Iz Korespondencije Ademage Mešića - Hasanbegović

SP, br. 3., 969.-998.
Zagreb, 2008.
UDK: 929 Mei, A. (044)
94(497.5):297]1935/1941(044)
Struni lanak
Primljeno: 25. 8. 2008.
Prihvaeno: 4. 11. 2008.
Iz korespondencije Ademage Meia uoi uspostave

Banovine Hrvatske. Pismo Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi
i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu ariu iz svibnja
1939.
ZLATKO HASANBEGOVI
Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Republika Hrvatska
Ademaga Mei je vlastitu pismohranu i knjinicu prije 1941. oporuno darovao sarajevskoj Napretkovoj kulturno-historijskoj zbirci. Meieva ostavtina nakon Drugoga
svjetskog rata, nedostupna istraivaima, pohranjena je u Nacionalnu i univerzitetsku
biblioteku Bosne i Hercegovine u Sarajevu koja je u kolovozu 1992. izgorjela u srpskom
topnikom napadaju. Sauvani dio ostavtine predstavlja vaan izvor za razumijevanje
politikih prilika u Bosni i Hercegovini od 1935. do 1941. i politiko-nacionalnih stajalita bosansko-hercegovakih muslimana hrvatskih nacionalista iji je Ademaga Mei
jedan od najistaknutijih predstavnika.
Kljune rijei: Ademaga Mei, Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu,
Hrvatska seljaka stranka, podjela Bosne i Hercegovine
Uvod
Smrt kralja Aleksandra u marsejskom atentatu 1934. i skuptinski izbori
1935. oznaili su slom politike po dravi oktroiranoga integralnog jugoslavenskog nacionalizma. Pod dojmom etnike i politike stvarnosti u zemlji,
krizu proivljuju svi oblici kulturnog i politiko-nacionalnog jugoslavenstva,
utemeljeni na zamisli o tzv. narodnom jedinstvu Hrvata i Srba, desetljeima
snano ukorijenjenoj u pretenom dijelu hrvatskih kulturnih, politikih i crkvenih elita. Ulaskom kompleksa hrvatskog pitanja u novu fazu, obnovljene
su rasprave o mjestu i ulozi Bosne i Hercegovine u sklopu cjeline hrvatskoga
nacionalnog problema. U hrvatskim kulturnim i politikim elitama od sredine tridesetih godina prevladava naelno stajalite o Bosni i Hercegovini kao
hrvatskoj zemlji nastanjenoj etnikim Hrvatima, katolicima i muslimanima,
koji ine veinu tamonjeg puanstva. Problem Bosne i Hercegovine postavlja se u dvostrukom obliku. Prvo, kao prostorno-politiki, u smislu odnosa
Bosne i Hercegovine prema ostalim hrvatskim zemljama (banska Hrvatska969
ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Dalmacija) i njezine upravno-politike sudbine u sklopu oekivanog preureenja Kraljevine Jugoslavije. Drugo, kao pitanje smjera nedovrenoga nacionalnog oblikovanja bosansko-hercegovakih muslimana i njihova odnosa s
Hrvatima katolicima. Hrvatska seljaka stranka (HSS) i Vladko Maek, kao
nositelji nacionalnog pokreta, prema tome, kao i prema jugoslavenstvu, imaju nedosljedan i podvojen odnos. U stranako-politikim nastupima nakon
1935. redovito promiu tezu o Bosni i Hercegovini kao hrvatskoj zemlji i bosansko-hercegovakim muslimanima kao sastavnom dijelu hrvatskog naroda
ije probitke tumae i zastupaju, po vlastitom shvaanju, kao iskljuivi i jedini
zakoniti predstavnici. U stvarnosti svoj odnos prema bosansko-hercegovakim muslimanima grade iz vizure mjesnoga politiko-stranakog suparnitva
s Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom (JMO) i koncepta rjeavanja
hrvatskog pitanja u okvirima Kraljevine Jugoslavije, dogovorom s dvorom i
odgovarajuim srpskim politikim elitama, bezuvjetno nepopustljivim prema
zamisli o autonomnoj Bosni i Hercegovini u bilo kojem obliku.
