Professional Documents
Culture Documents
Uvod U Radiologiju
Uvod U Radiologiju
RADIOLOKA APARATURA
RADIOLOKA APARATURA
-Skripta, Papi, I., Tr. Dec.'14, jan.'15, (transkipt) (literatura;*Rad. aparatura*,Smajlov F , F Julardija,Sar.,'13.)
http://www.unt.ba/
http://fzf.ba/
https://www.facebook.com/groups/727282980686443/748683975213010/
https://www.facebook.com/pages/Farmaceutsko-zdravstveni-fakultet-Travnik/189381614502909
https://www.facebook.com/groups/778177668908489/
https://www.facebook.com/groups/asfzf/
https://www.facebook.com/groups/1495246350725596/
| PRVO POGLAVLJE
Prijemna recepcija
ekaonica
Recepcija za izdavanje nalaza
Toalet za pacijente sa hladnom i toplom vodom (WC treba da je odvojen
na muki i enski)
Kabine (svlaionice) za pacijente
Dijagnostiki kabineti (irigografija ili intravenska urografija, dijaskopija,
radiografija, ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija, magnetna
rezonansa, digitalna subtrakciona angiografija i dr.)
Mrana/tamna komora (sa sigurnosnim svjetlom, najee - crveno)
Prostorija za diktiranje nalaza
Prostorija za ljekare
Prostorija za ininjere
Arhiva - prostorija za arhiviranje
Garderoba (kako uniforme tako i zatitna pratea oprema)
ajna kuhinja
Apoteka (magacin)
Sale za nastavu itd.
tako da je dio cijevi gdje je filament lociran negativno nabijen, a meta pozitivno
nabijena, tako se slobodni elektroni privlae meti. Elektroni moraju biti ubrzani
preko otvorenog prostora (bolje ako je to vakuum da se sprijei gubitak energije
interakcijom s molekulama iz zraka) i onda u konanici udaraju u metu. U rtg
cijevi veina energije elektrona se rasipa kao toplota tokom interakcije niske
energije sa metom. Meutim, nekoliko procenata elektrona prebacuju svoju
energiju emitovanjem rtg fotona. X - zrake se naravno emituju izotropno (u svim
pravcima), meutim, u tipinoj medicinskoj ili industrijskoj upotrebi, poeljno je
fokusirati x zrake u specifinom pravcu tako da se mogu primjeniti na dio koji
se prouava. Zbog ovog zatita (tutooklop) obino okruuje metu da zaustavi
svu radijaciju osim malog prozora kroz koji se korisnim x zrakama doputa da
izau iz cijevi.
9. Jonska RTGc (jonska rendgenska cijev)
Cijev je pravljena od stakla u obliku balona u kome su bile zatopljene 3
elektrode, one su prve cijevi koje su se koristile za proizvodnju rendg. zraenja,
punih 2o godina. One su danas izbaene iz upotrebe, zamijenjene su novijim rtg
cijevima - elektronskim, s toga se neemo puno zadravati i osvrtati na jonsku
cijev, dovoljno ju samo spomenuti...
10. Elektronska/Kulid RTG C.
Vakuumsku cijev, koja je zamijenila gasnu cijev (bitno se razlikuju i po
konstrukciji), konstruisao je 1913. g. William Coolidge po kome je dobila ime.
Ona se vrlo esto naziva i elektronska cijev jer se u njoj elektroni neophodni za
proizvodnju rendgenskog zraenja, posebno emituju iz katode koja se zagrijava
do usijanja strujom iz posebnog strujnog kola.
11. Katoda
Katodu rtg cijevi ini spiralna katodna ica napravljena od istog volframa
postavljena u metalnu aicu ili valjak. Popreni presjek ice iznosi oko 0,2mm,
a prenik spirale je izmeu o,5 i 1,o mm. Zato volfram? Zato jer ima visoku
taku topljenja od 3.35o C.
12. Anoda
Prve anode su bile bakarne, dananje su od volframa i platine, s tim da volfram
ima znaajnu prednost kada se uzme u obzir cijena ova dva elementa. Kod rtg
cijevi sa rotirajuom anodom anodni tanjir, koji na svojoj povrini nosi anodnu
stazu, napravljen je od molibdena ili grafita.
- Emulzija - U elatini vezani halogenidi srebra pred. gustu tenost slinu sirupu
ili medu. Rastopljena na toploti emulzija je tekua, a kad se ohladi i osui, ona
se stvrdne i tek onda, u takvom stanju nalazi se na filmovima, ploama i foto
papiru.
4.) 20x40
3.) 18x43
imamo i one veih dimenzija za potrebe snimanja (cijelog tijela) kimenog
stuba, 30x90 i 20x96cm, veliina se odabire proporcionalno veliini tijela koji se
eli snimati.
