UVOD

Znaaj banaka- preduzea, drava, pojedinci koriste banke kao depozitare ili
kreditore, ili to je ee kao jedno i drugo.
Banke igraju glavnu ulogu u odravanju povjerenja u monetarni sistem.
Prihodi od kamata, naknada, provizija i drugi rezultati poslovanja, kao to je
dividenda.
Svaka vrsta prihoda se objavljuje zasebno i ako je potrebno po segmentima.
Pojednostavljena definicija banke je da je to finansijska institucija koja se bavi
davanjem kredita i prikupljanjem depozita. Dakle banka kao i svaka druga privredna
organizacija u svom poslovanju ostvaruje odreene prihode i rashode. Naravno
razlika tih prihoda i rashoda je ustvari poslovni rezultat. Ono to bi se moglo
navesti kao osnovna karakteristika kada su u pitanju prihodi i rashodi jeste da banka
za razliku od preduzea nema prihode od prodaje proizvoda/robe odnosno rashode
od prodaje proizvoda/robe, ve prihode/rashode od kamata s obzirom na njenu
osnovnu djelatnost. Objasniemo karakteristike pojedinih prihoda i rashoda banke
te prikazati njihovo knjigovodstveno evidentiranje kroz primjere.
POJMOVNIK
Prihod je bruto priliv ekonomskih koristi tokom perioda koji proizlazi iz redovnih
aktivnosti subjekta, i koji ima za posljedicu poveanje kapitala, osim onih poveanja
kapitala koja se odnose na unose uesnika u kapitalu. 1 Rashodi su smanjenja
ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine
ili stvaranja obaveza to za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim onog u vezi s
raspodjelom sudionicima u glavnici. 2 Dobici predstavljaju druge stavke koje
udovoljavaju definiciji prihoda i mogu, ali ne moraju proistei iz redovnih aktivnosti
subjekta. Dobici predstavljaju poveanja ekonomskih koristi i kao takvi po prirodi
nisu razliiti od prihoda. Definicija rashoda obuhvaa i gubitke kao i one rashode
koji proistjeu iz redovnih aktivnosti subjekata. Gubici predstavljaju druge stavke
koje udovoljavaju definiciji rashoda i mogu, ali ne moraju, proistei iz redovnih
aktivnosti subjekta. Gubici predstavljaju smanjenja ekonomskih koristi i kao takvi po
prirodi se ne razlikuju od drugih rashoda. Ukupna sveobuhvatna dobit se odnosi na
promjene kapitala tijekom razdoblja koje su proizale iz transakcija i drugih
dogaaja, osim promjena koje su proizale iz transakcija vlasnicima u njihovom
svojstvu vlasnika. Dobit dijelimo na: realiziranu i nerealiziranu dobit (ostala
sveobuhvatna dobit) Realizirana dobit se sastoji od dobiti od neprekinutog
poslovanja i dobiti prekinutog poslovanja.3 Dobit ili gubitak je ukupan prihod
umanjen za rashode, iskljuujui sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti.
Ostala sveobuhvatna dobit obuhvata stavke prihoda i rashoda, ukljuujui
usklaenja prilikom reklasifikacije, koje se ne priznaju kao dobit ili gubitak kako to
nalau ili doputaju drugi MSFI-jevi. Stavke ostale sveobuhvatne dobiti ukljuuju: a)

promjene revalorizacionih rezervi b) aktuarske dobitke, c) dobitke ili gubitke

proizale iz preraunavanja finansijskih izvjetaja inostranog poslovanja ; d) dobitke
ili gubitke proizale iz ponovnog mjerenja finansijske imovine raspoloive za
prodaju; e) dobitke ili gubitke koji se odnose na efektivni dio zatite novanog toka.
3. Karakteristike banaka
Na temelju prikupljenih izvora sredstava banka odobrava
kredite. U tom smislu uz prikupljanje depozita odobravanje kredita je druga temeljna
krakteristika banke u odnosu na ostale finansijske institucije, a naroito na ostale
privredne subjekte. Odobravanje kredita je banina nezaobilazna karakteristika
odnosno njezin osnovni posao. Drugim rijeima, banke profesionalno i stalno, a ne
povremeno odobravaju kredite. Zbog toga u strukturi aktive bilansa banke
najznaajniji udio uvijek zauzimaju krediti ostalim komitentima i krediti finansijskim
institucijama. Isto tako, najznaajniji prihodi u bilansu uspjeha banke su kamatni
prihodi koji se ostvaruju na odobrene kredite, ali istodobno banka je duna plaati
kamatu na prikupljene depozite te u tom smislu najznaajniji rashodi su rashodi od
kamata (ukupno kamatni trokovi). Meutim, sredstva prikupljena iz izvora imovine
mogu uloiti u finansijsku imovinu to se prije svega odnosi na depozite kod
bankarskih institucija, trezorske zapise Ministarstva finansija i blagajnike zapise
Centralne banke, ili u vrijednosne papire. Osim prikupljanja depozita i odobravanja
kredita kao trea karakteristika koja se obino navodi jest da su banke institucije
platnog prometa. Na temelju obavljanja usluga prijenosa novca s rauna na raun
banka ostvaruje prihode od naknada i provizija.
PRIHODI
Struktura prihoda:

Kada se ishod transakcije, koja obuhvata pruanje usluga, moe pouzdano

procijeniti, prihod povezan s tom transakcijom priznaje se prema stepenu
dovrenostina datum izvjetaja o finansijskom poloaju.Priznavanje prihoda prema
nivou dovrenosti transakcije stepena dovrenosti. Prema ovoj metodi, prihodi se
priznaju u ousluge izvrene. Priznavanje prihoda na ovoj osnovi prua korisne
informacije o obimu aktivnosti usluga i uinku tokom perioda. Stepen dovrenosti
transakcije moe biti odremetodu koja pouzdano mjeri obavljene usluge. U
zavisnosti od prirode transakcije,te metode mogu ukljuiti: a) preglede obavljenog
poslu b) usluge obavljene do odreenog datuma c) srazmjeran dio trokova,
nastalih do odreenog datuma, u ukupno procijenjenim trokovima transakcije. U
trokove nastale do odreenog datuma ukljuuju se samo oni trokovi koji
odraavaju usluge koje su obavljene do tog datuma. U procijenjene ukupne trokove
transakcije ukljuuju se samo oni trokovi koji odraavaju usluge koje su ve
obavljene ili trebaju biti obavljene.
AKTIVNE KAMATE
Aktivnim poslovima banke plasiraju novana sredstva u vidu razliitih vrsta kreditnih
i ne kreditnih ulaganja. Odobreni krediti predstavljaju potraivanja banke tako da se
evidentiraju u aktivi bilansa stanja. Obavljajui aktivne poslove banke ostvaruju
prihode od kamata. Prema tome, aktivne kamate, kao najznaajniji bankarski
prihod, banke naplauju kad daju odnosno plasiraju sredstva u vidu kratkoronih i
dugoronih kredita. Krediti kao izvor kamatnih prihoda 1) Dugoroni krediti: vea
kamatna stopa, vei prihod, vei kreditni i kamatni rizik 2) Srednjoroni krediti:
neto manja kamatna stopa, manji kreditni i kamatni rizik 3) Kratkoroni krediti:nia
kamatna stopa,manja stopa kreditnog i kamatnog rizika, glavni izvor kamatnog
prihoda banke. Glavninu svojih prihoda banke ostvaruju iz kamata i provizija koje
naplauju po osnovu plasiranja kredita. U bankama razvijenih industrijalizovanih
zemalja po znaenju slijede kamate i dividende na bazi hartija od vrijednosti koje
banke dre. Ostali, minorni izvori prihoda su zarade po osnovu povjerilakih
poslova i usluga koje zaraunavaju po osnovu voenja tekuih rauna.
KLASA 95 - PRIHODI OD KAMATA
Na raunima u okviru rauna skupine 95 iskazuju se ostvareni kamatni prihodi
obraunskog razdoblja, koji se priznaju u raunu dobitka i gubitka. Pod kamatnim
prihodima podrazumijevaju se prihodi od aktivne kamate i drugi prihodi kojima
osnovicu za obraun predstavljaju krediti i drugi plasmani, bilo da se obraun
obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi. Kamatni prihodi se iskazuju prema
sektorskoj pripadnosti dunika, te vrsti instrumenta na osnovu kojeg je kamatni
prihod ostvaren.
O prihodima i rashodima po osnovu kamata izvjetava se odvojeno da bi se
omoguio uvid u visinu neto kamate. U vezi sa kamatom uprava treba da obezbjedi
komentar o visini prosjenih kamatnih stopa, prosjenim sredstvima koja donose

kamatu i prosjenim obavezama na koje se plaa kamata. 13 Kamate, tantijemi i

dividende Prihodi e se priznati na sljedeim osnovama: (a) kamate se priznaju
primjenom efektivne kamatne stope kako je navedeno u MRS-u 39, taka 9. i take
VP5-VP8 Vodia za primjenu; (b) tantijemi se priznaju na osnovi nastanka dogaaja,
u skladu sa sutinom relevantnog ugovora; i (c) dividende se priznaju kada je
ustanovljeno dioniarevo pravo na naplatu dividende.
950 - Prihodi od redovnih kamata
9500 - Kamate od komitenata po datim kreditima
9501 - Kamate od banaka i drugih finansijskih organizacija po datim kreditima
9502 - Kamate od stanovnitva 9503 - Kamate na sredstva po vienju u
inostaranstvu
9504 - Kamate na oroena sredstva u inostranstvu
9505 - Kamate po vrijednosnim papirima koji se dre do dospijea
9506 - Kamate po vlasnikim vrijednosnim papirima
9509 - Ostale redovne kamate

951 - Prihodi od kaznenih kamata

Kamatni prihodi predstavljaju osnovni tj. poslovni prihod za banku.
Osnovni prihodi se ne mogu razgraniavati = PRIHODI OD KAMATA SE NE
MOGU RAZGRANIAVAT

KLASA 95 - PRIMJERI
Prihodi od redovnih kamata
Obraunali smo na kraju godine kamate na dugorone kredite u iznosu od 350.000
KM, i kamate na kratkorone kredite u iznosu od 200.000 KM.