Formalno i nedoreeno stranako stajalite proklamirano poslije atentata u
skuptini 1928. u Rezoluciji Seljako-demokratske koalicije (SDK) polazilo je,
u duhu hrvatske ustavno-pravne predaje, od naela dravnog preureenja na
temelju dravno-povijesnih i kulturno-povijesnih individualiteta, meu koje
je uvrtavana i Bosna i Hercegovina, a Maek je u sijenju 1929. isto zastupao i
u razgovoru s kraljem Aleksandrom na posljednjim dvorskim konzultacijama
uoi uvoenja diktature. Ipak, ve tada je u pozadini stranakog ivota vodstvo
HSS-a ostavljalo mogunost diobe Bosne i Hercegovine, kao priloga postizanju dogovora s Beogradom. Takvo je stajalite, nasuprot politikim ciljevima
bosansko-hercegovakih muslimana, ukljuujui i muslimanske pristae HSSa, u krugu vodstva dodatno uvreno u razdoblju estosijeanjske diktature
kada su, posebice u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, umjetnim granicama novostvorenih banovina poniteni i posljednji tragovi dravno-povijesnih i kulturno-povijesnih pokrajinskih individualiteta, oznaenih glavnom preprekom
za nacionalnu nivelaciju u duhu integralnog jugoslavenstva. Dvorskom pseudokoncesijom tradicionalnoj hrvatskoj dravno-pravnoj misli, kojom su 1929.
uspostavljene Savska i Primorska banovina, sa sjeditem u Zagrebu i Splitu, zajedno, uz neka odstupanja, u okvirnim granicama ranije Trojedne kraljevine,
s proirenjem na hrvatske katolike krajeve u dijelovima Bosne i Hercegovine,
postavljeni su dalekoseni upravno-politiki okviri na ijoj su podlozi u promijenjenim okolnostima, sukladno ciljevima vodstva HSS-a, 1939. i odreene
granice autonomne Banovine Hrvatske.1
O politiko-nacionalnim i dravno-pravnim stajalitima Vladka Maeka i HSS-a, ukljuujui i prema Bosni i Hercegovini, opirnije: Jere JAREB, Pola stoljea hrvatske politike. Povodom
Maekove autobiografije, Buenos Aires 1960. [pretisak, Zagreb 1995.], Ljubo BOBAN, Sporazum Cvetkovi-Maek, Beograd 1965., ISTI, Maek i politika Hrvatske seljake stranke 1928-1941.
Iz povijesti hrvatskog pitanja, Zagreb 1974., Tomislav IEK, Djelatnost Hrvatske seljake stranke
u Bosni i Hercegovini do zavoenja diktature, Sarajevo 1981., ISTI, Hrvatska seljaka stranka u
Bosni i Hercegovini 1929-1941., Sarajevo 1991. i Ivo PERI, Vladko Maek. Politiki portret, Zagreb 2003.
1
970
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Ademaga Mei roen je 1869. u Tenju, u Bosni i Hercegovini, u obitelji

imunog trgovca. Iako bez formalne graanske naobrazbe, razvio je uspjenu
trgovaku i poslovnu djelatnost i postao jedan od najistaknutijih sudionika
muslimanskoga kulturno-prosvjetnoga, gospodarskoga, politikog i javnog
ivota u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1878. do 1945. Svoju imovinu
je kao mecena stavio u slubu prosvjetnih, kulturnih i politiko-nacionalnih
ciljeva, te je sudionik i pokrovitelj prvoga modernoga muslimanskoga kulturno-preporodnog gibanja zaetog na poetku 20. stoljea u Austro-Ugarskoj
na temelju zamisli o usklaivanju bosanske muslimanske tradicije s glavnim
steevinama europske modernosti. Jedan je od pokretaa knjievno-pounog
asopisa Behar i Muslimanskoga kulturnoga i prosvjetnog drutva Gajret, a
utemeljitelj je Hrvatske muslimanske itaonice u Tenju, Hrvatskoga muslimanskog konvikta u Sarajevu, Islamske dionike tamparije, Muslimanske trgovake
i poljodjelske banke, prvoga modernoga muslimanskoga novanog zavoda, za
koju je dobio fetvu istambulskog ejh-ul-islama, te razliitih kulturno-prosvjetnih i zadrunih pothvata i ustanova.