- Jednoslojni RTG filmovi imaju 2,5 puta deblji sloj fotoemulzije od dvoslojnih
filmova i oni su osjetljiviji na RTG zrake (zubni/dentalni, mamografski, i
tehniki filmovi).
- Dvoslojni RTG filmovi su osjetljivi na svjetlosne zrake i sastoje se od 7
slojeva [u sredini providna podloga od acetat celuloze ili poliestera debljine
o,2mm, po jedan vezivni sloj, sloj fotoemulzije 0,o5 mm (kristali srebrobromida i koloidna supstanca), te zavrni sloj].
- (2) Karakteristike RTG filmova - oni su osjetljivi na prirodno svjetlo, ali
djeluje samo na povrni sloj foto nanosa, dok RTG zrake daleko prodornije
penetriraju i djeluju na cjelokupni film. Pri tome fotosloj apsorbira samo 1 %
sveukupne emitirane radijacije, dok 99 % prolazi kroz film bez ikakvog foto
12
ovakve
kasete
se
momentalno
izbacuju
iz
11.
Oteenje
folije
mrlje
od
prstiju,
kapljice
vode
i
ogrebotine
uzrokuju
koji prave greke na snimcima, one se zamjenjuju novim.
uporabe
praina,
artefakte
36. Reetke
Pri prolasku primarnih x-zraka kroz tijelo ili dio tijela, kao posljedica sudara sa
atomima pojedinih struktura na njihovom putu nastaju sekundarni ili rasipni xzraci.Ovi zraci stvaraju velike potekoe jer prije svega dovode do smanjenja
otrine rtg snimka. S obzirom da se pri radu sa snanim rtg aparatima koriste
vee vrijednosti napona, rasipanje x-zraka se mora svesti na najmanju moguu
mjeru. To se postie upotrebom sekundarnih brana ili antirasipnih reetki. One
su postavljene izmeu bolesnika i rendgenskog filma, odnosno izmeu
snimanog dijela tijela i kasete sa filmom. To su tanke pljosnate kutije u kojima
se nalaze olovne ploice (lamele), a izmeu njih radiotransparentni materijal
(plastika, danas najee ugljikova vlakna).
*Postoje dvije vrste reetki:
a) Klasina Poter- Bukijeva (Hollis E. Potter i Gustav Bucky) reetka s debljim
olovnim lamelama (pomina za vrijeme snimanja).
b) Fiksna Lisholmova reetka s vrlo tankim olovnim ploicama.
Reetka treba biti graena tako da apsorbira to je mogue vie rasipnih zraka, a
to manje zraka primarnog dijagnostikog snopa koje su nune za stvaranje rtg
slike. to je vea visina pregradnih lamela i manji razmak izmeu njih, to je
vea apsorpcija rasipnih x-zraka. U standardnim reetkama debljina ploica je
obino 0,07 mm, a visina 1,4 mm. Gustoa olovnih ploica na jednom
centimetru duine je izmeu 25 i 45 lamela, ali ima i reetki sa znatno veim
brojem lamela. Prema konstrukciji reetke mogu biti: linearne - lamele
meusobno paralelne, ukrtene - lamele dviju linearnih reetki ukrtene za 90,
fokusirajue - lamele konvergiraju prema fokusu rendgenske cijevi, pokretne
(pomine) i nepokretne.
37. Radiografija
Radioloka dijagnostika metoda koja predstavlja jedan vid dijagnostike
primjene x-zraka u cilju prikaza dijelova ovjeijeg tijela na rendgenskom filmu.
16
17
1.
Imaju
sposobnost
prodiranja
kroz
materiju,
2.
Izazivaju
izvjesne
promjene
materije,
pod
njihovim
dejstvom
odaju
svjetlost
(efekat
luminescencije),
3. Izazivaju promjenu fotografske emulzije, koja se poslije razvijanja
manifestuje
zatamnjenjem
(fotohemijski
efekat),
4. Izazivaju jonizaciju gasova (efekat jonizacije -plinova),
5.
Izazivaju
promjenu
(degeneraciju,
deformaciju)
u
ivim
organizmima
(bioloki
efekat),
6.
