STABULARIOS
- odgovaraju: BRODARI, GOSTIONIARI i IMAOCI STAJA ako bi putnik, koji se kod njih smjestio,
pretrpio tetu zbog KRAE, OZLJEDE, OTEENJA STVARI kad su tetu nanijele OSOBE U SLUBI
ili OSOBE KOJE SU KOD NJIH TRAJNO STANOVALE
- tetu je poinila osoba od njihova povjerenja CULPA IN ELIGENDO
VARIAE CAUSARUM FIGURAE
- Gaj: INSTITUTIONES obveze iz razliitih, drugih pravnih osnova
- Justinijanova kodifikacija: - KVAZI-KONTRAKTI (OBLIGATIONES QUASI EX CONTRACTU)
- KVAZI-DELIKTI (OBLIGATIONES QUASI EX DELICTO)
80
KVAZIKONTRAKTI
- iz njih slijedi priznata, utuiva obveza ali se ne osnivaju na prethodnom sporazumu stranaka
CONSENSUS razlika u usporedbi s kontraktima
- vrste:
1) NEGOTIORUM GESTIO (poslovodstvo bez naloga)
2) COMMUNIO INCIDENS (sluajna zajednica)
3) CONDICTIONES SINE CAUSA (bezrazlono bogaenje)
4) OBLIGATIONES EX TUTELA (obveze iz tutorstva)
5) OBLIGATIONES EX LEGATUM (obveze iz legata)
81
tube u kojima se nije navodio pravni razlog u sluajevima u kojima tuitelj nije
mogao upotrijebiti nikakvo drugo pravno sredstvo da bi dobio stvar ili imovinu
koja se nalazila kod drugoga
- vrste:
1) CONDICTIO INDEBITI
- sluila je onda kada je netko u ISPRIIVOJ ZABLUDI isplatio NEDUGOVANO mislei da
je duan
- ako pogrenog uvjerenja nema nastalo je DAROVANJE
- ako je primatelj svjestan da duga nema onda je to KRAA
2) CONDICTIO CAUSA DATA CAUSA NON SECUTA
- u predjustinijansko doba CONDICTIO OB CAUSAM DATORUM
- upotrebljava se za vraanje stvari ili imovine koju je netko dao drugome OEKUJUI neki
DOGAAJ ili PRAVNI POSAO koji je IZOSTAO
- NEGOTIORUM GESTOR obavlja tue poslove unato izriitoj zabrani DOMINUS NEGOTII:
u klasinom pravu:
o
u Justinijanovom pravu:
o
- zatita:
a)
- zatita:
a)
- zatita:
a)
podjela na:
a)
85
obije strane tvrde svoje pravo (npr. ako je tuitelj tvrdio da je vlasnik sporne
stvari, isto to morao je tvrditi i tueni)
- izvrenje presude:
a)
za deliktne i ugovorne dugove izvrenje na osobi dunika koritena legisakcija PER MANUS
INIECTIONEM (izbjegavanje manusinjekcije: davanje VINDEKSA stupa na mjesto tuenoga u
sporni pravni odnos, odgovara za dvostruki iznos vrijednosti sporne stvari)
- dvodioba postupka:
1) IN IURE pred magistratom utvrivanje opravdanosti tuiteljeva
zahtjeva, suradnja s tuenim u pogledu sastavljanja formule, te imenovanje
suca
2) APUD IUDICEM pred sucem provodi se dokazni postupak i izrie
presuda
- pozivanje na sud:
tuitelj poziva tuenoga pred magistrata IN IUS VOCATIO, tueni se mora tom
pozivu pokoriti ili dati VINDEKSA
- postupak IN IURE:
pred magistratom tuitelj trai od pretora dam mu odobri postupak protiv tuenoga
POSTULATIO ACTIONIS ako je tuiteljev zahtjev opravdan, pretor odobrava
akciju ako je ona predviena pretorskim ediktom (u sluaju da nije predviena
pretorskim ediktom pretor dozvoljava ACTIO IN FACTUM)