U politici je pristaa Ante Starevia, Josipa Franka i pravake ideologije, te
jedan od najdosljednijih promicatelja hrvatskog nacionalizma meu bosanskohercegovakim muslimanima poslije 1878. Uoi aneksije Bosne i Hercegovine, nasuprot protuaustrijskoj i sa srpskom politikom povezanoj Muslimanskoj
narodnoj organizaciji, proistekloj iz muslimanskog pokreta za vakufsko-mearifsku autonomiju, 1908. osnovao je Muslimansku naprednu stranku, meu
ostalim, i s ciljem promicanja pravake ideologije i hrvatskog nacionalizma
meu bosansko-hercegovakim muslimanima i suzbijanja srpskih politikonacionalnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini. Bez veeg uspjeha u politikom ivotu Bosne i Hercegovine, ogranienom konfesionalnim okvirima,
poslije 1918. i pobjede jugoslavenske misli povlai se iz djelatne politike. U
novostvorenoj dravi oznaen je kao frankovaki musliman i organizator
protusrpskih dobrovoljakih odreda u Prvome svjetskom ratu. ivi povueno
u Tenju i formalno pripada JMO-u, neko vrijeme i kao predsjednik kotarske organizacije stranke. Na JMO vri posredan utjecaj preko zeta Hamzalije
Ajanovia,2 a iz stranke istupa 1927. nezadovoljan njenim ulaskom u vladu u
sklopu koalicije sa srbijanskim strankama.
Od kraja 1935., kao simbol i pokrovitelj, pripada Muslimanskoj organizaciji Hakije Hadia,3 utemeljenoj poslije ulaska JMO-a u vladu Milana Sto2
Hamzalija Ajanovi (1892. - 1925.), novinar i politiar. Roen je u Tenju, a u Zagrebu
je diplomirao slavistiku i romanistiku. Kao sarajevski gimnazijalac djeluje u pravakoj Mladoj
Hrvatskoj iji je tajnik i predsjednik, te urednik njezina sarajevskoga glasila Hrvatska svijest
koju je novano podupirao Ademaga Mei. Jedan je od prvaka i narodni zastupnik JMO-a u
Narodnoj skuptini i urednik stranakoga glasila Pravda. Utemeljitelj je Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica, povezanog s JMO-om, koje je djelovalo kao protutea srpskojugoslavenski usmjerenom Muslimanskom kulturnom i prosvjetnom drutvu Gajret. Oenio
se Nasihom Mei, kerkom Ademage Meia. Poginuo je u prometnoj nesrei kraj Banje Luke
gdje je i pokopan u haremu damije Ferhadija.
