Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Kolegij: Fiziologija i patofiziologija I

Voditelj: Prof. dr. sc. Biserka Mulac-Jerievi
Katedra: Zavod za fiziologiju, imunologiju i patofizilologiju
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Dentalne medicine
Godina studija: 1. godina
Akademska godina: 2015./20116.

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

Podaci o kolegiju (kratak opis kolegija, ope upute, gdje se i u kojem obliku organizira nastava, potreban pribor, upute o
pohaanju i pripremi za nastavu, obveze studenata i sl.):
Kolegij Fiziologija i patofiziologija I je obavezni predmet na prvoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveuilinog studija Dentalna medicina koji se odrava u III trimestru. Nastava se sastoji od 30 sati predavanja, 18
sati seminara i 12 sati vjebi, ukupno 60 sati (5 ECTS.)
Osnovni ciljevi kolegija jesu omoguiti studentu da primjenom prethodno steenih znanja usvoje nova znanja o
osnovnim fiziolokim i patofiziolokim aspektima organizma.
Opa fiziologija i patofiziologija: Funkcijska organizacija ljudskog tijela. Homeostatski mehanizmi. Integrativni
pristup bolesti. Naela patogenetskih mehanizama i razvoj bolesti.
Stanina fiziologija i patofiziologija: Stanica i njezina funkcija. Bioloke membrane, odjeljci i sastav tjelesnih
tekuina. Prijenos tvari kroz staninu membranu. Transmembranski prijenos signala i signalne molekule. Poremeaji
grae i funkcije makromolekula i subcelularnih tvorevina. Poremeaji energijskog metabolizma. Nadzor nad staninim
rastom. Zloudna preobrazba i rast. Membranski potencijali. Kontrakcija skeletnog i glatkog miia. Podraivanje
skeletnog miia: neuromuskularni prijenos, sprega podraivanja i kontrakcije miia.
Hematologija i tjelesne tekuine: Hematopoeza. Eritrociti: funkcija eritrocita. Promet eljeza u organizmu.
Poremeaji eritropoeze: osnovni mehanizmi i tipovi anemija. Leukociti: fizioloke uloge razliitih vrsta leukocita.
Osnovne uloga leukocita u specifinoj i nespecifinoj imunosti. Poremeaji bijele loze: kvantitativni i kvalitativni. Krvne
grupe: Antigeni AB0 sustava. Antigeni Rh sustava. Aglutinini. Osnove transfuzije: reakcija nakon davanja nepodudarne
krvi. Trombociti: fiziologija trombocita. Hemostaza. Poremeaji trombocita i koagulacije. Mehanizam nastanka
tromboze. Sklonost krvarenjima. Osnovne laboratorijske metode za utvrivanje poremeaja hemostaze. Upala:
definicija, naziv, mehanizam nastanka i podjela upala. Kemotaksija. Fagocitoza. Uloga citokina u upalnom procesu.
Lokalne i sistemske posljedice upale. Etioloki imbenici, te reagiranje organizma na noksu.

Popis obvezne ispitne literature:

1. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada, jedanaesto izdanje, Zagreb, 2012.
2. Gamulin S. i sur. Patofiziologija, Medicinska naklada, sedmo izdanje, Zagreb, 2011.
3. Kova Z, Gamulin, S i sur. Patofiziologija. Zadatci za programske seminare, Medicinska naklada, Zagreb,
2011.
4. Prirunik za vjebe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i
patoloku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001. u elektronikom obliku na stranicama
Zavoda (moe se preuzeti sa Share point portala Zavoda za fiziologiju: http://sp.medri.hr/Studenti
(korisnuko ime i lozinka nalaze se na oglasnoj ploi Zavoda za fiziologiju i imunologiju)
5. Svi sadraji koji nisu obuhvaeni obveznom literaturom biti e objavljeni na Internet stranici kolegija
( http://sp.medri.hr/Studenti ).
Popis dopunske literature:
1

Boron, W, Boulpaep,EL: Textbook of Medical Physiology Saunders; 2th Eddition, 2011.

Andreis i suradnici. Imunologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.

