Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 22 views

    Ladja 2008. Br. 8 Str. 34-40 Goran Friedrich PDF

    Uploaded by

    Bibijana

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content

    You might also like

    Ladja 2008. Br. 8 Str. 34-40 Goran Friedrich PDF

    Uploaded by

    Bibijana
    22 views7 pages

    Original Title

    Ladja 2008. br. 8 str. 34-40 Goran Friedrich.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    22 views7 pages

    Ladja 2008. Br. 8 Str. 34-40 Goran Friedrich PDF

    Uploaded by

    Bibijana

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 7
    El metodicéke upute / preporuke Mijesto vjeroucitelja u suvremenoj Skoli suvremenom drustvu znanje po- staje od presudne vaénosti. Vri- jednost vise ne lezi toliko u pri- rodnim bogatstvima, industrijiili kapitalu, koliko u znanju, idejama i obrazo- vanju. 21. stoljece, kako neki kazu, jest sto- Ijece uma, informacijsko stoljece, stoljece znanosti. Skola i opéenito obrazovanje tu imaju presudnu ulogu. Suvremeno drustvo. bez njih je nemoguce. S druge strane 21. stoljece sve vide po- staje stoljece tijela, stolje¢e materijalizma i potrognje, neobuzdane zabave, opée sek- sualiziranosti, stoljece propadanja obitelji, relativizma, raspada vrijednosti i morala, stoljece ovisnosti, psihizkih bolesti i nesta- janja Covjekove osobnosti. Moze li skola opstati u takvoj atmosferi? Je li odgoj vise uopée moguc? | koje je mjesto vjeroucitelja usvemu tome? To su goruéa pitanja na koja trebamo traziti odgovor. 1, Suvremena Skola u drustvenom kontekstu Skola i obrazovni sustav nisu ne’to sa- mostalno. Oni su odraz drustva kojeg su dio. Svako drustvo i kultura vode se odrede- nim temeljnim idejama koje ih gine onim sto jesu. Temeljne ideje koje prozimaju i vode nagu kulturu su znanost, tehnologija i vje- ra u napredak, Svima je jasno da Zivimo u tehnoloski naprednom dobu. Tehnologija Goran Friedrich je omogucila materijalno siguran Zivot, vise se ne umire od gladi, epidemija ili prirodnih katastrofa. Vecina ljudi oslobodena je napor- noga fizi¢kog rada. Zivotni se vijek znatno produzio. MoZemo komunicirati i trgovati s Ijudima s bilo kojeg kraja svijeta itd. Ipak, situacija u danagnjem drugtvu ima i svoje naligje, svoju negativnu, destruktiv- nu stranu. Kao i svijetle, i ove tamne strane imaju svoj uzrok u temeljnim idejama koje vode drustvo. Znanost je postala iskijuci- vii jedini objektivno vrijedan izvor spozna- je i razumijevanja svijeta. Stvamost u na- Sem drustvu znati samo ono sto se moze dokutiti znanoséu. Ono pak $to izlazi izvan okvira znanosti izlazi i izvan okvira razumi- jevanja stvarnog. iznad ili pokraj znanstve- nog objagnjenja nema vise negeg to bi do- punjavalo i stvaralo ravnotezu ograni¢enim znanstvenim tumacenjima. Materijalisticko i redukcionisti¢ko objasnjenje koje ono pruza jest jedino objasnjenje koje je prihvatljivo i vjerodostojno u o¢ima danaénjega covjeka. Ovakvo »znanstveno« razumijevanje svijeta do te mjere prozima mentalitet su- vremenoga Covjeka da éak i kad ga svje- sno ne prihvaéa, ipak, prosuduje u skladu s njim. Zapravo, znanost je za suvremenoga €ovjeka prestala biti samo znanost i posta- la je religijom, tj. sveobuhvatno objasnje- nje stvarnosti u svjetlu kojeg moderni éo- vjek promatra i razumije sve ostalo.' 7 Takvo, apsolutizirano razumijevanje znanosti, tj. znanosti kao religije u daljnjem tekstu stavijat emo pod na- vodnike ~“znanost” Dakle treba razlikovati znanost i"znanost’ Oautoru: Goran Friedrich, dipl. teolog Industrijsko-obrtnicka skola, Virovitica Napredak, shva¢en Cisto materijalisticki, kao napredak tehnologije, uvecanje eko- nomskog blagostanja i kupovne moti, po- stao je neodrdiv i krajnje destruktivan, kako za okolis, tako iza drustvo i pojedince. Dosli smo do ruba globalne ekoloske katastrofe. U tri ili Getiri narastaja posve smo opusto- Sili Zemiju iu pitanje stavili daljnji opsta- nak Ijudske vrste. Tehnoloski napredak ni znaio obilje za sve, veé samo za one Koji imaju tehnologiju i putem nje moé nad ma- nje razvijenima, Sve se podredilo gomila- nju profita u rukama globalnih kompanija i pojedinaca, sto je progirilo bijedu i ratove u nerazvijenim zemljama. Na osobnom planu tehnologija je povecala nage apetite i neu- mjerenost, stvorila mnoge nove potrebe koje do tada nisu niti postojale. Konzumi- zam i masovna potroénja postali su opé prihvaceni stilovi Zivota. Putem tehnologi- je ¢ovjek je postao gospodarom prirode, ali je ujedno postao i robom viastitih pozu- da koje odsad nisu vise ukrocene nikakvim, moralom. Mediji sve bezoénije poticu takve pozude i sire nihilizam prisutan u temeljima suvremenoga materijalisti¢kog svjetonazo- ra, Sto pospjesuje daljnje razaranje duhov- nog tkiva civilizacije. Znanost je za suvremenoga Covjeka prestala biti samo znanost i postala je religijom, tj. sveobuhvatno objasnjenje stvarnosti u svjetlu kojeg moderni éovjek promatra i razumije sve ostalo. 2. Kako se drustvena situacija odrazava na odgoj i obrazovanje? Odgojno-obrazovni se sustav kao i cijelo drustvo vrti oko znanosti, tehnologije i na- pretka. U obrazovanju govorimo o drustvu Znanja. Taj sustav mora zadovoljiti temeljnu viziju drustva i omoguciti mladomu éovje- metodicke upute / preporuke ku ulazak u svijet znanosti i tehnologije ina taj nacin sudjelovanje u napretku. Medutim. u ozraéju u kojem se odsad treba odvijati odgoj i obrazovanje taj zadatak postaje sve tezi i tezi. To suvremenu Skolu stavija pred teSke izazove. Zasto? 2.1, Besmisao i rascjepkanost znanja Nedostatak duhovne sastavnice u drus- tvu i u obrazovanju ima dalekosezne po- sljedice na vise natina. Dogodio se apsurd. lako smo kao drustvo tragali za pravim, ‘objektivnim i znanstvenim znanjem, u be- smislenom svijetu kojeg je otkrila “znanost” i znanje je postalo besmisleno. Unutar mate- rijalisticke vizije svijeta ucenici ne vide po- trebu da troge vrijeme na uéenje. Nema istine koju bi vrijedilo spoznati, za koju bi vrijedilo Zivjeti i umrijeti. Znanja_proslih vremena, velika knjizevna, umjetnicka, filo- zofska i religijska djela nemaju neki dublji smisao. Znanje je, osim ako ne omogucuje dobru zaradu, besmisleno. EA__metoditke upute / preporuke Bez ire utemeljenosti u duhovno- me, znanje je srozano na informaciju, tj. na mnostvo medusobno nepovezanih

    You might also like