3
Hakija Hadi (1883. 1953.), politiar. Roen je Bilei. Studirao je klasinu filologiju i
filozofiju na sveuilitima u Beu i Jeni. Nakon zavretka studija profesor je latinskog jezika
971
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
jadinovia i Jugoslavensku radikalnu zajednicu (JRZ), ime je privremeno

naputen stranaki program o bosansko-hercegovakoj autonomiji. Iako je
Muslimanska organizacija uz Maekovo odobrenje djelovala i kao Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a, u politikoj stvarnosti Kraljevine Jugoslavije
od 1935. nastupa kao posebna politika organizacija s vlastitim programom
promicanja hrvatske nacionalne misli meu bosansko-hercegovakim muslimanima i ostvarenja bosansko-hercegovake autonomije u sklopu oekivanog
preureenja drave. Zbog dosljednog stajalita protiv diobe Bosne i Hercegovine, te netrpeljivosti Maekovih bosansko-hercegovakih opunomoenika, Jurja uteja (Sarajevo), Barie Smoljana (Mostar) i Nike Ljubiia (Banja Luka),
Muslimanska organizacija HSS-a odbaena je kao teret u odnosima sa Srbima i
iskljuena iz pregovora o uspostavi autonomne Banovine Hrvatske. Sukobljeni
s glavnom strujom muslimanske politike, okupljene oko muslimanskog dijela
JRZ-a i naputeni od vodstva HSS-a, Ademaga Mei i Hakija Hadi, iako
do kraja odani Vladku Maeku, uoi Drugoga svjetskog rata jedini oslonac
pronalaze u hrvatskim nacionalistima, povezanim s ustakom organizacijom
u egzilu, i s njima bliskim krugovima hrvatske inteligencije, koji napadaju dranje HSS-a prema bosansko-hercegovakim muslimanima i javno podupiru
temeljni autonomistiki zahtjev svih struja muslimanske politike u Kraljevini
Jugoslaviji usmjeren prema onemoguavanju konane podjele Bosne i Hercegovine.
Kada je 10. travnja 1941. proglaena Nezavisna Drava Hrvatska (NDH),
u ijem sastavu se nala i cijela Bosna i Hercegovina, Ademaga Mei pozdravlja novonastalo stanje kao konano ostvarenje vlastitih politiko-nacionalnih
ideala. Kao zaslunog pravakog prvoborca Paveli ga imenuje doglavnikom
Ustakog pokreta, poasnim naslovom bez stvarne politike moi koju zbog
starosti nije niti prieljkivao. Pojedinci povezani s njime, ukljuujui Hakiju
Hadia, u prvim danima NDH preuzimaju razliite dunosti u dravnoj upravi i ustakoj organizaciji, dok Mei nastupa kao pokrovitelj zahtjeva za promjenu Ustava Islamske vjerske zajednice kojom bi se suzbio utjecaj muslimanskog
dijela JRZ-a (JMO-a) u islamskim vjerskim i vakufsko-prosvjetnim stvarima
te vratio tradicionalni utjecaj do tada potisnute uleme. Kada je Ante Paveli
u sarajevskoj gimnaziji i ravnatelj gimnazije u Trebinju. Od najranije mladosti pristaa je pravake ideologije i jedan je od utemeljitelja bekoga starevianskoga muslimanskoga akademskog drutva Svijest i predsjednik sarajevskog i mostarskog Hrvatskoga muslimanskog konvikta.
Poslije 1918. lan je H(R)SS-a i neko vrijeme predsjednik mjesne organizacije u Sarajevu. U
vladi radikala i HSS-a 1927. pomonik je ministra prosvjete. Bajramskim zakljukom krajem
1935. utemeljio je Muslimansku organizaciju, formalno kao nastavak JMO-a, a u stvarnosti kao
novu stranku oznaavanu i kao Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a, koja je zagovarala
autonomiju Bosne i Hercegovine i promicala hrvatsku nacionalnu misao meu bosansko-hercegovakim muslimanima. Poslije uspostave NDH, a prije uvoenja redovite dravne uprave,
vri upravnu dunost poglavnikova povjerenika za bosanske kotareve Drinske banovine. Od
jeseni 1941, poslije ulaska u vladu Dafera Kulenovia, politiki je marginaliziran kao osoba iz
kruga Ademage Meia. U oujku 1942. imenovan je opunomoenim ministrom i izvanrednim
poslanikom u Ministarstvu vanjskih poslova, a od srpnja 1944. do ulaska Sovjeta u Budimpetu
poslanik je NDH u Madarskoj. Umro je u izbjeglitvu u Damasku u Siriji.