ako tueni odbije upustiti se u postupak ne moe se protiv njega dignuti tuba i
voditi postupak, no pretor odobrava prisilna sredstva (zatvor, privremeni posjed
nad imovinom tuenoga)
FORMULA pretor imenuje suca, te utvruje pravne i injenine okolnosti o kojima ovisi
sueva odluka
u sluaju da neka ediktna formula nije u cijelosti pokrivala injenino stanje spora,
pretor bi se po odobravanju akcije i utvrivanju formule sluio analogijom isti
naziv akcije je zadran uz neznatnu promjenu ACTIONES UTILES
ako u ediktu nije postojala formula, a pretor je elio dati zatitu za taj tubeni
zahtjev, odobravao je akciju i formulu koje je sastavljao potpuno samostalno
opisivanjem stvarnog stanja, takve akcije nazivaju se ACTIONES IN FACTUM
d) ADIUDICATIO
diobenim
parnicama
(ACTIO
FAMILIAE
f)
88
c)
f)
ako se stranke ne mogu sporazumjeti oko odabira suca, tuitelj predlae tueniku
suca s posebnog slubenog popisa ALBUM IUDICUM SELECTORUM sve dok
se ne postigne suglasnost
nekim
sluajevima
(sporovi
slobodi)
sudio
je
porotni
sud
RECUPERATORES
sudac privatnik je bio strogo vezan za sadraj formule, pomae mu savjet pravnih
strunjaka (CONSILIUM)
svjedok nije bio duan odazvati se pozivu stranke, ali ako se radilo o svjedoku
koji je prisustvovao formalistikim aktima civilnoga prva (gesta per aes et libram)
bio je duan da se odazove pozivu
- izvrenje presude:
ako tuenik nije izvrio presudu u roku od 30 dana, vjerovnik je protiv njega
podizao ACTIO IUDICATI
90
ako je dunik bez svoje krivnje prezaduen, moe se osloboditi presude, izvrenja
i infamije, ako uz pretorovu dozvolu, slobodno ustupi svoja dobra vjerovnicima
(CESSIO BONORUM) a time da mu se ostavljaju sredstva najnunija za ivot
91
- crkva je u postklasici dobila izvjesni utjecaj na sudbenost putem EPISCOPALIS AUDIENTIA tako to su
se stranke dobrovoljno podvrgle njegovoj arbitrai
NASLJEDNO PRAVO
- dozvoljena je SLOBODA RASPOLAGANJA IMOVINOM za sluaj smrti
REGULE:
SEMEL HERES, SEMPER HERES Jednom nasljednik, uvijek nasljednik.
NEMO PRO PARTE TESTATUS, PRO PARTE INTESTATUS DECEDERE POTEST Nitko ne moe umrijeti
djelom s oporukom, dijelom bez nje.
NEOPORUNO NASLJEIVANJE
PRIJE ZAKONIKA XII. PLOA:
3) GENS
3) ADGNATUS PROXIMUS
4) GENS
3) GENS
- ako nema ni SUI ni ADGNATUS PROXIMUS
- GENS imenuje nekog svog lana kao UPRAVITELJA nasljedstva u ime gensa ili donosi neku
drugu odluku
- nasljeivanje gensa nastaje u kasnoj republici
o
nasljedstvo po civilnom pravu stjeu SUI mimo svoje volje, pa ak i protiv svoje volje i to
u trenutku ostaviteljeve smrti SUI ET NECESSARII, kao i robovi koji su testamentarno
osloboeni (SERVUS CUM LIBERTATE HERES INSTITUTUS)
93
ako je bilo vie HEREDES VOLUNTARII, pa jedan od njih umre, a ne prihvati nasljedstvo
njegov dio prirata djelovima ostalih sunasljednika IUS ADRESCENDI
vrijedi za maloljetnike do 25 g.