Nastavni plan:
Popis predavanja (s naslovima i pojanjenjem):
P1 Principi u fiziologiji i patofiziologiji; Homeostaza, kontrolni sustavi. Zdravlje i bolest; Stanica i njena
funkcija;
Objasniti naela fizioloke povratne sprege i utvrditi homeostatske mehanizme glavnih funkcionalnih sustava.
Objasniti funkcijske testove u procijeni stanja organizma, opa naela procjene biolokih sustava, ulogu kliniko
laboratorijskih testova, pojam referentne vrijednosti, naela tumaenja laboratorijskih testova i procjene opeg stanja
organizma.
Definirati zdravlje i bolest i razumjeti naela odravanja normalne i poremeene homeostaze.
Objasniti genski nadzor nad sudbinom stanice
P2 Prijenos tvari kroz staninu membranu.
Objasniti procese i principe difuzije kroz staninu membranu.
Objasniti kemijski sastav izvanstanine i unutarstanine tekuine.
Objasniti aktivni prijenos tvari kroz membranu. Objasniti proces endocitoze i egzocitoze.
Razumjeti naela prijenosa signala s pomou signalnih molekula koje su topive i netopive u lipidnom dvosloju.
Objasniti funkciju drugih glasnika i membranskih receptora.
Objasniti funkciju nuklearnih receptora.
P3: Nadzor nad staninim rastom. Tumorski rast
Objasniti stanini ciklus, kontrolne toke u staninom ciklusu glavne regulacijske proteine u staninom ciklusu.
Razumjeti naine regulacije staninog ciklusa signalima izvana i unutarstaninim signalima.
Razumjeti ulogu kinaza, retinoblastomskog proteina (pRb), i odnos izmeu proteina p53 i p21.
Objasniti ulogu protoonkogena u nadzoru nad staninim rastom i naela transformacije u onkogene.
P4: Membranski potencijali i akcijski potencijali
Objasniti fizikalne osnove membranskih potencijala.
Objasniti nastanak membranskog potencijala u mirovanju u ivcima i izraunati membranski potencijal u uvjetima kada
se mijenja propusnost membrane za ione Na, K ili Cl.
Objasniti nastanak akcijskog potencijala u ivanoj stanici.
Objasniti djelovanje Na+, K+ i Ca++ kanala reguliranih naponom (prag podraaja, aktivacija i inaktivacija), naine
pobuivanja akcijskog potencijala i irenja akcijskog potencijala uzdu stanine membrane.
Razumjeti naela snimanja membranskih i akcijskih potencijala.
Objasniti voenje akcijskog potencijala u ivanim vlaknima i ovisnost brzine voenja u ivanim vlaknima (mijelinska
ovojnica).
Objasniti nastanak platoa u nekima akcijskim potencijalima, ritminost i opetovano okidanje.
P5: Kontrakcija skeletnog i glatkog miia
Objasniti neuromuskularni prijenos, sinaptiku transmisiju, nikotinski kolinergini receptor, akcijski potencijal skeletnog
miia, spregu podraivanje i kontrakcije.
Opisati stvaranje i izluivanje acetilkolina na molekularnoj razini.
Objasniti molekularne mehanizme miine kontrakcije.
Opisati grau skeletnog i glatkog miia i mehanizme miine kontrakcije.
Razumjeti energetiku miine kontrakcije, karakteristike kontrakcije cijelog miia.
P6: Hematopoeza; Funkcija eritrocita
Objasniti razvoj krvnih stanica: mjesto i stadiji diferencijacije krvnih stanica.
Opisati i nabrojati osnovne imbenike rasta.
Opisati eritropoezu (primarni i sekundarni centri hematopoeze, stadiji diferencijacije eritrocita, imbenici rasta i
diferencijacije (vitamini i eljezo), te regulacija eritropoeze eritropoetinom i koliinom kisika u tkivima, limfopoezu,
2