972
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
odbio presuivati u islamskim vjerskim poslovima, i kada su poslije ulaska u

vladu Dafera Kulenovia iz dravne uprave potisnuti ljudi iz njegova kruga,
Mei se u jesen 1941. povlai u dobrovoljni teanjski egzil iz kojeg ga Paveli
imenuje u Hrvatski dravni sabor koji je kratkotrajno zasjedao u travnju 1942.
Od 1943. trajno je nastanjen u Zagrebu, kao poasni predsjednik tamonjega
Hrvatskoga muslimanskog drutva, nezadovoljan politikim razvitkom i razliitim zastranjivanjima reima, ali do kraja ustrajan u obrani NDH, u njegovim
oima ostvarene hrvatske drave kao najboljega dravnog i nacionalnog okvira za opstanak i razvitak bosansko-hercegovakih muslimana.
U svibnju 1945. naputa Zagreb s lanovima vlade NDH i odlazi u Austriju
gdje ga zarobljavaju Britanci, a zatim izruuju jugoslavenskim vlastima. Zajedno s lanovima vlade i visokim asnicima oruanih snaga NDH 18. svibnja
1945. izveden je pred Vojni sud II. Jugoslavenske armije u Zagrebu koji ga
proglauje neuraunljivim i zaostalim ovjekom i, kao iznimku od ostalih
osuenih na smrt, osuuje na doivotni zatvor, trajan gubitak graanske asti
i konfiskaciju cjelokupne imovine. Umro je zlostavljan ve 5. srpnja 1945. u
zatvorskoj bolnici u Popovai.4
Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu osnovano je u oujku
1939. u povodu glasina o diobi Bosne i Hercegovine, sa zadaom promicanja
suradnje bosansko-hercegovakih katolika i muslimana na podlozi hrvatske
nacionalne misli i obavjeivanja hrvatske javnosti o kulturnim, vjerskim i
politiko-nacionalnim znaajkama Bosne i Hercegovine. Na elu drutva je
iro Truhelka, a utemeljili su ga Zagrepani iz graanskih i intelektualnih krugova podrijetlom ili na razliite naine povezani s Bosnom i Hercegovinom.
U drutvo je pristupio i zagrebaki muslimanski graanski krug na elu sa
zagrebakim muftijom Ismetom Muftiem koji je vrio dunost drutvenog
potpredsjednika. Zbog kritike granica Banovine Hrvatske, izvan koje je ostao
najvei dio Bosne i Hercegovine, te ulaska u nestranako drutvo pojedinaca
povezanih s nacionalistikim (ustakim) krugovima, vlasti Banovine Hrvatske
sumnjiavo su pratile drutveni rad. Poslije uspostave NDH kojom su, prema
vjerovanju utemeljitelja, ostvarene temeljne drutvene zadae, Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu prestaje s radom. Pojedinci iz drutva preuzimaju u NDH razliite dunosti u vlasti i kulturnim ustanovama.5
O Ademagi Meiu odreene obavijesti u: Znameniti i zasluni Hrvati te pomena vrijedna
lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925. Sa pregledom povijesti Hrvatske, Bosne i Istre, hrvatske
knjievnosti i razvitka hrvatskog jezika, te hrv. Vladara, hercega, banova i biskupa, kao uvodom.
Prigodom proslava 1000-godinjice hrvatskog kraljevstva, Zagreb 1925. [pretisak, Zagreb 1990.],
Amir BRKA, Adem-aga Mei. Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi, Teanj
1998., Sakib KURTI, Ademaga Mei u svom vremenu, Teanj 2004., Zlatko HASANBEGOVI, O pokuajima donoenja Ustava Islamske vjerske zajednice u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, asopis za suvremenu povijest, 33/2001., br. 1, 75.-90., ISTI, Muslimani u Zagrebu 1878.1945. Doba utemeljenja, Zagreb 2007., Nada KISI-KOLANOVI, Muslimanska inteligencija
i islam u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, asopis za suvremenu povijest, 36/2004., br. 3, 901.-938.
i Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Zagreb i sredinja Hrvatska, Zagreb 2008.