- DJECA dobivaju civilno nasljedno pravo prema MAJCI u PRVOM NASLJEDNOM REDU, bez obzira na
to to djeca i majka koja nije u oinskoj vlasti svoga mua (nije IN MANU) NISU U AGNATSKOM
SRODSTVU
- neoporuno nasljeivanje po PRETORSKOM PRAVU:
1) UNDE LIBERI SUI (djeca) + emancipirana djeca
- ne nasljeuju automatski (IPSO IURE), ve PRIHVATOM NASLJEDSTVA
- naelo reprezentacije + NOVA CLAUSULA IULIANI sluaj za emancipiranog sina ija su djeca
ostala u oinskoj vlasti svog djeda SUI i njegova djeca ZAJEDNIKI djele nasljedstvo na
JEDNAKE DJELOVE
- da bi sve nasljednike doveo u isti poloaj, pretor za emancipiranog sina uvodi obvezu unoenja
posebne (nakon emancipacije) steene imovine COLLATIO BONORUM (sve to je
emancipirani u asu peve smrti imao, a to inae bez emancipacije ne bi stekao) u ostavinsku
masu
2) UNDE LEGITIMI sve one osobe koje bi imale pravo na nasljedstvo po civilnom pravu (SUI i
ADGNATUS PROXIMUS, GENTILES)
3) UNDE COGNATI krvni srodnici do 6., 7. stupnja (za unuke po brai i sestrama)
4) UNDE VIR ET UXOR brani drug (suprunici)
o
ako ovlatenici prvog pretorskog nasljednog reda nisu prihvatili nasljedstvo, ono je bilo
ponueno ovlatenicima drugog nasljednog reda SUCCESSIO ORDINUM
u treem saljednom redu postojala je tzv. SUCCESSIO GRADUUM ako najblii krvni
srodnik nije prihvatio nasljedstvo, na nasljedstvo se pozivalo idueg najblieg krvnog
srodnika
95
ako nije bilo ovlatenika ni po civilnom ni po pretorskom pravu, nasljedstvo je kao BONA
VACANTIA (oasna imovina) pripala rimskoj dravi AERARIUM POPULI ROMANI,
a od ranog principata caru FISCUS i to ne ko nasljednicima u uem smislu rijei
OPORUNO NASLJEIVANJE
- potrebno je odreivanje nasljednika INSTITUTIO HEREDIS na poetku oporuke bez toga oporuka je
NEVALJANA
- u klasino doba vie se ne rabe starinski oblici oporuivanja koji su postojali u doba starije republike, tj. u
doba zakonika XII. ploa
- vrste MANCIPACIJSKE OPORUKE:
a)
STARIJEG TIPA
- oporuitelj prenosi ukupnu svoju sadanju i buduu imovinu nekoj osobi FAMILIAE
EMPTOR uz nalog na koji e nain tu imovinu podijeliti nakon ostaviteljeve smrti
- tobonji kupac nasljedstva (FAMILIAE EMPTOR) nije nasljednik (od nasljedstva nema
nikakve koristi, jedino brigu da ga podijeli u skladu s ostaviteljevim nalozima)
- prvobitnu neotuivost obiteljske imovine FAMILIA zamjenila je djeljivost meu SUIima vjerovatno na jednake djelove, a nakon toga je doputeno da se ta imovina podijeli
meu djecu prema nahoenju ostavitelja
b) NOVIJEG TIPA
- obuhvaa i obiteljsku imovinu u uem smislu FAMILIA i ostalu imovinu ostavitelja
PECUNIA
- obavlja se pred 7 svjedoka (5 svjedoka, rimskih graana + libripens + familiae emptor)
- ostavitelj odreuje PRAVOG NASLJEDNIKA i izjavljuje NUNCIPATIO da isprava
koju dri u ruci sadri njegovu volju
- vojnicima je dozvoljeno sastavljanje mancipacijskih oporuka bez ikakvih formalnosti, s
time da takva oporuka gubi snagu godinu dana nakon to je vojnik asno napustio slubu
- PRETORSKA OPORUKA
- pretor poinje davati zatitu ispravama koje sadre POSLJEDNJU VOLJU i koje su ZAPEAENE
peatima 7 svjedoka, premda nije dolo do mancipacije
- ovlateniku daje pravo samo na BONORUM POSSESSIO SINE RE do cara ANTONINA PIA (2. st.) koji
je BONORUM POSSESSORA titio s EXCEPTIO DOLI ime je ta BONORUM POSSESSIO postala
CUM RE pretorski ovlatenik na osnovi takve pismene oporuke ima prednost pred civilnopravnim
neoporunim nasljednikom
- u klasino doba imenovanje nasljednika INSTITUTIO HEREDIS mora stajati na POETKU oporuke i to
