Professional Documents
Culture Documents
Hart Umetnost Zivljenja
Hart Umetnost Zivljenja
UMETNOST IVLJENJA
Vipassana meditacija po uenju S. N. Goenke
Prevod
Boko Milisavljevi
SADRAJ
Uvodna re
Predgovor za jugoslovensko izdanje
Predgovor
Uvod
Plivologija
I
Istraivanje
Put
II
Polazna taka
Buddha i naunik
III
Neposredni uzrok
Seme i plod
IV
Sutina problema
ljunak i maslo
V
Uvebavanje moralnog ponaanja
Doktorov recept
VI
Uvebavanje koncentracije
Iskrivljeni puding
VII
Razvijanje mudrosti
Dva prstena
VIII
Svesnost i smirenost
Nita sem vienja
IX
Cilj
Boca ulja
X
Umetnost ivljenja
Kucnuo je as
Dodatak A: Znaaj vedana u uenju Buddhe
Dodatak B: Odlomci iz sutta u vezi sa vedanama
Renik
Napomene
UVODNA RE
Veno sam zahvalan Vipassana meditaciji na promenama koje je unela u moj ivot.
Kada sam nauio ovu tehniku inilo mi se kao da sam do tada lutao lavirintom iz koga
nema izlaza i da sam najzad pronaao kraljevski put. Od tada godinama sledim taj put i sa
svakim novim korakom cilj postaje jasniji: osloboenje od svih patnji, puno
prosvetljenje. Ne mogu da tvrdim da sam postigao krajnji cilj, ali ni najmanje ne
sumnjam da ovaj put vodi pravo do njega.
Dugujem venu zahvalnost Sayagyi U Ba Khinu, koji mi je pokazao ovaj put, kao i
lancu uitelja koji su sauvali tehniku kroz milenijume, od vremena Buddhe do danas. U
ime svih njih ohrabrujem i druge da prihvate ovo uenje, tako da i oni nau put za
osloboenje od patnje.
Mada su ovu tehniku ve nauile hiljade ljudi iz zapadnih zema-lja, do sada se nije
pojavila knjiga koja daje precizan i celovit opis Vipassana meditacije. Zadovoljan sam
to je najzad ozbiljan meditant uinio napor da popuni ovu prazninu.
Neka ova knjiga produbi razumevanje onih koji upranjavaju Vipassana
meditaciju, a neka ohrabri i druge da probaju ovu tehniku, tako da i oni mogu doiveti
sreu osloboenja. Neka svaki italac naui umetnost ivljenja kako bi naao mir i
harmoniju u sebi i irio mir i harmoniju na druge.
Neka sva bia budu srena!
S.N.Goenka
Bombaj, april 1986.
Neka svi ljudi u Jugoslaviji uivaju u miru i harmoniji idui putem Vipassane.
Neka sva bia budu srena.
S.N.Goenka
juni 1993.
PREDGOVOR
Meu raznim vrstama meditacija, koje danas postoje u svetu, Vipassana meditacija,
po uenju S.N.Goenke, je jedinstvena. Ova tehnika je jednostavan, logian nain da
postignete stvarni mir uma i vodite srean i koristan ivot. Vipassana meditacija je dugo
uvana u budistikim zajednicama u Burmi. Nema u sebi sektakih elemenata i lako je
mogu prihvatiti i upranjavati ljudi bilo kog porekla.
S.N.Goenka je bivi biznismen, a ranije je vodio Indijsku zajednicu u Burmi.
Roen je u konzervativnoj hindu porodici. Od rane mladosti patio je od jakih napada
migrene. U potrazi za lekom, doao je 1955. godine u kontakt sa Sayagyi U Ba Khinom,
koji je radio kao stariji slubenik u vladi zemlje, a privatno je bio uitelj meditacije. U
Vipassana meditaciji, po uenju U Ba Khina, S.N.Goenka je otkrio disciplinu koja je
daleko dublja od uklanjanja simptoma telesnih bolesti i prevazilazi kulturne i religijske
barijere. U narednim godinama vebanja i uenja pod nadzorom uitelja, Vipassana je
postepeno preobrazila njegov ivot. Sayagyi U Ba Khin je S.N.Goenku 1969. godine
promovisao u uitelja Vipassana meditacije. Te godine gospodin Goenka je doao u
Indiju i poeo tamo da poduava Vipasssanu, ponovo uvodei ovu tehniku u zemlju
njenog porekla. U zemlji jo uvek otro podeljenoj kastama i religijom, kurseve
S.N.Goenke pohaale su hiljade ljudi razliitog porekla. Praktina priroda kurseva
Vipassane, privlaila je i veliki broj ljudi iz zapadnih zemalja.
Kvaliteti Vipassane vide se na primeru samog gospodina Goenke. On je
pragmatina linost i mada u svakodnevnom ivotu deluje veoma odreito i odluno, u
svakoj situaciji zadrava izvanrednu blagost uma. Pored blagosti uma prisutno je duboko
saoseanje za druge, kao i sposobnost da se uivi u probleme svakog ljudskog bia.
Meutim, nema nieg posebno svetog u vezi s'njim. On poseduje dopadljiv oseaj za
humor, koji proima njegovo uenje. Uesnici kurseva dugo pamte njegov osmeh i vedar
duh, kao i esto ponavljani moto "Budite sreni!". Jasno, Vipassana mu je donela sreu i
on eli tu sreu da podeli sa drugima, uei ih tehnici koja je njemu podarila toliko
dobrog.
Mada poseduje magnetsku privlanost, gospodin Goenka ne eli da bude guru koji
pretvara uenike u automate. Umesto toga on ih ui samoodgovornosti. Kako on kae,
prava provera Vipassane je njena primena u ivotu. Ohrabruje meditante da se ne vezuju
za njega ve da se osamostale i vode srean ivot. On izbegava sve izraze oboavanja
prema njemu i usmerava studente da budu odani tehnici i istini koju nalaze u sebi.
To je bio tradicionalni preduslov budistikih monaha u Burmi da bi poduavali
meditaciju. Meutim, gospodin Goenka je, kao i njegov uitelj, porodini ovek i glava
velike porodice. I pored toga, istoa njegovog uenja i efikasnost same tehnike dobili su
priznanja starijih monaha u Burmi, Indiji i ri Lanki, kao i velikog broja onih koji su
pohaali kurseve koje je vodio.
Gospodin Goenka insistira na tome da meditacija, kako bi sauvala istou, nikada
ne sme postati biznis. Svi kursevi i centri koje organizuje, rade na potpuno neprofitnoj
osnovi. Ni on, kao ni od njega promovisani uitelji, za rad ne primaju, posredno ili neposredno, bilo kakvu novanu nadoknadu. On iri tehniku Vipassane samo kao uslugu
oveanstvu, da pomogne onima kojima je ta pomo potrebna.
S.N.Goenka je jedan od svega nekoliko indijskih duhovnih voa koji su jednako
visoko potovani u Indiji kao i na Zapadu. Meutim, on nikada nije prieljkivao
publicitet. Uvek daje prednost ivoj rei u irenju Vipassane i podvlai znaaj i prednost
stvarne prakse meditacije nad pukim pisanjem o meditaciji. Iz tog razloga manje je
poznat nego to zasluuje. Ova knjiga je prva sveobuhvatna studija njegovog uenja,
pripremljena pod njegovim rukovodstvom i sa njegovim odobrenjem.
Glavni izvor za knjigu su diskusije gospodina Goenke za vreme desetodnevnog
kursa Vipassane i, u neto manjem obimu, njegovi lanci objavljeni na engleskom jeziku.
Ja sam slobodno koristio ovaj materijal, pozajmljujui ne samo argumente i organizaciju
odreenih delova, ve i primere date u diskusijama, originalne rei, esto i cele reenice.
Onima koji su pohaali kurseve Vipassana meditacije po uenju S.N.Goenke, vei deo
knjige bie sigurno blizak, i moi e da prepoznaju odreene diskusije ili lanke
korisene na nekim mestima u tekstu.
Za vreme kursa, teorija i praksa idu zajedno. Uiteljeva objanjenja prate, korak po
korak, iskustva koja uesnici imaju u meditaciji. Materijal je preureen kako bi se
prilagodio irokom auditorijumu, zbog ljudi koji su samo itali o meditaciji, a nisu je i
6
uprnjavali. Za takve itaoce uinjen je napor da se uenje prikae onako kako se ono
zaista doivljava: logian napredak koji tee bez prekida od prvog koraka do krajnjeg
cilja. Ova organska celovitost najoiglednija je meditantu, ali ova knjiga pokuava da i
nemedi-tantu prui kratak presek razvoja uenja kod oveka koji poinje da ga
upranjava.
Odreeni delovi namerno su dati u obliku ive rei da bi stvorili to realniji utisak
uenja na nain na koji to radi gospodin Goenka. Ti delovi su prie smetene izmeu
pojedinih glava, kao i pitanja i odgovori koji zakljuuju svaku glavu. Ovi dijalozi uzeti su
iz stvarnih diskusija sa studentima za vreme kursa ili iz linih razgovora studenata sa
uiteljem. Neke prie predstavljaju dogaaje iz Buddhinog ivota, druge su iz bogatog
naslea indijskih narodnih pria, a tree iz linog iskustva gospodina Goenke. Sve su
ispriane njegovim vlastitim reima, ne sa namerom improvizacije originala, ve
jednostavno da bi se prie prikazale na sve nain, naglaavajui njihov odnos sa
praksom u meditaciji. Ove prie ublaavaju ozbiljnu atmosferu kursa i nude inspiraciju,
ilustrujui centralne take uenja na nain koji se lako pamti. U knjizi je dat samo mali
broj pria koje su ispriane za vreme desetodnevnog kursa.
Tekstovi su iz najstarijih i najire prihvaenih beleki Buddhinih rei, Zbirke
govora (Sutta pitaka), onako kako su sauvani na drevnom pali jeziku u zemljama sa
Teravada budistikom tradicijom. Da bih odrao jedinstveni ton kroz celu knjigu, ponovo
sam preveo sve tekstove koji se u knjizi navode. U svom poslu rukovodio sam se
radovima vodeih savremenih prevodilaca. Meutim, obzirom da ovo nije nauni rad,
nisam nastojao da kod prevoda sa pali jezika postignem precizno znaenje svake rei.
Umesto toga, pokuao sam da sprovedem neposredan jezik i sauvam smisao svakog dela
kako ga doivljava Vipassana meditant u svetlu meditativne prakse. Moda prevoenje
odreenih rei i delova moe delovati slobodno, ali se nadam da engleski prevod sledi
sutinsko znaenje originalnog teksta.
Zbog konzistentnosti i preciznosti, budistiki termini korieni u tekstu dati su u
svojoj pali formi, iako je u nekim sluajevima sanskrit blii itaocima engleskog
govornog podruja. Na primer, pali re dhamma koristi se umesto sanskritske rei
dharma, kamma umesto karma, nibbana umesto nirvana, sankhara umesto samskara.
Da bi se tekst lake razumeo, mnoina pali rei gradi se kao u engleskom, dodavanjem
7
slova s na kraj rei. U celini gledano, pali izrazi u tekstu svedeni su na minimum, kako bi
se izbegle nepotrebne nejasnoe. Meutim, oni esto nude povoljno skraenje odreenih
pojmova, stranih zapadnoj misli, koji se ne mogu lako izraziti jednom engleskom reju.
Zbog toga, na nekim mestima bilo je pogodnije koristiti pali izraz nego due engleske
rei. Sve pali rei tampane su masno i prevedene su u reniku na kraju knjige.
Tehnika Vipassana meditacije nudi jednake koristi svima koji je upranjavaju, bez
razlike u pogledu rase, socijalnog statusa ili pola. Da bih ostao do kraja dosledan
univerzalnom pristupu, pokuao sam da u tekstu izbegnem iskljuivo izraavanje u
odnosu na pol. Na nekim mestima koristio sam zamenicu "on", mislei na meditanta
neodreenog pola. itaoci se umoljavaju da prihvate ovaj nain neodreenosti u odnosu
na pol. Ne postoji namera iskljuivanja ena ili nezasluenog isticanja mukaraca, jer
takav pristup bi bio u suprotnosti sa osnovama uenja i duha Vipassane.
Zahvalan sam mnogima koji su pomogli na ovom projektu. Posebno elim da
izrazim duboku zahvalnost S.N.Goenki, koji je, pored svih svojih poslova, naao
vremena da prati razvoj ovog rada i posebno mi pomogne u nekoliko poetnih koraka.
U dubljem smislu, pravi autor ovog dela je S.N.Goenka, jer moj cilj je samo da
jednostavno predstavim njegov nain prenoenja Buddhinog uenja. Koristi od ovog rada
pripadaju njemu, a za sve nedostatke preuzimam punu odgovornost.
UVOD
dana postaje jasno koliko je dugako putovanje od poetka kursa. Meditant se podvrgava
procesu slinom hirurkoj intervenciji, kojom se isti rana puna gnoja. Otvaranje i
pritiskanje rane da bi izaao gnoj je bolno, ali dok se to ne uradi rana ne moe zaceliti.
Kada se gnoj odstrani, slobodni smo od njega i od bola koji on izaziva i moemo
uspostaviti puno zdravlje. Slino tome, prolazei desetodnevni kurs, meditant oslobaa
um od nekih napetosti i uiva u veem mentalnom zdravlju. Proces Vipassane stvara
duboke promene u nama, promene koje ostaju i posle zavretka kursa. Meditant shvata da
sva mentalna snaga koja je dobijena na kursu, sve to je naueno, moe da se primeni u
svakodnevnom ivotu za nae sopstveno dobro i za dobro drugih. ivot postaje skladniji,
plodonosniji i sreniji.
Tehniku koju poduava, S.N.Goenka je nauio od svog uitelja, pokojnog Sayagyi
U Ba Khina iz Burme, koji je Vipassanu nauio od Saya U Theta, poznatog uitelja
meditacije u Burmi u prvoj polovini ovog veka. Saya U Thet je bio uenik Ledi Sayadaw,
uvenog Burmanskog kolovanog monaha skraja devetnaestog i poetka dvadesetog
veka. Nema daljih podataka o imenima uitelja ove tehnike, ali se veruje da je Ledi
Sayadaw Vipassanu nauio od tradicionalnih uitelja, koji su je uvali kroz generacije,
od davnina, od vremena kada je Buddhino uenje prvi put dolo u Burmu.
Tehnika sigurno odgovara Buddhinim instrukcijama za meditacju, sa najjednostavnijim i najdoslovnijim znaenjem njegovih rei. A to je najvanije, ona daje rezultate
koji su dobri, lini, opipljivi i dolaze odmah.
Ova knjiga nije tipa uputstva "uradi sam" za Vipassana meditaciju i oni koji je tako
koriste to rade na sopstveni rizik. Tehnika treba da se ui iskljuivo na kursu gde je
obezbeena odreena podravajua okolina i pravilno uvebani uitelj. Meditacija je
ozbiljna stvar, posebno Vipassana meditacija, koja operie sa dubinama naeg uma.
Nikada joj ne treba pristupati olako i neobavezno. Ako vas itanje ove knjige inspirie da
probate Vipassanu, na kraju knjige imate niz adresa preko kojih moete saznati kada i
gde se odravaju kursevi.
Cilj knjige je da samo prui iseak o metodu Vipassane, kako je poduava
S.N.Goenka, sa nadom da e to proiriti razumevanje Buddhinog uenja i tehnike
meditacije koja je njegova sutina.
12
PLIVOLOGIJA
14
Glava I
ISTRAIVANJE
Svi elimo mir i harmoniju, jer to je ono to nam nedostaje u ivotu. Svi elimo da
budemo sreni; smatramo da imamo pravo na to. To je cilj kome esto teimo, ali retko
uspevamo da ga ostvarimo. Povremeno svi oseamo nezadovoljstvo u ivotu
uznemirenost, razdraenost, nesklad, patnju. Ako ovog asa i ne oseamo takvo
nezadovoljstvo, moemo se setiti takvih trenutaka u prolosti i moemo predvideti da se
tako neto moe ponovo dogoditi. U svakom sluaju svi se moramo suoiti sa patnjom
koju donosi smrt.
Nezadovoljstvo ne drimo u sebi; patnju delimo sa drugim ljudima. Atmosfera oko
nesrene osobe puna je napetosti, tako da svi koji se nau u blizini postaju uznemireni i
nesreni. Na taj nain individualne napetosti se udruuju i stvaraju napetost u drutvu.
Osnovni problem ivota je njegova nezadovoljavajua priroda. Deavaju se stvari koje ne
elimo, a stvari koje elimo ne dogaaju se. I niko od nas ne zna kako i zato se to
deava, isto kao to ne znamo svoj sopstveni poetak i kraj.
Pre dvadeset i pet vekova, u severnoj Indiji, jedan ovek odluio je da istrai ovaj
problem, problem ljudske patnje. Posle niza godina traenja i isprobavanja razliitih
metoda, otkrio je nain da ostvari uvid u stvarnost svoje sopstvene prirode i doivi pravo
osloboenje od patnje. Ostvarivi najvii cilj osloboenja, oslobodivi se patnje i sukoba,
posvetio je ostatak ivota pomaganju drugih da urade to to je on uradio, pokazujui im
nain kako da to ostvare.
Taj ovek Siddhattha Gotama, poznat kao Buddha, kao "prosvetljen" nikada
nije izjavljivao da je bilo ta drugo nego ovek. Kao i svi veliki uitelji postao je predmet
mnogih legendi. Bez obzira na velianstvene prie o njegovim prolim ivotima ili o
udesnoj moi, on nikada nije izjavljivao da je boanstvo ili da je nadahnut boanskim.
Sve odlike koje je posedovao bile su pre svega ljudske odlike, samo dovedene do
savrenstva. Prema tome, sve to je ostvario, dostupno je svakom ljudskom biu koje radi
kao to je on radio.
15
Buddha nije poduavao bilo kakvu religiju, filozofiju ili sistem verovanja. Svoje
uenje zvao je Dhamma, to znai "zakon", prirodni zakon. Nije bio zainteresovan za
dogme ili jalove spekulacije. Umesto toga ponudio je univerzalno, praktino reenje za
univerzalan problem. Sada kao i ranije, govorio je, ja poduavam o patnji i o
ukidanju patnje.1 ak je odbijao da raspravlja o bilo emu to ne vodi osloboenju od
patnje.
Insistirao je na tome da ovo uenje nije neto to je on pronaao ili to je njegov
boanski dar. To je jednostavno istina, stvarnost koju je otkrio sopstvenim naporom, kao
to su to uradili mnogi ljudi pre njega i kao to e mnogi ljudi posle njega to uiniti. Nije
polagao iskljuivo pravo na istinu.
Zbog poverenja koje su ljudi u njega imali i zbog vrlo logine prirode onoga to je
poduavao, nije titio posebnim autoritetom svoje uenje. Ba nasuprot, govorio je da je
sumnja ispravna i da treba proveravati sve to je van naeg iskustva: Ne prihvatajte
jednostavno ono to vam se kae, ili ono to je prenoeno kroz generacije, ili ono to vai
kao opteprihvaeno, ili bilo ta o emu piu stare knjige.
Ne prihvatajte neto samo kao dedukciju ili zakljuivanje, ili podrazumevajui spoljni izgled, ili delimino zbog odreenog pogleda, ili zbog njegove
verovatnosti ili zato to vam to va uitelj kae. Ali kad sami neposredno znate,
"ovi principi su nezdravi, sramni, zabranjeni od mudrih ljudi; kada se usvoje i
sprovode tete nam i izazivaju patnju," vi ete ih odbaciti. A kada sami neposredno
znate, "ovi principi su zdravi, nisu sramni, uvaavaju ih mudri ljudi; kada se usvoje
i sprovode, vode u dobrobit i sreu," onda ete ih prihvatiti i primenjivati.2
Najvii autoritet je nae sopstveno iskustvo istine. Nita ne treba prihvatiti samo na
osnovu verovanja. Treba da istraimo i vidimo da li je to logino, praktino i korisno. Da
bi prihvatili jedno uenje nije dovoljno ispitati ga samo intelektualno, razumom. Ako
emo imati koristi od neke istine, to treba neposredno da doivimo. Samo onda moemo
znati da li je to zaista istina. Buddha je uvek naglaavao da on naukuje samo ono to je
neposredno doiveo, i hrabri druge ljude da sami razviju isto takvo znanje, da budu sami
svoji autoriteti: "Svako od vas neka bude sam svoje ostrvo, neka bude sopstveni
oslonac."3
16
Jedini siguran oslonac u ivotu, jedino vrsto tle na koje moemo stati, jedini
autoritet koji e nas ispravno voditi i tititi je istina, Dhamma, prirodni zakon, koji smo
sami doiveli i proverili. Zato Buddha u svom uenju uvek pridaje najvei znaaj neposrednom doivljaju istine. Ono to je sam doiveo objanjava to je mogue jasnije tako
da drugi ljudi mogu imati putokaz prema kome e raditi kako bi i sami doli do istine.
Buddha je govorio: Uenje koje izlaem nema odvojenu spoljnu i unutranju verziju.
Uitelj nita ne dri skriveno u aci.4 On nije izlagao ezoterinu doktrinu samo za
nekoliko izabranih. Naprotiv, eleo je da prirodni zakon uini to dostupnijim, tako da to
vie ljudi ima koristi od njega.
Buddha nije bio zainteresovan za uspostavljnje sekte ili linog kulta u ijem centru
bi se sam nalazio. Smatrao je da je linost uitelja manje znaajna od samog uenja. Cilj
mu je bio da naui ljude kako da se oslobode, a ne da ih pretvori u slepe oboavaoce.
Sledbeniku, koji mu je ukazivao preterano potovanje rekao je: ta dobija gledajui
ovo telo podlono truljenju? Onaj ko vidi Dhammu, vidi mene; onaj ko vidi mene, vidi
Dhammu.5
Oboavanje nekoga, ma koliki svetac on bio, nije dovoljno da bilo koga oslobodi.