5
lanovi Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu bili su i: Slavko Kvaternik, doglavnik, vojskovoa i ministar domobranstva, Stjepan Ratkovi, ministar narodne prosvjete i
4
973
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Gradivo
U korespondenciji Ademaga Mei iznosi vlastite politiko-nacionalne
poglede i protimbu oekivanoj podjeli Bosne i Hercegovine uoi Sporazuma
izmeu Vladka Maeka i kneza-namjesnika Pavla Karaorevia o uspostavi autonomne Banovine Hrvatske u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Ostatak
korespondencije odnosi se na pisma Meievih prijatelja i suradnika o politikom stanju, na djelovanje Muslimanske organizacije Hakije Hadia i na
manje poznato Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Pismo koje
je drutvena uprava u lipnju 1939. uputila vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu
ariu i reis-ul-ulemi Fehimu Spahi nalazi se u ostavtini Fehima Spahe u Istorijskom arhivu u Sarajevu. Pismo se tematski nastavlja na Meievu korespondenciju i vaan je izvor za razumijevanje shvaanja o katoliko-muslimanskim
odnosima i nacionalnom identitetu Bosne i Hercegovine i njezina puanstva
u krugu hrvatske inteligencije suprotstavljene politici Vladka Maeka i HSS-a.
Gradivo se donosi u izvornom obliku, s biljekama i svim jezinim i stilskim
osobitostima
1.
Banja Vruica kraj Teslia, 24. srpnja 1938.
Josip Galovac6 iz Osijeka pie dr. Niki Ljubiiu7, prvaku HSS-a u Banjoj
Luci, o loem odnosu stranke i Jurja uteja prema muslimanima u Bosni i Hercegovini. Prijepis pisma poslao je i Ademagi Meiu u Teanj.
Banja Vruica kod Teslia
24./7. [19]38.
Dragi doktore!
Boravei ovdje na lijeenju doao sam opet u dodir s prilikama ovdje,
pa sam se upravo iznenadio kuda skree naa hrvatska politika u Bosni pod
poslanik u Berlinu, Ante titi, ustaki i redarstveni dunosnik, Grga Ere, zamjenik stoernika
Ustakog sveuilinog stoera i redarstveni dunosnik, Mehmed Alajbegovi, ministar skrbi za
postradale krajeve i ministar vanjskih poslova, Hasib Muradbegovi, predsjednik Banskog stola
u Sarajevu, potpredsjednik i predsjednik Vrhovnog suda u Banjoj Luci i Zagrebu, Junus Mehmedagi, potpredsjednik Hrvatske dravne banke, Mirko Jurki, od 1941. do 1945. tajnik Matice
Hrvatske. Hrvatski dravni arhiv, Zagreb, Fragmenti raznih drutava i udruenja 1867.-1942.,
Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. U fondu je sauvan popis lanova i nekoliko fragmenata iz rada drutva.
6
Josip Galovac, predsjednik Trgovako-industrijske komore u Osijeku. Poslije sukoba s
Gospodarskom slogom HSS-a koja se mijeala u poslove iz djelokruga komore, 1940. predao je
ostavku na dunost predsjednika.
7
Niko Ljubii, (1894. - ?) odvjetnik i politiar. Roen je u Brkom. U Travniku je zavrio isusovaku Klasinu gimnaziju, a u Zagrebu je diplomirao na Pravnom fakultetu. Nakon
zavretka studija odvjetnik je u Travniku. Na skuptinskim izborima 1935. i 1938. biran je za
narodnog zastupnika na listi Vladka Maeka. Poslije 1935. seli se u Banju Luku gdje je prvak
tamonjeg HSS-a.
