Polazna literatura

IMENA

Frani, Anela
Petrovi,
Bernardina
(2013). Hrvatski
jezik i jezina
kultura, Zaprei :
Visoka kola za
poslovanje i
upravljanje
Baltazar Adam
Kreli, 325 str.

u hrvatskome
standardnom
jeziku
prof. dr. sc. Bernardina Petrovi
b
bernardina.petrovic@ffzg.hr
di
t i @ff h

Osnovni pojmovi i polazita

Imena su podsustav leksikoga sustava hrvatskoga jezika.

Imenom se imenuje pojedinano, njime se tono identificira imenovani objekt i
razlikuje se od ostalih istovrsnih objekata. Imena prouava onomastika
Imena su znakovi sui generis ('svoje vrste', tj. osobiti, jedinstveni) te imaju
poseban status u jeziku u odnosu na ostali, neimenski, leksik.
I kada nastane od ope imenice (npr. ime naselja Otok, osobno ime Vinja,
prezime Lonar), ime nije opa imenica; i kada sadrava dijalektne znaajke
(npr. ime naselja Belec, osobno ime Janica, prezime Vugrinec), ime nije dijalektizam;
i kada u izvornome obliku ue u hrvatski imenski sustav (npr.
(npr osobno ime
Michael, prezime Smith), ime u njemu nije strana rije.

Osnovni pojmovi i polazita

Specifinost imena zahtijeva od normativnih strunjaka

pravopisaca,
p
p
,g
gramatiara,, rjeniara
j
i jjezinih savjetniara
j
da
vode rauna o tome da su (vlastito) ime i opa imenica dvije
razliite jezine kategorije te da normativna pravila koja
vrijede za ope imenice ne moraju vrijediti, i uglavnom ne
vrijede, i za imena.

Pojavljuje se ili samo u jednini (npr.

(npr Varadin) ili samo u mnoini (npr.
(npr
Vinkovci).
Ime je rastereeno znaenja u onome smislu u kojemu govorimo o znaenju
u opih
ih iimenica
i (npr. nositelj prezimena Kova nije kova).
Granica izmeu imena i imenica nije vrsta ni jednom zauvijek zadana
imena nastaju od opih imenica (npr. Zvonar < zvonar), a ope imenice mogu
nastati od imena (npr. penkala < Penkala).
3

IMENA I NORMA

IMENA I NORMA

Imena mogu imati slubeni lik (npr.

(npr Ivan) i neslubeni lik (npr.
(npr
Ivek, Ivo, Ivica, Ivca, Ico, Ijan, Ivec, Ivko, Ivi).
Slubeni je lik obvezatan u slubenoj komunikaciji, a
neslubeni se rabi u neslubenoj komunikaciji.
Osoba se moe u svakodnevnoj, neslubenoj komunikaciji
imenovati na razliite naine:
temeljnim osobnim imenom (npr. Marija, Sofija, Josip, Zvonimir,
Ivan Bruno)

hipokoristinim likom osobnoga imena (npr. Marica, Joa)

prezimenom (npr. Ban, Jurak, Ivankovi, Horvat-Novak)
obiteljskim nadimkom (npr.
(
L kii)
Lukii)
osobnim imenom (npr. uljeva Marica, Posavev Ivek, Ivan Lukiev)
osobnim nadimkom (trik, Mimara, iro, Kio, Topla Voda).
5

U slubenoj komunikaciji osoba se mora imenovati tzv.

slubenom antroponimijskom formulom.
O se sastoji
Ona
t ji od
d slubenoga
l b
lika
lik osobnoga
b
imena
i
i
slubenoga lika prezimena (nadimak nije sastavnicom
slubene antroponimijske formule)
formule).
Slubeni likovi osobnoga imena i prezimena jesu oni koji su
p
u slubene dokumente.
upisani
Ako npr. osoba nosi ime Ana-Marija, ne smijemo njezino ime
pisati Anamarija, Anamaria, Ana-Maria, Ana Marija ili Ana Maria.
Ak se osoba
Ako
b preziva
i Rai,
R i pogrijeit
ij it emo

piemo
i
li njezino
j i
prezime Rai, Raji ili Raji.
Prema hrvatskoj tradiciji u antroponimijskoj formuli osobno ime
uvijek dolazi na prvo mjesto (iznimke su razni popisi, u kojima prezime
moe prethoditi osobnomu imenu, ali pritom se iza prezimena obvezatno pie
6
zarez kao znak obrnutoga slijeda sastavnica: Horvat, Ivan).