Ne moe biti osloboenja i spasenja bez neposrednog doivljaja stvarnosti. Zato istina
ima primat, a ne onaj ko je govori. Svako potovanje onom ko poduava istinu, ali
najbolji nain za ukazivanje tog potovanja je rad na sopstvenom ostvarenju istine. Kada
su mu pred kraj ivota ukazivali posebne poasti, Buddha je govorio: To nije nain
kako se nekom ko je prosvetljen ispravno ukazuje ast, potovanje, kako se oboava i
uvaava. Meutim, ako monah ili monahinja, svetovni sledbenik mukarac ili ena,
vrsto koraa putem Dhamme, od prvog koraka do krajnjeg cilja, upranjava Dhammu
radei na pravi nain, taj ispravno ukazuje ast, potovanje, oboavanje i uvaavanje
nekog prosvetljenog na najvii mogui nain.6
Buddhino uenje je put koji moe slediti svako ljudsko bie. On je taj put nazvao
Plemenitim osmostrukim putem, mislei na upranjavanje osam meusobno povezanih
delova. Plemenit je u smislu da svako ko sledi taj put, mora postati sveta osoba,
plemenitog srca, osloboena patnje.
To je put uvida u prirodu stvarnosti, put ostvarenja istine. Da bi reili probleme,
moramo sagledati svoju situaciju kakva ona zaista jeste. Moramo nauiti da prepoz17
najemo povrnu, oiglednu stvarnost i da prodiremo iza nje, tako da posmatramo finije
istine, zatim krajnju istinu i konano da iskusimo istinu osloboenja od patnje. Kako
emo nazvati tu istinu osloboenja, nibbana, "nebo," ili nekako drugaije, uopte nije
vano. Vano je samo doiveti je.
Jedini nain da neposredno doivimo istinu je da pogledamo unutra, da
posmatramo sebe. Celog ivota bili smo naviknuti da gledamo napolje. Uvek nas je
zanimalo ta se deava spolja, ta drugi rade. Vrlo retko ili nikada nismo pokuali da
istraimo sebe, sopstvenu mentalnu i fiziku strukturu, vlastite reakcije, osobnu stvarnost.
Zato sebi ostajemo nepoznati. Ne shvatamo koliko je tetno to neznanje, koliko robujemo
silama unutar nas kojih uopte nismo svesni.
Da bi doli do istine, ta unutranja tama mora se ukloniti. Moramo ostvariti uvid u
svoju sopstvenu prirodu da bi razumeli prirodu postojanja. Zato je put koji je pokazao
Buddha, put introspekcije, put samoposmatranja. On je rekao: U okviru ovog
nemerljivo dubokog tela, koje sadri um sa svojim percepcijama, upoznajem univerzum,
njegovo poreklo, njegovo nestajanje i put koji vodi ka njegovom nestajanju. 7 Ceo
univerzum i prirodne zakone koji njime upravljaju treba doiveti u okviru sebe. Njih i
moemo doiveti samo u okviru sebe.
Taj put je takoe put proienja. Istinu u okviru sebe ne istraujemo zbog jalove
intelektualne znatielje, ve zbog odreenog cilja. Posmatranjem sebe mi po prvi put
postajemo svesni uslovljenih reakcija, predrasuda koje zamagljuju nau mentalnu viziju,
skrivaju od nas stvarnost i izazivaju patnju. Prepoznajemo nagomilanu utranju napetost,
zbog koje smo uznemireni, jadni i shvatamo da se ona moe ukloniti. Postepeno uimo
kako da razbijemo tu napetost i da nai umovi postanu isti, mirni i sreni.
Taj put je proces koji zahteva stalnu primenu. Moe doi do iznenadnih proboja, ali
oni su rezultat neprekidnih napora. Neophodno je raditi korak po korak. Istovremeno sa
svakim korakom javljaju se dobrobiti. Ne sledimo put u nadi da emo ostvarene koristi
uivati tek u budunosti, da emo posle smrti doi u raj, o kome samo moemo nagaati.
Koristi moraju biti konkretne, ive i doivljene sada i ovde.
Pre svega, to je uenje koje treba primenjivati. Samo vera u Buddhu i njegovo
uenje nee nam pomoi da se oslobodimo patnje. Nee nam pomoi ni intelektualno
razumevanje puta. Obe stvari imaju vrednost samo ako e nas inspirisati da uenje
18
primenimo u praksi. Samo stvarna praksa onoga to je Buddha naukovao dae konkretne
rezultate i promeniti nae ivote na bolje. Buddha je rekao:
Neko moe recitovati mnogo tekstova, ali ako to ne primenjuje takav neozbiljan ovek lii na stoara koji samo broji krave drugih; on ne uiva kvalitet
ivota pravog istravaa istine.
Neko drugi je u stanju da recituje samo nekoliko rei iz nekog teksta, ali ako
on ivi Dhamma ivot, koraajui putem od njegovog poetka do kraja, taj uiva
ivot pravog istraivaa istine.8
Put se mora slediti, uenje se mora primenjivati. Inae, to je besmislena veba. Nije
neophodno da se neko zove budist da bi upranjavao ovo uenje.
Nazivi nisu bitni. Patnja ne pravi razlike, ve je zajednika svima. Zato i lek, da bi
bio koristan, mora biti jednako primenjiv za sve. Praksa nije rezervisana samo za
isposnike koji su se odrekli svetovnog ivota. Sigurno da moramo odreeno vreme
iskljuivo posvetiti uenju ove tehnike, ali kada smo to uradili, uenje se moe
primenjivati u svakodnevnom ivotu. Ako se neko odrekne kue i svetovnih
odgovornosti da bi sledio ovaj put, ima priliku da radi intenzivnije, da dublje usvoji
uenje i zbog toga bre napreduje. S druge strane, onaj ko je ukljuen u svetovni ivot, sa
mnogo razliitih odgovornosti, moe ovoj praksi posvetiti samo ogranieno vreme. Ali
bez obzira da li je isposnik ili svetovni ovek, svaki pojedinac treba da primenjuje
Dhammu.
Samo primenjena Dhamma daje rezultate. Poto je ovo zaista put od patnje ka miru,
kako napredujemo sa vebom, postajemo sreniji u svakodnevnom ivotu, usklaeniji i
sve vie u miru sami sa sobom. U isto vreme nai odnosi sa drugima postaju mirniji i
skladniji. Umesto da poveavamo napetost u drutvu, biemo u mogunosti da damo
pozitivan doprinos poveanju sree i dobrobiti svih ljudi. Da bi sledili ovaj put, moramo
iveti ivot Dhamme, istine i istote. To je ispravan nain primene uenja. Dhamma,
ispravno primenjena, predstavlja umetnost ivljenja.
Pitanja i odgovori
Pitanje: Stalno se pozivate na Buddhu. Da li vi poduavate Budizam?
19
20
21
ako je namera da jednostavno proistimo um onda, kao rezultat meditacije, mnoge bolesti
nestaju same od sebe.
Vi govorite da smo preplavljeni negativnostima. ta ako smo preplavljeni pozitivnostima, ljubavlju na primer?
Ono to vi zovete "pozitivnost" je prava priroda uma. Kada je um osloboen
uslovljenosti, on je uvek pun ljubavi iste ljubavi i oseamo se mirno i sreno. Ako
uklonimo negativnost, onda ostaje pozitivnost, ostaje istoa. Neka ceo svet bude
preplavljen tom pozitivnou!
22
SLEDITI PUT
U gradu Savatthi u severnoj Indiji, Buddha je imao veliki centar u koji su ljudi
dolazili da meditiraju i sluaju njegova predavanja o Dhammi. Jedan mladi je svako
vee dolazio da slua rasprave. Godinama je dolazio da slua Buddhu, ali nikada nije
praktino probao ni jedno Buddhino uenje.
Posle nekolkih godina, jedne veeri ovek je doao neto ranije i zatekao Buddhu
samog. Pristupio mu je, iskazao potovanje i rekao:
Gospodine, imam jedno pitanje koje se stalno javlja i izaziva sumnju.
O? Ne sme biti sumnje na putu Dhamme; hajde da to rasistimo! Koje je tvoje
pitanje?
Gospodine, ve godinama dolazim u va centar za meditaciju, i zapazio sam da je
tu veliki broj isposnika, monaha i monahinja i jo vie svetovnih ljudi, mukaraca i ena.
Neki od njih ve godinama dolaze kod Vas. Za neke od njih jasno se vidi da su dostigli
krajnji cilj; vrlo je oigledno da su oni potpuno osloboeni. Takoe sam primetio da su
drugi doiveli neke promene u ivotu. Oni su bolje nego to su bili ranije, mada ne mogu
da kaem da su potpuno osloboeni. Ali, gospodine, takoe vidim veliki broj ljudi,
ukljuujui i sebe, koji su isti kao to su i bili, a nekada su ak i gore. Oni se ili uopte
nisu promenili, ili se nisu promenili na bolje.
Zato je to tako, gospodine? Ljudi dolaze Vama, tako velikom oveku, potpuno
prosvetljenom, tako monom i saoseajnom. Zato ne upotrebite svoju mo i saoseajnost
da ih sve oslobodite?
Buddha se smeio i rekao: Mladiu, gde ti ivi? Gde si roen?
Gospodine, ja ivim ovde u Savatthiju, glavnom gradu drave Kosala.
Da, ali crte tvog lica pokazuju da nisi iz ovog dela zemlje. Odakle si rodom?
Gospodine, ja sam iz Rajagaha, glavnog grada drave Magadha. Doao sam i
nastanio se ovde u Savatthiju pre nekoliko godina.
Da li si raskinuo sve veze sa Rajagahom?
23
Ne, gospodine. Jo uvek imam roake tamo. Imam prijatelje tamo. Imam posao
tamo.
Onda sigurno ide od Savatthija do Rajagaha dosta esto?
Da, gospodine. Mnogo puta svake godine idem u Rajagah i vraam se u Savatthi.
Poto si mnogo puta iao odavde do Rajagaha i nazad, sigurno poznaje taj put
veoma dobro?
O da, gospodine, savreno ga poznajem. Skoro mogu rei da bih i vezanih oiju
naao put do Raagaha, toliko puta sam ga preao.
Tvoji prijatelji, oni koji te dobro poznaju, sigurno moraju znati da si ti iz
Rajagaha i da si se ovde nastanio? Oni moraju znati da esto poseuje Rajagah i da
savreno poznaje put odavde do Raagaha?
O da, gospodine. Svi oni koji su mi bliski znaju da esto idem u Raagah i da
savreno poznajem taj put.
Mora da se desilo da neki od njih dou kod tebe i trae da im objasni put odavde
do Rajagaha. Da li ti to krije, ili im jasno predoi put?
ta tu ima da se krije, gospodine? Objasnim onoliko jasno koliko mogu: prvo
krenete na istok, onda idete prema Banarasu, nastavite dalje dok ne doete do Gaya, a
potom do Rajagaha. Ja im to vrlo detaljno objasnim, gospodine.
Ti ljudi, kojima da tako jasno objanjenje, da li svi stignu do Rajagaha?
Kako to moe biti, gospodine? Oni koji preu ceo put do kraja, samo oni e stii
do Rajagaha.
To je ono to elim da ti objasnim, mladiu. Ljudi mi dolaze zato to znaju da
sam ja neko ko je proao put odavde do nibbane i da ga zato savreno poznajem. Oni
dolaze i pitaju me: 'Koji je put do nibbane, do osloboenja?' I ta tu ima da se krije? Ja
im jasno pokaem : 'Ovo je put.' Neko samo klima glavom i kae: 'Lepo reeno, lepo
reeno, vrlo dobar put, ali ja neu napraviti ni korak na tom putu; divan put, ali ja ne
mogu da se muim da bih ga sledio.' Kako onda takav ovek moe dostii krajnji cilj?
Nikoga ne nosim na leima, da bih ga doveo do krajnjeg cilja. Niko ne moe
nositi nekog drugog na leima do krajnjeg cilja. U najboljem sluaju, sa ljubavlju i
saoseanjem moemo rei: E, ovo je put, i evo kako sam ga ja preao. Ti takoe radi,
24
takoe sledi taj put i ostvarie krajnji cilj. Svaki ovek mora da ide sam, mora sam da
napravi svaki korak na putu. Onaj ko je napravio jedan korak, jedan korak blii je cilju.
Onaj ko je napravio sto koraka, sto koraka blii je cilju. Onaj ko je napravio sve korake
na putu, dostigao je krajnji cilj. Ti takoe treba sam da ide tim putem.9
25
Glava II
POLAZNA TAKA
Izvor patnje lei u svakom od nas. Kada budemo razumeli sopstvenu stvarnost, nai
emo reenje za problem patnje. Svi mudri ljudi oduvek su savetovali "spoznaj sebe".
Moramo poeti upoznavanjem sopstvene prirode, jer nikako drugaije ne moemo reiti
svoje ili svetske probleme.
U stvari, ta znamo o sebi? Svi smo uvereni u svoju vanost i jedinstvenost, ali nae
znanje o nama samima je samo povrno. Na dubljim nivoima, mi sebe uopte ne poznajemo.
Buddha je istraio fenomen ljudskog bia, istraujui sopstvenu prirodu. Ostavljajui po strani sva predznanja, istraio je stvarnost u sebi i shvatio da se svako ljudsko
bie sastoji iz pet procesa, etiri mentalna i jednog fizikog.
Materija
Ponimo sa fizikim aspektom. To je najoigledniji i najjasniji deo nas, lako
uoljiv svim ulima. A kako, zaista, malo znamo o njemu? Naizgled moemo upravljati
telom: ono se pokree i vri radnje prema naoj svesnoj volji. Ali sa druge strane, svi
unutranji organi funkcioniu van nae kontrole, bez naeg znanja. Na finijem nivou, mi
nemamo iskustveno znanje, o stalnim biohemijskim reakcijama koje se odigravaju u
svakoj eliji tela. Ali to jo uvek nije krajnja stvarnost materijalnog fenomena. Sagledano
do kraja, naizgled vrsto, telo se sastoji od subatomskih estica i praznog prostora. ta
vie, ak ni subatomske estice nemaju stvarnu vrstou. Njihov vek trajanja je manje od
trilionitog dela sekunde. estice neprekidno nastaju i isezavaju, kao tok vibracija. To je
krajnja stvarnost naeg tela, kao i celokupne materije, koju je Buddha pronaao pre 2500
godina.
Moderni naunici su svojim istraivanjima pronali i prihvatili tu krajnju stvarnost
materijalnog univerzuma. Meutim, ti naunici nisu postali osloboene i prosvetljene
26
Sledei deo uma su oseti. U stvari, im doe do nekog prijema informacija, nastaju
oseti, znak da se neto dogaa. Sve dok se ne izvri procena ulaza, oseaji ostaju
neutralni. Ali, kada je pridodata vrednost ulaznim podacima, oseti postaju prijatni ili
neprijatni, u zavisnosti od date procene. Ako je oseaj prijatan, javlja se elja da se
doivljaj produi i pojaa.
Ako je oseaj neprijatan, javlja se elja da ga zaustavimo i odbacimo. Um reaguje
sa simpatijom ili antipatijom.1 Na primer, kada sluh normalno funkcionie i ujemo zvuk,
na delu je spoznavanje. Kada je zvuk prepoznat kao rei, sa pozitivnom ili negativnom
konotacijom, poelo je da funkcionie zapaanje. Tada u igru ulaze oseaji. Ako su rei
pohvalne, nastaju prijatni oseaji. Ako su rei pogrdne, nastaju neprijatni oseaji. Odmah
dolazi do reakcije. Ako su oseti prijatni, poinju da nam se dopadaju, elimo jo rei
pohvale. Ako su oseti neprijatni, poinju da nam se ne dopadaju, elimo da prekinemo
grdnju.
Iste stvari se dogaaju kada do ulaza doe preko bilo kog drugog ula: svesnost,
percepcija, oseaji, reakcija. Ove etiri mentalne funkcije traju jo krae nego nestalne
estice koje ine materijalnu stvarnost. Svakog momenta kada ula dou u kontakt sa bilo
kakvim objektom, etiri mentalna procesa se deavaju brzinom munje i ponavljaju
svakog sledeeg momenta, dok kontakt traje. To se dogaa tako brzo, da nismo ni svesni
ta se zbiva. Tek kada se odreena reakcija ponavlja kroz dui period vremena, i dobija
istaknut i pojaan oblik, postajemo je svesni.
Najznaajniji aspekt ovog opisa ljudskog bia nije u tome ta on ukljuuje, ve u
tome ta izostavlja. Bez obzira da li smo sa Zapada ili sa Istoka, da li smo hriani,
jevreji, muslimani, hinduisti, budisti, ateisti, ili bilo ta drugo, svako od nas ima uroeno
ubeenje da negde u nama postoji jedno "ja", identitet koji traje. Operiemo sa
nepromiljenom pretpostavkom da je osoba koja je postojala pre deset godina u sutini
ista osoba koja postoji i danas, koja e postojati deset godina od danas, koja e moda
postojati i u buduem ivotu posle smrti. Bez obzira kojih filozofija i teorija se drimo,
svi ivimo sa duboko usaenim ubeenjem, "Ja sam bio, ja jesam, ja u biti."
Buddha je uzdrmao tu instiktivnu odbranu identiteta. Time on nije izneo neki jo
sumnjiviji pogled, kojim bi se suprotstavio teorijama drugih. Stalno je naglaavao, da on
ne iznosi nikakvo miljenje, ve jednostavno opisuje istinu koju je doiveo i koju bilo
28
koji obian ovek moe doiveti. Ja kao prosvetljen, ostavio sam po strani sve teorije,
govorio je, jer sam video stvarnost materije, oseaja, percepcije, reakcije i svesnosti,
njihovo nastajanje i njihovo nestajanje.2 Nasuprot onome kako izgleda, on je ustanovio
da je svako ljudsko bie, u stvari serija odvojenih dogaaja, koji su u odreenom odnosu.
Svaki dogaaj je rezultat prethodnog i sledi ga bez ikakvog meuintervala. Neprekidan
niz, blisko povezanih dogaaja, stvara utisak kontinuiteta, identiteta. To je samo
oigledna stvarnost, ali ne i krajnja istina.
Reci moemo dati ime, ali u stvari ona je tok vode koji nikad ne staje na svom
putu. Svetlost svee moemo smatrati postojanom, ali ako bolje pogledamo videemo da
plamen nastaje od fitilja koji gori u tom trenutku i koji e odmah biti zamenjen novim
plamenom, iz asa u as. Dok govorimo o svetlosti elektrine sijalice, nikada ne mislimo
da je ona, kao i reka, stalan tok, u ovom sluaju tok energije koju proizvode oscilacije
vrlo visoke uestanosti u vlaknu sijalice. Svakog trenutka nastaje neto novo kao
proizvod prolosti, da bi bilo zamenjeno neim novim u sledeem trenutku. Sled
dogaaja je tako brz i neprekidan da je to teko primetiti. U odreenoj taki procesa ne
moemo rei da je to to se sada dogaa isto kao i ono to mu je prethodilo, niti da nije
isto. I pored te neodreenosti, proces se deava.
Na isti nain, Buddha je shvatio, ovek nije zavren, nepromenjiv entitet, ve
proces koji tee iz asa u as. Nema "stvarnog" bia, postoji samo odreeni tok,
neprekidni proces nastajanja. Razume se, u svakodnevnom ivotu moramo optiti izmeu
sebe kao sa linostima, manje vie odreene, nepromenjive prirode. Moramo prihvatiti
spoljnu, oiglednu stvarnost, jer inae ne bi mogli uopte delovti. Spoljna stvarnost jeste
stvarnost, ali samo povrna. Na dubljem nivou, stvarnost je da je ceo univerzum, ivi i
neivi, u stalnom stanju postajanja nastajanja i nestajanja. Svako od nas je, u stvari, tok
stalno promenjivih subatomskih estica, zajedno s kojima se menjaju procesi svesnosti,
percepcije, oseaja i reakcije, ak i bre nego fiziki proces.
To je krajnja stvarnost sopstva kojim je svako od nas toliko obuzet. To je tok
dogaaja u koji smo ukljueni. Ako to pravilno razumemo, putem neposrdnog iskustva,
nai emo nit koja e nas spasti od patnje.
Pitanja i odgovori
29
30
31
32
BUDDHA I NAUNIK
33
Taj naunik nije postao prosvetljen, nije osloboen od celokupne patnje, zato to
nije doiveo istinu neposredno. Ono to je on nauio jo uvek je samo intelektualna
mudrost. On veruje u tu istinu zato to ima poverenja u instrument koji je pronaao, ali on
nije sam doiveo tu istinu.
Nemam nita protiv tog oveka, kao ni protiv moderne nauke. Meutim, ne
moramo biti naunici samo za spoljni svet. Moemo, kao Buddha, takoe biti naunici za
unutranji svet, da bi neposredno doiveli istinu. Lino ostvarenje istine samo po sebi e
promeniti nain ponaanja uma, tako da emo poeti da ivimo u skladu sa istinom.
Svaka aktivnost postaje usmerena na vlastito dobro i za dobro drugih. Ako nedostaje taj
unutranji doivljaj, postoji mogunost zloupotrebe nauke u destruktivne svrhe. Ako
postanemo naunici unutranje stvarnosti, ispravno emo koristiti nauku za sreu svih
ljudi.
34
Glava III
NEPOSREDNI UZROK
Stvarni svet nema nikakve slinosti sa svetom iz bajki u kome svi ive sreno do
kraja ivota. Ne moemo zaobii istinu da je ivot nesavren, nepotpun, nezadovoljavajui istinu da postoji patnja.