974
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
vodstvom dragog Jure.8 Opetovano sam za vrijeme moga boravka ovdje razgovarao i s g.[ospodinom] Ademagom9 i s g.[ospodinom] Muh.[amedom]
Bajraktareviem,10 te drugim muslimanima, pa ustanovio, da se svi ljudi opravdano tue. Za gosp.[odina] Pavlia koji je kao izaslanik gosp.[odina] predsjednika11 obilazio stranake organizacije saopili su lanovi stranke katolici gosp.
[odinu] Ademagi, a i drugima, da je taj gospodin govorio: Muslimani ako
hoe s nama u stranku dobro, a ako nee neka idu u Aziju.
Prigodom sadanjih izbora12 u Tenju imali su katolici navodno od Dr. Ju13
re odnosno svojih organizacija uputu, da ne idu s muslimanima, te je jedan
dio glasao za Jerezu,14 drugi se abstinirao i svega oko 20 glasovalo s muslimanskim ogrankom15, ija je lista onda za 38 glasova ostala u manjini prema Jerezi,
navodno nakon velikih naknadnih falsifikacija glasanja. Predsjednik stranake organizacije u Tesliu navodno na 5-majskim izborima16 exponent Boe
Maksimovia17 navodno javno tumai, da Hrvat moe biti samo katolik. Sa
skuptine U.[druene] O.[pozicije]18 u Doboju zakljueno je na predkonfer.
[enciji] u Trbuku19 na pristanak Srba, da gosp.[odin] Hakija Hadi govori u
ime muslimana Hrvata. Poslije te konferencije protestira predsjedn.[ik] stran.
[ake] organ.[izacije]20 iz Teslia i Tenja proti ovom zakljuku i trai, da se ne
dozvoli govoriti g.[ospodinu] Hakiji, pa tako u Doboju govori od muslimana
samo Dr. Hafizadi.21 Dakle ta ima to sve da znai?
8
Juraj utej (1889.-1976.), odvjetnik i politiar. Roen je u Podoracu kraj Konjica, u obitelji
slovenskih useljenika. Gimnaziju je zavrio u Sarajevu, a u Zagrebu je diplomirao na Pravnom
fakultetu. Nakon zavretka studija je sudac, a zatim odvjetnik u Sarajevu. Na skuptinskim izborima 1927., 1935. i 1938. biran je za narodnog zastupnika. Ministar je financija u vladi Cvetkovi-Maek i puistikoj vladi generala Duana Simovia s kojom naputa zemlju i odlazi u
emigraciju. Kao ministar 1944. ulazi u izbjegliku jugoslavensku vladu Ivana ubaia, a 1945. u
prvu komunistiku vladu Demokratske Federativne Jugoslavije. Umro je u Zagrebu.
9
Ademaga Mei.
10
Muhamed Bajraktarevi, pristaa Muslimanske organizacije Hakije Hadia u Tesliu.
11
Vladko Maek.
12
Opinski izbori u teanjskom kotaru odrani 20. veljae 1938.
13
Juraj utej.
14
Jugoslavenska radikalna zajednica. Stranka je utemeljena 1935. stapanjem dijela Narodne
radikalne stranke, Slovenske puke stranke (SLS) i JMO-a. Od 1935. do 1939. predsjednik JRZ-a
je Milan Stojadinovi, a od 1939. do 1941. Dragia Cvetkovi.
15
Muslimanska organizacija Hakije Hadia.
16
Skuptinski izbori odrani 5. svibnja 1935.
17
Boidar Maksimovi, srbijanski politiar i disident Narodne radikalne stranke. Na izborima 1935. nastupio je s vlastitom listom za koju su potpise prikupljale i pristae HSS-a, a kako bi
se oslabila vladina lista Bogoljuba Jevtia.