Prostiru
se
pravolinijski
u
svim
pravcima,
7. Njihov intenzitet opada u obrnutoj srazmjeri sa kvadratom rastojanja.
40. Rendgenska slika
Rendgenske slike formiraju fotoni x-zraka koji meusobno djeluju sa
fotoemulzijom rendgen filma. Jedan dio energije fotona bude apsorbovan u
tkivu, a ostatak energije fotona proe kroz tkivo i pada na film na kojem ostavi
trag. X-zrake prolaskom kroz razliita tkiva nejednako slabe, ovisno o gustoi,
sastavu, debljini tkiva, kao i o treoj dimenziji gdje se svi dijelovi tkiva
projiciraju jedan preko drugoga. Tako nejednako oslabljeno rendgen zraenje
pada na film, gdje se dobiju razliita zatamljenja. Na rendgen snimku se treba
dobiti vjerna radiofotografija objekta koji se snima, a to se postie
odgovarajuim standardnim tehnikama snimanja (1,2) koje podrazumijevaju
snimanje pod odreenim kutom (uglom).
Otrina rendgen slike
Otrim snimkom se smatra onaj snimak kod kojeg se jasno vide rubovi sjena i
fini detalji snimke - kontrast, na to utie vie inilaca: 1. Mirovanje objekta,
cijevi i filma za vrijeme eksponiranja; 2. Rasipni rendg. zraci; 3. Fotografski
materijal; 4. Fizikalni uvjeti snimanja (fizike osobine subjekta koji se snima).
Veliina rendg. slike
Zbog zakonitosti konusne projekcije slika na rendgen. filmu je neto vea od
objekta koji se snima. Da bi dobili realnu sliku, potrebno je izvriti snimanje sa
udaljenosti, najee 1,5 m = TELERADIOGAFIJA, takoer utie i udaljenost
objekta od filma = MAKROGRAFIJA, (to je objekat blii filmu, a fokus-film
distanca (dalja) vea, to je slika realnija.
18
Tangencijalni efekat
..Se javlja kada x zrake prolaze kroz okrugle, zaobljene ili cilindrine anatomske
strukture. Prolaskom x-zraka kroz perifernu krivinu, due prolaze tangencijalni
x zraci kroz objekat, tj. imaju dui put apsorpcije. Npr, rtg snimak lobanje, kod
koje vanjski rub ima intenzivnu tangencijalnu sjenu.
Prikaz trodimenzionalnog
(2D) dvodimenzionalnom
(3D) tijela
rendgenskom
na
snimku
Kod klasinog snimanja x zrake padaju okomito na film pod (pravim) uglom od
9o , pri emu nastaje 2D RTG slika (image, picture) koja ima svoju irinu i
duinu (ab). Trea dimenzija nije vidljiva na slici jer se sumira. Mijenjajui
19
ugao centralne zrake moe se promijeniti oblik slike objekta koji se vizira
(snima). Geometrijski oblik razliitih 3 D tijela moe dati razliite rtg slike
(vizure). Razliiti oblici sjena mogu radiologa u interpretaciji radiolokog nalaza
odvesti na krivi zakljuak. Zbog toga snimanje se mora vriti u najmanje dvije
standardne projekcije, a da bi se odreene sjene organa poznavale potrebno je
znanje iz radioloke anatomije.
Vrste sjena
Na rendgenskom snimku se razlikuje vie vrsta sjena, ije prikazivanje na filmu
ovisi od vrste tkiva i hemijskog sastava same sjene. Zdravo pluno tkivo
ispunjeno zrakom daje normalnu sjenu gustoe intenziteta zraka. Kod patolokih
procesa na pluima, dolazi do zamjene zraka u alveolama sa tekuinom i takve
sjene daju gustou sjene mehkih tkiva. Svi patoloki procesi kod kojih dolazi do
poveanja gustoe tkiva, zadebljanja odreenog podruja ili taloenja
mineralnih soli, daju rendgenske sjene vee gustoe od gustoe sjene zdravog
tkiva u kojem se nalaze. Te sjene se zovu zasjenjenjima ili opacifikacijama. Na
snimcima se vide sjene kostiju, sjene metala, sjene kontrastnog sredstva iji
intenzitet zavisi od gustoe.
rendgenski
jednopulsni,
(aparati
se
dvopulsni,
dijele
prema:
etveropulsni,
esteropulsni
i
12opulsni,
i
namjeni; radiografski, univerzalni (radiografski), radioskopski (dijaskopski) i
specijalni (tomograf, toromat, mamograf, kimograf, fluorograf, seriograf))
- digitalni (dijagnostiki aparati spadaju u posebnu grupu aparata kod
kojih slika nastaje iz analogne informacije koja se posebnim raunarskim
sistemima digitalizuje i pretvara u digitalnu sliku. U ovu grupu aparata spadaju:
- digitalna radiografija DR, kompjuterizirana tomografija CT, ultrazvuk UZ,
magnetna rezonansa Mri, digitalna subtrakciona angiografija DSA,
denzitometrija DXA, i PET CT (positron emission tomography
computed
tomography)).