Prema takvoj stvarnosti, za nas je bitno da znamo da li patnja ima uzrok, i ako ima,
da li se taj uzrok moe ukloniti, tako da se i patnja moe ukloniti. U sluaju da se uzrok
patnje javlja jednostavno sluajno i da na njega ne moemo uticati ili njime upravljati,
onda smo nemoni i moemo odustati od namere da naemo nain za oslobaanje od
patnje. Takoe ako je naa patnje predodreena od nekog svemonog bia koje je u ulozi
vrhovnog i neprikosnovenog sudije, onda treba da znamo kako da udovoljimo tom biu
da nam vie ne alje patnju.
Buddha je shvatio da naa patnja nije isto sluajna. Ona ima svoje uzroke, kao to
uzroke imaju i sve ostale pojave. Zakon uzroka i posledica kamma je univerzalan i od
sutinskog znaaja za postojanje. Uzroci patnje nisu van nae kontrole.
Kamma
Re kamma (ili karma u svom poznatijem prevodu na sanskrit) popularno se shvata
kao "sudbina". Na nesreu, ovo znaenje je upravo suprotno od onoga to je Buddha
podrazumevao pod reju kamma. Sudbina je neto van nae kontrole, odluka provienja
koja je unapred data za svakog od nas. Kamma, meutim, bukvalno znai "akcija". Nae
sopstvene akcije su uzrok svega to doivljavamo: Sva bia poseduju svoja dela,
nasleuju svoja dela, potiu iz svojih dela, vezana su za svoja dela; u svojim delima
nalaze utoite. Kao to su njihova dela niska ili plemenita, takvi e biti i njihovi ivoti.1
Sve to nam se deava u ivotu rezultat je naih sopstvenih akcija. Prema tome,
moemo postati gospodari svoje sudbine ako postanemo gospodari svojih akcija. Sami
smo odgovorni za akcije koje izazivaju nau patnju. Svako od nas ima sredstvo da ukine
patnju. To sredstvo su nae akcije. Buddha je rekao,
35
36
Uzrok patnje
Koje mentalne akcije odreuju nau sudbinu? Ako se um ne sastoji ni od ega
drugog ve od svesnosti, opaanja, oseta i reakcije, ta od ovoga utie na stvaranje
patnje? Svaki od ovih delova uma je u odreenom stepenu ukljuen u proces patnje.
Meutim, prva tri dela su uglavnom pasivna. Svesnost samo prima sirove podatke
doivljaja, opaanje vri kategorizaciju podataka, oseti signaliziraju dogaanje prethodna
dva koraka. Zadatak ova tri dela je da samo obrade dolazee informacije. Ali kada um
pone da reaguje, pasivnost ustupa mesto privlaenju ili odbijanju, simpatiji ili antipatiji.
Ta reakcija stavlja u pokret nov lanac dogaaja. Na poetku lanca je reakcija, sankhara.
Zato je Buddha rekao,
Sva patnja koja nastaje
ima reakciju za svoj uzrok.
Ako sve reakcije prestanu da postoje
onda vie nee biti ni patnje.4
Prava kamma, pravi uzrok patnje je reakcija uma. Jedna kratka reakcija simpatije ili
antipatije ne mora biti jaka i ne mora dati veliki rezultat, ali moe imati kumulativni
efekat. Reakcija se ponavlja iz asa u as, pojaavajui se svakim ponavljanjem i
razvijajui se u udnju ili odvratnost. To je ono to je Buddha u prvoj propovedi nazvao
tanha, u bukvalnom prevodu "e": mentalna navika nezadovoljene enje za onim to
37
dana
pokuamo da ih se setimo, biemo u stanju da izdvojimo jednu ili dve koje su ostavile
dubok utisak tog dana. Ponovo, ako na kraju meseca pokuamo da se setimo svih naih
reakcija, biemo u stanju da izdvojimo jednu ili dve, koje su ostavile najdublji utisak tog
meseca. Ponovo, na kraju godine, moi emo da se prisetimo samo jedne ili dve reakcije,
koje su ostavile najdublji utisak tokom cele godine. Tako duboke reakcije veoma su
opasne i vode u ogromnu patnju.
Prvi korak ka oslobaanju od takve patnje je da prihvatimo njenu realnost, ne kao
filozofski koncept ili kao in poverenja, ve kao injenicu postojanja koja u naim
ivotima pogaa svakog od nas. Prihvatanjem i razumevanjem ta je patnja i zato
patimo, moemo prestati da budemo upravljani i poeti sami da upravljamo. Kroz uenje
koje nam omoguava da neposredno shvatimo sopstvenu prirodu, moemo doi na put
koji vodi oslobaanju od patnje.
Pitanja i odgovori
Pitanje: Nije li patnja prirodni deo ivota? Zato bi pokuali da je se oslobodimo?
S.N.Goenka: Toliko smo ogrezli u patnji da biti slobodan izgleda neprirodno. Ali,
kada doivite pravu sreu mentalne istoe, znaete da je to prirodno stanje uma.
Moe li doivljaj patnje oplemeniti ljude i pomoi im da jaaju svoj karakter?
Da. U stvari, ova tehnika namerno koristi patnju kao sredstvo da nekog oplemeni.
Ali, ona e biti efikasna, samo ako nauite da objektivno posmatrate patnju. Ako ste
vezani za sopstvenu patnju, doivljaj vas nee oplemeniti. Zauvek ete ostati jadni.
38
41
SEME I PLOD
Kakav je uzrok, takva e biti i posledica. Kakvo je seme, takav e biti i plod. Kakva
je akcija, takav e biti i njen rezultat.
U istu zemlju ratar posadi dva semena: jedno je seme eerne trske, drugo je seme
drveta nim, tropskog drveta koje je veoma gorko. Dva semena u istoj zemlji, dobijaju istu
vodu, isto sunce, isti vazduh. Priroda hrani na isti nain i jedno i drugo. Niknu dve male
biljice i ponu da rastu. I ta se desilo sa nim drvetom? Kada se razvije gorko mu je
svako vlakno, dok je kod eerne trske svako vlakno slatko. Zato je priroda, ili ako
hoete Bog, tako blagonaklon prema jednom, a tako surov prema drugom?
Ne, ne, priroda nije ni blagonaklona ni surova. Ona postupa prema vrsto odreenim zakonima. Priroda samo pomae kvalitetu semena da se manifestuje. Prehranjivanje samo pomae semenu da razvije latentne kvalitete koje poseduje. Seme eerne trske
ima kvalitet slatkoe; zato e i cela biljka biti slatka. Seme drveta nim ima kvalitet gorine; zato e cela biljka biti gorka. Kakvo je seme, takav e biti i plod.
Ratar ode do drveta nim, pokloni se tri puta, obie oko njega 108 puta, ponudi
cvee, miriljave tapie, svee, voe i slatkie. I onda pone da moli, O nim boe,
molim te daj mi slatki mango, ja elim slatki mango! Jadni nim bog, ne moe to da
ispuni, nema tu mo. Ako neko eli slatki mango, treba i da posadi seme mango drveta.
Onda ne treba da plae i moli za neiju pomo. On e upravo dobiti slatki mango. Kakvo
je seme, takav e biti i plod.
Na problem, nae neznanje je u tome to smo nepromiljeni dok sejemo seme. Mi
stalno sejemo seme drveta nim, a kad doe vreme ubiranja plodova mi smo spremni,
elimo slatki mango. Plaemo, molimo i nadamo se da emo dobiti mango. Meutim to
ne pomae.7
42
Glava IV
SUTINA PROBLEMA
43
Vezivanje
Postoji nekoliko vrsta vezivanja. Prvo, vezivanje za naviku traenja ulnih
zadovoljstava. Narkomani uzimaju drogu zato to ele da imaju prijatne oseaje, koje
droga u njima izaziva, mada znaju da uzimanjem droge pojaavaju svoju naviku. Na isti
nain robujemo navici udnje. im se jedna elja zadovolji, stvaramo drugu. Objekat je
ovde sekundaran. injenica je da mi teimo da neprekidno odravamo stanje udnje, zato
to sama udnja u nama izaziva prijatne osete koje elimo da produimo. udnja postaje
navika koje se ne moemo otarasiti, pravo ropstvo. I kao to narkoman postepeno razvija
toleranciju prema drogi koju uzima i zahteva sve vee doze da bi postigao intoksikaciju,
naa udnja stalno se pojaava to vie elimo da je zadovoljimo. Na taj nain nikad
neemo iskoreniti udnju. A sve dok postoji udnja, ne moemo biti sreni.
Drugo veliko prijanjanje je za "Ja", ego, za sliku koju imamo o sebi. Za svakog od
nas "Ja" je najvanija linost na svetu. Ponaamo se kao magnet okruen gvozdenim
opiljcima: on e automatski urediti opiljke tako da su usmereni prema njemu, a mi emo
instiktivno, bez razmiljanja pokuati da uredimio svet onako kako nam se dopada, elei
da privuemo prijatno i odbijemo neprijatno. Ali niko od nas nije sam na svetu. Jedno
"Ja" e sigurno doi u sukob sa drugim. Model koji svako eli da napravi, poremeen je
magnetskim poljem drugih. I mi sami postajemo predmet privlaenja ili odbijanja.
Rezultat moe biti samo nezadovoljstvo, patnja.
Mi ne ograniavamo sopstveno vezivanje samo na "Ja". Proirujemo ga na "moje",
prema svemu to nam pripada. Svi razvijamo veliko vezivanje za ono to posedujemo,
zato to nam je to pridrueno, podrava sliku o "Ja". To prijanjanje ne bi stvaralo
probleme kada bi ono za ta kaemo "moje" bilo veno, a "Ja" bi moglo veno da ga
uiva. Ali, pre ili kasnije, "Ja" se odvaja od "moje". Vreme razdvajanja sigurno dolazi.
Kada doe, patnja e biti utoliko vea ukoliko je vea vezanost za "moje".
Prijanjanje se prua jo dalje na nae poglede i verovanja. Nije vaan njihov pravi
sadraj, kao ni da li su tani ili pogrni, ako smo vezani za njih, sigurno e nas uiniti
nesrenim. Svi smo ubeeni da su nai pogledi i tradicije najbolji i veoma se uznemirimo
kad ih neko kritikuje. Ako pokuamo da objasnimo nae poglede, a drugi ih ne
prihvataju, opet se uznemirimo. Ne shvatamo da svaki ovek ima sopstvena verovanja.
Besmisleno je raspravljati o tome koji pogled je ispravan. Korisnije bi bilo ostaviti po
44
strani sva predubeenja i pokuati sagledati stvarnost. Ali naa vezanost za line poglede
ne dozvoljava nam da tako i uradimo i dri nas nesrenim.
Napokon, postoji vezanost za religijske obrede i ceremonije. Mi teimo da
naglasimo spoljni izraz religije vie nego njenu sutinu. ini nam se da niko, ko ne
obavlja odreene ceremonije, ne moe biti zaista religiozan. Zaboravljamo da je formalan
aspekt religije, bez njene sutine, isti kao prazna koljka. Pobonost recitovanja molitvi
ili vrenja ceremonija je bez vrednosti ako um ostaje pun ljutnje, strasti i loih namera.
Da bi bili istinski religiozni, moramo razviti religiozan stav: istotu srca, ljubav i
saoseanje za sve. Naa vezanost za spoljne oblike religije dovodi do toga da pridajemo
vei znaaj slovu religije nego njenom duhu. Gubimo sutinu religije i zato ostajemo
jadni.
Sve nae patnje, kakve god bile, vezane su za jedno od navedenih prijanjanja.
Vezivanje i patnja uvek idu zajedno.
Uslovljeno nastajanje: lanac uzroka i posledica koji izaziva patnju
ta izaziva vezanost? Kako do nje dolazi? Analizirajui sopstvenu prirodu, budui
Buddha je otkrio da vezanost nastaje usled trenutne mentalne reakcije simpatije ili
antipatije. Kratka, nesvesna reakcija uma ponavlja se i pojaava, narastajui u mono
privlaenje ili odbijanje, koje stvara sva naa vezivanja. Vezivanje je samo razvijeni
oblik trenutne reakcije. To je neposredni uzrok patnje.
ta izaziva reakciju simpatije ili antipatije? Posmatrajui dublje, vidimo da ona
nastaje zbog oseta. Imamo prijatne osete i oni poinju da nam se dopadaju; imamo
neprijatne osete i oni poinju da nam se ne dopadaju.
Sada, odakle oseti? ta ih izaziva? Istraujui sebe jo dalje, video je da oni nastaju
zbog dodira: dodira oka sa onim to vidimo; dodira uha sa zvukom; dodira nosa sa
mirisom; dodira jezika sa ukusom; dodira tela sa neim opipljivim; dodira uma sa nekom
milju, emocijom, idejom, zamiljanjem ili seanjem. Svet doivljavamo kroz pet ula i
putem uma. Kad god neki objekat ili pojava doe u dodir sa ovih est osnova doivljaja,
dolazi do oseta, prijatnog ili neprijatog.
A zato uopte dolazi do dodira? Budui Buddha je video da zbog postojanja est
ulnih osnova pet fizikih ula i uma mora doi do dodira. U svetu postoji bezbroj
45
pojava: prizora, zvukova, mirisa, ukusa, struktura, razliitih misli i emocija. Sve dok nai
prijemnici rade, dodir je neizbean. Zato onda postoje est ulnih osnova? Zato to su
oni sutinski aspekt toka uma i materije. A zato tok uma i materija? ta je njegov uzrok?
Budui Buddha je shvatio da proces nastaje zbog svesnosti, in spoznavanja koji deli svet
na spoznavaoca i spoznato, subjekt i objekt, "Ja" i "ostalo". Iz ovog odvajanja nastaje
identitet, "roenje". Svakog asa nastaje svesnost i dobija odreen fiziki i psihiki oblik.
U sledeem trenutku, ponovo, svesnost dobija malo drugaiji oblik. Kroz sveukupno nae
postojanje svesnost tee i menja se. Na kraju dolazi smrt, ali svesnost tu ne staje. Bez
ikakve pauze, u sledeem trenutku ona poprima novi oblik. Tok svesnosti se nastavlja, iz
jednog postojanja u drugo, ivot za ivotom.
ta onda izaziva ovaj tok svesnosti? On je video da tok svesnosti nastaje zbog
reakcije. Um stalno reaguje i svaka reakcija daje podsticaj toku svesnosti tako da on traje
do sledeeg trenutka. to je jaa reakcija vei je podsticaj koji ona daje. Mala reakcija u
jednom asu odrava tok svesnosti samo za trenutak. Ali, ako se ta trenutna reakcija,
dopadanja ili nedopadanja, pojaa u udnju ili odvratnost, ona dobija snagu i odrava tok
svesnosti kroz mnogo trenutaka, minutima, satima. Ako se reakcija udnje ili odbojnosti
dalje pojaava, ona odrava ovaj tok danima, mesecima, moda godinama. A ako kroz
ceo ivot ponavljamo i pojaavamo odreene reakcije, one razvijaju snagu dovoljnu da
odri tok svesnosti, ne samo od jednog trenutka do sledeeg, od jednog dana do sledeeg,
od jedne godine do sledee, nego i od jednog ivota do sledeeg.
A ta izaziva te reakcije? Posmatrajui na najdubljem nivou realnosti, shvatio je da
se reakcije dogaaju zbog neznanja. Nismo svesni injenice da reagujemo i nismo svesni
prave priroda onoga na ta reagujemo. Nismo svesni prolazne, bezline prirode svog
postojanja i da vezivanje za tu egzistenciju donosi samo patnju. Ne poznavajui svoju
pravu prirodu, mi slepo reagujemo. ak i ne znajui da smo reagovali, istrajavamo u
slepim reakcijama i dozvoljavamo im da se pojaavaju. Na taj nain, zbog neznanja,
postajemo zarobljenici navike reagovanja.
Evo kako Toak patnje poinje da se okree:
Ako raste neznanje, dolazi do reakcije;
ako reakcija raste, dolazi do svesnosti;
46
48
49
Pitanja i odgovori
Pitanje: Zar ne postoje zdrave udnje i odvratnosti na primer, da mrzimo
nepravdu, da elimo slobodu, da se plaimo fizike povrede?
S.N.Goenka: udnja i odbojnost nikad ne mogu biti zdrave. Uvek e vas uiniti
napetim i nesrenim. Ako radite sa udnjom i odbojnou, moete ostvariti vredan cilj,
ali koristite nezdravo sredstvo da doete do njega. Naravno da treba da se zatitite od
opasnosti. To moete uraditi preplavljeni strahom, ali ako tako radite, razvijate kompleks
straha, koji e vam tetiti, posmatrajui na due. Ili sa mrjom u umu moete se uspeno
boriti protiv nepravde, ali ta mrnja e postati tetan mentalni kompleks. Morate se boriti
protiv nepravde; morate se zatiti od opasnosti, ali to moete uraditi uravnoteenim
umom, bez napetosti. Na uravnoteeni nain, iz ljubavi prema drugima, moete raditi da
bi postigli neto dobro. Ravnotea uma uvek pomae i dae najbolje rezultate.
ta ima loe u tome ako elimo materijalne stvari, da bi uinili ivot ugodnijim?
Ako je to stvarno potrebno, nema nita loe u tome, pod uslovom da se za to ne
veemo. Na primer, edni ste i elite vodu. Nema nita nezdravo u tome. Treba vam
voda, krenete, uzmete je i ugasite e. Ali, ako to postane opsesija, to onda ne pomae.
To vam teti. Za sve ta vam je potrebno radite i pribavite ga. Ako ne uspete neto da
dobijete, nasmejte se i pokuajte ponovo na drugi nain. Ako uspete, onda uivajte u
tome, ali bez vezivanja.
ta je sa planiranjem budunosti? Hoete li i to nazvati udnjom?
Ponovo, kriterijum je da li ste vezani za svoj plan. Svako mora da obezbedi
budunost. Ako va plan ne uspe i ponete da plaete, onda znate da ste bili vezani za
njega. Meutim, ako nemate uspeha, a ipak se smekate, razmiljajui: U redu, uradio
sam sve to sam mogao. Pa ta ako nisam uspeo? Pokuau ponovo! onda radite tako da
niste vezani i ostajete sreni.
Zaustavljanje Toka uslovljenog nastajanja zvui kao samoubstvo, samoponitenje.
Zato bi to eleli?
50
ne
znai
ravnodunost.
Ono
se
ispravno
zove
"uzviena
ravnodunost". Kao roditelji morate odgovorno brinuti o svojoj deci, svom svojom
ljubavlju, ali bez prijanjanja. Obavljajte svoju dunost iz ljubavi. Pretpostavite da
negujete bolesnu osobu koja se, pored sve vae nege, ne oporavlja. Vi neete poeti da
plaete. To ne bi koristilo. Uravnoteenim umom potraiete drugi nain da joj
51
52
LJUNAK I MASLO
Jednog dana kod Buddhe je doao mladi ovek gorko plaui. Nije mogao prestati
da plae. Buddha ga je upitao: ta nije u redu mladiu?
Gospodine, jue je umro moj stari otac.
Pa, ta da se radi? Ako je umro, plakanje ga nee vratiti.
Da, gospodine, ja to znam. Plakanje nee vratiti mog oca. Ali ja sam doao kod
vas, gospodine, sa posebnom molbom: molim vas uinite neto za mog mrtvog oca!
O? ta bih ja mogao da uradim za tvog mrtvog oca?
Gospodine, molim vas uradite neto. Vi ste tako moni, sigurno neto moete
uraditi. Gledajte, ovi svetenici, ispovednici i skupljai darova rade sve vrste obreda i
rituala da bi pomogli mrtvima. im se takvi rituali obave, otvaraju se vrata nebeskog
carstva i proputaju unutra onog ko je umro. On dobija ulaznu vizu. Gospodine, vi ste
tako moni! Ako vi obavite obred za mog oca, ne samo da e dobiti ulaznu vizu, bie mu
odobren stalni boravak, dobie Zeleni karton! Molim vas gospodine, uinite neto za
njega!
Jadni ovek bio je toliko zaslepljen tugom da nije bio u stanju racionalno da
razmilja. Buddha je morao da upotrebi poseban nain da bi ga urazumio. Zato mu je
rekao: U redu. Idi na pijac i kupi dva zemljana upa. Mladi je bio veoma srean,
mislei da je Buddha reio da obavi ritual za njegovog oca. Otrao je do pijace i vratio se
sa dva upa. Dobro, rekao je Buddha, napuni jedan maslom, buterom. Mladi to uradi.
Napuni drugi ljunkom. Mladi i to uradi. Sada zatvori njihove otvore. Dobro ih
zapeati. On to uradi. Sada ih spusti u ovaj ribnjak. Mladi to uradi i oba upa potonue
na dno. Sada, ree Buddha, donesi veliku motku i razbij upove. Mladi je bio
veoma srean, mislei da Buddha vri divan ritual za njegovog oca.
Prema starom indijskom obiaju, kada ovek umre, njegov sin odnese mrtvo telo na
lomau i zapali ga. Kada telo do pola izgori, sin uzme debelu motku i razbije lobanju.
Prema starom verovanju, im se lobanja otvori na ovom svetu, otvaraju se vrata carstva
nebeskog gore. Sada je mladi razmiljao ovako: Telo mog oca jue je spaljeno u
53
pepeo. Kao simbol, Buddha sada eli da razbijem ove upove! Bio je veoma zadovoljan
ritualom.
Kao to je Buddha rekao, mladi uze motku i jakim udarcima razbi oba upa. Buter
iz jednog upa odmah izae na povrinu i poe da pliva po vodi. ljunak iz drugog upa
prosu se po dnu i tamo ostade. Onda Buddha ree: Dobro, mladiu, ja sam obavio svoj
posao. Sada zovi sve tvoje svetenike i arobnjake i kai im da ponu da pevaju i mole:
Molim te kamenje, isplivaj, isplivaj! O, buteru, potoni, potoni! Ba da vidim kako e se
to dogoditi.
