Professional Documents
Culture Documents
Atlas Arhitekture - Kasna Antika I Rano Kršćanstvo
Atlas Arhitekture - Kasna Antika I Rano Kršćanstvo
Poitiers
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
\
o
o
o v>>>>>>
oo
o o oKc ovo Iv
o *************
v lv .v .
o v*w
*v
friz od opeka
Salona: Manastirine,
memorija
El Hammah: sinagoga
kune kapele
Najstariji sauvan primjer u Dura-Europosu, datiran oko 232, zauzima donji kat jed
ne kue helenistiko-orijentalnog tipa
(usp. str. 88). Razliiti prostori okupljeni su
oko kvadratinog dvorita. Uklanjanjem
jednoga razdjelnog zida nastaje p ro stor z a
oku p ljan je o d oko 4,5x11,5 m. Od opreme
nema nieg to bi upuivalo na kultnu
funkciju. Samo je p ro stor z a krten je jasno
obiljeen niom s krsn im zd en cem i odgo
varajuim zid n im oslikom . Od raznih titula m ih crk av a ( titulus, natpis s imenom
vlasnika kue na njezinu proelju) u Rimu
se sauvala kua kranske zajednice poz
nata kao Titulus E qu itii" iz III. st. Prostra
na dvorana u prizemlju natkrivena je kri
nim svodom na zidanim stupcima. iroko
stubite izmeu sporednih prostorija vodi
u sada sruen gornji kat. Ni ovdje nita ne
upuuje na kransko bogosluje.
Usporedno s rastom zajednica nastaju i pr
ve samostalne crkvene graevine, uglav
nom kao crkve-dvorane; radi se o jedno
stavnim, velikim prostorima koji su samos
talni ili prigraeni uz kue zajednice.
U Zurzachu (Tenedo) unutar prostora
antike vojne etvrti otkopan je temelj
male galo-rimske crkve iz IV. st., koja se
sastoji od nepravilne dvorane stranine
duine oko 9-11 m, sa irokom apsidom
povienom za 40 cm. Boni ulaz vodi pre
ma p rostoru z a krten je nastalom natkriva
njem prvotno otvorenog prostora izmeu
zida dvorane i gradskog zida koji se ovdje
lomi pod tupim kutom.
Vee crkve slinih jednostavnih oblika na
staju u gradskim biskupskim sjeditima.
Zamjetna je gradnja dvojnih crkava, vje
rojatno kao posljedica masovnog pokrta
vanja nakon Milanskog edikta. Uz opin
ske i biskupske crkve prislonjena je i po
sebna crkva za poduku obraenika ( k a techu m en ori).
Sauvani temelj biskupske crkve u Akvi
leji pokazuje dvije usporedne pravokutne
dvorane jednake konstrukcije na razdalji
ni od oko 30 m. U obje po est stupaca
nosi krovite, odnosno ravni strop. Sudei
po p o d n o m m ozaiku , na istonom je kra
ju cijelu irinu dvorane zauzimao p rez b iterij, prvi znak liturgijskoga i hijerarhij
skog razdvajanja klera i zajednice vjernika
(usp. rimski transept, str. 262). Obje crkve
povezane su istovjetnim poprenim pro
storom koji slui i kao p red v orje ( n arteks)
i kao krstion ica (bap tisterij). Sporedne i
spojne prostorije vode u biskupov stan.
ini se da su idovske zajednice jo prije
u Jeruzalemu
srednji brod i
I----- j boni brod
- narteks
10m
Feriana
a popreni
presjek
b uzduni
presjek
b
Solun: bazilika Sv. Dimitrija
shemom dviju jednako velikih, nasuprotno postavljenih apsida. Glavni ulazi vode
iz atrija u bone brodove. Glavna apsida
ugraena je izmeu dva pravokutna spo
redna prostora (slino kao u Siriji, str. 260,
ili Ravenni, str. 262).
Bazilike s galerijama (matronejima) od
govaraju antikoj tradiciji rimske forumske bazilike. U Rimu su galerije (matroneji) ponovo javljaju tek u VI. st. ( S an ta
A gnese, S an L o ren z o fu o ri le M ura).
Kod peterobrodne bazilike Sv. Dimitrija
u Solunu i boni su brodovi visinski stup
njevani, a svaki od njih ima vlastite matroneje. Time se stvara bogato ralanjen pro
stor i vertikalna struktura s dva niza arka
da gotovo jednake visine u zidovima glav
nog broda. Dodatno obogaenje unosi ritmizacija postignuta izmjenom nosaa:
snani zidani stupci ralanjuju oba niza
arkada u tri polja sa po etiri odnosno pet
lukova na stupovima. U prozorskoj zoni
umetanjem jo jednog stupca ritam se prilagoava manjoj visini prozorskih arkada.
S obje strane srednjeg broda prezbiterij se
preko dva iroka luka dvostruke visine
proiruje poput tran septa u visoke bone
prostore u kojima se nastavljaju matroneji.
Ispod te posebno oblikovane prostome
skupine nalazi se krip ta naslovnog sveca.
Ta bazilika-martirij projektirana je oi
gledno za posebne potrebe velikih hodo
aa. U povezivanju sporednih i glavnih
prostora u sloen cjelovit organizam, te u
izmjeni konstruktivnih elemenata, oituje
se posebnost razvoja bizantske arhitekture
i njezina razliitost nasuprot linearnom
prostornom slijedu rimskih bazilika.
I sustav nekih manastira odreen je sai
manjem prostora za razliite liturgijske
funkcije u jedan q'elovit kompleks (usp.
str. 260). Bijeli manastir kod Sohaga u
gomjoegipatskoj pustinji, utemeljen poet
kom V. st., obuhvaa unutar zatvorenog
pravokutnika zidina veliku b a z ilik u s
p redvorjem , izduenu bon u crkvu, krstio
n icu , te razliite sporedne prostorije i stu
bita. U velikom graevinskom bloku,
zatvorenom strmim kosim zidovima, jo
ivi tradicija egipatskih hramova (str. 116).
U b a z ilic i boni brodovi u obliku slova U
okruuju dugaki glavni brod koji se pre
ko trijumfalnog luka otvara u trikon h aln i
k o r podignut iznad groba ENUTEA, ute
meljitelja manastira. Taj kor gotovo je sa
mostalan sklop, izgraen po uzom na ne
ke memorijalne crkve (Tebesa, str. 260,
baptisterij u Ravenni, str. 266). Njegovo
bogato oblikovanje s dvokatnom slijepom
arhitekturom u opreci je prema jednostav
noj bazilici. Bijeli manastir pripada regio
nalnom tipu. Postav bazilike kao prostor
noga i duhovnog sredita sveukupnog
kompleksa naelo je zajedniko gotovo
svim manastirima i samostanima.
rnh
lipfmn
,L i ni.
Oalaat Seman:
baptisterij
Jeruzalem: crkva
Sv. Ivana Krstitelja
M
Rim: Santa Costanza, a presjek, b tlocrt
apsida
predvorje, kruni trijem
sredinji prostor
sporedniigrostor, ophod
osam
b
Konstantinopol: Sveta Sofija
(v. str. 62)
a uzduni presjek
b tlocrt dviju razina
DE donja etaa
GE gornja etaa
m
271