Sveuilite u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Esej br. 24: Osnovni zakoni teorije skupova

U Varadinu, 16.11.2013. godine

Josipa Grean, G12

O SKUPOVIMA
Skup pripada osnovnim matematikim pojmovima i kao takav se ne definira. Elementi koji su dio tog skupa
meusobno su povezani prema nekom kriteriju i ine cjelinu. No, tu moramo napomenuti da postoje i prazni
skupovi u kojima nema elemenata. Takve skupove oznaavamo s (Hunjak, Divjak). Openito, teorija
skupova (eng. algebra of sets) definira zakone skupova i operacije izmeu njih meu kojima
podrazumijevamo uniju (eng. union, ), presjek (eng. intersection, ), razliku (eng. subtraction, \ ) i
komplement (eng. complementation, npr. CUB).

DOPRINOS TEORIJI SKUPOVA

Temelje teoriji skupova postavio je njemaki matematiar Georg Cantor (1845.-1918.) [1] .
Radove vezane upravo uz teoriju skupova objavljivao je u razdoblju od 1871.
do 1883. godine. Tijekom 1873. Cantor je dokazao da skup prirodnih brojeva
ima jednak broj elemenata kao i skup racionalnih i cijelih brojeva . No,
1884. godina se smatra presudnom jer tada objavljuje svoj dokaz da postoje
beskonani skupovi koji nemaju jednak broj elemenata u prestinom asopisu
Crelles Journal. Njegov osnovni teorem glasi: Svaki skup S ima strogo manje
elemenata nego njegov partitivni skup. Razvoju teorije doprinjeo je i B.
Russell otkriem paradoksa1 to dovodi do aksiomatizacije teorije skupova.
Prijedlog tomu prvi je dao E. Zermelo. On je dokazao da se svaki skup moe
Slika 1. Georg Cantor, [1]

urediti. Bitno je spomenuti i A. Fraenkela koji je, nakon to je precizirao

shemu aksioma separacije,zajedno s T. Skolemom predloio shemu aksioma zamjene kao novi aksiom.
Nadalje, J. von Neumann, ameriki matematiar, eksplicirao je aksiom dobre utemeljenosti i definirao
ordinalne brojeve. 1938. godine austrijsko-ameriki matematiar Gdel dokazuje relativnu konzistentnost
Zermelo-Fraenkelove teorije skupova s aksiomom izbora i hipotezom kontinuuma. Naposljetku, tonije
1963. godine P. Cohren dokazuje nezavisnost hipoteze kontinuuma (Vukovi M.).

OSNOVNI ZAKONI TEORIJE SKUPOVA

Zakone teorija skupova moemo podijeliti na:
1. Zakon idempotencije (eng. Idempotent Laws)
A A A
a)
A A A
b)
1 Russelov paradoks primjer je kako Cantorova teorija skupova sadri kontradikcije : Pretpostavimo da postoji grad
i u njemu samo jedan muki brija; te da su svi mukarci u gradu redovito obrijani. Neki se briju sami, a neki dolaze
brijau. Razumno je zamisliti sljedee pravilo: Brija brije sve i iskljuivo one mukarce koji se ne briju sami. U
ovako zadanim uvjetima moemo postaviti pitanje: Brije li brija sebe?[3]

2. Komutativnost (eng. Commutative Laws)

A B B A
a)
A B B A
b)
3. Asocijativnost (eng. Associative Laws)
A ( B C ) ( A B) C
a)
A ( B C ) ( A B) C
b)
4. Distributivnost (eng. Distributive Laws)
A ( B C ) ( A B) ( A C )
a)
A (B C ) ( A B) ( A C )
b)
5. De Morganove zakone (eng. de Morgan's Laws)
C ( A B) C ( A) C ( B )
a)
C ( A B) C ( A) C ( B )
b)
6. Zakon identitete (eng. Indentities Involving Empty Sets)
A A
a)
A
b)

DISTRIBUTIVNOST
Podsjetimo se kako glasi distributivnost :
A (B C ) ( A B) ( A C )

A ( B C ) ( A B) ( A C )

, odnosno

Kako bismo lake razumijeli to je distributivnost, prikazati i dokazati emo ju pomou tablice pripadnosti
[2] i Vennovih dijagrama [3]. Uzmimo primjerice :
A ( B C ) ( A B) ( A C )

BC

A (B C)

A B

AC

( A B) ( A C )

Tablica 1 Tablica pripadnosti, [2]

LIJEVA STRANA

DESNA STRANA

BC

AC

A B

A (B C )

( A B) ( A C )
Prikaz Vennovim dijagramima, [3]

Sada emo dokazati da je

(A B) (C B )

B ( A C)

. Vidljivo je da se ponovno radi o

distributivnosti. Da su tvrdnje s lijeve i desne strane od znaka jednakosti jednake, dokazat emo pomou
tablice pripadnosti [4].

A B

C B

(A B) (C B)

AC

B ( A C)

Tablica 2 Tablica pripadnosti, [4]

Uzevi sve ovo, do sada navedeno, u obzir , smatram da su skupovi vrlo sloeni, ali i da su vrlo zanimljiv
predmet promatranja u matematici, posebice oni beskonani. Isto tako, moemo rei da se skupovi
pojavljuju kao dio svakodnevnog ivota, iako to ljudi moda i ne primjeuju.

LITERATURA
[1] Gullberg J., Mathematics. From the Birth of Numbers, W.W.Norton & Company, New York, 1997.
[2] Osjeki matematiki list 7 (2007) , 49-52 , Povijesna rubrika, Georg Cantor
[3] Hunjak T,,Divjak B, Matematika za informatiare, TIVA, Varadin, 2004.
[4] Stoll R., Set theory and logic, Dover Publications , New York , 1979.
[5] Hrvatski matematiki elektroniki asopis (Russellov paradoks),
http://e.math.hr/math_e_article/br16/plavcic_skrtic_pavrlisak/russell , 16.11.2013.
[6] Vukovi M., Teorija skupova, predavanja , PMF-Matematiki odsjek, Zagreb, 2013. godine
[7] Stanford Encyclopedia of Philosophy, Zalta E., Set Theory, http://plato.stanford.edu/entries/set-theory/ ,
17.11.2013
[8] http://recuerdosdepandora.com/wp-content/uploads/2011/07/georg-cantor.jpg , 16.11.2013.

KORITENI ALATI
[1] MathType Equation Editor
[2] Adobe Photoshop CS5