O, gospodine, vi ste poeli da se alite! Kako je to mogue, gospodine? ljunak je
tei od vode i on mora ostati na dnu. Ne moe isplivati, gospodine. To je prirodni zakon!
Buter je laki od vode i mora ostati na povrini. Ne moe potonuti, gospodine. To je
prirodni zakon!
Mladiu, ti zna tako mnogo o zakonima prirode, ali nisi razumeo ovaj prirodni
zakon: ako je ovek tokom ivota inio dela teka kao ljunak, mora potonuti. Ko ga
moe podii? A ako su sve njegove akcije bile lake kao buter, mora isplivati. Ko ga moe
gurnuti na dno? to pre shvatimo zakon prirode i ponemo da ivimo u skladu sa njim,
pre emo se osloboditi sopstvenih jada.8
54
Glava V
UVEBAVANJE MORALNOG PONAANJA
55
Svaka akcija koja teti drugima, obavezno je izazvana i praena udnjom, odbojnou i
neznanjem. Vrenje takve radnje predstavlja dva koraka nazad, za svaki korak napred i
osujeuje napredovanje ka cilju.
Sila je znai neophodna ne samo za dobro drutva, ve za dobro svakog njegovog
lana. I ne samo za svakodnevno dobro oveka, ve i za njegov napredak na putu
Dhamme.
Tri dela Plemenitog osmostrukog puta spadaju u uvebavanje sile: ispravan govor,
ispravna akcija i ispravno sticanje sredstava za ivot.
Ispravan govor
Govor mora biti ist i zdrav. istoa se ostvaruje uklanjanjem neistoe. Zato
moramo shvatiti ta se podrazumeva pod nezdravim govorom. Nezdrav govor ukljuuje:
laganje, tj. preuveliavanje ili umanjivanje istine; prenoenje glasina koje dovode do
svae meu prijateljima; ogovaranje i klevetanje; grube rei koje unose nemir i niemu
ne koriste; jalovo naklapanje; besmisleno eretanje koje trai i nae i tue vreme. Ako
odustanemo od ovakvih nezdravih vrsta govora, ono to ostaje je ispravan govor.
Postoji i pozitivan koncept. Onaj ko upranjava ispravan govor, objasnio je
Buddha:
Govori istinu i vrst je i postojan u istinoljubivosti, vredan poverenja,
pouzdan, otvoren u nastupu. On miri posvaane i ohrabruje ujedinjene. Uiva u
harmoniji, eli harmoniju, raduje joj se i stvara je svojim reima. Njegov govor je
nean, prijatan za uho, ljubazan, srdaan, uljudan; mnogi se sa njim slau i u
njemu uivaju. On govori u pravo vreme, prema injenicama, prema onome ta je
od koristi, prema Dhammi, prema Kodu ponaanja. Njegove rei vredno je pamtiti,
govori pravovremeno, dobro sagledano, dobro izabrano i konstruktivno.4
Ispravna akcija
Akcija takoe mora biti ista. Kao i kod govora, treba da znamo ta podrazumeva
neista akcija tako da takve akcije ne vrimo. Neista akcija ukljuuje: ubijanje ivih
bia; krau; zloupotrebu seksa, na primer silovanje i preljuba; trovanje, gubljenje razuma,
57
tako da ne znamo ta govorimo ili radimo. Ako izbegavamo ove etiri neiste radnje, ono
to preostaje je ispravna, zdrava akcija.
I ovde negativan koncept nije jedini. Opisujui nekog ko vri ispravnu akciju,
Buddha je rekao: Ostavljajui po strani motku i ma, on je paljiv da nikog ne povredi,
ljubazan, eli dobro svim ivim biima. Slobodan od skrivanja, on ivi kao isto bie.1
Pravila
Obini ljudi u svakodnevnom ivotu, pridravae se ispravnog govora i ispravne
akcije ako potuju sledeih pet pravila:
1. da odustanu od ubijanja bilo kog ivog bia;
2. da odustanu od krae;
3. da odustanu od zloupotrebe seksa;
4. da odustanu od loeg govora;
5. da odustanu od trovanja.
Ovih pet pravila predstavljaju neophodan minimum za moralno ponaanje. Njih
moraju slediti svi koji ele da praktikuju Dhammu.
Meutim, povremeno tokom ivota moemo doi u priliku da privremeno ostavimo
svakodnevne probleme moda za nekoliko dana, moda samo za jedan da bi proistili
um, da bi radili na sopstvenom oslobaanju. Takvi periodi su vreme za ozbiljno
praktikovanje Dhamme i zato nae ponaanje mora biti paljivije nego u svakodnevnom
ivotu. Vano je izbegavati akcije koje mogu ometati ili se meati u na posao
samoproiavanja. Zato u tim periodima potujemo osam pravila. To ukljuuje pet
osnovnih pravila sa jednom modifikacijom: umesto da odustanemo od zloupotrebe seksa,
odustajemo od svih seksualnih aktivnosti. Dodatno odustajemo od nepravovremenog
uzimanja jela (tj. uzimanja jela posle 12 asova); odustajemo od svih ulnih zabava i
ukraavanja tela; i odustajemo od korienja luksuznih kreveta. Zahtev za celibatom i
dodatna pravila stimuliu blagost i ivahnost uma, koji su neophodni za rad na
introspekciji, i pomau da oslobodimo um od spoljnih smetnji. Osam pravila se potuju
samo za vreme intenzivnog upranjavanja Dhamme. Kada taj period proe, svetovni
ovek moe se vratiti na pet pravila koja ine osnovu moralnog ponaanja.
58
Na kraju, postoji deset pravila za one koji su izabrali beskuni ivot isposnika,
monaha ili monahinje. Ovih deset pravila ukljuuju prvih osam, sa sedmim podeljenim
na dva dela i jo jednim dodatnim: odustajanje od primanja novca. Isposnici se moraju
izdravati iskljuivo od milostinje, tako da se mogu slobono, do kraja posvetiti
proiavanju uma, za svoje dobro i za dobro drugih.
Pravila, bez obzira da li pet, osam ili deset, nisu prazne formalnosti udovoljavanja
tradiciji. Ona su bukvalno "koraci ka primeni prakse," vrlo praktino sredstvo da se
obezbedi da na govor i akcije ne tete ni drugima, ni nama samim.
Ispravno sticanje sredstava za ivot
Svaki ovek mora se na ispravan nain izdravati u ivotu. Postoje dva kriterijuma
ispravnog nain izdravanja. Prvo, kroz svoj posao ne smemo kriti pet pravila
ponaanja, jer u suprotnom, oteujemo druge ljude. Ali, dalje, ne smemo raditi neto to
bi ohrabrilo druge ljude da kre pravila, jer to takoe izaziva zlo. Na posao ne sme
neposredno ili posredno ukljuivati povreivanje drugih bia. Zato je svaki posao koji
ukljuuje ubijanje ljudi ili ivotinja pogrean nain izdravanja. ak ako mi sami ne
ubijamo ivotinje, ve radimo sa delovima ubijenih ivotinja, njihovom koom, mesom,
kostima i slino, to ipak nije ispravan nain izdravanja, jer zavisimo od pogrenih akcija
drugih. Prodaja pia, droga moe biti vrlo unosna, ali ak ako ih sami i ne uzimamo,
njihova prodaja ohrabruje druge ljude da se truju i tako sebi nanose tetu. Voenje
kockarnica moe biti vrlo unosno, ali svi koji dolaze tamo da se kockaju, tete sebi.
Prodaja otrova i oruja naoruanje, municija, bombe, projektili je dobar biznis, ali
remeti mir i harmoniju mnogih. Nijedna od ovih stvari nije ispravan nain izdravanja.
Ako sam posao i nije tetan za druge ljude, ali ga radimo sa namerom da naudimo
drugim ljudima, to nije ispravan nain izdravanja. Doktor koji prieljkuje epidemiju i
trgovac koji prieljkuje glad oekuju neispravan nain izdravanja.
Svaki ovek je lan drutva. Mi ispunjavamo obaveze prema drutvu sluei druge
na razne naine. Za uzvrat, dobijamo sredstva kojima se izdravamo. ak i monah,
isposnik, ima ispravan posao kojim zasluuje milostinju koju prima: proiavanje uma
za vlastito dobro i za dobrobit svih. Ako on iskoritava ljude varajui ih, izvodei uda ili
59
se lano prikazuje duhovno razvijenijim nego to jeste, onda on nema ispravan nain
izdravanja.
Celokupnu nadoknadu koju dobijamo za svoj posao treba da koristimo za
sopstveno izdravanje i izdravanje onih koji od nas zavise. Ako postoji neki viak, bar
jedan njegov deo treba vratiti drutvu i upotrebiti ga za dobro drugih. Ako nam je namera
da igramo korisnu ulogu u drutvu, da bi izdravali sebe i pomagali druge, onda je to
ispravan nain izdravanja.
Upranjavanje Sile na kursu Vipassana meditacije
Treba se pridravati ispravnog govora, ispravne akcije i ispravnog naina
izdravanja, jer to je dobro za nas i za druge. Kurs Vipassana meditacije je prilika da se
primene svi ovi aspekti sile. To je period intenzivnog praktikovanja Dhamme i za vreme
njegovog trajanja pridravamo se osam pravila. Meutim, dozvoljeni su izuzeci za one
koji prvi put pohaaju kurs, ili za one koji imaju zdravstvenih problema: Njima se
dozvoljava lagani obrok uvee. Ti ljudi zato formalno potuju samo pet pravila, mada u
svim ostalim aspektima potuju u stvari osam pravila.
Pored ovih pravila, svi uesnici kursa moraju potovati plemenitu tiinu do
poslednjeg celovitog dana kursa. Oni mogu razgovarati sa uiteljem ili organizatrima
kursa, ali ne i sa drugim meditantima. Na taj nain sve smetnje se dre na minimumu:
ljudima je omogueno da ive i rade u zatvorenim prostorijama i da pri tome ne ometaju
jedni druge. U tako blagoj, tihoj i mirnoj atmosferi mogue je sprovoditi delikatan posao
samoposmatranja.
Za svoj posao samoposmatranja meditanti dobijaju stan i hranu, to se finansira od
donacija. Na taj nain za vreme kursa, oni ive manje ili vie kao pravi isposnici,
izdravajui se od milosti drugih. Radei svoj posao na najbolji nain, prema sopstvenim
mogunostima, meditanti upranjavaju ispravan nain izdravanja za vreme trajanja
Vipassana kursa.
Upranjavanje sile je integralni deo Dhamma puta. Bez nje ne moe biti napretka
na putu, jer um e ostati previe pobuen da bi istraivao unutranju realnost. Postoje i
oni koji ue da je duhovni napredak mogu i bez sile. ta god da rade, ti ljudi ne slede
Buddhino uenje. Bez upranjavanja sile mogue je doiveti razna stanja ekstaze, ali je
60
velika greka ta stanja smatrati duhovnim ostvarenjem. Sigurno je da bez sile ne moemo
osloboditi um od patnje i doiveti krajnju istinu.
Pitanja i odgovori
Pitanje: Nije li vrenje ispravne akcije vrsta vezivanja?
S.N.Goenka: Ne. Mi radimo najbolje to moemo, shvatajui da su rezultati van
nae kontrole. Radimo na posao i preputamo rezultate prirodi, Dhammi: Rezultati e
doi sami.
Dakle u pitanju je prihvatanje mogunosti da pravimo greke?
Ako napravite greku, prihvatite to i pokuajte da je ne ponovite sledei put. Ako
ponovo doivite neuspeh, nasmejte se i probajte na drugi nain. Ako se moete smejati
svom neuspehu, ne postoji vezanost. Ali, ako vas neuspeh oneraspoloi i uspeh
oduevljava, sigurno je da postoji vezanost.
Ispravna akcija je, znai, napor koji ulaemo, bez obzira na rezultat?
Bez obzira na rezultat. Rezultat e sam po sebi biti dobar ako je akcija dobra. O
tome brine Dhamma. Mi nemamo mo da biramo rezultat, ali mi biramo akciju. Treba
samo da radimo najbolje to moemo.
Da li je loa akcija ako sluajno nekog povredimo?
Nije. Mora postojati namera da povredimo odreeno bie i moramo u tome uspeti.
Samo tada loa akcija je kompletna. Sila se ne sme svesti na apsurd, to ne bi bilo ni
praktino ni korisno. S druge strane, jednako je opasno biti bezobziran u svojim
akcijama, stalno povreivati druge i onda se izvinjavati sa opravdanjem da to nije bilo
namerno. Dhamma nas ui da budemo promiljeni.
U emu je razlika izmeu ispravnog i neispavnog ponaanja u seksu? Da li je to
pitanje namere?
Ne. Seks ima svoje mesto u ivotu svetovnih ljudi. Ne treba ga nasilno potiskivati,
jer prisilni celibat stvara napetost, to izaziva jo vie problema i tekoa. Meutim, ako
61
damo punu slobodu seksualnoj potrebi i dozvolimo sebi da imamo seksualne odnose sa
bilo kim, kad nas obuzme strast, onda nikad neemo osloboditi um od strasti.
Izbegavajui obe opasne krajnosti, Dhamma nudi srednji put, zdrav izraz seksualnosti
koji jo uvek dozvoljava duhovni napredak, a to je seksualni odnos izmeu oveka i ene,
koji su se predali jedno drugom. Ako je va partner Vipassana meditant, kad god naie
strast oboje je posmatrajte. To nije ni potiskivanje ni davanje pune slobode.
Posmatranjem se moete lako osloboditi strasti. Parovi e jo povremeno imati seksualne
odnose, ali postepeno oni se razvijaju prema stanju u kome seks nema nikakav znaaj. To
je stanje pravog, prirodnog celibata, gde se u umu ne pojavljuje ak ni misao o strasti. Taj
celibat daje radost koja daleko nadmauje bilo kakvo seksualno zadovoljenje. Uvek se
oseamo tako ispunjeni i harmonini. Treba da nastojimo da doivimo tu pravu sreu.
Na Zapadu se smatra da je dozvoljen seksualni odnos izmeu osoba koje na njega
dobrovoljno pristaju.
To stanovite je daleko od Dhamme. Neko ko ima seksualne odnose danas sa
jednom osobom, sutra sa drugom, zatim sa nekom treom, umnoava svoju strast, svoju
patnju. Treba biti ili samo sa jednom osobom ili iveti u celibatu.
Kako stoji stvar sa korienjem droga da bi doiveli druga stanja svesti, druge
realnosti?
Neki studenti su mi priali da su upotrebom psihodelinih droga proli kroz
iskustva slina onima koja se ostvaruju meditacijom. Bez obzira da li je to tano, iskustva
ostvarena drogama su oblik zavisnosti od spoljnih sredstava. Meutim, Dhamma nas ui
da budemo sami svoji gospodari, tako da moemo doiveti realnost po potrebi, kad god
to zaelimo. A druga vrlo vaana razlika je to upotreba droge dovodi kod mnogih ljudi
do remeenja mentalne ravnotee i do samopovreivanja, dok doivljaj istine upranjavanjem Dhamme utie da meditanti postanu uravnoteeniji, bez povreivanja sebe ili bilo
koga drugog.
62
Da li peto pravilo znai odustajanje od sredstava koja nas truju ili odustajanje od
toga da se trujemo? Na kraju, umereno piti, ne opijati se, ne izgleda tetno. Da li vi
smatrate da ak i jedna aica alkohola prdstavlja krenje sile?
ak ako pijemo i malu koliinu, tokom vremena razvijamo udnju za alkoholom.
Iako ne shvatamo, mi tako inimo prvi korak ka zavisnosti od alkohola, koja je sigurno
tetna i za nas i za druge. Svaka zavisnost poinje uzimanjem ba samo jedne aice.
Zato initi prvi korak ka patnji? Ako se ozbiljno bavite meditacijom i jednog dana
popijete au vina iz nesmotrenosti ili zbog odreene situacije, videete da vam je
meditacija tog dana slaba. Dhamma ne ide zajedno sa upotrebom zagaivaa. Ako
stvarno elite da se razvijate u Dhammi, uvajte se svih oblika zagaivanja. To je
iskustvo hiljada meditanata.
Ljudi iz zapadnih zemalja posebno treba da shvate dva pravila: zloupotrebu seksa i
korieje sredstava kojima se zagaujemo.
Ljudi ovde esto kau: Ako nam neto prija, onda je to za nas dobro.
To je zato to oni ne vide realnost. Kada neto radimo zbog odbojnosti, automatski
smo svesni pobuenosti uma. Kada neto radimo zbog udnje, onda na povrinskom delu
uma to izgleda prijatno, ali postoji pobuenost na dubljem nivou. Dobro se oseamo
samo zbog neznanja. Kada shvatimo koliko tetimo sebi takvim radnjama, prirodno emo
sa njima prestati.
Da li krimo silu ako jedemo meso?
Ne, osim ako smo sami ubili ivotinju. Ako nam je ponueno meso i u njemu
uivamo kao i u bilo kojoj drugoj hrani, onda ne krimo ni jedno pravilo. Ali naravno ako
jedemo meso ohrabrujemo nekog drugog da kri pravila, jer ubija ivotinju. I takoe, na
finijem nivou, tetimo sebi ako jedemo meso. Svakog momenta ivotinja stvara udnju i
odbojnost. Ona nije u mogunosti da se posmatra, da proiava svoj um. Svako vlakno
njenog tela postaje ispunjeno udnjom i odbojnou. Sve to unosimo u sebe ako jedemo
nevegetarijansku hranu. Meditanti pokuavaju da se oslobode udnje i gaenja i zato e
shvatiti da je za njih dobro da izbegavaju takvu hranu.
63
64
Kako stoji stvar sa pasivnim otporom, to su uili Mahatma Gandhi ili Martin
Luther King?
Zavisi od situacije. Ako agresor ne razume drugi jezik osim sile, moramo upotrebiti
fiziku snagu, uvek odravajui ravnoteu. Inae moemo koristiti pasivan otpor, ne zbog
straha ve kao in moralne hrabrosti. To je nain Dhamme, i to je ono to je Gandhi uio
ljude da rade. Potrebna je hrabrost da bi se goloruki suoili sa naoruanim protivnikom.
Da bi to radili, moramo biti spremni da umremo. Smrt e sigurno doi pre ili kasnije;
moemo umreti u strahu ili hrabro. Dhamma smrt ne moe biti u strahu. Gandhi je esto
govorio sledbenicima, koji su se suoavali sa agresivnim protivnikom: Neka vae rane
budu na grudima, ne na leima. On je uspeo zbog Dhamme u sebi.
Sami kaete da ljudi mogu imati divne meditativne doivljaje i bez pridravanja
pravila. Nije li onda dogmatski i kruto toliko naglaavati moralno ponaanje?
Video sam na brojnim primerima studenata, da ljudi koji ne pridaju vanost sili ne
mogu napredovati na putu. Ti ljudi mogu godinama pohaati kurseve i imati divne
doivljaje u meditaciji, ali u njihovom svakodnevnom ivotu nema promena. Oni ostaju
uznemireni i jadni zato to se samo igraju sa Vipassanom, kao to su igrali i mnoge druge
igre. Ti ljudi su pravi gubitnici. Oni koji stvarno ele da promene svoje ivote uz pomo
Dhamme, moraju upranjavati silu to je mogue paljivije.
65
DOKTOROV RECEPT
66
VI VEBA KONCENTRACIJE
prijatnim ili neprijatnim doivljajima, prihvatajui budunost sa eljom ili strahom. Dok
se gubimo u takvim udnjama i odbojnostima, nismo svesni ta se dogaa sada, ta
radimo ovog trenutka. Meutim, sigurno, taj trenutak, sada, najvaniji je za nas. Ne
moemo iveti u prolosti, prola je. Ne moemo iveti ni u budunosti. Ona je uvek van
naeg domaaja. Moemo iveti samo u sadanjosti.
Ako nismo svesni sadanjih akcija, osueni smo na ponavljanje greaka iz prolosti
i nikad neemo uspeti da ostvarimo snove o budunosti. Meutim, ako razvijemo
sposobnost da budemo svesni sadanjeg trenutka, moemo koristiti prolost za
usmeravanje buduih akcija, tako da moemo ostvariti cilj.
Dhamma je put za sad-i-ovde. Zato moramo razviti linu sposobnost da budemo
svesni sadanjeg trenutka. Potreban nam je metod za izotravanje nae panje na
stvarnost u ovom asu. Tehnika anapana-sati je takav metod. Ona razvija svesnost o sebi
sad-i-ovde: ovog trenutka udiemo, ovog asa izdiemo. Upranjavanjem svesnosti
disanja, postajemo svesni sadanjeg trenutka.
Drugi razlog razvijanja svesnosti disanja je to elimo da doivimo krajnju
stvarnost. Koncentrisanje na disanje moe pomoi da istraimo o nama sve to nam je
nepoznato, da postane svesno sve to je nesvesno. Disanje je kao most izmeu svesnog i
nesvesnog, jer disanje funkcionie i svesno i nesvesno. Moemo odluiti da diemo na
odreeni nain, da kontroliemo disanje. Moemo ak i zaustaviti dah za neko vreme. A
kada prestanemo da ga kontroliemo, disanje se i dalje nastavlja bez prekida.
Na primer, moemo namerno poeti da diemo malo jae, da bi lake uvrstili
panju. im svesnost disanja postane jasna i stabilna, dozvoljvamo dahu da postane
prirodan, teak ili mekan, dubok ili plitak, dug ili kratak, brz ili spor. Ne pokuavamo da
ga usklaujemo, nastojimo samo da ga budemo svesni. Odravanjem svesnosti prirodnog
daha, poeli smo posmatranje samostalnog funkcionisanja tela, aktivnosti koja je obino
nesvesna. Od posmatranja grube stvarnosti namerog disanja, napredovali smo ka
posmatranju finije stvarnosti prirodnog disanja. Poeli smo da se kreemo od povrne
stvarnosti prema svesnosti finije stvarnosti.