na LATINSKOM JEZIKU (a od 3. st. moe i na GRKOM), te sadravati rije HERES - nasljednik
96
- za nasljednika je mogla biti imenovana samo nedvojbeno odreena osoba PERSONA CERTA (fizika ili
NASCITURUS)
- SUBSTITUTIO VULGARIS oporuitelj je mogao sebi imenovati nasljednika ako prvoimenovani nije iz
nekog razloga nije postao nasljednikom
- SUBSTITUTIO PUPILLARIS na osnovi svoje oinske vlasti otac je mogao odrediti nasljednika svom
nedoraslom djetetu u vlasti, uz pretpostavku da dijete umre prije doraslosti
- SUBSTITUTIO QUASI PUPILLARIS pravo oca imenovati nasljednika svom DESCEDENTU koji je
duevno bolestan, ako bi on nakon njega kao takav i umro
- HERES INSTITUTUS prvotno postavljeni nasljednik
- HERES SUBSTITUTUS supsidijarni nasljednik
- ako ostavitelj nije imenovao nasljednicima osobe u njegovoj vlasti (SUI-e) ili ih nije iskljuio
EXHEREDARE, ako ih je mimoiao PRAETERITIO, oporuka je u cijelosti bil NEVALJANA ili se
djelomino mjenjala za sluaj mimoilaenja:
pa
se
prelazilo
na
neoporuno
nasljeivanje
pretpostavku
da
je
ostavitelj
imenovao
za
ako je oporuitelj zbog opravdana razloga ostavio djetetu manje od ili nita
dijete nije uspjevalo s tubom (sud o opravdanosti razloga odluuje po slobodnoj
procjeni)
ako nije bilo opravdanog razloga sud djetetu dodjeljuje PUNI NEOPORUNI
DIO
ZATITA PRAVA
- nasljednik ima pravo podii sve one tube koje su pripadale i ostavitelju radi zatite njegove imovine:
1) HEREDITATIS PETITIO akciju koju podie HERES (civilnopravni nasljednik) protiv osobe koja je
u posjedu ostavine, a koja mu porie svojstvo nasljednika
2) INTERDICTUM QUORUM BONORUM interdiktna zatita BONORUM POSSESSORA
(nasljednika po pretorskom pravu)
3) ACTIO FAMILIE ERISCUNDAE sunasljednik moe traiti razvrgnue suvlasnitva nad ostavinom
koju je nasljedio zajedno s drugim nasljednicima
ZAPISI: LEGATUM I FIDEICOMMISSUM
- namjena pojedinih imovinskih koristi na teret nasljednopravnog nasljednika ONERATUS, a u prilog neke
tree osobe - HONORATUS
LEGATUM
- zapis civilnog prava: ostaviteljev DAR (namjena imovinske koristi) nekoj osobi LEGATARIUS
(zapisovnik) na teret nasljednika nareen SVEANIM RIJEIMA
- vrste:
1) LEGATUM PER VINDICATIONEM
- obino nareen rijeima: DO LEGO
- VLASNITVO legirane stvari prelazlilo je neposredno na legatara koji je bio ovlaten stvar
traiti stvarnopravnom tubom REI VINDICATIO
2) LEGATUM PER DAMNATIONEM
- obino nareen rijeima: HERES DAMNES ESTO
- OBVEZNI ODNOS izmeu nasljednika i legatara nasljednik ima poloaj dunika, a legatar
vjerovnika ovlaten na OSOBNU TUBU
3) LEGATUM SINEDI MODO
- PRAVO legatara da iz ostavine UZME odreenu stvar uz OBVEZU nasljednika da mu pri
tome NE SMETA
98
- LEX FALCIDIA (40. g.pr.Kr.) odreuje da nasljedniku mora ostati barem ostavine QUARTA
FALDICIA, pa se legati razmjerno smanjuju ako bi preli ostavine
FIDEICOMMISSUM
- neformalni zapis kojim se optereuje nasljednika, legatara ili obdarenoga za sluaj smrti FIDUCIARIUS
u koris neke tree osobe FIDEICOMMISSARIUS
- dobivaju pravnu zatitu tek od cara Augusta
- SC PEGASIANUM iri odredbu LEX FALCIDIE i na FIDEICOMMISSE osobito je imalo znaaja kod
FIDEICOMMISSUM HEREDITATIS kojim se nasljednika upuivalo da itavo nasljedstvo ili neki njegov
dio izrui nekoj treoj osobi
- u klasici fideikomisar je morao biti iv u doba ostaviteljeve smrti
- pri stjecanju LEGATA i FIDEICOMMISSA treba razlikovati:
1) DIES CEDENS dan kada je zapisovnik stekao pravo da stekne zapis (za Augusta
dan slubenog otvaranja oporuke)
2) DIES VENIENS dan kada je zapisovnik steakao zapis (dan kada je opterena