2. Terapijske
Iako
49. Fluorograf
J
24
51. Angiograf
....Je specijalni dijag. rendg. aparat namjene snimanja krvnih sudova
(vaskularnog sistema).
Nalaze se u angio salama zbog same tehnike izvoenja pregleda, gdje je
potrebno odravanje osnovnih principa asepse (gr. med. sprjeavanje da rana
doe u dodir s patogenim klicama; provodi se sterilizacijom zavoja, hirurkog
pribora i sl., na povienoj temperaturi) i antisepse (gr. unitavanje
25
52. T(h)oromat
-| |- je namijenjen za snimanje torakalnih organa. Pored standardnih dijelova
posjeduje jo i automatsku komoru - sastavni dio. Film se aktivira pomou
kartice na kojoj se napie ime i prezime pacijenta, a nakon aktiviranja sistemom
valjaka se film uvlai izmeu folija. Stativ je pokretan u vertikalnom pravcu i
cijev autom. sinhrono prati njegovo kretanje tako da je centar zraka uvijek u
centru filma. Poslije eksponiranja film se preko sis. valjaka prenosi u komoru za
obradu filma. (Proces obrade traje oko 90 sekundi, ali od
momenta
eksp.
do
izlaska
potpuno
suhog
filma
treba
oko 2 do 2,5 min.) Na konzoli se odreuje eksp. pomou
jontomata ili manuelno (runo). Dnevno je mogue obaviti 5oo - 8oo
ekspozicija.
53. Tomograf
Namjena mu je za slojevito (dubinsko) snimanje. Tomografija, koja je inae
poznata kao radiografija dijela tijela, planigrafija, laminografija ili stratigrafija,
je proces kretanja rtgc-a i filma u dobijanju rtgs-a (rtg snimka) gdje potrebni
detalj iz 1 ravni ostaje u otrom fokusu a ostale se briu. Imaju dodatak za
tomografsko snimanje. Posebnom je konstrukcijom omoguen istodobni pomak
rtgca i filma u suprotnom (opozit) smjeru dok bolesnik miruje. Kretanje cijevi je
mogue na razne naine od linearnog, preko policiklinog, do krunog i tako
26
dalje, pa su po tome i nazvane razliite vrste tomografije; linearnahipocikloidna, kruna, eliptina, elektronska, pantomografija i td. Na
standardnim rtg slikama moemo uoiti tzv. ''sumacijski snimak''. On je esto
ograniavajui faktor za preciznu lokalizaciju i vjeran prikaz transformacija, o
emu ovisi pouzdanost dijagnoze. Upravo ovom (tomografskom) metodom se
eli to izbjei tako to se briu sve neeljene projekcije, tj. sve strukture izvan
odabrane dubine sloja koji se prikazuje, a one koje ostaju su otro i jasno
prikazane i naznaene. to je vei tomografski ugao kretanja rtgca s filmom - to
je vea mogunost prikaza tanjih slojeva, sve do jedan milimetar debljine,
vrijedi i obratno pravilo. Ako je ugao manji od 10 stepeni dobivaju se deblji
tomografski slojevi, ta vrsta se naziva ZONOGRAFIJOM. Primjenjuje se kod
prikaza tijela koji imaju nisku prirodnu kontrastnost (plua,izmeuostalog), a
koristi se ugao
izmeu 1 i 5 . Film se pomie u suprotnom pravcu od rtgca.
54. Kseroradiograf
Ovaj aparat ima to obiljeje da sliku, umjesto filma, prikazuje na papiru. On se
razlikuje od konvencionalne radiografije, jer je rendg. film zamijenjen pozitivno
nabijenom ploom (koja se nalazi, postavlja ispod, ili pored eljenog dijela
snimanja) obloena selenom. Uzorak naboja koji ostaje na ploi nakon izlaganja
odgovara razliitim gustoama u tkivu (grudima, jer ovaj ureaj je izvrstan
modalitet za pregled dojke - moemo slobodno rei da je ovaj aparat irom
otvorio vrata modernoj mamografiji, tj. on je pretaa mamografu), prema
koliini apsorbovane radijacije/ozraenja. Negativno nabijeni plavi prah (toner)
je u tragovima na ploi, a koliina tonera kojeg privlai ploa je proporcionalna
preostalom uzorku naboja. Ova slika se zatim prenosi na list papira obloen
plastikom, kao trajni zapis, automatski proces traje 9o sekundi, istovremeno
ploa se isti, sve latentne slike su uklonjene a ploa je pohranjena i spremna za
recikliranje radi ponovne upotrebe. Za razliku od konven. rtg. metoda, nije
potrebno razvijanje, stoga fotolaboranti nisu vie potrebni. Otud izvire pojam
kseroradiografija, xero - gr. suho. Indikacije za xero-radiog. su ukljuivale
fibro-cistine bolesti sa ili bez boli, dominantnu masu, iscjedak iz bradavice,
porodinu historiju raka (kancera) grudi, prethodnu (radikalnu) mastektomiju
(operativno odstranjenje cijele dojke i po potrebi lokalnih limfni lijezda) ili
kancerofobiju.