Jo jedan razlog razvijanja svesnosti disanja je da postanemo svesni udnje,
odbojnosti i neznanja, kako bi ih se oslobodili. Na tom poslu disanje moe pomoi jer je
ono odraz naeg mentalnog stanja. Kada je um miran i blag, dah je pravilan i nean. im
70
neka negativnost nastane u umu, ljutnja, mrnja, strah ili strast, disanje postaje grublje,
tee i bre. Na taj nain disanje nas upozorava na nae mentalno stanje i omoguava da
ga uzmemo u razmatranje.
Postoji jo jedan razlog za upranjavanje svesnosti disanja. Poto je na cilj um
osloboen negativnosti, moramo paziti da svaki korak, koji preduzmemo prema tom
cilju, bude ist i zdrav. ak i na poetnom stupnju razvijanja samadhija moramo koristiti
zdrav objekat panje. Dah je takav objekat. Ne moemo imati udnju ili odbojnost prema
dahu, jer on je stvarnost odvojena od bilo kakvih obmana. Zato je to odgovarajui objekat
panje.
U trenutku kad je um potpuno koncentrisan na disanje, slobodan je od udnje,
odbojnosti i neznanja. Koliko god da je kratak taj trenutak istoe, veoma je moan, jer
on pokree sve nae prole uslovljenosti. Sve nagomilane uslovljenosti su uskomeane i
poinju da se pojavljuju kao razliite tekoe, fizike kao i mentalne, koje ometaju nae
napore da razvijamo svesnost. Moemo postati nestrpljivi u elji za napredovanjem, to
je oblik udnje; ili moe nastupiti odbojnost u obliku ljutnje i razoaranja, jer napredak
izgleda spor. Nekada nas preplavi letargija i zadrememo im sednemo da meditiramo.
Nekada smo toliko uznemireni da se vrpoljimo i traimo izgovor da bi izbegli meditacju.
Ponekad skepticizam nadjaa volju za radom opsesivna nerazumna sumnja u uitelja,
ili uenje, ili nae sposobnosti da meditiramo. Kada se iznenada suoimo sa tim
tekoama, pada nam na pamet da potpuno odustanemo od meditacije.
U takvim trenucima moramo razumeti da ove smetnje dolaze kao reakcija na na
uspeh u upranjavanju svesnosti disanja. Ako istrajemo, one e postepeno iseznuti.
Kada nestanu, posao postaje laki jer ak i u tim ranim stepenima prakse, sa povrine
uma oieni su neki slojevi uslovljenosti. Na taj nain, iako upranjavamo svesnost
disanja, poinjemo da istimo um, da napredujemo prema osloboenju.
Ispravna koncentracija
Vezivanje panje za disanje razvija svesnost sadanjeg trenutka. Ispravna
koncentracija je odravanje te svesnosti, od trenutka do trenutka, to je mogue due.
U svakodnevnim radnjama u ivotu, koncentracija je takoe potrebna, ali ne ba
obavezno takva kao ispravna koncentrcija. Neko se moe koncentrisati na zadovoljenje
71
ulne elje ili na obuzdavanje straha. Maka eka svom panjom koncentrisana na miju
rupu, spremna da skoi im se mi pojavi. Deparo je usredsreen na neiji novanik,
ekajui priliku da ga ukrade. Dete nou u krevetu uplaeno bulji u najmraniji ugao
sobe, zamiljajui udovita sakrivena u senci. Nijedna od ovih nije ispravna
koncentracija, koncentracija koja moe posluiti za osloboenje. Samadhi mora biti
izotravanje na objekat koji je potpuno slobodan od udnje, odbojnosti, obmana.
Vebajui svesnost disanja vidimo koliko je teko odravati neprekidnu panju. I
pored vrstog opredeljenja da drimo panju vezanu za dah, nekako neprimetno ona
sklizne. Mi smo kao pijanac koji pokuavajui da ide pravo, stalno skree na jednu ili
drugu stranu. U stvari, jesmo opijeni sopstvenim neznanjem i iluzijama i zato stalno
skreemo u prolost ili budunost, udnju ili odbojnost. Ne uspevamo da ostanemo na
pravom putu neprekidne panje.
Kao meditanti, biemo mudri da ne postanemo depresivni ili obeshrabreni, kada se
suoimo sa ovim tekoama, ve da razumemo da je potrebno vreme da bi se uklonile
mentalne navike ukorenjene tokom godina. To se moe ostvariti samo ako radimo
neprekidno, posao ponavljamo, strpljivo i istrajno. Na posao je jednostavno da vratimo
panju na disanje, im primetimo da je odlutala. Ako u tome uspemo, preduzeli smo
vaan korak prema menjanju lutajue prirode uma. Stalnom vebom, u stanju smo da
panju vraamo sve bre i bre. Postepeno, periodi odsutnosti postaju krai, a periodi
neprekidne panje samadhi postaju dui.
Kako koncentracija jaa, poinjemo da se oseamo oputeni, sreni i puni energije.
Malo po malo, dah se menja, postajui mekan, ujednaen, lagan i plitak. U stvari, kako
dah postaje mirniji, telo se takoe smiruje i metabolizam se usporava, tako da nam je
potrebno manje kiseonika.
Na tom nivou, neki od onih koji vebaju svesnost disanja, mogu imati razne
neobine doivljaje: mogu videti svetlo ili slike, iako sede zatvorenih oiju. Mogu uti
posebne zvuke. Svi ti takozvani ekstrasenzorni doivljaji samo su znak da je um ostvario
poveani stepen koncentracije. Same za sebe te pojave nisu bitne i ne treba im pridavati
posebnu panju. Disanje ostaje objekat svesnosti. Sve ostalo je skretanje. Takve
doivljaje ne treba oekivati. U nekim sluajevima se deavaju, u drugim ne. Svi ti
ekstrasenzorni doivljaji samo su znaci progresa na putu. Nekada su skriveni, ili smo
72
moda toliko obuzeti putem da proemo pored njih ne primeujui ih. Ali, ako ih
uzmemo za krajnji cilj i "zalepimo" se za njih, tada potpuno prestajemo da napredujemo.
Najzad, ima bezbroj ekstrasenzornih doivljaja koje moemo imati. Oni koji praktikuju
Dhammu, ne prieljkuju takve doivljaje, ve uvid u svoju vlastitu prirodu, kako bi se
oslobodili patnje.
Zato nastavljamo obraanjem panje samo na disanje. Kako um postaje
koncentrisaniji, dah postaje sve finiji, tee ga je pratiti, i zato je potreban jo vei napor
da bi zadrali panju. Tako nastavljamo da poliramo um, da izotravamo koncentraciju,
da od nje pravimo alat kojim emo prodreti iza oigledne stvarnosti da bi posmatrali
najdublju unutranju stvarnost.
Postoje mnoge druge tehnike za razvijanje koncentracije. Moemo se koncentrisati
na re, ponavljajui je, ili na neku sliku, ili stalno ponavljati neku fiziku akciju. Na taj
nain bivamo apsorbovani u objektu panje i doivljavamo blaeno stanje transa. Iako je
to stanje veoma prijatno dok traje, kada proe naemo se ponovo u svakodnevnom ivotu
sa svim starim problemima. Ove tehnike razvijaju sloj mira i radosti na povrini uma, ali
uslovljenosti u njegovim dubinama ostaju nedirnute. Objekti koji se koriste u takvim
tehnikama nisu povezani sa naom stvarnou iz trena u tren. Blaenstvo koje se
ostvaruje nametnuto je, namerno ostvareno, ne dolazi spontano iz dubine proienog
uma. Ispravan samadhi ne sme biti duhovno zagaivanje. Mora biti osloboen svega
vetakog, svih obmana.
ak i u Buddhinom uenju ima raznih stanja transa jhana koja se mogu
ostvariti. Sam Buddha znao je osam stanja mentalne apsorpcije, pre nego to je postao
prosvetljen, i nastavio je da ih upranjava itavog ivota. Meutim, sama stanja transa ne
bi ga oslobodila. Zato kada je poduavao stanja apsorpcije, naglaavao je da ona slue
samo kao krajputai za obeleavanje stepena razvoja uvida. Meditanti ne razvijaju
sposobnost koncentracije da bi doiveli blaenstvo ili ekstazu, ve da bi iskovali um u
instrument kojim e ispitati sopstvenu stvarnost i ukloniti uslovljenosti koje izazivaju
patnju. To je ispravna koncentracija.
Pitanja i odgovori
73
74
75
Oseanje krivice vam nee pomoi, samo e vam nakoditi. Krivici nema mesta na
putu Dhamme. Kada shvatite da ste pogreno postupili, jednostavno prihvatite injenice,
bez pokuaja da sudite ili to skrivate. Moete otii kod nekog koga potujete i rei: Pa,
pogreio sam. Paziu da to ubudue ne ponovim. Onda meditirajte i videete da ete se
osloboditi teine.
Zato stalno pojaavam ovaj ego? Zato stalno pokuavam da budem "Ja"?
To je ono to je um, iz neznanja, naviknut da radi. Ali Vipassana vas moe
osloboditi te tetne navike. Umesto da uvek misite o sebi, nauite da mislite o drugima.
Kako se to radi?
Prvi korak je da uvidimo koliko smo sebini i egocentrini. Dok ne shvatimo tu
istinu, ne moemo se osloboditi ludosti samoljublja. Sa vie prakse shvatiete da je ak i
ljubav prema drugima u stvari samoljublje. Razumeete: Koga ja volim? Volim nekoga
zato to oekujem neto od njega. Oekujem od njega da se ponaa na nain koji meni
odgovara. U trenutku kad pone da se ponaa na drugi nain, nestaje sva moja ljubav. Da
li onda zaista volim tu osobu ili sebe? Do odgovora ete doi, ne intelektualiziranjem,
ve kroz praksu Vipassana meditacije. Kada to jednom budete jasno razumeli, poeete
da se oslobaate sebinosti. Onda ete razvijati pravu ljubav za druge, nesebinu,
jednosmernu ljubav: davanje bez oekivanja da dobijemo bilo ta za uzvrat.
Radim u delu grada gde ima puno uliara koji dre pruenu ruku i kau: Udelite
neto?
Znai toga ima i na Zapadu. Mislio sam da proenje postoji samo u siromanim
zemljama!
Znam da se mnogi od tih uliara drogiraju. Ne znam da li ih, davanjem novca,
navodimo na to.
Zato morate voditi rauna da se svaka pomo koju date, pravilno upotrebi. Inae,
ona nikom ne pomae. Ako, umesto da im dajete novac, pomognete da se oslobode
76
sopstvene zavisnosti, onda im zaista inite uslugu. Svaka akcija koju preduzmete mora
biti mudra.
Kada kaete Budite sreni, druga strana toga mi lii na Budite tuni.
Zato biti tuan? Oslobodite se tuge!
U redu, ali mislio sam da teimo ravnotei.
Ravnotea vas ini srenim. Ako niste uravnoteeni, tuni ste. Budite uravnoteeni,
budite sreni!
Mislio sam da je Budite uravnoteeni, budite nita.
Ne, ne. Zbog ravnotee ste sreni, a ne nita. Postajete pozitivni kad vam je um
uravnoteen.
77
ISKRIVLJENI PUDING
Dva mala deaka, veoma siromana, ivela su prosei hranu od kue do kue, u
selu i u gradu. Jedan je bio slep od roenja, a drugi mu je pomagao. Tako su uvek ili
zajedno.
Jednog dana slepi deak se razboleo. Drug mu ree: Ostani ovde i odmaraj se. Ja
u prositi za obojicu i doneu ti hranu. I on ode da prosi.
Desilo se da je tog dana dobio vrlo ukusnu poslasticu: khir, puding na indijski
nain. To nikada ranije nije probao i veoma mu se dopalo. Poto, na alost, nije imao u
emu da ponese puding svom drugu, sam je sve pojeo.
Kada se vratio slepom drugu, ree: ao mi je, danas sam dobio divnu poslasticu,
puding, ali nisam mogao da ti je donesem.
Slepi deak ga upita: ta je to puding?
O, beo je, kao mleko.
Slep od roenja, njegov drug nije razumeo.
ta znai belo?
Zar ne zna ta je belo?
Ne, ne znam.
Belo je suprotno od crnog.
A ta je to crno? Nije znao ni ta znai crno.
O, probaj da razume, belo! Ali slepi deak nije mogao da razume. Njegov drug
pogleda okolo i ugleda belog drala. Uhvatio je pticu i doneo je slepom deaku govorei:
Belo je kao ova ptica.
Nemajui oi, slepi deak je poeo da ispituje pticu prstima. E sada razumem ta
je belo! To je mekano.
Ne, ne, to nema nikakve veze sa mekoom. Belo je belo! Pokuaj da shvati.
Ali ti si mi rekao da je to kao ovaj dral, ja sam ga ispitao i on je mekan. Znai
puding je mekan. Belo znai mekano.
Ne, nisi razumeo. Probaj ponovo.
78
Slepi deak ponovo je ispitivao drala, prelazei rukom od glave, preko vrata i tela
sve do repa. E, sad sam shvatio. On je iskrvljen! Puding je iskrivljen!
Ne moe da razume, jer nema sposobnost da iskusi ta je belo. Isto tako, ako
nemate sposobnost da doivite stvarnost onakvu kakva zaista jeste, ona e za vas uvek
biti iskrivljena.
79
Glava VII
RAZVIJANJE MUDROSTI
Ni sila ni samadhi nisu jedinstveni samo za Buddhino uenje. I jedno i drugo bilo
je dobro poznato pre njegovog prosvetljenja. U stvari, traei put za prosvetljenje, budui
Buddha vebao je samadhi kod dva uitelja. U davanju ovih vebi Buddha se nije
razlikovao od uitelja uobiajenih religija. Sve religije insistiraju na potrebnom
moralnom ponaanju i nude mogunost ostvarenja stanja blaenstva, kroz molitvu,
rituale, gladovanjem ili drugim odricanjima, ili kroz razliite oblike meditacije. Cilj tih
praksi je samo stanje duboke mentalne apsorpcije. To je "ekstaza" koju su doivljavali
religiozni mistici.
Takva koncentracija veoma je korisna, ak i ako nije razvijena do stanja transa.
Ona smiruje um, odvraajui panju od situacije u kojoj bi inae reagovali udnjom ili
odbojnou. Brojanje do deset, da bi spreili eksploziju ljutnje, predstavlja rudimentarni
oblik samadhija. Drugi, moda oigledniji oblici, su ponavljanje rei ili mantre, ili
koncentracija na vizuelni objekat. Sve ove prakse funkcioniu: kada se panja skrene na
drugi objekat, um postaje blag i miran.
Meutim, mir ostvaren na taj nain nije stvarno osloboenje. Sigurno da praksa
koncentracije donosi velike koristi, ali ona deluje samo na svesnom nivou uma. Skoro
dvadeset pet vekova pre postanka moderne psihologije, Buddha je otkrio postojanje
nesvesnog uma i nazvao ga anusaya. On je otkrio da skretanje panje efikasno utie na
udnju i odbojnost na svesnom nivou, ali ih ne eliminie. Umesto toga, gura ih duboko u
podsvest, gde ostaju opasne kao i uvek, iako su uspavane. Na povrinskom nivou uma
moe postojati sloj mira i harmonije, ali u dubinama je uspavani vulkan potisnutih
negativnosti, koji e se, pre ili kasnije, aktivirati stranom erupcijom. Buddha je rekao,
Ako korenje ostane nedirnuto i vrsto u zemlji,
oboreno drvo jos uvek e davati nove izdanke.
80
81
elje akumulirae se kao voda poplave iza nasipa samoporicanja. Jednog dana nasip mora
popustiti i osloboditi unitavajuu bujicu.
Sve dok uslovljenost ostaje u umu, ne moemo biti sigurni i mirni. Sila, iako
korisna, ne moe se odravati iskljuivo snagom volje. Razvijanje samadhija e pomoi,
ali to je samo delimino reenje koje ne funkcionie u dubinama uma, gde lee koreni
problema, koreni neistota. Sve dok ti koreni ostaju u podsvesti, nema prave, trajne sree,
nema osloboenja.
Ali, ako se iz uma uklone sami koreni uslovljenosti, nestae opasnost preputanja
nezdravim akcijama, nee biti potrebe za samorepresijom jer e nestati sam impuls za
vrenje nezdravih radnji. Osloboeni napetosti prieljkivanja ili potiskivanja, najzad
emo iveti u miru.
Da bi otklonili korene, potreban je metod kojim moemo prodreti u dubinu uma, da
bi delovali na neistoe na mestu gde one nastaju. Taj metod je ono to je pronaao
Buddha: veba mudrosti, ili paa. To mu je omoguilo prosvetljenje. Zove se i
vipassana-bhavana, razvoj uvida u nau vlastitu prirodu, uvida sa kojim se moe nai i
eliminisati uzrok patnje. To je Buddhino otkrie ono to je praktikovao za vlastito
osloboenje i to je uio druge celog ivota. To je jedinstveno za njegovo uenje i
Buddha mu je pridavao najvei znaaj. Stalno je govorio: Koncentracija je vrlo korisna,
blagotvorna ako je podrana moralom. Mudrost je vrlo korisna, blagotvorna ako je
podrana koncentracijom. Um se oslobaa svih neistota, ako je podran mudrou.3
Moral i koncentracija, sila i samadhi ve su sami za sebe korisni, ali njihov pravi
znaaj je da vode mudrosti. Samo razvijanjem pae nalazimo pravi srednji put izmeu
krajnosti uivanja u zadovoljstvima i samorepresije. Vebanjem morala izbegavamo
najgrublje oblike mentalnog pobuivanja. Koncentracijom um dalje smirujemo i
oblikujemo u efikasan alat kojim emo preduzeti posao samoistraivanja. Meutim, samo
mudrou moemo prodreti u unutranju realnost i osloboditi se neznanja i vezanosti.
Dva dela Plemenitog osmostrukog puta ukljuena su u uvebavanje mudrosti:
ispravna misao i ispravno razumevanje.
Ispravna misao
Nije potrebno da prestanu sve misli pre nego to ponemo sa vipassana-bhavanom.
82
85
87
88
89
Da li da unitimo objekte svih est osnova, sve prizore, zvuke itd? To nije mogue.
Univerzum sadri bezbroj objekata; nikada ih ne moemo sve unititi. Kada jednom est
ulnih osnova postoje, nemogue je spreiti njihov kontakt sa odgovarajuim objektima.
im doe do kontakta, obavezno se javlja oset.
Ovo je taka u kojoj se lanac moe prekinuti. Glavna stvar se deava ba kod oseta.
Svaki oset izaziva dopadanje ili nedopadanje. Ova trenutna, nesvesna reakcija dopadanja
ili nedopadanja, odmah se umnoava i pojaava u veliku udnju ili odbojnost, u
vezivanje, stvarajui patnju sada i u budunosti. To postaje slepa navika koju mehaniki
ponavljamo.
Meutim, upranjavanjem vipassana-bhavane, razvijamo svesnost svakog oseta.
Razvijamo i staloenost. Ne reagujemo. Ispitujemo osete bez strasti, bez simpatije ili
antipatije, bez udnje, odbojnosti ili vezivanja. Svaki oset sada ne dovodi do reakcije, ve
do mudrosti, pae, uvida: Ovo je nestalno, mora se promeniti, nastalo je i nestae.
Lanac je prekinut, patnja je zaustavljena. Nema nove reakcije udnje ili odbojnosti,
i nema uzroka za nastajanje patnje. Uzrok patnje je kamma, mentalna akcija, to jest, slepa
reakcija udnje i odbojnosti, sankhara. Kada je um svestan oseta ali zadrava staloenost,
nema takvih reakcija, nema uzroka patnje.Prestali smo sami sebi da stvaramo patnju.
Buddha je rekao,
Sve sankhare su nestalne.
Kada to uoite sa pravim uvidom,
postajete odvojeni od patnje;
to je put proienja.6
Ovde re sankhara ima vrlo iroko znaenje. Slepa reakcija uma zove se sankhara,
ali i rezultat te reakcije, njen plod, takoe je poznat kao sankhara. Kakvo seme, takav
plod. Sve to doivljavamo u ivotu je, u krajnjem sluaju, rezultat naih sopstvenih
mentalnih akcija. Zato, u irem smislu, sankhara znai bilo ta u ovom uslovljenom
svetu, sve to je stvoreno, formirano, sainjeno. Stoga, "Sve stvorene stvari su prolazne,"
bilo mentalne ili fizike, sve u svemiru. Kada posmatramo tu istinu doivljenom
mudrou kroz praksu vipassana-bhavane, nestaje patnja jer uklanjamo njen uzrok; to
jest, odustajemo od navike udnje i odbojnosti. To je put ka slobodi.
90
91
92
urlam Bravo! A onda sam pomislio: O, ne, ne elim tako da reagujem. Ali pitam se
kako u u svakodnevnom ivotu, kako mogu da idem na utakmicu bezbola ili fudbala i da
ne reagujem?
Vi ete dejstvovati. ak i na fudbalskoj utakmici delovaete, a ne reagovati i
videete da stvarno uivate. Zadovoljstvo, zajedno sa napetou reakcije nije pravo
zadovoljstvo. Kada prestane reakcija, napetost isezava i stvarno moete poeti da
uivate u ivotu.
Znai mogu da skaem i da viem: Ura!?
Da, ali smireno. Skaite smireno.
ta da radim ako moj tim izgubi?
Nasmejte se i recite Budi srean! Budite sreni u bilo kojoj situaciji!
ini mi se da je to glavno.
Da!