osoba [kod legata nasljednik, kod fideikomisa nasljednik ili legatar] prihvatila
nasljedstvo)
DONATIO MORTIS CAUSA (darovanje za sluaj smrti)
- (u klasici) DAR, kojega je uinak nastupao samo ako obdareni preivi darovatelja
- obino je do takvog pravnog posla dolazilo zbog neke postojee ili predvidive opasnosti za ivot
darovatelja
- dva oblika:
1) darovanje pod suspenzivnim uvjetom "ako obdareni preivi darovatelja" uinak
darovanja je prolongiran
2) ili je darovatelj odmah prenosio npr. vlasnitvo s tim da se obdareni obvezao da e vratiti
stvar kada nestane smrtna opasnost za darovatelja
- od cara Septimija Severa QUARTA FALCIDIA se primjenjivala i na darovanje za sluaj smrti
POSTKLASIKA
PRAVO OSOBA
- izjednaava se poloaj nedoraslih (IMPUBERES) i maloljetnika (MINORES) MINORIMA se
smatraju osobe mlae od 25 godina
-
99
kranska crkva ECCLESIA se poela shvaati u jednu ruku kao pravnu osobu odvaojenu od skupa
vjernika, a njezinu imovinu kao imovinu posebnog tipa
pojavljuju se zaklade
BRANO PRAVO
- brak se shvaa kao pravni odnos
-
uvodi se zarunika kapara ARRA SPONSALICIA zarunica ili njezini roditelji vraaju
etverostruki iznos kapare, ako do braka ne doe njihovom krivnjom
suglasnost oca obitelji povodom sklapanja braka potrebna je samo ako se radi o zarunici mlaoj od 25
godina
uvodi se darovanje prije braka DONATIO ANTE NUPTIAS besplatna imovinska namjena mua u
korist ene (slui za osiguranje budunosti djece koja e se roditi u braku)
PORODINO PRAVO
- promjene u pogledu PATRIE POTESTAS:
dijete u vlasti stjee za sebe imovinu koju je stekao kao carski inovnik ili na
osnovi rada u nekoj slobodnoj profesiji ta se imovina naziva PECULIUM
QUASI CASTRENSE
100
pri emancipaciji otac je dobivao u vlasnitvo treinu dobara koje je dijete u vlasti
naslijedilo od majke
STVARNO PRAVO
- nestaje razlika izmeu IUS CIVILE i IUS HONORARIUM, pa time ujedno i izmeu kviritskog i
bonitarnog vlasnitva
-
dolazi do izjednaavanja italskih s provincijskim zemljitima, pa se vlasnitvo nad tom zemljom naziva
DOMINIUM ili PROPRIETAS ILI POSSESSIO i za jednu i za drugu vrstu zemljita
nestaje MANCIPACIJA i IN IURE CESSIJA, a TRADICIJA nije vie samostalan element stjecanja
vlasnitva
sastavljanje isprave
uvodi se novi tip dosjelosti dovoljan je posjed u tajanju od 30 godina bez naslova i dobre vjere
101
slunosti nestaju
stare rimske poljske slunosti se mogu dosjesti uzukapijom nakon dvije godine
tienik ima zalono pravo na imovini tutora, kuratora u svezi njihove djelatnosti
OBVEZNO PRAVO
- utuivost se priznaje svakom dozvoljenom obveznopravnom poslu
-
kod PRODAJE kupac postaje vlasnikom stvari plaanjem cijene, te stvar moe traiti putem ACTIO
IN REM
nestaje ZAKUP
tek u postklasici dolazi do priznanja nove kategorije utuivih obveznopravnih ugovora kod kojih je
obveza jedne strane nastaje izvrenjem inidbe druge strane (npr. PERMUTATIO)
ZAJAM prestaje biti realnim kontraktom, sklapa se pismenom obvezom vraanja pozajmljene svote
POSUDBA, OSTAVA i NALOG gube klasini tip besplatnog pravnog posla, a ORTAKLUK gubi na
vanosti
Svaka se kraa kanjava etverostruko, nestaje razlike izmeu tube za kanjavanje krae i tube na
povratak ukradene stvari
NASLJEDNO PRAVO
- u praksi nestaje razlike izmeu civilnog i pretorskog nasljeivanja
-
kod pismenih oporuka novost je potpisivanje svjedoka (u pretorskoj oporuci se stavljaju peati)
102
valjane su oporuke i bez potpisa i peata svjedok ako se radilo o oporuci koja se odnosila na
