Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Skvorc 8736

    Uploaded by

    skendermarin
    21 views8 pages

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    21 views8 pages

    Skvorc 8736

    Uploaded by

    skendermarin

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 8
    TRI SUGESTIJE PROPOVJEDNICIMA M. Skvorc VRIJEDNA KNJIGA. — Abbé G. Michonneau nije nepoznat nasim sveceni- cima, Rado smo ¢itali njegove knjige o Zupnikovanju, o sveceni¢kom radu, © uspjesima i neuspjesima po raznim predgradima, o Zilavim i neobitnim raporima kroz 40 godinna da unese Krista u najzapustenije krajeve i naj udaljenije duge, o njegovu odluénom karakteru i duhovitu postupku. U pos- ljednjoj svojoj knjizi koju izdaje »bivalentoc — skupa s Isusovcem Varillo- nom, propovjednikom i konferansijerom, abbé Michonneau Zeli pomoci pro- povjednicima. Djelce je obujmom prili¢no stisnuto, stilski saZeto, idejno jezgrovito. I sam je naslov éedai eto, ne Zeli docirati niti se nametati Sve je to samo poticaj, bratska rijeé, savjet vaden iz dubine srca i zivota — a nikakva taktika, nikakvi zapleteni argumenti, ni govor s visoka — Boze saéuvaj! Kad su sveéenici progle godine zapazili u izlogu knjigu pod naslo- vom »Propos sur la prédication« (Sto bismo mo”da najzgodnije preveli kao »Napomene o propovjedanju«), mogli su pomisliti: I opet jedna dosadna retorika..,! Nek su samo minutu dvije listali tih 280 stranica omanjeg for- mata, precitavali ta pokrupna slova, preskakali podosta slobodna prostora, osjetili su — ne sumnjamo — da je to divna knjiga. Sami vidici kao da su pustajali sve slobodniji i Siri, uvjerljivi i pristupaéni, ko stvoreni za ovaj na povijesni éast Ako smo zatim zacu&nuli stotinjak listova naSega kolektiv- noga djela o propovjedanju,? u kome su pojedini svecenici rekli svojoj bra ne&to iz vlastita spoznanja ili iskustva, onda nas takve knjige poceSe sve jat zanimati. Neki dr%e da su to duhovni tumori Sto se mnoize, jer je tijelo bolesno. MozZda treba kazati da je to groznica koja znaci krizu, ali i —ozdra lenje. Sveéenici nisu ni gluhi ni slijepi ni tupi. Znadu koliko se rijeci i finte utrogilo, koliko se tiskare naznojige da se objavi i objasni potresna krSéanska kriza stoljeéa — kriza propovijedanja. Neki su ved u teologiji naéuli, kako se u samu svetu znanost Zeli uvuci disciplina koja bi Zivotvorno otkrila sam smisao Bozje rijeti, njenu presudnu vagnost, njenu eshatolosku uéinkovitost, njene horizonte i — napokon — njenu primjenu za nage dane. Jedan dio te nauke otkrige — teologijom propovijedanja. Izdigoge je nad prosjeénu homiletiku, dok retorici poyeljese sretan put iz teologije.... Mevu hermetiéki zvudi rijeé »kerigmatika«. Prema zamisli insbruSke Skole bio bi to pokugaj da se sve grane bogoslovlja, napose dogmatika i moralka, osvijetle pristupatnije, izazovnije, sasvim kristocentriéno i uvjerljivo. Tako bi mladi siugaoci bogoslovija osjetili da ih ne pripravljamo za ispite na kraju godine, kad se moraju istresati brojke, godine, formule, definicije i argumenti, nego za sveio poslanje, za apostolsku misiju, gdje moramo druge uvjeravati Bo%- jom pomoéi i najdubljim osobnim uvjerenjem,? 1) G. MICHONNEAU — F. VARILLON: Propos sur la prédication, éd, du Cerf, Paris, 1936, 280 p. 2) Bozja rijeé Zajednict, Zbornik lituraijskog tegaja II, Zagreb 1963. 196 str. 3) Potanje vidi u D. GRASSO, It Kerlgma ¢ la predicazione, Gregorianum 41 (1960), p. 439. ss. Kerygmatische Theologie, LIHK, v. 6, stupuc 126, gdje je navedeno prilicno literature. 293 ZA SIRU ORJENTACIJU. — Michonneaa i Varillon izbjegavaju te zaku- caste probleme, Sto se na obzorju ocrtavaju. Ako nekoga zanima Teologija propovijedanja, neka pregleda dva broja Casopisa Gregorianum. U njima oci i Grasso D. I. procijeniSe golemu literaturu o tome. Sve vangajnije ideje i djela koja ponikoge iza raia pa do nasih dana.* Gotovo stotinjak stranica struénih recenzija daje panoramu silnoga rada kojim su tcoretigari i praktidari BoZje Rijeéi htjeli objavu jaée shvatiti, iznutra osvi- ictliti i dovesti blize Liudskoj stvarnoj situaciji. Uz mnoge protestanske auk- tore susreéemo poznata i auktoritativna imena redemptoriste Schurra, isu- sovea Bee i Semmelirotha, dominikanca Duployéa, franjevea Soirona, profe- sora Arnolda, Soengena, Moellera. Koliko je toga nama nepoznato i skriveno! Koliko sjaja probija iz objave kad vas ovakevi Hudi na nju pravo upute! Koliko vlastite bijede i manjkavosti uvidite — ali bez otaja! Tko bi namislio potanje studirati kerigmatski poku&aj teologije, moze ina nagem jeziku pronaci ne8to literature. Jedva ¢ete otvoriti koju vazniju pastoralku na stranim jezicima a da se tu ne istice vaznost kerigmatike, to znati dozivijajne teologije koja ne ¢e istine samo referirati, nego raznia- trati i upijatis »NAS] »PRAKTICARI«. — Naga dva pisca, rekosmo, ne bave se tim pita- njem. Ono je strogo bogoslovno. Praksi sluzi, ali neizravno. Jasno, da toga ne smijemo podcijeniti. Michonneau je — pogledajte samo podnaslove i poglavlja —- tako zgodan i blizak. Treba li jo& propovijedati? pita smiono na poéetku. Kao da transportira pred nas Apostolovo pitanje — kako da ijudi vjeruju bez propovjednika. Isus Krist nije rekao da se propovijeda samo do dyadesetog stoljeca. Bozja rijet nikada nije okovana. Nikad ne gubi sv Zine i sile, Zato abbé Michonneau tvrdi da narod i danas odekuje Bozju poruku. Ljudi Zele znati Sto je iznad »plafona« i iza zastora... Muke su vazda iste, ako nisu stalno vece. Dezorjentacija ostaje, ako ne raste. Ljudi irée za srecom brze no ikad. Treba je objaviti. Donijeti. Pisac duhovito pri- kazuje razne tipove propovjednika i napominje njihove slabe strane — pro- (csora povijesti, liturgije, skolastike, neoskolastike, svetog Pisma, zatim sentimentalnog, povr8nog i »govornitkog« propovjednika. Ako Zelimo pro- Crijeti u duse, valja rijesiti drugi problem: Sto je sama propovijed? Nada sve — Sto je pucka propovijed? Sto je Zupska propovijed? Kako se sve to mora rianski obraditi? Tome posvecuje tri peglavlja. U petom nam govori 0 ne- Gjelinom propovijedanju, o nckim izvanrednim propovjednitkim prigodama kao Sto su konferencije, staleske propovijedi, uskrsne obnove, duhovne vjezbe, djegje mise. Posljednje —

    You might also like