IMENA I NORMA

PRAVOPISNA NORMA

Naselja,
N
lj otoci,
t i ulice,
li
trgovi
t
i i sl.
l takoer
t k mogu iimati
ti slubeni
l b i i
neslubeni lik (npr. Jastrebarsko i Jaska, ehovec i ofce, Hvar i For,
Kvaternikov trg
g i Kvatri ili Kvaternjak,
j , Trg
g bana Josipa
p Jelaia i Jelai-plac
p
ili (samo) Trg, Britanski trg i Britanac ili Mali plac).

I ta
t imena
i
u slubenoj
l b
j komunikaciji
k
ik iji rabimo
bi
u slubenome
l b
liku.
Katkad taj lik zadrava dijalektne znaajke zaviajnoga idioma
idioma,
samo se grafijski i donekle glasovno prilagouje
standardnojezinomu sustavu.
Primjerice, ako se naselje zove ukovec, neemo ga pisati
ukovec, ukovac ili ukovac.

Glasovi i glasovni skupovi

U osobnim imenima i prezimenima dolazi onaj glas ili glasovni skup (/, d/,
h/, , j/ /, ije/je/e/i, cr/r, ar/er/r) koji rabi njihov nositelj u slubenoj
komunikaciji.
j dolazi onajj g
glas ili g
glasovni skup
p kojij rabe stanovnici toga
g
U imenima naselja
naselja (ako tradicija nije drukija).
i
d i
hi
ji
i
i cr
r
er i ar i r
ije i je i e i i

antroponimi
Toni i Toni; uk
i uk

Denifer i enifer
Maari i Madari
H
Herceg
iE
Erceg
Marijo i Mario
Dvanajak i Dvanajak
k iC
rnko
Crnko
k
Kerka i Karka i Krka
Berli i Barli i Brli
Stjepan i Stipan
Bijeli i Bjeli i Beli i Bili

toponimi

ukovec,

urlovac
Madarevo, akovo
H t
Hrastovac
iR
Rastovac
t
Hruica, Hrae
k
rnkovci,
i C
Crljenci
lj
i
Ferketinec, Frkanovec
Rjeina Riina,
Rjeina,
Riina Rijeka,
Rijeka Reka
8

PRAVOPISNA NORMA

Glasovne promjene u imenima

Imena su, i kad su u pitanju glasovne promjene, razliita od
ostalih rijei.
N k se glasovne
Neke
l
promjene
j
u iimenima
i
obvezatno
b
t provode
d (npr.
nepostojani e u troslonim i vieslonim imenima tipa Putanec G Putanca),
o nekima odluuje sam nositelj (npr.
(npr Hranjec G Hranjeca ili Hranjca),
odnosno potuje se slubeni zapis imena (npr. Vladko ili Vlatko), a u
j p
potuje
j se tradicija
j (Podturen, a ne *Poturen).
imenima naselja

Sastavljeno i nesastavljeno pisanje

Sastavnice dvostrukoga osobnog imena, sastavnice
dvostrukoga prezimena te sastavnice dvorjenih i
vierjenih toponima piu se:
1. ili sastavljeno (Ana-Marija; Novak-Kovai; Starigrad)
2 ili nesastavljeno
2.
nesasta ljeno (Ana
(A M
Marija;
ij Novak
N
kK
Kovai;
i Stari
St i Grad).
G d)

Jednaenje po zvunosti

Pravilan lik imena, prezimena i toponima odreen je

slubenim zapisom.

U imenima se moe i ne mora provoditi jednaenje po

zvunosti To ovisi o imenu koje se rabi u slubenoj komunikaciji
zvunosti.
komunikaciji.
Vladko i Vlatko
Radkovi i Ratkovi
Podturen Natkriovljan,
Podturen,
Natkriovljan Josipdol
Josipdol.
9

Glasovne promjene u imenima

10

Glasovne promjene u imenima

Nepostojani e

Nepostojani a

Nepostojani e pojavljuje se u:

Nepostojani a (zamjena a/) pojavljuje se u:

osobnim imenima: Juraj
J raj Jurja,
J rja Pa
Pavao
ao Pavla
Pa la
prezimenima: Norac Norca, uak uka
imenima naselja i ostalim toponimima: Punat Punta,

troslonim i vieslonim p
prezimenima (Posavec Posavca;;
Belostenec Belostenca, Pokupec Pokupca)

nekim dvoslonim prezimenima s kajkavskoga podruja

Kastav Kastva.