mijelopoezu, te trombocitopoezu.
Opisati stvaranje, oblik, veliinu i koncentraciju eritrocita u krvi.
Objasniti stvaranje hemoglobina i funkciju u eritrocitma (prijenos O2, CO2).
Objasniti mehanizam razgradnju eritrocita u slezeni kao i razgradnja hemoglobina.
P7: Poremeaji crvene loze
Objasniti poremeaje u stvaranju i funkciji eritrocita.
Objasniti patogenezu anemija i policitemija.
Razumjeti metabolizam i patofizioloke posljedice poremeaja prometa eljeza.
Znati osnovne laboratorijske testove za procjenu broja i funkcije eritrocita.
P8: Leukociti: podjela i funkcija
Objasniti koncentraciju i podjelu leukocita u krvi (granulociti neutrofili, eozinofili, bazofili; i agranulociti limfociti,
monociti i plazma stanice).
Opisati diferencijalnu krvnu sliku i njenu kliniku vanost.
Objasniti ivotni vijek i recirkulacija leukocita u tijelu (leukodijapedeza, kemotaksija).
Obrambena svojstva neutrofila i makrofaga (fagocitoza i ubijanje bakterija, antigenska prezentacija i poticanje
imunoloke reakcije, luenje citokina za poticanje upale).
Opisati ulogu eozinofila i bazofila.
P9: Poremeaji bijele loze
Razjasniti etiologiju i karakteristike kvalitativnih i kvantitativnih poremeaja leukocita.
Objasniti podjelu leukemija i limfoma, te znaajnosti koje iz podjela proizlaze
P10: Trombociti i zgruavanje
Objasniti ulogu trombocita u procesu zgruavanja, te njihovu normalnu koncentraciju u perifernoj krvi.
Razjasniti proces zgruavanja.
P11: Poremeaji zgruavanja krvi
Opisati vrste krvarenja u koi i sluznici - petehije, ekhimoze, purpure.
Navesti i objasniti priroene i steene uzroke sklonosti krvarenju.
Navesti i opisati kvalitativne i kvantitativne poremeaje u funkciji trombocita.
Navesti i opisati stanja prekomjerne sklonosti zgruavanja krvi.
P12: Krvne grupe i transfuzija
Opisati glavne eritrocitne antigena i znati vrste aglutinina u plazmi.
Objasniti sustav antigena AB0 i Rh sustava.
Razumjeti nastanak fetalne eritrblastoze.
Razumjeti reakciju nakon davanja nepodudarne krvi.
Razumjeti osnovne principe nastanka transplantacijske reakcije.
Objasniti vanost krvnih pripravaka.
P13: Poremeaji termoregulacije; Cjelovito reagiranje organizma na noksu
Objasniti mehanizme za stvaranje topline (metabolizam, drhtanje), te mehanizme za odavanje topline s povrine tijela.
Objasniti izolacijski sustav tijela.
Razjasniti uloga simpatike inervacije u regulaciji topline tijela.
Objasniti termostatski centar u hipotalamusutoka podeenosti u kontroli tjelesne temperature.
Objasniti vruicu i pirogene i znaajke febrilnih stanja
P14: Etioloki imbenici
Objasniti pojmove etiologija, patogeneza i etioloki imbenici.
Razumjeti razvoj patolokog procesa, utjecaj vremenskih imbenika u patogenezi, naslijea, okolia i imbenika rizika.
Objasniti mehanike, kemijske i bioloke imbenike.