ostaviteljevu djecu TESTAMENTUM PARENTUM INTER LIBEROS
(klasika) u sluaju da je oporuitelj, bez opravdana razloga, djetetu ostavio manje od neoporunog
dijela, sud je na zahtjev djeteta dodjeljivao mu puni neoporuni dio (postklasika) dijete trai
nadopunjenje do njegova nunog dijela, tj. nadopunjenje do neoporunoga dijela
JUSTINIJANOVO PRAVO
PRAVO OSOBA
-
pojedinac nije vie slobodni graanin, ve je njegov poloaj okvalificiran kao podanika koji slui Bogu i
caru
BRANO PRAVO
-
otac je pravno obvezan dati miraz ili darovanje prije braka svojem djetetu koje ulazi u brak
darovanje prije braka se moe dati ne samo prije braka, ve i nakon sklopljenog
braka, pa se tom pravnom instititutu mijenja i ime iz DONATIO ANTE
NUPTIAS u DONATIO PROPTER NUPTIAS, tj. u darovanje u vezi s brakom
103
PORODINO PRAVO
-
temelj obitelji u Justinijanovom pravu nije vie vlast oca obitelji, ve se obitelj konstituira brakom kao
pravno zatiena zajednica mukarca i ene, koja postoji radi ouvanja interesa djece
u BONA ADVENTICIA (otac ima samo pravo upravljanja i uivanja) ulazi sve
ono to je dijete u vlasti steklo od bilo koga osim od oca (otac moe tu imovinu
otuiti samo za plaanje dugova ili osobito opravdanim sluajevima)
STVARNO PRAVO
- nestaje podjela stvari na RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI
-
u vezi slunosti iz USUSA se izdvajaju kao slunosti HABITATIO i OPERAE SERVORUM VEL
ANIMALIUM
104
OBVEZNO PRAVO
- stvara se shvaanje da je odgovornost povezana sa subjektivnom svijeu, tj. da se odgovornost temelji
na krivnji
-
oblici krivnje:
1) DOLUS svjesna zla namjera
2) DESIDIA nepanja
3) NEGLEGENTIA nemar
4) RES PARUM DILIGENTER CUSTODITA stvar ne uvana dovoljno paljivo
5) CULPA LATA krajnja nepanja
6) CULPA LEVIS IN ABSTRACTO obina nepanja (isostanak panje koju bi trebao imati diligens
pater familas)
7) CULPA LEVIS IN CONCRETO nepanja koju dunik nebi upotrijebio u vlastitim stvarima
8) EXACTISSIMA DILIGENTIA najmanja nepanja (kao kod custodia) odgovara se bez obzira na
krivnju
dva oblika:
a)
CONFIRMATORIA,
te
kao
odustatnina
ARRHA
POENITENTIALIS
b) kod pismeno sklopljenog ugovora ima ulogu ugovorne kazne ARRHA
POENALIS
promjene u darovanju:
nadopuna kondikcija s:
a)
CONDICTIO EX LEGE za potraivanja koja nastaju na temelju nekog novog zakona koji nije
naveo temelj obvezivanja
kod NOVATIO (novacije): zamjene jedne obveze s drugom: odluujui element je volja obnove obveze
ANIMUS NOVANDI tu volju je trebalo izriito izjaviti
kod COMPENSATIO (kompenzacije): dozvoljena je u svim vrstama tubi, te ona nastupa IPSO IURE
(dok je u klasici bila OPE EXCEPTIONIS), pa tuitelj mora utuiti samo saldo meusobnih potraivanja
kod poruanstva:
a)
Justinijan uvodi naelo BENEFICIUM DIVISIONIS svaki sudunik odgovara samo za svoj dio
duga
NASLJEDNO PRAVO
-
a)
ako postoje samo preci nasljeuju po linijama (preci po ocu dobivaju , po majci
)
b) ako postoje samo punorodna braa i sestre dijele po glavama (to vrijedi i za
njihovu djecu ako nasljeuju po naelu reprezentacije), GERMANI iskljuuju iz
nasljedstva djedove i bake, a uz roditelje nasljeuju po glavama
3) CONSANGUINEI (brae i sestre s istim ocem), UTERINI (braa i sestre s istom majkom)
i njihova djeca po naelu reprezentacije
4) najblii KOGNAT po ocu ili majci
samo je siromana udovica koja nije imala miraza ni darovanja u vezi s brakom
imala pravo na nasljedstva
OPORUNO:
NUNO NASLJEDNO:
ako je oporuitelj dao ovlateniku barem neto taj ima pravo na nadopunjenje
samo do nunog dijela AD SUPPLENDAM LEGITIMAM tuba: ACTIO
SUPPLETORIA
107