(Brabec Brapca, Sremec - Sremca)

Kod dvoslonih prezimena kod kojih bi nepostojano e dovelo do za
i
izgovor
tteki
ki glasovni
l
i skupovi,
k
i tte se genitivni
iti i i ostali
t li lik
likovii glasovno
l
udaljili od nominativnoga, ono je uglavnom postojano (N Grgec G
Grgeca, a ne *Grkca).

Nepostojani
N
t j i a (zamjena
(
j
/a)
/ ) pojavljuje
j lj j se u:
imenima naselja i ostalim toponimima:
Vinkovci Vinkovaca, Komletinci Komletinaca.

kajkavskim imenima naselja i ostalim toponimima

(Ivanec Ivanca; akovec akovca; Macelj Maclja; Tuhelj
Tuhlja).
11

12

Glasovne promjene u imenima

Glasovne promjene u imenima

Vokalizacija

Sibilarizacija

Vokalizacija ne provodi u:

Sibilarizacija se ne provodi u:
enskim i mukim osobnim imenima koja zavravaju na
-ka, -ga, -ha

osobnim imenima: Tihomil, Anel, Pavel

Zrinka Zrinki
Draga Dragi
Miha Mihi

prezimenima: N Uzelac,
Uzelac Kurelec G Uzelca,
Uzelca Kurelca

prezimenima
Finka Finki
Varga Vargi

nekim imenima naselja i ostalim toponimima: Banjol,

Katel,

S
Selce (kraj
(
C
Crikvenice, ali Seoce
S
kraj Nove Kapele).
)

etnicima na -ka
Splianka Splianki
Pi
Prigorka
k Prigorki
Pi
ki
Azijka Azijki

nekim toponimima
Poega Poegi (ali Amerika Americi)
13

Naglasna norma

14

Sklonidba imena

Kod imena treba potivati volju pojedinca,

odnosno naglasnu tradiciju sredine (Suzna ili
Szana, Brno ili Brno; Dmjanovi ili
Damjnovi; Vardin; Koprvnica; Memurje).
Pri tom se pojedini dijalektno obiljeeni naglasci
(npr. akut) zamjenjuju najbliom istovrijednicom u
standardnome jeziku.

15

Sklonidba imena sloen je i raznolik sustav na koji se ne mogu uvijek

primijeniti pravila koja vrijede za sklonidbu apelativa.
polazni, kanonski, nominativni oblik u sklonidbi
Kako jje slubeno ime p
imena, nerijetko se pojedini oblici teko uklapaju u hrvatski sklonidbeni
sustav pa priinjaju potekoe i govornicima i jezikoslovcima.
Iako se u tradicionalnim normativnim okvirima nametnulo gledite da oblici
imena u kosim padeima pripadaju standardnomu jeziku, nije uputno biti
iskljuivim kad je o imenima rije.
Ime je ovjekova iskaznica koja mu je dodijeljena i koju nosi cijeli ivot pa
nije mudro nametati oblike koji bi tu iskaznicu na bilo koji nain iskrivili ili
naruili.

Imena se sklanjaju prema imeninim sklonidbama: asklonidbi e

sklonidbi,
e-sklonidbi
sklonidbi, ii-sklonidbi
sklonidbi, imenino
imenino-pridjevnoj
pridjevnoj
sklonidbi i nultoj sklonidbi.

16

Sklonidba imena: a-sklonidba

Sklonidba imena: a-sklonidba

Prema a-sklonidbi sklanjaju se (i hrvatska i strana) muka

imena, prezimena i nadimci koji su uvijek singularia tantum:
sa zavretkom osnove na otvornik ili zatvornik i nultim
oblinim nastavkom u nominativu:
N Josip G Josipa, N Rai G Raia, N Nehru G Nehrua, N
Dali G Dalia i Dalija

N
G
D
A
V
L
I

sa zavretkom osnove na dvozatvorniki skup i oblinim

nastavkom -o u nominativu
N Marko G Marka, N Bratko G Bratka

sa zavretkom osnove na zatvornik i s oblinim nastavkom -e ili -o u nominativu:

N Hrvoje G Hrvoja, N Renato G Renata, N Maroje G Maroja.