P15: Upala
Razumjeti temeljna svojstva upale i objasniti etiopatogenezu akutne i kronine upale.
Razjasniti sustavnu reakciju organizma na upalu.
Znati procijeniti upalnu reakciju
Popis seminara s pojanjenjem:
Seminar 1: Stanica i njezina funkcija. Poremeaji grae i funkcije DNA
Ishodi uenja:
Objasniti opu organizaciju stanice, fiziku strukturu stanice i funkcionalne sustave u stanici i osnovna naela
transporta.
Objasniti poremeaje grae i funkcije DNA, oteenja DNA, poremeaje mehanizama popravka DNA,
promjene ustroja DNA, poremeaje koliine DNA i poremeaje sinteze DNA.
S2: Poremeaji makromolekula
Ishodi uenja:
Razumjeti naela kromosomskih poremeaja.
Objasniti poremeaje genskog izraavanja.
Objasniti poremeaji stvaranja i razgradnje bjelanevina (transkripcijski i translacijski poremeaji, poremeaji
unutarstanine razgradnje bjelanevina).
Razumjeti patofizioloka naela nasljeivanja bolesti i sindroma.
S3: Poremeaji subcelularnih tvorevina
Ishodi uenja:
Objasniti poremeaje stanine membrane, grae i funkcije mitohondrija, lizosoma i ostalih unutarstaninih organela
Razumjeti integralnu reakciju stanice na ozljedu
Objasniti staninu smrt.
Objasniti metode procjene funkcije subcelularnih struktura
S4: Anemije i policitemije
Ishodi uenja:
Objasniti poremeaje u stvaranju i funkciji eritrocita.
Objasniti etiopatogenezu anemija i policitemija, te klinike posljedice.
S5: Leukemije i limfomi
Ishodi uenja:
Objasniti poremeaje u stvaranju i funkciji leukocita.
Razjasniti kvalitativne i kvantitativne poremeaje bijele loze.
S6: Upala, Poremeaji termoregulacije
Ishodi uenja:
Definicija upale, osnovni simptomi i etiologija.
Objasniti patogenetske mehanizme lokalnih upalotvornih procesa u akutnoj upali, kao i sustavne reakcije organizma na
upalu.
Opisati i objasniti upalostatske mehanizme, kinetiku i patogenezu upalnog procesa, te medijatore upalnog procesa.
Razjasniti patofizioloke ishode upalnih reakcija.
Objasniti osnovne patofizioloke promjene u stanjima pothlaenosti, kao i u stanjima toplinskog oka

Popis vjebi s pojanjenjem:

VJEBA 1: Eritrociti i hemoglobin
Ishodi uenja:
Opisati razvoj, svojstva i funkcije i eritrocita i odreivanje koliine hemoglobina
Objasniti uzroke i razumjeti mehanizam poremeaja crvene krvne loze i krvotvornih organa.
Razumjeti metabolizam i patofizioloke posljedice prometa eljeza.
Razumjeti osmotsku ravnoteu na biolokim membranama.
Opisati kvantitativne i kvalitativne poremeaje u sastavu plazmatskih bjelanevina, te svojstva patolokih bjelanevina.
Vjeba ukljuuje:

Vaenje krvi iz jagodice prsta

Brojanje eritrocita

Procjenu promjene broja i kvalitete eritrocita

Prosudbu poremeaja eritrocitne loze na temelju obojenih preparata krvi i kotane sri

VJEBA 2: Hematoloki indeksi i njihov znaaj. Leukociti

Ishodi uenja:
Odrediti hematoloke indekse i njihov znaaj. Opisati svojstva, funkcije i razvoj pojedinih subpopulacija leukocita.
Objasniti uzroke i razumjeti mehanizam poremeaja bijele krvne loze.
Vjeba ukljuuje:

Brojanje leukocita

Pripravu krvnog razmaza i bojanje metodom po Pappenheimu

VJEBA 3 : Diferencijalna krvna slika

Ishodi uenja:
Objasniti postotak pojedinih subpopulacija leukocita u krvi
Prosuditi poremeaje leukocitne loze na temelju obojenih preparata krvi i kotane sri
Vjeba ukljuuje:

Odreivanje brojevnih odnosa raznih vrsta leukocita

VJEBA 4: Krvne grupe
Ishodi uenja:
Opisati glavne eritrocitne antigena i znati vrste aglutinina u plazmi.
Objasniti sustav antigena AB0 i Rh sustava.
Razumje nastanak fetalne eritrblastoze.
Razumje reakciju nakon davanja nepodudarne krvi.
Razumje osnovne principe nastanka transplantacijske reakcije.
Vjeba ukljuuje:

Odreivanje krvne grupe prema AB0 i Rh sustavu.