______________________
27
______________________
55. Mamograf
Je specijalizovani rad. dijagnostiki aparat koji ima svrhu snimanja grudi tj.
dojki. Dojka je mehkotkivni organ, stoga je apsorpcija rtgza (rtg zraka) u tkivu
veoma slaba, pa uobiajnim snimanjima snimke ne bi imale kontrast-otrinu, iz
tog razloga se prilagoavaju tehnike snimanja. To se postie rtgc-om posebne
konstrukcije koje imaju zadatak emitiranja x zraka male en. 2o kV. Ali ovo ima
svoju lou stranu, visoka apsorpcija samim time i relativno visoka doza zraenja.
Kako ostatak industrije i tehnike idu naprijed, tako ni ova grana ne zaostaje,
stoga se ide na to manju koliinu jonizovanja organizma (isto radi primjera;
prije samo 2o, 3o godina doze zraenja su iznosile nekoliko desetaka mGy miligrej-a, dok je danas na manje od 1 i ide se ka jo manjim ciframa). Kako se
mamog. dijagnostika razvijala, tako su se usavravali i mamog. aparati. Openita
dananja podjela na:
klasini mamografski ureaj sa sistemom film-folije;
digitalna mamografija
sistem sa ravnim detektorima ili
fotografskim ploama,
a osnovni dijelovi svakog mamografskog aparata su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
) generator (25-35kV)
) rendgenska cijev
) kolimator
) kompresor
) kuite za kasetu (detektor)
) zatitno staklo
) kontrolna konzola
Radi smanjenja apsorbiranja (x) zraka i poveanja kvaliteta slike vri se (bolna i
nelagodna) dozirana kompresija dojke, pritiskom papuice. Za razliku od ostalih
rtg aparata komandna konzola je smjetena unutar mamogr. kabineta, a osoblje
se titi pomou olovnog pleksigasa (prsluci). I ovdje, kao svugdje, uvoenjem
digitalizacije, postiu se napretci.Uvoenjem digitalne mamografije u
dijagnostiku postignut je veliki napredak u odnosu na konvencionalnu mamog.
U detektorskoj ravnoj ploi nastaje latentna slika koja se elektronskim putem
direktno digitalizira (10-15s) i kao takva se moe obraivati, ureivati,
dotjeravati i spaavati na film, CD, HD ili neku drugu slinu napravu, takoer
28
pohranjivati i na RIS ili PACS. DS/DP (digitalna slika) daje snimke velike
kontrastnosti (to je posebno znaajno za analizu dojki ena sa veim sadrajem
gustog ljezdanog parenhima), ta slika velike rezolucije posebno je znaajna za
bolju detekciju i analizu mikrokalcifikata u grudima. Mamografi su opremljeni
sa sistemom za autom. kontrolu eksp. (sis:AEC) koji omoguuju odabir
kondicija na osnovu veliine grudnog uda. Aparat je ergonomian, pokretljiv
(rotacija rtgca oko dojke od 130-18o) to nam daje lakou rukovanja i
snimanja pacijentice u stojeem i sjedeem poloaju, (ak i kod biopsije).
56. Panoramix
Zubarski rtg aparati su specijalni rtg dijagnostiki aparati namijenjeni za
snimanje zuba/a-vilice/a. Danas postoji veliki izbor, od malih pokretnih digitalnih panoramiks aparata. Panoramiksom se snimaju (24x10) zubi gornje i
donje vilice s okolnim strukturama, to jest cijela vilica.
- Rtg cijev, generator, eksponator.
Rtgc ovih aparata je posebno konst. jer se anodni nastavak pri snimanju stavlja
intraoralno, radi zatitne namjene. Kaseta sa filmom se u toku snimanja dri
postavljena uz kou ispred vilica. (Na snimku se prikae uveana slika zuba to
pred. jedan od nedostataka ovoga aparata, prednost je u dobrom prikazu zuba
prema susjednim strukturama (maxilarni sinus,nosna duplja))
57. Ortopantomograf
Osim prikaza zuba, kompletnih vilica, okolnih tkiva, prikazuje nam sinuse i
temporomandibularni zglob na 1 (jednom) mjestu tj. snimku, bez neugodnosti
intraoralnog snimanja. Ova tehnika je zasnovana na klasinoj tomografskoj
tehnici gdje se rtgc kree suprotno od filma. - Potrebna duga eksp. (12-15s),
zahtjeva i dobru zatitu pacijenta.