N
G
D
A
V
L
I

Josip
Josipa
Josipu
Josipaa
Josip
Josipe
Josipu
Josipom
Josip
om

Rai
Raia
Raiu
Raiaa
Rai
Raiu
Raiu
Raiem
Rai
em

oblininastavakunominativu
Devid
Nehru
Mir
Devida
Nehrua
Mira
Devidu
Nehruu
Miru
Devidaa
Devid
Nehruaa
Nehru
Miraa
Mir
Devid
Nehru
Mir
Devidu
Nehruu
Miru
Devidom
Devid
om
Nehruom
Nehru
om Mir
Mirom
om

oblini nastavak o
o u nominativu
Marko
Bratko
Marka
Bratka
Marku
Mark
u
Bratku
Bratk
u
Marka
Bratka
Marko
Bratko
Marku
Bratku
Markom
Bratkom

Dala
Dalu
Dalaa
Dal
Dal
Dalu
Dalem
Dal
em

oblini nastavak e
e u nominativu
Hrvoje
Maroje
Hrvoja
Maroja
Hrvoju
Hrvoj
u
Maroju
Maroj
u
Hrvoja
Maroja
Hrvoje
Maroje
j
Maroju
j
Hrvoju
Hrvojem
Marojem

17

Sklonidba imena: a-sklonidba

18

Sklonidba imena: e-sklonidba

Po istoj se sklonidbi mijenjaju i toponimi koji zavravaju oblinim nastavcima (Slunj Slunja, Karlovac Karlovca, Klanjec Klanjca), -e (N Cerje G Cerja, N
Jesenje G Jesenja), -o (N Preko G Preka, N Grdoselo G Grdosela).
Ti su toponimi singularia tantum, za razliku od toponima pluralia tantum koji
se mijenju po uzorku mnoinske a-sklonidbe, a mogu biti mukoga i srednjega
roda.
mukirod

Dal
Dalja
Dalju
Dalja
Dal
ja
Dal
Dalju
Daljem
Dal
j em

srednjirod

Vinkovci

Orbanii

Tuepi

Poljica

Povlja

Selca

Vinkovac

Orbani

Tuep

Poljic

Povlj

Selc

Vinkovcima
i k
i

O b i i
Orbaniima

Tuepima
i

Poljicima
lji i
Povljima
lj i

N
G
D
A
V
L
I

S l i
Selcima

Vinkovce

Orbanie

Tuepe

Poljica

Povlja

Selca

Vinkovci

Orbaniii
Orbani

Tuepii
Tuep

Poljicaa
Poljic

Povljaa
Povlj

Selcaa
Selc

Vinkovcima

Orbaniima

Tuepima

Poljicima Povljima

Selcima

Vinkovcima

Orbaniima

Tuepima

Poljicima Povljima

Selcima

Prema e-sklonidbi mijenjaju se antroponimi s oblinim

nastavcima -a (N Ana G An, Luka G Luk, N Brzica G Brzic), -e
(N Ane G An,
An N Mile G Mil,
Mil Kutle G Kutl) i -o
o (N Mato G Mate,
Mate N
Klepo G Klep) koji su uvijek singularia tantum.
Muka su imena toga
g tipa
p uglavnom
g
dvoslona s dugouzlaznim
g
naglaskom na prvome slogu (nte, Jre, Me, Rje, Smje).
Od stranih se imena tako sklanjaju imena koja zavravaju na
nenaglaeno -a (N Gina G Gin).

19

Maja
j
Maj
Maji
Maju
Maj
u
Majo
Maji
Maj om
Majom

Ante
Ant
Anti
Antu
Ant
u
Ante
Anti
Ant om
Antom

Franjo
j
Franj
Franji
Franju
Franj
u
Franjo
Franji
Franj om
Franjom

Plea
Ple
Plei
Pleu
Ple
u
Pleo
Plei
Ple om
Pleom

Smoje
j
Smoj
Smoji
Smoju
Smoj
u
Smoje
Smoji
Smoj om
Smojom

Zadro
Zadr
Zadri
Zadru
Zadr
u
Zadro
Zadri
Zadr om
Zadrom
20

Sklonidba imena: e-sklonidba

Sklonidba imena: i-sklonidba

Poistojsesklonidbimijenjajuitoponimikojizavravajuoblinim
nastavcimaa (NMakarska GMakarske,NOpatija GOpatije),e (N
Oroslavje GOroslavja,NVrpolje
Oroslavje
G Oroslavja N Vrpolje GVrpolja,NTurie
G Vrpolja N Turie GTuria)
G Turia),o
o (N
(N
akovo Gakova,NIvankovo GIvankova).