VJEBA 5: Hemostaza i zgruavanje krvi

Ishodi uenja:
Opisati svojstva, funkcije i nastanak trombocita.
Objasniti mehanizam zgruavanja krvi.
Razumjeti mehanizme sprjeavanja zgruavanja krvi u normalnom ilnom sustavu.
Vjeba ukljuuje:

Brojanje trombocita

VJEBA 6: Poremeaji zgruavanja krvi

Ishodi uenja:
5

Interpretirati rezultate pojedinih testova zgruavanja

Vjeba ukljuuje:

Testove zgruavanja krvi

Student NE MOE pristupiti vjebi ukoliko sa sobom nema:

a) kutu
b) Prirunik za vjebe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, koji je u elektronikom obliku dostupan na
stranicama zavoda (moe se preuzeti sa Share point portala Zavoda za fiziologiju: http://sp.medri.hr/Studenti/)

Obveze studenata:
Nazonost i sudjelovanje studenta u svim oblicima nastave su obvezni u skladu sa Zakonom i Statutom
Medicinskog fakulteta u Rijeci. Sukladno tome provoditi e se provjera nazonosti studenata na predavanjima,
seminarima i vjebama. Jedino e opravdani izostanci uslijed, primjerice bolesti, u okviru doputenog, a prema
Pravilniku o studiju, biti prihvatljivi. Tijekom trajanja kolegija moe se opravdano izostati s najvie 30% predavanja,
seminara i vjebi zajedno.
Student je obvezan unaprijed pripremiti tono propisane, unaprijed definirane dijelove nastavnog gradiva o
kojima se raspravlja na seminarima i vjebama. Nastavnik voditelj, na seminarima i vjebama, kontinuirano
provjerava znanje usmenim ili pismenim putem te ocjenjuje pokazano znanje, razumijevanje, zakljuivanje i aktivnost.
Na svakoj vjebi i seminaru prezentirati e se studentski seminarski radovi na zadanu temu u obliku Power Point
prezentacije u trajanju od 10-ak minuta. Na pojedinoj vjebi ili seminaru izlaganje prezentacije mogu imati najvie 3
studenta! Popis tema koje se mogu odabrati za prezentaciju po pojedinoj vjebi ili seminaru nalaze se na SharePoint
portalu Zavoda za fiziologiju i imunologiju (http://sp.medri.hr/studenti). Svaki student moe odabrati samo jednu
temu za prezentaciju.
Ispit (nain polaganja ispita, opis pisanog/usmenog/praktinog dijela ispita, nain bodovanja, kriterij ocjenjivanja):
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja
Rad studenata vrednovati e se i ocjenjivati tijekom izvoenja nastave, te na zavrnom ispitu. Tijekom
nastave student moe ostvariti maksimalno 70 bodova, a na zavrnom ispitu 30 bodova od ukupno 100
bodova.
I.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
a)
b)
c)
d)

usvojeno znanje (do 50 bodova)

aktivnost u nastavi (do 10 bodova)
samostalni rad (do 6 bodova)
pohaanje nastave (do 4 boda)

a) Usvojeno znanje (do 50 bodova)

Tijekom nastave procjenjivat e se usvojeno znanje s dva testa od 50 pitanja. Na svakom testu moe
se postii do 25 bodova kako slijedi:
Toni
odgovori

Broj
bodova

Toni
odgovori

Broj
bodova

49,50
47,48
45,46
43,44
40,41,42
37,38,39

25
24
23
22
21
20

19
18
17
16
15
14

11
10
9
8
7
6

34,35,36
31,32,33
29,30
27,28
25,26
23,24
21,22
20

19
18
17
16
15
14
13
12

13
12
11
10
9

5
4
3
2
1

b) Aktivnost i znanje tijekom nastave (do 10 bodova)

Znanje i aktivnost studenta ocjenjuje se na svim seminarima. Ostvarena prosjena ocjena pretvara se u
bodove kako je prikazano u tablici:
Ocjena
Bodovi
4,26-5,0

10

3,76-4,25

3,26-3,75

2,76-3,25

2,50-2,75

2,00-2,49

c) Samostalni rad (do 6 bodova)

Pozitivno ocjenjena prezentacija odreenog podruja na seminarima ili vjebama, iznosi maksimalno 6 bodova:
Ocjena prezentacije
Bodovi
izvrsna
6
dobra
4
dovoljna
2
d) Pohaanje nastave (do 4 boda)
Maksimalno 4 boda mogu se dobiti prisustvovanjem na svim oblicima nastave:
Prisustvo na nastavi
Bodovi
90%-100%
4
80%-89.9 %
3
70%-79.9 %
2
II.
Zavrni ispit (do 30 bodova)
Na zavrnom ispitu provjeravaju se kljune, specifine kompetencije. Zavrni test ima 80 pitanja, a bodovi se
dobivaju kada student tono rijei najmanje 40 (50%) pitanja kako je i prikazano u tablici.
Toni
Broj
Toni
Broj
Toni
Broj
odgovori
bodova
odgovori bodova
odgovori bodova
79,80