94
DVA PRSTENA
Umro je stari bogata koji je imao dva sina. Neko vreme nastavili su da ive
zajedno, na tradicionalan indijski nain, u zajednikom domainstvu. Onda su se
posvaali i odluili da se razdvoje i podele celokupnu imovinu. Sve je podeljeno po pola
i tako su se smirili. Ali nakon toga, pronali su malu kutiju, koju je njihov otac briljivo
sakrio. Otvorili su je i nali dva prstena, jedan sa skupocenim dijamantom i drugi obian,
srebrni prsten, vredan samo par rupija.
Videvi dijamant, stariji brat postao je pohlepan i poeo da objanjava mlaem:
Meni se ini da ovaj prsten nije stekao na otac, ve da je to naslee naih predaka. Zato
ga je sklonio od drugih stvari. Poto je uvan kroz generacije u naoj porodici, treba ga
sauvati i za budue generacije. Zato u ga ja uzeti, jer sam stariji. Ti uzmi srebrni.
Mlai brat se nasmejao i rekao: U redu, budi srean sa dijamantskim prstenom, ja
u biti srean sa srebrnim. Svako je stavio svoj prsten na ruku i razili su se.
Mlai brat je razmiljao: Jasno je da je otac uvao dijamantski prsten; veoma je
skupocen. Ali zato je uvao obian srebrni prsten? Paljivo je pregledao prsten i video
da je na njemu ugravirano: Ovo e se takoe promeniti. O, to je mantra mog oca: Ovo
e se takoe promeniti! Vratio je prsten na prst.
Oba brata su se suoila sa usponima i padovima u ivotu. Kada bi dolo prolee,
stariji brat je bio jako ushien, izgubivi ravnoteu uma. Kada bi dola jesen ili zima,
padao je u depresiju, ponovo gubei mentalnu ravnoteu. Postao je napet, poveao mu se
krvni pritisak. Poto nou nije mogao da spava, poeo je da uzima pilule za spavanje, za
smirivanje, sve jae droge. Na kraju je doao do stanja da su mu bili potrebni
elektrookovi. To je bio brat sa dijamantskim prstenom.
to se tie mlaeg brata sa srebrnim prstenom, kada bi dolo prolee, on bi u njemu
uivao; nije pokuavao da pobegne od njega . Uivao je, ali gledajui svoj prsten imao je
na umu: Ovo e se takoe promeniti. I kada bi se stvarno promenilo, nasmejao bi se i
rekao: Pa, znao sam da e se to promeniti. Promenilo se, pa ta! Kada bi dola jesen ili
zima, opet bi pogledao prsten i setio se: Ovo e se takoe promeniti. Nije plakao, jer je
95
znao da e se to takoe promeniti. I naravno, promenilo se, prolo je. Za sve uspone i
padove, sve obrte u ivotu, znao je da nisu veni, da sve to doe mora i da proe. Nije
izgubio ravnoteu uma i iveo je mirnim, srenim ivotom.
To je bio brat sa srebrnim prstenom.
96
Glava VIII
SVESNOST I SMIRENOST
97
javlja posle oseta, kao reakcija udnje i odbojnosti. udnja ili odbojnost razvijaju se u
vezanost, koja postaje podsticaj za novu fazu mentalne i fizike aktivnosti. Tako proces
sam sebe hrani. Svaka sankhara pokree lanac dogaaja koji rezultira u novoj sankhari,
koja pokree nov lanac dogaaja, itd. To je beskrajno ponavljanje, zaarani krug. Svaki
put kada reagujemo, pojaavamo mentalnu naviku reagovanja. Svaki put kada razvijemo
udnju ili odbojnost, jaamo tendenciju uma da nastavi da ih stvara. Kada je mentalna
navika jednom uspostavljena, uhvaeni smo u njoj.
Na primer, ovek nas sprei da doemo do eljenog objekta. Smatramo da je ovek
veoma lo i oseamo antipatiju prema njemu. Na stav nije baziran na ovekovom
karakteru, ve na injenici da je osujeena naa elja. Miljenje se urezuje duboko u nau
podsvest. Svaki naredni kontakt sa tim ovekom obojen je stvorenim miljenjem i izaziva
neprijatne osete, koji dovode do nove odbojnosti, koja dalje jaa oblikovanu sliku. ak
ako se sretnemo i posle dvadeset godina, odmah emo stvoriti sliku da je taj ovek veoma
lo i oseamo antipatiju. ovek je mogao potpuno promeniti karakter za dvadeset godina,
ali mi sudimo na bazi prethodnog iskustva. Ne reagujemo na samog oveka, ve na nau
sliku o njemu, zasnovanu na prvoj slepoj reakciji i zato reagujemo pristrasno.
U drugom sluaju, neko nam pomogne da doemo do eljenog objekta. Verujemo
da je ovek veoma dobar i simpatiemo ga. Slika se zasniva samo na injenici da nam je
pomogao da zadovoljimo vlastitu elju, a ne na paljivom razmatranju njegovog
karaktera. Pozitivna slika se urezuje u podsvest i utie na sve naredne kontakte sa njim,
izazivajui prijatne osete, koji pojaavaju nae simpatije, to uvruje nau sliku. Bez
obzira koliko godina proe u meuvremenu, ista stvar ponavlja se kod svakog kontakta.
Ne reagujemo na samog oveka, ve na nau sliku o njemu, zasnovanu na prvobitnoj
slepoj reakciji.
Na taj nain sankhara moe dati novu reakciju, odmah i u budunosti. Svaka
naredna reakcija postaje uzrok novih reakcija, koje vode u dalju patnju. To je proces
ponavljanja reakcija, patnje. Smatramo da delujemo prema spoljnjoj realnosti, a u stvari
reagujemo na nae osete, uslovljene naim percepcijama, koje su uslovljene naim
reakcijama. ak ako od ovog momenta prestanemo da stvaramo nove sankhare, jo uvek
moramo raunati sa sankharama akumuliranim u prolosti. Zbog te stare zalihe, ostae
99
tendencija da reagujemo, koja se svakog trenutka moe potvrditi, stvarajui novu patnju.
Sve dok postoje stare uslovljenosti, nismo potpuno osloboeni patnje.
Kako moemo izbrisati stare reakcije? Da bi odgovorili na ovo pitanje, potrebno je
proces Vipassana meditacije shvatiti jo dublje.
Brisanje starih uslovljenosti
Dok upranjavamo Vipassanu, na zadatak je jednostavno posmatranje oseta u telu.
Ne zanimaju nas uzroci pojedinih oseta; dovoljno je razumeti da je svaki oset indikacija
neke unutranje promene. Po poreklu, promene mogu biti mentalne ili fizike. Um i telo
funkcioniu meuzavisno i esto se ne mogu odvajati. ta god da se dogodi na jednom
nivou, slino e se reflektovati i na drugom.
Na fizikom nivou, kao to je reeno u glavi 2, telo se sastoji iz subatomskih
estica kalapa koje svakog trenutka nastaju i nestaju velikom brzinom. Na taj nain
manifestuju se u beskonanoj raznolikosti osnovnih kvaliteta materije masi, koheziji,
temperaturi i kretanju stvarajui u nama ceo raspon oseta.
Postoje etiri mogua uzroka za nastajanje kalapa. Prvi je hrana koju jedemo; drugi
je okolina u kojoj ivimo. Meutim, sve to se dogaa u umu utie na telo i moe biti
uzrok nastajanja kalapa. Stoga estice mogu nastati zbog mentalne reakcije u sadajnjem
trenutku, ili zbog prolih reakcija koje utiu na sadanje mentalno stanje. Da bi
funkcionisalo, telu je potrebna hrana. Meutim, ako prestanemo da ga hranimo, telo nee
odmah kolabirati. Ako je potrebno, ono e sebe izdravati nedeljama, koristei energiju
uskladitenu u tkivima. Kada se potroi sva uskladitena energija, telo e kolabirati i
umreti: prestaje tok materije.
Na isti nain um zahteva aktivnost da bi odrao tok svesnosti. Ta mentalna
aktivnost je sankhara. Prema lancu uslovljenog nastajanja, svesnost nastaje zbog
reakcije. Svaka mentalna reakcija daje podsticaj toku svesnosti. Dok telo trai hranu
samo u odreenim intervalima tokom dana, um stalno trai nove stimulacije. Bez njih,
tok svesnosti ne moe postojati ni za trenutak. Na primer, u jednom trenutku u umu
generiemo odbojnost: svesnost koja nastaje u sledeem trenutku, proizvod je te
odbojnosti, i tako dalje, iz asa u as. Ponavljamo reakciju odbojnosti od jednog trenutka
do sledeeg, dajui novu hranu svom umu.
100
101
Pitanja i odgovori
Pitanje: Danas popodne isprobao sam novi poloaj u kome je bilo lako due sedeti
ispravljenih lea, bez pomeranja, ali nisam imao puno oseta. Pitam se, da li e se oseti
eventualno pojaviti ili treba da se vratim u stari poloaj?
S.N.Goenka: Ne nastojte da stvarate osete namerno birajui neugodan poloaj. Da
je to ispravan nain prakse, traili bi od vas da sedite na dasci iz koje vire ekseri! Takve
krajnosti ne pomau. Zauzmite udoban poloaj u kome je telo uspravno, dozvolite
osetima da se prirodno pojave. Ne pokuavajte silom da ih stvorite. Dozvolite im da se
sami pojave. Oni e se pojaviti, jer oni su tu. Moe se desiti da traite osete odreene
vrste, kakve ste ranije imali, ali to je ve neto drugo.
Bilo je suptilnijih oseaja nego pre. U prvom poloaju bilo je teko sedeti due bez
pomeranja.
Dobro je da ste pronali udobniji poloaj. Sada prepustite osete prirodi. Moda su
proli neki grubi oseti i sada ete raditi sa finijim, ali um jo nije dovoljno otar da ih
oseti. Da bi ga izotrili, radite neko vreme sa svesnou disanja. To e popraviti vau
koncentraciju i olakati vam da prepoznajete fine osete.
Mislio sam da je bolje da su oseti grubi, jer to znai da neka stara sankhara izlazi
na povrinu.
Ne mora da znai. Neke neistote pojavljuju se kao vrlo fini oseti. Zato udeti za
grubim osetima? ta god da doe, grubo ili fino, va posao je da posmatrate.
Da li da pokuamo da ustanovimo koji oseti su pridrueni odreenim reakcijama?
To bi bilo besmisleno rasipanje energije. To bi bilo isto kao kad bi neko prao
prljavo rublje i zastajao da proveri usled ega je nastala svaka fleka. To mu ne bi
pomoglo da obavlja posao, koji je samo pranje rublja. Za tu svrhu vano je da imamo
komad sapuna i da ga upotrebimo na ispravan nain. Ako ispravno peremo, ukloniemo
svu prljavtinu. Na isti nain dobili ste sapun Vipassane; sada ga iskoristite da uklonite
sve neistote iz uma. Ako istraujete uzrok svakog pojedinog oseta, igrate intelektualnu
103
nokautirao me. Osetio sam da nemam snage da se borim sa njim. Postoji li neki sporedni
put, tako da ne moram tako jako da se borim, neki pametan nain da to izvedem?
Odravajte staloenost; to je najpametniji nain! To to ste doiveli potpuno je
prirodno. Kada vam se inilo da je meditacija dobra, um je bio uravnoteen i prodro je
duboko u podsvest. Kao rezultat te duboke operacije, stara reakcija je prodrmana, dola je
na povrinu uma, i kod sledee meditacije suoili ste se sa olujom negativnosti. U takvim
situacijama smirenost je od sutinskog znaaja, jer inae negativnost e vas nadvladati,
pa neete moi da radite. Ako vam se ini da smirenost nije dvoljna, ponite da radite
svesnost disanja. Kada naie velika oluja, morate se usidriti i saekati da proe. Dah je
vae sidro. Radite sa njim i oluja e proi. Dobro je to je ta negativnost dola na
povrinu, jer sada imate priliku da je oistite. Ako zadrite smirenost, negativnost e lako
proi.
Da li imam koristi od prakse iako nemam bolove?
Ako ste svesni i uravnoteeni, onda sa bolom ili bez njega sigurno napredujete.
Ne morate trpeti bolove da bi napredovali. Ako nema bola, prihvatite injenicu da nema
bola. Samo posmatrajte ono to jeste.
Jue sam imao doivljaj kao da se celo moje telo rastvorilo. Izgledalo je kao da
postoji svuda samo masa vibracija.
Da?
Kada se to desilo, setio sam se da sam kao dete imao slian doivljaj. Sve ove
godine traio sam nain da to ponovo doivim. I sada se to ponovilo.
Da?
Prirodno, eleo sam da doivljaj potraje, eleo sam da ga produim. Neto se
promenilo i on je proao. Radio sam samo da bih ga povratio, ali nije se ponovio.
Umesto njega, od jutros imam samo grube osete.
Da?
105
Onda sam shvatio koliko sam sebe oneraspoloio pokuavajui da vratim taj
doivljaj.
Da?
I onda sam shvatio da nismo ovde da bi imali bilo koji poseban doivljaj. Jel' tako?
Tako je.
Mi smo ovde da bi posmatrali sve doivljaje bez reagovanja. Jel' tako?
Tako je.
Dakle ova meditacija je u stvari razvijanje smirenosti. Jel' tako?
Tako je.
ini mi se da je potrebna venost da bi, jednu po jednu, eliminisali sve prole
sankhare.
To bi bilo tako da jedan momenat smirenosti znai oslobaanje tano jedne stare
sankhare. Ali svesnost oseaja vodi vas do najdubljeg nivoa uma i dozvoljava vam da
poseete korenje prolih uslovljenosti. Na taj nain, za relativno kratko vreme, moete
eliminisati ceo kompleks sankhara, pod uslovom da su vam svesnost i smirenost jaki.
Koliko e onda proces dugo trajati?
To zavisi od toga koliku zalihu sankhara imate da odstranite i koliko je vaa
meditacija jaka. Ne moete izmeriti svoju zalihu, ali moete biti sigurni da to ozbiljnije
meditirate, bre se primiete osloboenju. Radite uporno za ostvarenje tog cilja. Mora
doi vreme pre ili kasnije kada ete ga ostvariti.
106
Jedan isposnik, vrlo svet ovek, iveo je u blizini mesta gde se danas nalazi
Bombaj. Svi su mu ukazivali potovanje zbog istote njegovog uma, a mnogi su
izjavljivali da je on potpuno osloboen. uvi kako mu daju tako visoko priznanje,
prirodno, ovek je poeo da se pita: Moda sam stvarno potpuno osloboen. Poto je
bio poten, paljivo je sebe istraio i naao da jo ima tragova neistota u umu. Sigurno,
sve dok postoje neistote, nije jo dostigao stanje punog prosvetljenja. Zato je pitao one
koji su dolazili da mu izraze potovanje: Postoji li danas neko u svetu za koga se zna da
je potpuno osloboen?
O da, gospodine odgovorili su mu, postoji monah Gotama, zvani Buddha, koji
ivi u gradu Savatthi. Za njega se zna da je potpuno prosvetljen i on ui tehniku kojom se
moe ostvariti osloboenje.
Moram otii kod tog oveka, odluio je isposnik. Moram od njega nauiti kako
da se potpuno oslobodim. Tako je krenuo na put od Bombaja preko centralne Indije i
najzad doao do Savatthija, koji je danas u severnoj Indiji u dravi Uttar Pradesh. Kad je
doao u Savatthi, naao je Buddhin centar za meditaciju i raspitao se gde bi mogao da
nae Buddhu.
On je izaao, rekao mu je jedan monah. Otiao je u grad da prosi hranu.
Saekajte ga ovde i odmorite se od puta; on e se brzo vratiti.
O, ne, ne mogu da ekam. Nemam vremena za ekanje! Pokaite mi kojim putem
je otiao, poi u za njim.
Pa, ako insistirate, ovo je put kojim je otiao. Ako hoete, potraite ga na putu.
Ne gubei ni trenutka, isposnik poe i doe u centar grada. Tamo je video monaha,
koji je iao od kue do kue, prosei hranu. Divna atmosfera mira i harmonije, koja je
okruivala monaha ukazivala je isposniku da to mora da je Buddha, i pitajui prolaznika,
on utvrdi da je u pravu.
107
108
Glava IX
CILJ
Sve to ima prirodu nastajanja, takoe ima prirodu nestajanja.1 Doivljaj stvarnosti
je sutina Buddhinog uenja. Um i telo samo su skup procesa koji stalno nastaju i
prolaze. Naa patnja nastaje kada razvijemo vezanost za te procese, za ono to je
prolazno i nestvarno. Ako moemo neposredno shvatiti nestalnu prirodu ovih procesa,
prolazi naa vezanost za njih. To je zadatak koji preduzimaju meditanti: da shvate
sopstvenu prolaznu prirodu posmatranjem stalno promenjivih oseta u sebi. Kad god se
pojavi oset, oni ne reaguju, ve mu dozvole da nastane i da proe. Radei tako
dozvoljavaju starim uslovljenostima uma da dou na povrinu i prou. Kada nestanu
uslovljenosti i vezanost, nestaje patnja i doivljavamo osloboenje. To je dugoroan
zadatak koji zahteva neprekidan rad. Dobrobiti se javljaju pri svakom koraku na putu, ali
da bi ih ostvarili, potrebna je upornost. Meditant e napredovati ka cilju samo strpljivim,
upornim i neprekidnim radom.
Prodiranje do krajnje istine
U napredovanju na putu postoje tri stepena. Prvi je jednostavno upoznavanje
tehnike, kako se radi i zato. Drugi je njena praktina primena. Trei je prodor, uz pomo
tehnike, da bi doli do dubine svoje realnosti i tako napredovali ka krajnjem cilju.
Buddha nije poricao postojanje oiglednog sveta oblika i formi, boja, ukusa, mirisa,
patnji i zadovoljstava, misli i emocija, bia nas samih i drugih. On je samo govorio da
to nije krajnja realnost. Sa obinim vienjem vidimo samo velike stvari, sastavljene od
mnogo finijih pojava. Poto vidimo samo stvari, a ne i komponente koje ih ine, svesni
smo pre svega njihovih razliitosti, i zato pravimo razlike, pripisujemo imena, formiramo
naklonosti i predrasude, stvaramo simpatije i antipatije proces koji se razvija u udnju i
odbojnost.
109
111
112
113
114
Bez obzira ta se desi, bilo u mikrokosmosu naeg uma i tela ili u spoljnjem svetu,
u stanju smo da se sa tim suoimo ne napetou, potisnutom udnjom i odbojnou
ve potpuno lako, osmehom koji dolazi iz dubine uma. Ni u jednoj situaciji, prijatnoj ili
neprijatnoj, eljenoj ili neeljenoj, nismo napeti ve potpuno sigurni, sigurni u
razumevanju prolaznosti. To je najvei blagoslov.
Znati da smo sami svoji gospodari, da nas nita ne moe nadvladati, da sa smekom
prihvatamo sve to ivot ima da nam ponudi to je savrena ravnotea uma, to je stvarno
osloboenje. To se moe ostvariti sad i ovde, kroz praksu Vipassana meditacije. Stvarna
smirenost nije puko negativno i pasivno uzdravanje. To nije slepo preputanje sudbini ili
apatija ime izbegavamo ivotne probleme i krijemo glavu u pesak. Prava mentalna
ravnotea bazirana je na punoj svesnosti problema, svesnosti svih nivoa realnosti.
Odsustvo udnje i odbojnosti ne podrazumeva bezoseajnu ravnodunost, pri emu
uivamo u sopstvenom osloboenju i ne obraamo panju na patnju drugih. Suprotno od
toga, stvarna smirenost se ispravno zove "uzviena ravnodunost". To je dinamiki
kvalitet, izraz istote uma. Kada je osloboen navike slepog reagovanja, um po prvi put
moe preduzeti pozitivnu akciju, koja je kreativna, produktivna i korisna za nas same i za
druge. Zajedno sa smirenou pojavie se i drugi kvaliteti istog uma: dobronamernost,
ljubav koja prieljkuje dobrobit drugih ne oekujui nita za uzvrat; saoseanje za druge
u njihovim neuspesima i patnji; saoseajna radost za njihove uspehe i dobru sreu. Ova
etiri kvaliteta nezaobilazni su rezultati prakse Vipassane.
Ranije smo uvek pokuavali da sve to je dobro zadrimo za sebe, preputajui sve
to je neeljeno drugima. Sada shvatamo da sopstvenu sreu ne moemo ostvariti na
raun drugih, da omoguavanje sree drugima donosi i nama sreu. Zbog toga elimo da
svako dobro podelimo sa drugima. Oslobodivi se patnje i ostvarivi mir osloboenja,
shvatamo da je to najvee dobro. Zato elimo da drugi takoe doive tu sreu i nau
nain da se oslobode patnje.
Ovo je logian zakljuni deo Vipassana meditacije: metta-bhavana, razvijanje
dobrih elja prema drugima. Ranije smo za takva oseanja bili samo na reima, dok se
duboko u umu nastavljao stari proces udnje i odbojnosti. Sada je proces reagovanja
donekle zaustavljen, nema vie stare navike egoizma i dobronamernost prirodno tee iz
115
dubine uma. Podravana celokupnom snagom istog uma, ova dobronamernost veoma je
mona u stvaranju mirne i harmonine atmosfere za dobrobit svih.
Ima onih koji misle da biti uvek uravnoteen znai da ne moemo vie uivati u
raznovrsnosti ivota, kao kada bi slikar kod pune palete boja odluio da koristi samo
sivu, ili kada bi neko na klaviru odluio da svira samo ton C. To je pogreno shvatanje
smirenosti. injenica je da je klavir ratimovan i da ne znamo na njemu da sviramo.
Jednostavno pritiskanje dirki u ime samoizraavanja samo e stvarati disharmoniju.
Meutim, ako nauimo kako da natimujemo instrument i da ga ispravno sviramo,
moemo muzicirati. Koristimo ceo opseg klavijature, od najnieg do najvieg tona, i
svaka nota koju odsviramo davae harmoniju, lepotu.