Poisklonidbimijenjajusetoponimienskogarodapluraliatantum
k ji
kojizavravajuoblinimmnoinskimnastavkomi.
j bli i
i ki
t k
i
N
G
D
A
V
L
I

Tisutoponimisingulariatantum,zarazlikuodtoponimapluralia
tantum kojisemijenjupouzorkumnoinskeesklonidbe.
N
G
D
A
V
L
I

Bibinje
Bibinj
Bibinjama
Bibinje
j
Bibinje
Bibinjama
Bibinjama
Bibinj
ama

Plitvice
Plitvic
Plitvicama
Plitvice
Plitvice
Plitvicama
Plitvicama
Plitvic
ama

Pakotane
Pakotan
Pakotanama
Pakotane
Pakotane
Pakotanama
Pakotanama
Pakotan
ama

Buje
Buj
Bujama
Buje
j
Buje
Bujama
Bujama
Buj
ama

Blace
Blac
Blacama
Blace
Blace
Blacama
Blacama
Blac
ama

Kalii
Kal
Kal
Kalima
Kali
li
Kali
Kalima
Kalima

Salii
Sal
Sal
Salima
Sali
li
Sali
Salima
Salima

Vrsii
Vrs
Vrs
Vrsima
Vrsii
Vrsi
Vrsima
Vrsima

21

Sklonidba imena: imenino-pridjevna sklonidba

Sklonidba imena: nulta sklonidba

Poovojsesklonidbimijenjajuprezimena (NZrinski G Zrinskoga,N

Dvorski G Dvorskoga,NKotarski
Dvorski
Dvorskoga, N Kotarski G Kotarskoga)
Kotarskoga) itoponimi
i toponimi mukoga
(NPlaki G Plakoga),enskoga (NVelika G Velike) isrednjega (N
Topusko G Topuskoga)roda.

N
G
D
A
V
L
I

Veliki
V
lik i
Velikog(a)
Velikom(u/e)
Velik og(a)
Velikog(a)
Veliki
Velikom(e/u)
Velikim
Velik
im

Li i k i
Lisinski
Lisinskog(a)
Lisinskom(u/e)
Lisinsk og(a)
Lisinskog(a)
Lisinski
Lisinskom(e/u)
Lisinskim
Lisinsk
im

Ljubuki
Lj
b k i
Ljubukog(a)
Ljubukom(u/e)
Ljubuk i
Ljubuki
Ljubuki
Ljubukom(e/u)
Ljubukim
Ljubuk
im

Malinska
M
li k
Malinske
Malinskoj
Malinsk u
Malinsku
Malinska
Malinskoj
Malinskom
Malinsk
om

22

Prema nultoj sklonidbi sklanjaju se uglavnom posuena imena:

K
Karmen,
M
Mani,
i D
Dolores,
l
A
Amber,
b D
Dagmar, IIngrid,
id M
Mercedes
d te
t
prezimena enskih osoba koja ne zavravaju otvornikom -a.

Volosko
V
l k
Voloskog(a)
Volosk om(u/e)
Volosk o
Volosko
Volosko
Voloskom(e/u)
Voloskim
Volosk
im

23

N
G
D
A
V
L
I

Dolores
Dolores
Dolores
l
Dolores
Dolores
Dolores
Dolores

Karmen Horvat
Karmen Horvat
Karmen Horvat
Karmen Horvat
Karmen Horvat
Karmen Horvat
Karmen Horvat

(Marija) Kotarski
(Marije) Kotarski
(
(Mariji)
iji) Kotarski
ki
(Mariju) Kotarski
(Marijo) Kotarski
(Mariji) Kotarski
(Marijom) Kotarski

(Ana) Juri
(Ane) Juri
( i) Juri
(Ani)
i
(Anu) Juri
(Ano) Juri
(Ani) Juri
(Anom) Juri