30

58

19

48

77,78

29

57

18

47

75,76

28

56

17

46

73,74

27

55

16

45

71,72

26

54

15

44

69,70

25

53

14

43

67,68

24

52

13

42

65,66

23

51

12

41

63,64

22

50

11

40

61,62

21

49

10

59,60

20

Tko moe pristupiti pismenom zavrnom ispitu:

Studenti koji su tijekom nastave iz svih oblika nastave ukupno ostvarili 40-70 bodova imaju pravo pristupiti
pismenom zavrnom ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove.
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 30-39,9% ocjene, pripadaju kategoriji FX (nedovoljno), imaju pravo izai
na zavrni test, koji se tada smatra popravnim ispitom i ne boduje se, ali za prolaz na ispitu moraju tono odgovoriti na
najmanje 56% postavljenih pitanja. U tom sluaju konana ocjena studenta moe jedino biti dovoljan (2) E (40%).

Tko ne moe pristupiti zavrnom ispitu:

III.

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9% ocjene ili koji imaju 30% i vie izostanaka s nastave. Takav
student je neuspjean (1) F i ne moe izai na zavrni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konana ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na zavrnom ispitu:
Konana ocjena
A (80-100%)
izvrstan (5)
B (70-79,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-69,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
E (40-49,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave nedovoljan (1)
ostvarili manje od 30 bodova ili nisu
poloili zavrni ispit)

Mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku:

Postoji mogunost izvoenja nastave na engleskom jeziku

Ostale napomene (vezane uz kolegij) vane za studente:

Rezultati ispita, nastavni materijal, teme seminara, sadraji koji nisu obuhvaeni obveznom literaturom kao
dodatne obavjesti vezane uz ispitne rokobe i nastavu biti e objavljeni na Internet stranici kolegija
( http://sp.medri.hr/Studenti ).

SATNICA IZVOENJA NASTAVE (za akademsku 2015./2016. godinu)

Datum
06.06.2016
07.06.2016
08.06. 20165
09.06.2016

Predavanja (vrijeme i
mjesto)

10.06.2016

Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jerievi

Prof. dr. sc.Biserka Mulac Jerievi
Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jerievi
Sandra uurovi, mag. mol. biol.
Ljerka Karleua, dipl. Ing. bioteh.

P5(09,15-11,00 )
Pred.1
P6(11,15 -13,00)
Pred.1
P7(13,15 -15,00 )
1

Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jerievi

Prof. dr. sc.Biserka Mulac Jerievi
Prof. dr. sc. Natalia Kui

13.06.2016

V1,2,3A (08,0012,30) V
V1,2,3B (13,0017,30) V

13.06.2016
14.06.2016
14.06.2016
15.06.2016
15.06.2016
15.06.2016
16.06.2016
16.06.2016

P8 (09,15-11,00)
Pred.1
P9 (11,15 -13,00)
Pred.1
P10 (09,15-11,00)
Pred.1

17.06.2016
20.06.2016

Valentino Pavii, dr.med.

Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjaa

Prof. dr. sc. Vesna Barac-Latas
Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jerievi
Sandra uurovi, mag. mol. biol.
Prof. dr. sc. Ines Mrakovi-uti

P11 (09,15-11,00)
Pred.1
P12(11,15-13,00)
Pred.1

Prof. dr. sc.Biserka Mulac Jerievi

S3A(09,00-11,15)
S
S3B (09,00 -11,15) 5

Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jerievi

Sandra uurovi, mag. mol. biol.

PRVI TEST (9:0010:00) Pred.2

21.06.2016

V4,5,6 A (08,0012,30) V
V4,B5,6 B (13,0017,30) V

21.06.2016
23.06.2016
23.06.2016
23.06.2016

Valentino Pavii, dr.med.