. RtgC i detektor_a/dra filma (su meusobno vrsto vezani i rotiraju oko glave
snimanog, koja je fiksirana u tzv. KEFALOSTATU), generator, stativ, konzola
sa eksp., film (najee 15 x3o cm) .
29
.................................................................................................................................
za
to
je
dobio
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
POGLAVLJE DRUGO
DIGITALNA RADIOLOKA APARATURA
60. Pojam digitalne informacije u radiologiji
31
- Digitalni detektori
..Pretvaraju upadno x-zraenje u analogni signal odreenog nivoa, koji se zatim
dig. putem a/d konvertora. Tako dobijena slika, prikazana na monitoru, slui u
dijagnostike svrhe, moe biti arhivirana, razmjenjena sa drugim raunarima ili
tampana na posebnom tampau. Dizajn dig. det. ovise o vrsti proizv., ali
osnova je u biti ista.-Dig. ravne det. razvrstavamo : - direktni detektori
konverzije (u kojima se en. zraenja direktno pretvara u el. naboj) i - indirektni
det. konv. (u -| |- prvo prebacuje u svjetlost pomou scintilatora zraka cezijjodid| CsI i gadolinij oksisulfid| Gd2O2S). Dio energije svjetla se gubi i
raspruje, degradirajui otrinu slike prije nego to se pretvori u elekt. naboj
pomou niza fotodioda. Posljednju generaciju ine matrini (slojevite strukture,
submilimetarski, integracijski) det. x zraenja (itanje slike red po red sve dok se
itava ne oita, smanjeno zraene). Ima se u vidu, u skoroj budunosti koritenje
za digitalizaciju nestatikih rtg slika.
62. Digitalni dentalni aparat.
Danas je teko klasificirati rad. opremu, jer ih je pregrt na tritu, zahvaljujui
ponovno naunim dostignuima tj. razvoju nauke pa i ove grane. Zahvaljujui
koritenju spec. senzora (koji je dizajniran da ne moe otetiti sluznicu oralne
upljine, i sam je zatien od vlaenja to uslovljava rok trajanja) imamo kvalitet
slike.
{Dimenzije
se
kreu
od
29,2x38,7x4,9mm
do
2050x1570x2330mm[xDxD/v]u ovisnosti od zahtjeva snimanja}. I oni mogu
biti: klasini (pojedinano snimanje zuba), panoramiks, ortopantomografi, ili
danas najsavremeniji, najnoviji, omoguuje izvanredno dobivanje snimaka u 2 D
i 3 D opciji uz kefalometrijske nalaze, najsvestraniji koji objedinjuju sve ove
navedene opcije, 3u1 - (ortopan,cefalogram ili CT tj kompj. tomografija).
63. (C omputedT omography) Kompjuterizirana/raunarska tomo-grafija rt
Je digitalna rad. dijagnostika metoda pregleda, koja u najkraem pred.
kompjutersku rekonstrukciju poprenog ili aksijalnog tomografskog sloja, na
osnovu mnogostrukog mjerenja apsorpcionih vrijednosti x- zraka. CT aparat je
specijalni tip aparata sa x -zracima koji stvara posebnu sliku unutranjosti tijela.
Ct skener je u mogunosti praviti i slojevite slike organa od interesa u par
sekundi. Ve '46. u Japanu su konstruisali rtg aparat za rotacionu tomografiju,
naziva rotografija. Princip rada temelji se na slabljenju ili atenuaciji rtgza(zraka) prolaskom kroz snimani dio tijela, do ega dolazi zbog apsorpcije i
rasipanja rtgz. Ono se izraava tzv. koeficijentom apsorpcije, vei je ako je i
34
gustoa vea, on ovisi o atomskom br. i elektronskoj gustoi tkiva te en. rtgz.
Nakon prolaska kroz tkiva, oslabljeno zraenje pada na detektore koji ga
pretvaraju u elektrine signale proporcionalne atenuaciji snimanog objekta, iz
njihovog niza, sloenim matematikim algoritmima uz pomo PC-a, slika se
rekonstruira i prikazuje na ekranu u obliku matrice sastavljene od pixela (koji
imaju vlastita, svojevrsna obiljeja atenuacije, odnosno ct br. od ega zavisi
nijansa zatamnjenja od bijelog i crnog, tj. svakog pojedinanog piksela).