24

Etnici

Nedoumice vezane uza sklonidbu osobnih imena

Sklonidba dvoslonih mukih imena Dino, Bruno,

Miro, Ivo
Sklonidba mukih imena Mario i Marijo te enskih
imena Maria i Marija te Matea i Mateja
Sklonidba mukih imena Ante, Stipe, Jure, Mile
Sklonidba mukoga osobnog imena Juraj

25

Etnik je ime stanovnika ili stanovnice nekoga naselja

naselja, kraja,
kraja drave ili
kontinenta ili je to ime za onoga koji je odatle podrijetlom.
Samoborac je stanovnik Samobora ili je podrijetlom iz Samobora.
M i
Meimurac
j stanovnik
je
ik M
Meimurja
i
j ili jje podrijetlom
d ij l
iiz M
Meimurja.
i
j
Europljanin je stanovnik Europe ili je podrijetlom iz Europe.
Etnici se tvore od imena naselja, kraja ili kontinenta (toponimi) sufiksalnom
tvorbom. Najei su sufiksi:
-anin
Zadranin < Zad(a)r
( ) + -anin
-janin
Osjeanin < Osijek + -janin.
Ti sufiksi dolaze na cijelome hrvatskom jezinom prostoru i njima se tvore samo etnici.

Uglavnom o zavretku osnove ovisi kojim e se sufiksom tvoriti koji etnik:

sufiksom -anin tvore se etnici od osnova koje zavravaju na palatal
Braanin Gospianin
Braanin,
Gospianin, Senjanin
Senjanin, Omianin
sufiksom -janin tvore se etnici od osnova koje zavravaju na nepalatal
koji u spoju s glasom j biva jotiran
Rabljanin Ninjanin
Rabljanin,
Ninjanin, Karlovanin < Karlov(a)c + -janin,
janin Poeanin <
Poeg(a) + -janin.
26

Etnici
Plodnijij su sufiksi u tvorbi etnika jjo :
-ac
Varadinac, Ogulinac, Hercegovac, Turopoljac, Japanac, Portugalac
-anac
azmanac, Belgijanac, Peruanac, Amerikanac
-anin
anin
Zagrepanin Daruvaranin
Zagrepanin,
Daruvaranin, Ozaljanin
-ak
Ljubuak, Posuak, Duvnjak, Tuzlak, Bonjak.
Sastoji li se ime naselja, kraja ili drave od dviju rijei, u tvorbi etnika
sudjeluje samo jedna od njih (Sveti Ilija > Ilijananin,
Ilijananin Generalski Stol >
Generalanin) ili obje (Stari Grad > Starograanin).
Sastoji li se ime naselja, kraja ili drave od triju rijei ili vie njih, u tvorbi
etnika
t ik sudjeluju
dj l j najvie
j i dvije
d ij rijei
ij i (Sveti
(S ti P
Petar
t u umi
i>S
Supetarac)
t
).
Ponekad u tvorbi etnika dolazi do homonimije (izrazno istim imenom imenuju
se stanovnici naselja razliitoga imena), npr. Otoanin je stanovnik Otoka i
Otoca, Stonjanin je stanovnik Velikoga Stona i Maloga Stona.

U pravilu se prihvaa etnik kojim se slue njegovi nositelji s time da se

dijalektne glasovne, obline i tvorbene odlike prilagouju standardnomu
jeziku (npr. sufiks -ec zamjenjuje se s -ac, a sufiks -an s -anin: Varadinec >
Varadinac, Zagrepan > Zagrepanin).
Treba prihvatiti etnik duom tradicijom uvrijeen (Rijeanin), a ne prihvatiti etnik
nastao u novije vrijeme pod utjecajem nasilnoga odnaroivanja (Pulean > Puljanin).
27

Etnici
Etnici za ensku osobu tvore se najee od etnika za muku osobu
sufiksima:
-ka
Zagrepanka, Dalmatinka, Amerikanka
-kinja
ki j
F
Francuskinja,
ki j E
Engleskinja,
l ki j R
Ruskinja
ki j
-inja
ehinja, Grkinja, Poljakinja
-ica
(rjee) Kordunaica, Njemica.