Doc.dr. sc. Gordana Blagojevi Zagorac

S2 A(11,15 -13,30) S
S2B(11,15 -13,30) 5

17.06.2016

Nastavnik
Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jerievi

S1A(11,15 -13,30)
S
S1B (11,15 -13,30)
5

09.06.2016

10.06.2016

Vjebe
(vrijeme i mjesto)

P1 ( 13,15-15,00 )
Pred.1
P2 (13,15-15,00)
Pred.1
P3 (13,15-15,00)
Pred.1
P4 (9,15 -11,00)
Pred.1

09.06.2016

10.06.2016

Seminari
(vrijeme i mjesto)

S4A(08,00 -10,15)
S
S4B(08,00 -10,15) 5

Ljerka Karleua, dipl. Ing. bioteh.

Valentino Pavii, dr.med.
Doc. dr. sc. Hrvoje Jakovac
Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjaa
Prof. dr. sc. Ines Mrakovi uti

P13(10,30 -12,00)
Pred.1
9

24.06.2016
24.06.2016
24.06.2016
27.06.2016

P14 (9,15 -11,00)

Pred.1

27.06.2016

01.07.2016
13.07.2016.
01.09.2016

P1
P2
P3
P4
P5
P6
P7
P8
P9
P10
P11
P12
P13
P14
P15

S5A (11,15 -13,30)

S5B (11,15 -13,30)

Prof. dr. sc. Natalia Kui

Valentino Pavii, dr.med.
Prof. dr. sc. Damir Muhvi

S6A (11,15 -13,30)

S
S6B (11,15 -13,30)
5

Boena urko Cofek, dr.med.

P15 (9,15 -11,00)

Pred.1

27.06.2016

29.06.2016

Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jerievi

Valentino Pavii, dr.med.

DRUGI TEST
Pred.2
9.00-10.00
ISPITNI ROK
Pred.2
ISPITNI ROK
Pred 2
ISPITNI ROK
Popis predavanja, seminara i vjebi:
PREDAVANJA (tema predavanja)
Broj sati nastave
Uvod -principi u fiziologiji i patofiziologiji
2
Homeostaza, kontrolni sustavi. Zdravlje i bolest
Stanica i njena funkcija
Prijenos tvari kroz staninu membranu Transmembranski
2
prijenos signala
2
Nadzor nad staninim rastom. Tumorski rast
2
Membranski i akcijski potencijal
2
Kontrakcija skeletne i glatke muskulature
2
Hematopoeza
Funkcija eritrocita
2
Poremeaji crvene loze
2
Leukociti: podjela i funkcija
2
Poremeaji bijele loze
2
Trombociti i zgruavanje
2
Poremeaji zgruavanja
2
Krvne grupe i transfuzija
2
Poremeaji termoregulacije
Cjelovito reagiranje organizma na noksu
2
Etioloki imbenici
2
Upala
30
Ukupan broj sati predavanja

SEMINARI (tema seminara)

S1
S2

Stanica i njena funkcija; Poremeaji grae i funkcije DNA

Poremeaji grae i funkcije makromolekul

Broj sati nastave

3
3

10

Mjesto odravanja
Pred.1

Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1
Pred.1

Mjesto odravanja
Seminarska
Pred. 5
Seminarska
Pred. 5

S3

Poremeaji subcelularnih tvorevina

S4

Anemije i policitemije

S5

Leukemije i limfomi

S6

Poremeaji termoregulacije.
Upala

Ukupan broj sati seminara

18

Seminarska
Pred. 5
Seminarska
Pred. 5
Seminarska
Pred. 5
Seminarska
Pred. 5

V1
V2

VJEBE (tema vjebe)

Eritrociti i hemoglobin; Hematoloki indeksi i njihov znaaj
Leukociti

Broj sati nastave

2
2

Mjesto odravanja
Vjebaonica Zavoda
Vjebaonica Zavoda

V3

Diferencijalna krvna slika

Vjebaonica Zavoda

V4

Krvne grupe

Vjebaonica Zavoda

V5

Hemostaza i zgruavanje krvi

Vjebaonica Zavoda

V6

Poremeaji zgruavanja krvi

Vjebaonica Zavoda

Ukupan broj sati vjebi

12

ISPITNI TERMINI (zavrni ispit)

1.
2.
3.

01.07.2016
13.07.2016
01.09.2016.

11