imii, kitovi, orke, dupini, delfini...) uju UZ jer imaju viu gornju graninu
frekvenciju od ovjeka. INFRAZvuk (primjer:slon) --> ispod 20Hz, Zvuk
(ovjek) --> 20Hz - 20kHz, ULTRAzvuk (imi) --> preko 20kHz. UZ - sonar
koriste avioni u zrakoplovstvu, brodovi (tankeri) i podmornice u pomorstvu,
izviai, policijske snage i vojne formacije, naunici u praenju, detekciji i td,
ali najpoznatija primjena je u medicini - UZ dijagnostika. (3D ultrasonografija)
Ljudsko tijelo pred. nehomogenu strukturu tkiva u kojoj dolazi do apsorpcije,
disperzije i refleksije uz valova. Kroz mehka tkiva iri se samo longitudinalni tip
uz talasa odreene frekvencije, koji se reflektiraju (odbijaju,vraaju) preko tkiva
i potom detektiraju posebnim UZ detektorima.
Kao i svaki rad. aparat , uz aparat se sastoji od nekoliko osnovnih dijelova:
o Odailja ili predajnik - elektrini oscilator koji daje potrebne impulse
zvunoj glavi (SONDA).
o Sinhronizator - elektronska jedinica koja odreuje vrijeme trajanja
predajnih impulsa u odreenom ritmu kao i predajnik.
o Pojaiva - slui za pojaavanje elektrinih impulsa dobijenih iz zvune
glave poslije reflektovanja.
o Elektronska jedinica (procesor) - vri obradu elek. impulsa i njihovo D-A
\ pretvaranje za dovoenje slike na monitor uz pomo pc-a.
o Ureaj za memoriju - (HD tvrdi disk) prima i smjeta (u
datoteku/fajl/folder/mapu) obraenu sliku radi kasnijeg koritenja ili
dovoenja u ureaj za arhiviranje podataka odnosno slike.
Ureaj za dokumentovanje/dokumentaciju - mogu se koristiti magnetni
mediji (HDD), USB stik/fle mSD kartice, printeri, videorekorderi (v.
kasete), videoprinteri i (video) diskovi - CD,DvD.
<> > Sonda je najosjetljiviji i najskuplji dio, sadri piezoelektrine (pze)
elemente - kristale koji emitiraju i primaju natrag odbijene valove zvuka.
Nakon to se odbije Uz talas od tkiva (organa), on na pze ploici stvara
strujni impuls koji se mnogostruko pojaava, koji se zatim prenosi do AD
pa DA, i pretvara se u analognu sliku u sivo-bijeloj skali (zelenkasta
projekcija). Najee se koriste sektorske, konveksne (ispupene,
zakrivljene) i linearne (ravne) sonde. Za endokavitarne aplikacije
(tjelesne upljine) su konstruisane posebne vrste sondi koje se uvode u
tjelesne otvore. Njihov oblik odgovara obliku organa koji se pregleda ili
kroz koji se pregledaju odreene anatomske strukture, formacije. Najee
37
40
DT (je toplotno-elekt.mag. zraenje) je metoda mjerenja temp. tijela (36,6C Temperatura ispod 37,8 C oznaava se kao temperatura niskog stupnja ili subfebrilna
temperatura. Od 38 do 39 je umjereno poviena tjelesna temperatura, a znatno poviena je
izmeu 39 i 40. Izmeu 40 i 40,5 nalazi se visoka temperatura, dok se tjelesna temperatura iznad
u
crno - bijeloj
ili kolor
boji. Snima se u
sjedeem
poloaju, kamera je udaljena 20-ak cm od tijela, trajanje pregleda je oko 20
min.
Hladne boje su: crna, ljubiasta i plava.
Tople boje su: bijela, uta (na prelazu narandasta) i crvena.
-Prednosti: prvo, bezopasna je (nema tetnog jonizirajueg zraenja), drugo,
neagresivna, udobna, moe se ponavljati bez limitiranja/ogranienja.
-Mane(nedostaci): nije specifina i registrira samo promjene na pov. koe.
Termovizija (izmeu ostalog, se primjenjuje u vojsci-termalne kamere i
dvogledi/dalekozori) omoguava brzu orijentaciju (snalaenje) o tanoj
lokalizaciji promjene i tipu oboljenja to se koristi kao smjernica za dalje
dodatne, skuplje procedure radi postavljanja definitivne dijagnoze (UZ, RTG,
CT i MRI).
Termografija se primjenjuje u medicini u dijag. patologiji dojke, respiratornih
disfunkcija, digestivnih poremeaja, urinarnih poremeaja, cirkulatornih
poremeaja, limfatinih promjena, reproduktivnih bolesti, endokrinih patologija,
lokomotornih, povrede nerava (kime), u hirurgiji (lokalizacija i veliina
tumora, praenje ozdravljenja, detektovanje pravog operativnog polja), konih
problema, disfunkcija otorinolaringolokih organa (uho,nos,grlo), u
stomatologiji (praenje i kontrola inflamatornih procesa u oralnoj duplji, bolesti
maksilarnog zgloba, hronine bolesti kostiju, nerava zuba.)