Ktetici

su pridjevi izvedeni od imena naselja, kraja, drave ili kontinenta (ili

rjee od etnika).
T
Tvore
se uglavnom
l
sufiksom
fik
-ski
ki (slavonski).
( l
ki)
Ktetici tvoreni od kajkavskih imena na -ec zadravaju e iz toga sufiksa
(vrboveki < Vrbovec).

28

Sklonidba vierjenih imena

Sklonidba dvorjenih i vierjenih imena naselja

Sklonidba dvostrukih osobnih imena i dvostrukih prezimena

Sklonidba dvostrukih imena ovisi o nainu njihova
j
p
pisanja.
j
Ako se piu nesastavljeno, sklanja se svaka sastavnica (N Sanda Lucija G
Sande Lucije, N Igor Marko G Igora Marka), a ako se piu sastavljeno (s
crticom) sklanja se samo druga sastavnica (N Sanda
crticom),
Sanda-Lucija
Lucija G Sanda
Sanda-Lucije
Lucije,
N Igor-Marko G Igor-Marka).
Sklonidba dvostrukih prezimena takoer ovisi o nainu njihova pisanja, ali i o
tome imenuju li se njima muke ili enske osobe
osobe.
Ako se prezimena mukih osoba piu nesastavljeno, sklanjaju se obje
sastavnice (N Pai Majdi G Paia Majdia, N Varga Ladika G Varge Ladike), a
ako
k se piu
i sastavljeno,
t lj
sklanja
kl j se samo druga
d
sastavnica
t
i (N Pai-Majdi
P i M jdi G
Pai-Majdia, N Varga-Ladika G Varga-Ladike).
Ako obje sastavnice dvostrukih prezimena enskih osoba zavravaju na -a
i piu se nesastavljeno, sklanjaju se obje:

Dvorjena i vierjena imena naselja u pravilu se piu

nesastavljeno (Donji Miholjac, Banova Jaruga, Levanjska Varo, Lijevi
tefanki Sveti Urban
tefanki,
Urban, Sveti Juraj u Trnju
Trnju, Novo Selo na Dravi)
Dravi).

Up
pisanju
j i u sklonidbi dvostrukih imena naselja
j ije
j su obje
j
sastavnice imenice, moe doi do kolebanja:
N Ivani-Grad G Ivani-Grada i N Ivani Grad G Ivani Grada.

Sklonidbu takvih imena trebalo bi uskladiti s opim

pravilima o sastavljenome i nesastavljenome pisanju
pisanju.

N (Anita) Varga Ladika G (Anite) Varge Ladike.

Ako obje
j sastavnice dvostrukih prezimena
p
enskih osoba zavravaju
j na a i piu se sastavljeno, sklanja se samo druga sastavnica:
N (Anita) Varga-Ladika G (Anite) Varga-Ladike.

29

Sklonidba stranih dvorjenih i vierjenih imena

Dvorjenaivierjenaimenastranogapodrijetlapronalasusvojemjestou
o je a e je a e a st a oga pod jet a p o a a su s oje jesto u
sklonidbenomesustavuhrvatskogastandardnogjezika.
Utakvihseimenasklanjasamozadnjasastavnica (SanFrancisko SanFrancisca).
N
G
D
A
V
L
I

West Point
West Pointa
West Pointu
West Point
West Point
West Pointu
West Pointom

New York
New Yorka
New Yorku
New York
New York
New Yorku
New Yorkom

Rio de Janeiro
Rio de Janeira
Rio de Janeiru
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro
Rio de Janeirom

Problemiseusklonidbivierjenicaosobitopojavljujuusklanjanjuimenanekihustanova,
asopisa,udrugaisl. Preporuujusedvarjeenja:
1.poblienavestioznaenika:
OdraojepredavanjenaodjeluDepartment
ofRoboticsandMechatronics.
Prolejegodineodraotripredavanjana
sveuilituUniversityofZurich.
lanomjeudrugeTheSanFrancisco
RoboticsSocietyofAmerica.
lanakjeobjavljenuasopisuJournalof
ElectrochemicalScienceandEngineering.

2.nesklanjatitakvoime:
OdraojepredavanjenaDepartmentof
RoboticsandMechatronics.
Prolejegodineodraotripredavanjana
UniversityofZurich.
lanomjeTheSanFranciscoRobotics
SocietyofAmerica.
lanakjeobjavljenuJournalof
ElectrochemicalScienceandEngineering.
31

30