Buddha je rekao da u proiavanju uma, ostvarenju "mudrosti do perfekcije,"
doivljavamo "radost, blaenstvo, mir, svesnost, puno razumevanje, stvarnu sreu."9 Vie
moemo uivati u ivotu sa uravnoteenim umom. Kada doe do prijatne situacije,
uivaemo u njoj potpuno, imajui punu i neporemeenu svesnost sadanjeg trenutka.
Meutim kad doivljaj proe, neemo biti nesreni. Nastavljamo da se smeimo, znajui
da je morao proi. Isto tako, kada doe do neprijatne situacije, ne uzbuujemo se.
Umesto toga razumemo je, i kroz to emo moda nai nain da je promenimo. Ako nismo
u mogunosti da je promenimo, ipak emo ostati mirni, znajui savreno dobro da je taj
doivljaj privremen i da mora proi. Na taj nain, sa umom osloboenim napetosti,
imaemo prijatniji i produktivniji ivot.
Postoji pria da su ljudi u Burmi kritikovali studente Sayagyi U Ba Khina, govorei
da se ne ponaaju pristojno, kako dolikuje onima koji praktikuju Vipassana meditaciju.
Kritiari su priznavali da za vreme kursa studenti ozbiljno rade, onako kako treba, ali
posle kursa uvek su sreni i nasmejani. Kada je kritika dola do uiju Webu Sayadaw,
jednog od najuglednijih monaha u zemlji, on je rekao: Oni se smeju jer mogu da se
smeju. Njihov smeh nije zbog vezanosti ili neznanja, ve zbog Dhamme. Neko ko je
proien, nee ii namrgoen. Kada se patnja ukloni, prirodno se smejemo. Kada
naemo put koji vodi ka osloboenju, prirodno je da se oseamo sreni.
Taj smeh od srca izraava samo mir, smirenost i dobronamernost. Smeh koji je ist
u svakoj situaciji, stvarna je srea. To je cilj Dhamme.
116
Pitanja i odgovori
Pitanje: Pitam se da li opsesivne misli moemo tretirati isto kao fiziki bol.
S.N.Goenka: Samo prihvatite injenicu da postoji opsesivna misao ili emocija u
umu. To je neto to je bilo duboko potisnuto i sada se pojavilo na svesnom nivou.
Nemojte ii u detalje. Samo prihvatite emociju kao emociju. A uz to kakve oseaje
imate? Ne moe postojati emocija bez oseaja na fizikom nivou. Ponite da posmatrate
oseaje.
Da li treba da traimo oseaje koji se odnose na odreene emocije?
Posmatrajte sve oseaje koji se pojave. Ne moete ustanoviti koji oseaj se odnosi
na emociju, zato to nikad i ne pokuavajte; to bi bio uzaludan napor. U trenutku kad
postoji emocija u umu, bilo koji fiziki oseaj je u vezi sa emocijom. Posmatrajte oseaj i
shvatite: Ovaj oseaj je anicca. Ova emocija takoe je anicca. Da vidim koliko dugo e
trajati. Videete da ste posekli korenje emocije i da ona prolazi.
Hoete da kaete da su emocija i oseaj jedno te isto?
Oni su dve strane istog novia. Emocija je mentalne a oseaj je fizike prirode i
meusobno su povezani. U stvari, svaka emocija, bilo ta to nastaje u umu, nastaje
zajedno sa oseajem u telu. To je prirodni zakon.
Ali sama emocija je stvar uma?
Stvar uma, sigurno.
Ali um je takoe celo telo?
On je usko povezan sa celim telom.
Svesnost je u svakom atomu tela?
Da. Zbog toga oseaj, koji se odnosi na odreenu emociju, moe nastati bilo gde u
telu. Ako posmatrate oseaje u celom telu, sigurno posmatrate oseaje koji se odnose na
tu emociju.
117
Ako meditiramo i nemamo ni jedan oseaj, ima li ipak koristi od takve prakse?
Ako meditirate i posmatrate disanje, to e ublaiti i koncentrisati um. Meutim, ako
nemate oseaje, proces ienja ne radi na dubljim nivoima. U dubinama uma, dolazi do
reakcije na oseaje, to se stalno deava.
Ako u svakodnevnom ivotu imamo nekoliko slobodnih trenutaka, da li je korisno
biti miran i posmatrati oseaje?
Da. ak i otvorenih oiju. Kad nemate drugog posla, treba da ste svesni oseaja u
sebi.
Kako uitelj zna da je student doiveo nibbanu?
Ima raznih naina da se proveri da li je neko stvarno doiveo nibbanu. Za to uitelj
mora biti pravilno obuen.
Kako to meditanti mogu sami znati?
Kroz promene do kojih dolazi u njihovim ivotima. Ljudi koji su stvarno doiveli
nibbanu postaju sveti i istog uma. Oni vie, uglavnom, znaajnije ne kre pet pravila, i
umesto skrivanja greke, otvoreno je priznaju i veoma se trude da je ne ponove. Prestaje
vezivanje za rituale i ceremonije, jer znaju da su to spoljne forme, prazne bez stvarnog
doivljaja. Imaju vrsto poverenje u put koji e ih dovesti do osloboenja; prestaju da
trae druge puteve. I najzad, u njima je razbijena iluzija ega. Ako ljudi izjavljuju da su
doiveli nibbanu, a njihovi umovi ostaju neisti i akcije nezdrave kao i pre, onda neto
nije u redu. Njihov nain ivota mora pokazati da li su je zaista doiveli.
Nije dobro da uitelj izdaje "sertifikate" studentima da bi objavio da su doiveli
nibbanu. To moe postati takmienje u jaanju ega za uitelja i studente. Studenti tee
samo da dobiju sertifikat, a to vie sertifikata uitelj da, njegov ugled je vei. Doivljaj
nibbane pada u drugi plan, sertifikat postaje najvaniji i sve postaje luda igra. ista
Dhamma treba samo da pomae ljudima, a najvea korist je da se vidi da je student zaista
doiveo nibbanu i postao osloboen. Cilj uitelja i uenja je da ljudima iskreno pomogne,
a ne da jaa njihov ego. To nije igra.
118
primedbe na to? Zato bi to ikoga zbunilo? Posvetite panju praksi i videete da e takve
sumnje automatski nestati.
120
BOCA ULJA
Majka je poslala sina sa praznom bocom i novanicom od deset rupija da kupi ulje
u oblinjoj radnji. Deak je otiao, napunio bocu, ali kad se vraao pao je i ispustio je.
Pre nego to je podigao bocu iscurilo je pola ulja. Videvi da je pola boce prazno, vratio
se majci plaui: O, izgubio sam pola ulja! Izgubio sam pola ulja! Bio je vrlo nesrean.
Majka je poslala drugog sina sa drugom bocom i drugom novanicom od deset
rupija. On je takoe napunio bocu i u povratku pao i ispustio je. Opet je iscurilo pola ulja.
Uzevi bocu, deak se vratio majci vrlo srean: O gledaj, sauvao sam pola ulja! Boca
je pala i mogla se razbiti. Ulje je poelo da istie; moglo je iscuriti celo. Meutim, ja sam
spasao pola ulja! Obojica su doli majci u istoj situaciji, sa bocom pola praznom, pola
punom. Jedan je plakao zbog izgubljene polovine, drugi je bio srean zbog sauvane
polovine.
Onda je majka poslala treeg sina sa jo jednom praznom bocom i novanicom od
deset rupija. On je takoe u povratku pao i ispustio bocu. Pola ulja je iscurilo. Podigao je
bocu, i kao drugi deak, doao majci vrlo srean: Mama, sauvao sam pola ulja! Ali taj
deak bio je Vipassana deak, pun ne samo optimizma ve i realizma. Razumeo je:
Dobro, pola ulja je sauvano, ali pola je izgubljeno. Zato je rekao majci: Sada idem na
pijac, radiu teko ceo dan, zaradiu pet rupija i napuniti ovu bocu. Do veeri e biti
napunjena. To je Vipassana. Ne pesimizam; umesto toga optimizam, realizam i
"vorkizam"! (engleski to work raditi ; prim.prev.)
121
Glava X
UMETNOST IVLJENJA
122
123
Ispitivanje naeg uma pre nego to preduzmemo neku snanu akciju, izuzetno je
vano. Nije dovoljno samo proceniti akciju posle njenog izvrenja. Ako sami nismo mirni
i harmonini, ne moemo podsticati mir i harmoniju kod nekog drugog. Kao Vipassana
meditanti uimo da se ne vezujemo za svoje akcije, da budemo saoseajni ali bez strasti.
Radei na razvijanju svesnosti i smirenosti, radimo za dobro svih. Ako ne radimo nita
drugo sem to se uzdravamo od poveavanja ukupne sume napetosti u svetu, inimo
zdravo delo. U stvari in smirenosti glasan je samom vlastitom tiinom, dalekosenim
vibracijama koje e sigurno pozitivno uticati na mnoge.
Na kraju krajeva, mentalna negativnost naa i drugih ljudi jeste osnovni uzrok
patnje u svetu. Kad um postane ist, otvaraju nam se neograniene mogunosti ivota,
uivamo u stvarnoj srei i delimo je sa drugima.
Pitanja i odgovori
Pitanje: Moemo li ljudima priati o meditaciji?
S.N.Goenka: Sigurno. U Dhammi nema tajnosti. Svima moete priati o tome ta
ste ovde radili. Ali upuivanje ljudi u praksu je neto drugo i to ne treba raditi na ovom
stupnju. Saekajte dok se dobro uvrstite u tehnici i dok se obuite za voenje drugih.
Ako je neko kome ste priali o Vipassani zainteresovan da je upranjava, savetujte ga da
doe na kurs. Bar prvo iskustvo Vipassane mora biti na organizovanom desetodnevnom
kursu, pod vostvom kvalifikovanog uitelja. Posle toga ovek moe raditi i sam.
Ja praktikujem yogu. Kako to mogu integrisati sa Vipassanom?
Ovde na kursu yoga nije dozvoljena jer bi to smetalo drugima, skreui im panju.
Ali, kad se vratite kui moete upranjavati i Vipassanu i yogu to jest, fizike vebe
yoga poloaja i kontrolu daha. Yoga je veoma korisna za fiziko zdravlje. ak je moete
kombinovati sa Vipassanom. Na primer, zauzmete neki poloaj i pratite osete u telu; to e
dati bolje rezultate od upranjavanja samo yoge. Ali yogistike meditacije korienjem
mantre i vizualizacije potpuno su suprotne Vipassani. Ne meajte ih sa ovom tehnikom.
ta je sa razliitim jogistikim vebama disanja?
127
One su korisne kao fizike vebe, ali ne meajte te tehike sa anapanom. U anapani
posmatrate prirodan dah, onakav kakav jeste, ne kontroliui ga. Radite kontrolu disanja
kao fiziku vebu, a anapanu upranjavajte za meditaciju.
Ja ili ovaj mehuri postajem vezan za prosvetljenje.
Ako je tako, idete u suprotnom pravcu od njega. Nikad ne moete doiveti
prosvetljenje, sve dok ste vezani. Jednostavno shvatite ta je prosvetljenje. Onda
posmatrajte stvarnost ovog trenutka i pustite prosvetljenje da doe. Ako ne dolazi, ne
uzbuujte se. Samo radite svoj posao i prepustite rezultat Dhammi. Ako tako radite, niste
vezani za prosvetljenje i ono e sigurno doi.
Onda je moj posao samo da meditiram?
Da. Vaa odgovornost je da proistite vlastiti um. Prihvatite to kao odgovornost, ali
sprovodite to bez vezivanja.
To ne znai postii bilo ta?
Ne. Sve to doe doi e samo po sebi. Pustite ga da se prirodno desi.
ta mislite o tome da deca ue Dhammu?
Najbolje vreme za to je jo pre roenja. Za vreme trudnoe majka treba da
upranjava Vipassanu, tako da je dete takoe primi i da se rodi kao Dhamma dete. Ali,
ako ve imate decu, jo uvek moete deliti Dhammu sa njima. Na primer, kao zakljuak
prakse Vipassane nauili ste tehniku metta-bhavane, deljenje vaeg mira i harmonije sa
drugima. Ako su vaa deca mala, usmerite na njih svoju mettu posle svake meditacije i
kada idu na spavanje; na taj nain ona takoe imaju koristi od vaeg upranjavajnja
Dhamme. Kada su starija, recite im neto o Dhammi na nain kako ona to mogu da
shvate i prihvate. Ako mogu da razumeju malo vie, nauite ih da rade anapanu nekoliko
minuta. Ne vrite pritisak na decu na bilo koji nain. Pustite ih da sednu sa vama,
posmatraju svoj dah par minuta i zatim odu da se igraju. Za njih meditacija e biti kao
igra; uivae u tome. Najvanije je da sami vodite zdrav Dhamma ivot, morate dati
128
dobar primer deci. U kui morate uspostaviti mirnu i harmoninu atmosferu koja e im
pomoi da izrastu u zdrave i srene ljude. To je najbolje to moete da uradite za decu.
Puno vam hvala za divnu Dhammu.
Hvala Dhammi! Dhamma je divna. Ja sam samo prenosnik. Takoe, hvala vama.
Radte vredno, tako ete usvojiti tehniku. Uitelj stalno govori, govori, ali ako vi sami ne
radite, nita ne dobijate. Budite sreni i radite marljivo, radite marljivo!
129
KUCNUO JE AS
Veoma sam srean to sam roen u Burmi, zemlji Dhamme, gde je ova divna
tehnika bila uvana kroz vekove u svom originalnom obliku. Pre oko sto godina moj deda
doao je iz Indije i smestio se ovde, tako da sam ja ovde roen. Veoma sam srean da
sam roen u porodici biznismena, i da sam od svojih ranih godina poeo da radim na
sticanju novca. to vie novca bio je moj glavni cilj u ivotu. Srean sam to sam od rane
mladosti imao uspeha u zaraivanju puno novca. Da sam nisam upoznao ivot bogatih,
ne bih lino znao koliko je takav ivot prazan. Da to nisam doiveo, moda bih uvek, u
nekom delu mog uma, bila misao da prava srea lei u bogatstvu. Kad ljudi postanu
bogati, dobijaju poseban status i poloaj u drutvu. Postaju lanovi mnogih udruenja. Od
svojih ranih dvadesetih poeo sam sa tom ludou prieljkivanja drutvenog prestia.
Prirodno, sve te napetosti u mom ivotu izazvale su psihosomatsku bolest, otre
migrenozne napade. Svake dve nedelje imao sam napade te bolesti, za koju nije bilo leka.
Veoma sam srean to sam dobio tu bolest.
ak ni najbolji doktori u Burmi nisu mogli da izlee moju bolest. Jedino to su
mogli da mi ponude bila je inekcija morfijuma da ublai napad. Svake dve nedelje
dobijao sam inekciju morfijuma i onda sam se suoio sa prateim efektima: muka,
povraanje, patnja.
Posle nekoliko godina tih napada doktori su poeli da me upozoravaju: Za sada
uzima morfijum da bi otklonio napade bolesti, ali ako nastavi, uskoro e stei naviku i
morae da uzima morfijum svaki dan. Bio sam okiran tom mogunou; ivot e biti
uasan. Doktori su me savetovali: esto slubeno putuje u inostranstvo; jednom
otputuj zbog vlastitog zdravlja. Mi nemamo lek za tvoju bolest, a znamo da nemaju ni
doktori u drugim zemljama. Meutim, moda oni imaju neka druga sredstva protiv
bolova, za ublaavanje tvojih napada, koja e te osloboditi opasnosti zavisnosti od
morfijuma. Uvaavajui njihov savet putovao sam u vajcarsku, Nemaku, Englesku,
Ameriku i Japan. Pregledali su me najbolji lekari tih zemalja. Veoma sam srean da
130
nijedan od njih nije uspeo da me izlei. Vratio sam se kui u loijem stanju nego to sam
otiao.
Po povratku sa tog neuspenog puta, jedan ljubazan prijatelj posetio me i predloo
mi: Zato ne proba sa jednim od tih desetodnevnih kurseva Vipassana meditacije?
Njih dri, U Ba Khin, vrlo svet ovek, slubenik u vladi i porodini ovek kao ti. Meni se
ini da je osnova tvoje bolesti u stvari mentalna, a to je tehnika za koju kau da oslobaa
um napetosti. Moda se, uz pomo te tehnike, moe osloboditi bolesti. Poto nigde
nisam uspeo, reio sam bar da odem i vidim tog uitelja meditacije. Na kraju krajeva,
nisam imao ta da izgubim.
Otiao sam u njegov meditacioni centar i razgovarao sa tim izvanrednim ovekom.
Duboko impresioniran blagou i mirom mesta i samog uitelja, rekao sam: Gospodine,
elim da pohaam jedan od vaih kurseva. Hoete li me, molim vas, primiti?
Sigurno, tehnika je za svakog i sve. Dobrodoli na kurs.
Nastavio sam: Godinama patim od jedne neizleive bolesti, otrih migrenoznih
glavobolja. Nadam se da e me ova tehnika izleiti od bolesti.
Ne, ree on iznenada, nemojte mi dolaziti. Ne moete pohaati kurs. Nisam
razumeo kako sam ga uvredio; veoma saoseajno on mi objasni: Cilj Dhamme nije
leenje fiziih bolesti. Ako je to ono to elite, bolje idite u bolnicu. Cilj Dhamme je
leenje svih patnji ivota. Ta vaa bolest samo je mali deo vae patnje. Ona e proi, ali
samo kao usputni proizvod procesa mentalnog proiavanja. Ako usputni proizvod
usvojite za glavni cilj, omalovaavate Dhammu. Doite ne zbog fizikog izleenja, ve
da oslobodite svoj um.
Ubedio me je. Da, gospodine, rekao sam, sada razumem. Doi u samo zbog
proienja svog uma. Bez obzira da li e moja bolest biti izleena, voleo bih da doivim
mir koji ovde oseam. Obeavi mu da u doi, vratio sam se kui.
Meutim, jo uvek sam oklevao da odem na kurs. Roen u nepokolebljivoj,
konzervativnoj indijskoj porodici, od detinjstva sam uio da recitujem stihove: Bolje je
umreti u svojoj religiji, vlastitoj dharmi, nego prihvatiti drugu religiju. Rekao sam sebi:
Vidi, to je druga religija, Budizam. Ti ljudi su ateisti, ne veruju u Boga ili u postojanje
due! (Kao da e samo verovanje u Boga ili duu reiti sve nae probleme!) Ako
131
postanem ateist, ta e biti sa mnom? O ne, radije u umreti u svojoj religiji, nikad im
neu prii.
Mesecima sam tako oklevao. Veoma sam srean da sam ipak odluio da probam tu
tehniku, da vidim ta e se desiti. Otiao sam na sledei kurs i izdrao deset dana. Veoma
sam srean da sam imao velike koristi. Sada mogu da razumem ovekovu linu dharmu,
ovekov lini put i dharmu drugih. Dharma ljudskog bia je ovekova lina dharma.
Samo ljudsko bie ima sposobnost da posmatra sebe da bi se oslobodilo patnje. Nia bia
nemaju tu sposobnost. Posmatrati realnost u sebi je dharma ljudskog bia. Ako ne
koristimo tu sposobnost, ivimo ivotom niih bia, traimo svoje ivote, to je sigurno
opasno.
Uvek sam smatrao da sam vrlo religiozan. Najzad, obavljao sam sve neophodne
religijske dunosti, sledio moralna pravila, davao puno iz milosra. Da stvarno nisam
religiozan, zato bih vodio tolike religijske organizacije? Sigurno, mislio sam, mora da
sam vrlo religiozan. Ali bez obzira koliko milosra i usluga sam davao, bez obzira koliko
sam bio paljiv u govoru i akcijama, kada sam poeo da posmatram tamnu komoru svog
uma, ustanovio sam da je puna zmija, korpija i stonoga, zbog kojih sam morao podnositi
tako mnogo patnje. Sada, kad su neistote krenulele postepeno da se briu, poeo sam da
uivam u stvarnom miru. Shvatio sam koliko sam bio srean to sam dobio tu divnu
tehniku, dragulj Dhamme.
etrnaest godina bio sam vrlo srean to sam bio u mogunosti da praktikujem ovu
tehniku u Burmi, pod bliskim vostvom svog uitelja. Razume se, izvravao sam
svakodnevne obaveze porodinog oveka, a u isto vreme, svakog jutra i veeri, redovno
sam meditirao, svakog vikenda odlazio sam u centar svog uitelja i svake godine
povlaio se u samou na deset dana ili due.
Poetkom 1969. godine trebalo je da putujem u Indiju. Moji roditelji otili su u
Indiju nekoliko godina ranije i majka se razbolela od nervne bolesti, za koju sam znao da
se moe izleiti praksom Vipassane. U Indiji nije bilo nikog ko bi je mogao poduiti.
Tehnika Vipassane ve dugo je bila izgubljena u toj zemlji, zemlji njenog porekla. ak je
i ime bilo zaboravljeno. Zahvalan sam vladi Burme to mi je dozvolila da idem u Indiju;
u to vreme nije bilo dozvoljeno graanima da putuju u inostranstvo. Zahvalan sam vladi
Indije to mi je dozvolila da doem u njihovu zemlju. U julu 1969. godine, odran je prvi
132
kurs u Bombaju, na kome su bili moji roditelji i jo dvanaest drugih ljudi. Srean sam to
sam bio u mogunosti da sluim roditeljima. Uei ih Dhammu, bio sam u mogunosti da
im vratim veliki dug zahvalnosti to su mi dali ivot.
Ispunivi cilj dolaska u Indiju, bio sam spreman da se vratim u Burmu. Meutim,
ljudi koji su bili na kursu, traili su od mene da odrim sledei, pa sledei. eleli su
kurseve za svoje oeve, majke, ene, mueve, decu i prijatelje. Tako je odran drugi kurs,
pa trei, etvrti i uenje Dhamme poelo je da se iri.