69. PET CT - PET/CT (Positron emission tomography/ Computed t.)
Medicina danas postavlja visoke zahtjeve
u pogledu blagovremenog
dijagnosticiranja patolokih problema, smetnji. To je natjeralo, i ekspanziju,
brzog razvoja rad. dijag. koja je dosegla veoma visok zavidni nivo.
(,izum,proizvod godine') Prva generacija PET/CT skenera (zahtijevali su 2
konzole za upravljanje sis,1za CT,2. zaPET) je ukljuivala 1-slojni spiralni CT
integriran sa PET kamerom (cam.) koja je koristila BGO (Bismuth germanium
oxide or bismuth germanate Bi Ge O ) detektore. Danas (s 1 kk,kontrolne konzole)
su se konfiguracije dramatino i rapidno promijenile. Sad su u upotrebi 16oslojni,40-slojni, 64-s. PET i CT u integrisanoj korelaciji nadopunjuju jedan
drugoga (te tako spareni,podrani prevazilaze nedostatke uspjeno rjeavajui
probleme koji im se nameu u praksi). Dakle, ova kombinacija prua
4
42
12
mogunost da se tano registruju metaboliki i molekularni (bio-hemijskofiziki) aspekti bolesti s anatomskim nalazima, dajui dodatne informacije o
dijagnostici tumora (mogu biti maligni (zloudni) i benigni (dobroudni)). Pet/ct je studija koja
se koristi u savremenoj nuklearnomedicinskoj i radiolokoj dijag. Slika se
dobija iz oba ureaja istovremeno i tako se moe kombinovati u jednu
superiorniju,
superponiranu
prostornu
funkcionalnu
sliku
(tzv.
fuzioniranje/spajanje slike). Vano je napomenuti to da pacijent ne smije jesti 4
h prije snimanja. FDG (fluorodezoksiglukoza) se aplicira u ruku pacijenta koji je
u leeem poloaju, gdje miruje 45do60min. (Svako kretanje je strogo
zabranjeno, jer bi fizika aktivnost mogla da dovede do nakupljanja radioizotopa
u miiima, to bi u lananoj reakciji moglo dovesti do artefakata ( izraevina) na
snimku te same pogrene dijagnoze/pretpostavke). Nakon toga pacijent se
postavlja na pokretni sto PET CT ureaja, gdje se prvo napravi CT snimak, a
zatim i PET snimak (trajanje snimanja je oko 15 min, za cijelo tijelo). PET,CT
prua pouzdanu slikovnu dijagnostiku u onkologiji, neurologiji i kardiologiji,
(najea upotreba kod karcinoma plua,raka dojke,prostate,d.crijeva,jednjaka,
elu(d)ca,
titnjae,
koe
kao
i
kod
svih
vrsta
limfoma
(limfom (lat.), oteklina limfatinoga tkiva, veinom maligna.).
7o.
73.
PACS
DICOM
46
[sadraj:]
i poglavlje .............................................................................. 3
(1.) klasini radioloki aparat - historijat nastanka x-
zraka? ....................................................................................... 3
(2.) osnovi fizike rtg zraenja - graa atoma? ............. 3
elektroni ................................................................................. 5
(5) zakono zraenje ............................................................ 5
(6) filteri i kvalitet x- zraenja ........................................ 5
(7) prostorije radioloke ustanove ................................ 6
(8) rtg cijev (katoda i anoda) ........................................... 7
(9) jonska RTGc ..................................................................... 8
(10) elektronska / kulid rtgc .......................................... 8
(11) katoda .............................................................................. 8
(12) anoda ................................................................................ 8
(13) fokus anode ................................................................... 9
(14) brzina rotacije anode ................................................. 9
(15) hlaenje anode ............................................................. 9
(16) tutooklop ........................................................................ 9
(17) ispravljai struje ....................................................... 10
(18) generator visokog napona ...................................... 10
47
uvanje
i
skladitenje
neeksponiranih
rtg filmova ........................................................................... 13
(28)
ulaganje
(stavljanje)
i
vaenje
filma
u,
i iz kasete .............................................................................. 14
(32)
i
klasini
aparati
prema
mogunostima,
(42)
polutalasni klasini rtg aparat .................................... 21
(43) klasini dentalni rtg aparat .................................. 21
(44) mobilni ''portabl'' rtg aparat-i ............................... 21
(45) polutalasni rtg aparat /s 1 ventilnom cijevi/ . 22
dicom ....................................................................................... 46
februar/veljaa 2015
50
51