Kada sam 1971. godine davao kurs u Bodh Gaya, dobio sam telegram iz Ranguna
da je umro moj uitelj. Naravno, vest je bila okantna, tim pre to je bila neoekivana. Uz
pomo Dhamme, koju sam dobio od uitelja, zadrao sam uravnoteenost uma.
Trebalo je da odluim kako da vratim dug zahvalnosti tom svetom oveku, Sayagyi
U Ba Khinu. Roditelji su mi dali ivot ljudskog bia, ali ivot zatvoren u ljusci neznanja.
Samo uz pomo tog divnog oveka mogao sam da razbijem ljusku, da otkrijem istinu
posmatranjem unutranje stvarnosti. I ne samo to, etrnaest godina jaao me je i podizao
u Dhammi. Kako da vratim dug zahvalnosti svom Dhamma ocu? Jedini nain koji sam
video bilo je da upranjavam ono to je on uio, da ivim ivot Dhamme; to je pravi
nain da ga potujem. Sa svom istotom uma, sa svom ljubavlju i saoseanjem, odluio
sam da ostatak ivota posvetim sluenju drugih, jer je on eleo da to radim.
esto se pozivao na tradicionalno verovanje u Burmi, da e se dvadeset pet vekova
posle vremena Buddhe, Dhamma vratiti u zemlju svog porekla, da bi se odatle rairila po
svetu. Njegova elja je bila da pomogne ostvarenju tog predvianja, tako to e otii u
Indiju i tamo poduavati Vipassana meditaciju. Dvadeset pet vekova je prolo, znao je
da kae; kucnuo je as Vipassane! Naalost, politiki razlozi nisu mu dozvolili da u
svojim starijim godinama putuje u inostranstvo. Kada sam ja 1969. godine dobio dozvolu
da idem u Indiju, bio je veoma zadovoljan i rekao mi je: Goenka, ne ide ti; ja idem!
U poetku sam mislio da je to predskazanje samo sektako verovanje. Na kraju,
zato bi se neto specijalno desilo posle dvadeset pet vekova ako nije moglo da se desi
ranije? Meutim, doavi u Indiju, bio sam zapanjen kada sam video da, mada nisam
znao ni sto ljudi u toj velikoj zemlji, hiljade dolaze na kurseve, ljudi raznog porekla,
raznih religija, raznih sredina. I to ne samo Indijci, veliki broj ljudi poeo je da dolazi i iz
drugih zemalja.
133
Postalo je jasno da se nita ne dogaa bez uzroka. Niko ne dolazi na kurs sluajno.
Neki su moda vrili zdrave akcije u prolosti, i kao rezultat toga sada su u prilici da
dobiju seme Dhamme. Drugi su ve dobili seme, i sada su doli da mu pomognu da raste.
Bez obzira da li ste doli da dobijete seme ili da razvijate seme koje ve imate, rastite u
Dhammi za vlastito dobro, za vlastitu dobrobit, za sopstveno osloboenje i videete kako
e to takoe pomagati i drugima. Dhamma je blagorodna za svakog i sve.
Neka svi ljudi koji pate nau ovaj put mira.
Neka svi budu osloboeni jada, okova, veza.
Neka oslobode umove svih neistota, sve prljavtine.
Neka sva bia u svemiru budu srena.
Neka sva bia budu mirna.
Neka sva bia budu osloboena.
134
Dodatak A
ZNAAJ VEDANA U UENJU BUDDHE
135
ponavlja i pojaava nebrojeno puta dok ne izbije u svesni um. Ako pridajemo znaaj
samo onom to se deava u svesnom umu, postajemo svesni procesa tek kad se reakcija
odigrala i dobila opasnu snagu, dovoljnu da nas preplavi. Dozvoljavamo varnici oseta da
zapali besnu vatru pre nego to pokuamo da je ugasimo, nepotrebno stvarajui sebi
tekoe. Ali, ako nauimo da objektivno posmatramo osete, dozvoljavamo svakoj varnici
da izgori bez stvaranja velikog poara. Dajui znaaj fizikom aspektu, postajemo svesni
vedana im nastanu, i moemo spreiti bilo kakvu reakciju.
Fiziki aspekt vedana posebno je znaajan jer daje iv, opipljiv doivljaj
nestalnosti u nama. U nama se svakog trenutka deavaju promene, koje se manifestuju u
igri oseta. To je nivo na kome se nestalnost mora doiveti. Posmatranje stalno
promenjivih oseta omoguava shvatanje nae sopstvene promenjive prirode. To shvatanje
ini oiglednim jalovost vezivanja za neto to je prolazno. Na taj nain neposredno
iskustvo anicce automatski spreava vezivanje i kroz to ne samo to spreavamo nove
reakcije udnje i odbjnosti, ve takoe eliminie samu naviku reagovanja. Tako
postepeno oslobaamo um od patnje. Ako se ne ukljui njihov fiziki aspekt, svesnost
vedana ostaje parcijalna i nekompletna. Zato je Buddha stalno naglaavao znaaj
doivljaja nestalnosti kroz fizike osete. Rekao je,
Oni koji stalno ine napore
da usmere panju prema telu,
oni koji odustanu od nezdravih akcija
i tee da rade ono sto treba da se radi,
takvi ljudi, svesni, sa punim razumevanjem,
oslobaaju se svojih neistoa.5
Uzrok patnje je tanha, udnja i odbojnost. Obino se deava da reagujemo sa
udnjom i odbojnou prema raznim objektima koji do nas dolaze kroz fizika ula i um.
Meutim, Buddha je pronaao da izmeu objekta i reakcije postoji odreena veza:
vedana. Mi ne reagujemo na spoljnu stvarnost ve, na osete u nama. Kada nauimo da
posmatramo osete bez reagovanja udnjom i odbojnou, ne pojavljuje se uzrok patnje, i
patnja nestaje. Zato je posmatranje vedana od sutinskog znaaja za praktikovanje
Buddhinog uenja. Da bi svesnost vedana bila kompletna, posmatranje mora biti na
137
Na taj nain on boravi posmatrajui telo u telu interno ili eksterno, ili i
interno i eksterno. On boravi posmatrajui pojavu nastajanja u telu. On boravi
posmatrajui pojavu prolaenja u telu. On boravi posmatrajui pojavu nastajanja i
prolaenja u telu. Sada, javlja mu se svesnost: Ovo je telo. Ta svesnost razvija se
do te mere da ostaje samo razumevanje i posmatranje, i on boravi nevezan ne
prijanjajui ni za ta na svetu.8
Veliki znaaj ovog odlomka vidi se u tome to se on ponavlja ne samo na kraju
svakog dela razmatranja kod posmatranja tela, ve i u sledeim delovima diskusije koji se
odnose na posmatranje oseta, uma i sadraja uma. (U poslednja tri odeljka, re "telo"
zamenjena je reima "oseti," "um," i "sadraj uma" respektivno.) Odlomak tako opisuje
zajedniku osnovu prakse satipatthane. Zbog tekoa koje pokazuje, njegova
interpretacija iroko se menjala. Meutim, tekoe nestaju ako se shvati da se odlomak
odnosi na svesnost oseta. U praktikovanju satipatthane, meditanti moraju ostvariti
opsean uvid u vlastitu prirodu. Posmatranje oseta je sredstvo prodornog uvida, koje
ukljuuje posmatranje i ostale tri dimenzije ljudskog fenomena. Mada se prvi koraci
mogu razlikovati, posle odreene take praksa mora ukljuiti svesnost oseta.
Zato, objanjava odlomak, meditanti poinju posmatranjem oseta koji nastaju
unutar tela, ili spolja, na povrini tela, ili i jedno i drugo. To znai, od svesnosti oseta u
nekim delovima tela, a u drugim ne, postepeno razvijaju sposobnost da prate osete u
celom telu. Kada ponu sa praksom, mogu prvo doiveti osete intenzivne prirode koji
nastaju i izgleda kao da traju neko vreme. Meditanti su svesni njihovog nastajanja i, posle
nekog vremena, njihovog prolaenja. Na tom stepenu jo doivljavaju oiglednu realnost
tela i uma, njihovu integrisanu, naizgled vrstu i trajnu prirodu. Ali, nastave li sa
praksom, dolaze do stepena na kome se vrstoa spontano rastvara, i um i telo
dovljavaju se u svojoj pravoj prirodi, kao masa vibracija, koje nastaju i prolaze svakog
trenutka. Sa tim iskustvom meditant najzad razume ta su ustavari telo, oseti, um i
sadraj uma: neprekidan tok bezlinih, stalno promenjivih pojava.
Ovo neposredno poimanje krajnje stvarnosti uma i tela postepeno rui nae
obmane, pogrene predstave i predubeenja. ak i ispravne koncepcije koje su
prihvaene samo verovanjem ili intelektualnom dedukcijom, sada kada su doivljene,
139
140
Dodatak B
ODLOMCI IZ SUTTA U VEZI VEDANA
Meditant razume: U meni je nastao ovaj prijatan, neprijatan ili neutralan dovljaj.
On je nastao, grube prirode je, zavisi od uslovljenosti. Ali ono to stvarno postoji, to je
najvrednije, je smirenost. Bilo da je u njemu nastao prijatan, neprijatan ili neutralan
doivljaj, on nestaje, ali smirenost ostaje.
Indriya Bhavana sutta
Postoje tri vrste oseta: prijatni, neprijatni i neutralni. Sve tri vrste prolazne su,
stvorene, zavisne od uslovljenosti, podlone propadanju, smanjenju, bleenju, nestajanju.
Videvi ovu realnost, dobro instruirani sledbenik Plemenitog puta postaje smiren prema
prijatnim, neprijatnim i neutralnim osetima. Razvijajui smirenost, on postaje nevezan;
uklanjajui vezanost postaje osloboen.
Dighanaka sutta
Ako meditant boravi posmatrajui prolaznost prijatnih oseta u telu, njihovo
smanjivanje, bleenje i nestajanje, i takoe posmatrajui sopstveno naputanje vezivanja
za takve osete, onda je eliminisana njegova osnovna uslovljenost udnje za prijatnim
osetima u telu. Ako boravi posmatrajui prolaznost neprijatnih oseta u telu, onda je
eliminisana njegova osnovna uslovljenost odbojnosti prema neprijatnim osetima u telu.
Ako boravi posmatrajui prolaznost neutralnih oseta u telu, onda je eliminisana njegova
osnovna uslovljenjost neznanja prema neutralnim osetima u telu.
Pathama Gelanna sutta
Za meditanta se kae da je potpuno osloboen osnovnih uslovljenosti, kada je
izbrisana njegova osnovna uslovljenost udnje za prijatnim, odbojnosti prema
neprijatnim i neznanja prema neutralnim osetima, kae se da je sagledao istinu, da je
odbacio celokupnu udnju i odbojnost, raskinuo sve okove, potpuno razumeo iluzornu
prirodu ega, uinio kraj patnji.
Pahana sutta
142
Pogled na stvarnost kakva ona zaista jeste postaje njegov ispravan pogled. Misao o
stvarnosti kakva ona zaista jeste postaje njegova ispravna misao. Napor prema stvarnosti
kakva ona zaista jeste postaje njegov ispravan napor. Svesnost stvarnosti kakva ona
zaista jeste postaje njegova ispravna svesnost. Koncentracija na realnost kakva ona zaista
jeste postaje njegova ispravna koncentracija. Njegove akcije tela i govora i njegov nain
izdravanja u ivotu postaju istinski proieni. Na taj nain on napreduje Plemenitim
osmostrukim putem prema razvoju i ispunjejnju.
Maha-Salayatanika sutta
Vatreni sledbenik Plemenitog osmostrukog puta ini napore i istrajavajui u
naporima postaje svestan, ostajui svestan postaje koncentrisan, ostajui koncentrisan
razvija ispravno razumevanje, sa ispravnim razumevanjem razvija veru, imajui
poverenje u znanje: "U tim istinama, za koje sam ranije samo uo, sada boravim,
doivevi ih neposredno u telu, i posmatram ih prodornim uvidom."
Apana sutta (rekao Sariputta, glavni Buddhin uenik)
143
Ovde su dati Pali termini koji se javljaju u tekstu, kao i neki drugi termini vani za
Buddhino uenje.
anapana Disanje; Anapana-sati svesnost disanja.
anatta Bez sopstva, bez ega, bez sutine, bez supstance. Jedna od tri osnovne
karakteristike pojava, zajedno sa aniccom i dukkhom.
anicca Nestalno, prolazno, promenjivo. Jedna od tri osnovne karakteristike
pojava, zajedno sa anattom i dukkhom.
anusaya Nesvesni um; latentna, osnovna uslovljenost; uspavane mentalne
neistoe (takoe anusaya-kilesa).
arahant/arahat Osloboeno bie. ovek koji je unitio sve neistoe u umu.
ariya Plemenit; sveti ovek. ovek koji je proistio um do nivoa da je doiveo
krajnju realnost (nibbana).
ariya atthangika magga Plemeniti osmostruki put koji vodi ka osloboenju od
patnje. On je podeljen u tri dela, naime
sila moral, istoa vokalnih i fizikih akcija:
samma-vaca ispravan govor,
samma-kammanta ispravne akcije,
samma-ajiva ispravan nain izdravanja;
samadhi koncentracija, vladanje sopstvenim umom:
samma-vayama ispravan napor,
samma-sati ispravna svesnost,
samma-samadhi ispravna koncentracija;
paa mudrost, uvid koji potpuno proiava um:
samma-sankappa ispravna misao,
samma-ditthi ispravno razumevanje.
ariya sacca Plemenita istina. etiri plemenite istine su (1) istina patnje; (2) istina
uzroka patnje; (3) istina ukidanja patnje; (4) istina puta koji vodi ukidanju patnje.
144
145
metta Nesebina ljubav i dobre elje. Jedan od kvaliteta istog uma. Mettabhavana sistematsko negovanje mette tehnikom meditacije.
nibbana Izumiranje, utrnue; sloboda od patnje; krajnja realnost; neuslovljenost.
(Na sanskritu nirvana.)
Pali Linija; tekst. Tekstovi na kojima je zabeleeno Buddhino uenje; stoga jezik
tih tekstova. Istorijski, lingvistiki i arheoloki dokazi pokazuju da je pali zaista bio jezik
kojim se govorilo u Buddhino vreme.Kasnije su tekstovi prevedeni na sanskrit, koji je bio
iskljuivo knjievni jezik.
paa Mudrost. Trei deo Plemenitog osmostrukog puta (vidi ariya atthangika
magga). Postoje tri vrste mudrosti: suta-maya paa bukvalno, "mudrost dobijena
sluanjem drugih," tj., primljena mudrost; cinta-maya paa mudrost ostvarena
intelektualnom analizom; i bhavana-maya paa mudrost razvijena neposrednim,
linim doivljajem. Od ovih, samo poslednja moe potpuno proistiti um; ona se neguje
upranjavanjem vipassana-bhavane.
paticca-samuppada Lanac uslovljenog nastajanja; uzrono nastajanje. Proces,
koji poinje neznanjem, kojim ovek stvara ivot za ivotom ispunjen patnjom.
samadhi Koncentracija, vladanje sopstvenim umom. Drugi deo Plemenitog
osmostrukog puta (vidi ariya atthangika magga). Ako se neguje kao krajnji cilj, vodi
ostvarenju stanja mentalne apsorpcije (jhana), ali ne i potpunom osloboenju uma.
samma-sati Ispravna svesnost. Vidi sati.
sampajanna Razumevanje celine ljudskog fenomena, tj. uvid u nestalnost prirode
na nivou oseta.
samsara Ciklus ponovnog raanja; svet patnje.
sangha Skup; red ariya, tj. onih koji su doiveli nibbanu; red budistikih monaha
i kaluerica; lan reda ariya-sangha, bhikkhu-sangha ili bhikkhuni-sangha.
sankhara (Mentalna) tvorevina; voljna aktivnost; mentalna reakcija; mentalna
uslovljenost. Jedan od etiri inioca procesa uma, zajedno sa vianom, saom i
vedanom. (Na sanskritu samskhara.)
sankhara-upekkha/sankharaupekkha Bukvalno, smirenost prema sankharama.
Stanje u praksi Vipassane, koje dolazi posle doivljaja bhange, u kome stare uspavane
neistoe iz podsvesti izlaze na povrinski nivo uma, manifestujui se kao fiziki oseti.
146
Odravanjem smirenosti (upekha) prema tim osetima, meditant ne stvara nove sankhare i
dozvoljava starim da se izbriu. Tako proces postepeno vodi ka brisanju svih sankhara.
saa Percepcija, prepoznavanje. Jedan od etiri inioca mentalnog procesa,
zajedno sa vedanom, vianom i sankharom. Obino je uslovljen naim prolim
sankharama i stoga daje iskrivljenu sliku stvarnosti. U praksi Vipassane, saa se menja
u pau, razumevanje stvarnosti onakve kakva zaista jeste. Ona postaje anicca-saa,
dukkha-saa,
anatta-saa,
asubha-saa
tj.
percepcija
nestalnosti,
patnje,
147
148
PRIMEDBE
Svi navodi su iz Sutta pitake, Zbirke rasprava Pali kanona. Pali tekst korien ovde
je onaj koji je objavljen u Napisu Devanagari univerziteta Nalanda, Bihar, Indija.
Korieni engleski prevodi su na osnovu prevoda od Pali Text Society iz Londona, kao i
na osnovu prevoda tampanih od strane Buddhist Publication Society iz Sri Lanke. Naao
sam da su posebno vredne antologije pripremljene od svetih Nanatiloke, Nanamolija i
Piyadassija. Njima i drugim savremenim prevodiocima Pali Kanona duboko sam
zahvalan.
Oznaavanje sutta u primedbama je isto kao u engleskim prevodima od Pali Text
Society. Globalno, naslovi sutta ostavljeni su u originalu.
Koriene su sledee skraenice:
A Anguttara nikaya
D Digha nikaya
M Majjhima nikaya
S Samyutta nikaya
Satip Satipatthana sutta (D.22,M.10)
Glava I
1. S.XLIV x 2, Anuradha sutta.
2. A.III vii 65, Kesamutti sutta (Kalama sutta), iii, ix.
3. D.16, Maha-Parinibbana suttanta.
4. Ibid.
5. S.XXII 87 (5), Vakkali sutta.
6. Maha-Parinibbana suttanta.
7. A.IV v 5 (45), Rohitassa sutta. Takoe se nalazi u S.II iii 6.
8. Dhammapada, I 19 & 20.
9. Na osnovu M.107, Ganaka-Mogallana sutta.
149
Glava II
1. Sankhara je jedan od najvanijih koncepata u Buddhinom uenju koji je teko
prevesti na engleski jezik. Re ima viestruko znaenje i nije uvek jednostavno utvrditi
koje znaenje se koristi u odreenom kontekstu. Ovde se sankhara koristi kao ekvivalent
za cetana/sancetana, to znai volja, htenje namera. Za ovu interpretaciju vidi A.IV xviii
1 (171), Cetana sutta; S.XXII 57 (5), Sattatthana sutta; S.XII iv 38 (8), Cetana sutta.
2. M.72, Aggi-Vacchagotta sutta.
Glava III
1. M.135, Cula Kamma Vibhanga sutta.
2. Dhammapada, XXV 21 (380).
3. Ibid, I 1 & 2.
4. sutta Nipata, III 12, Dvayatanupassana sutta.
5. S.LVI(XII) ii 1, Dhamma-cakkappavattana sutta.
6. A.III xiii 130, Lekha sutta.
7. Na osnovu A.I xvii, Eka Dhamma Pali (2).
Glava IV
1. S.LVI(XII) ii 1, Dhamma-cakkappavattana sutta.
2. Ibid.
3. M.38, Maha-tanhasankhaya sutta.
4. Ibid.
5. Ibid.
6. Dhammapada, XII 9 (165).
7. D.9, Potthapada suttanta.
8. A.III vii 65, Kesamutti sutta (Kalama sutta),xvi.
9. Na osnovu S.XLII viii 6, Asibandhakaputta sutta.
Glava V
1. Dhammapada, XIV 5 (183).
2. Ibid.,I 17 & 18.
150
5. Udana, VIII 3.
6. S.LVI(XII) ii 1, Dhamma-cakkappavattana sutta.
7. S.XXXVIII(IV) 1, Nibbana Panha sutta. Govornik je Sariputta, glavni Buddhin
uenik.
8. Sutta Nipata, II 4, Maha-Mangala sutta.
9. D.9, Potthapada suttanta.
Glava X
1. Dhammapada, VIII 14 (113).
2. S.XXII 102 (10), Anicca-saa sutta.
3. D.16, Maha-Parinibbana suttanta.
4. M.117, Maha-cattarisaka sutta.
5. Ibid.
Dodatak A: Vanost Vedana u Buddhinom uenju
1. A.VIII ix 3 (83), Mulaka sutta. Vidi takoe A.IX ii 4 (14), Samiddhi sutta.
2. D.1.
3. A.III vii 61 (ix), Titthayatana sutta.
4. S.XXXVI(II) III 22 (2), Atthasata sutta.
5. Dhammapada, XXI 4 (293).
6. Satipatthana sutta se pojavljuje dva puta u Sutta Pitaka, kod D.22 i kod M.10. U
D. verziji, deo koji obrazlae dhammanupassana je dui nego u M. verziji. Zato se D.
tekst oznaava kao Maha-Satipatthana suttanta, "vea". Inae dva teksta su identina.
Delovi koji se navode u ovoj knjizi su isti u oba teksta.
7. Satip.
8. Ibid.
9. Ibid.
10. S.XII iv 32 (2), Kalara sutta.
11. S.XXXVI(II) iii 23 (3), Annatara Bhikkhu sutta.
12. Dhammapada, XIX 4 (259).
152