18
Udruena opozicija, savez srbijanskih oporbenih stranaka, Demokratske stranke, Saveza
zemljoradnika i pristaa Ace Stanojevia i Glavnog odbora Narodne radikalne stranke. Od 1935.
do 1939. surauju s SDK-om i HSS-om. Na skuptinske izbore 1938. kandidati Udruene opozicije izlaze na listi Vladka Maeka.
19
Trbuk, selo u blizini Doboja, u podnoju planine Ozren.
20
Organizacija HSS-a.
21
Sulejman Hafizadi, (1887. - ?) lijenik i politiar. Roen je u Travniku. Kao musliman srpske nacionalne orijentacije do 1929. pripadao je Narodnoj radikalnoj stranci. Na skuptinskim
izborima 1935. izabran je u travnikom kotaru na vladinoj listi Bogoljuba Jevtia. Poslije izbora,
kao pristaa Ace Stanojevia i Glavnog odbora Narodne radikalne stranke, u oporbi je prema
JRZ-u.
975
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Muslimanska organizacija kao ogranak22 hrvatskog pokreta osnovana je uz

pristanak i uz odobrenje g.[ospodina] dr. Maeka. Ali i da nije toga kako mi
dolazimo do toga, da tjeramo od sebe one muslimane, koji su odvajkada bili
uz nas cijeli svoj ivot i vijek potroili u propagiranju zajednikog rada muslimana i katolika i uvijek zastupali hrvatsku misao megju muslimanima kao
to su g.[ospodin] Ademaga Mei, Hakija Hadi, Muhamed Bajraktarevi i
dr[ugi]? ta je rad jednog uteja prema radu Ademage Meia ili rad jednoga
posranog Ivice Tokia23 prema radu Muhameda Bajraktarevia? Pa to se ne
moe ni prispodobiti. Ademaga je propagirao hrvatstvo megju muslimanima i
stvarao uporite za nau misao megju njima jo dok se Dr. utej ni rodio nije.
Pa zar taj kao Dr. utej koji bi ve davno iznevjerio i uskoio u ministre, da
je Dr. Srki24 samo jo jednu nedilju ostao na vlasti vrijedi da se za njegovu
bezgraninu ambiciju rtvuje jedna ideja, naa narodna misao megju muslimanima i rad od skoro jednog vijeka. A zato to? Tko je Dr. utej i s im je on
to zasluio? ta je on uope stvorio i uradio do sada osim to se je na blagonaklonu panju svih reima do sada bezobzirno gurao u vrhove stranke! Po ijem
nalogu i radi ije koristi to sve radi Dr. Juro?25 Pa onda onaj nalog Dr. aria,26
da muslimani moraju skinuti fes u crkvi27 ija je to pamet bila? I opet Dr. uteja? Ademaga je tako ogoren, da hoe ak da poniti svoju oporuku kojom je
ostavio svoju bogatu knjinicu Napredku jer veli, da i tamo gospodari Jure,28
a i drugim fondovima. A zato to sve? Hrvatski pokret, a i seljaki pokret nije
22
Muslimanska organizacija Hakije Hadia utemeljena je Bajramskim zakljukom u prosincu 1935., formalno kao obnovljena JMO, poslije njezina ulaska u JRZ. Ramazanskom odlukom iz studenoga 1936., a nakon sastanka njenih izaslanika s Vladkom Maekom u Zagrebu,
Muslimanska organizacija stupila je u najtjenju suradnju s Hrvatskom seljakom strankom
kao posebna Muslimanska organizacija, pod opim narodnim vodstvom Dra Vladka Maeka.
Maek je odobrio ovu odluku i u Zagrebu potvrdio muslimanskim izaslanicima da HSS smatra
bosansko-hercegovake muslimane najiim dijelom hrvatskoga naroda i po podrijetlu i po
povijesti i po narjeju. Uz to je obeao da e se jednako boriti za Hrvate muslimane kao i za
Hrvate katolike, ivjeli oni u banskoj Hrvatskoj, u Herceg-Bosni ili ma gdje na svijetu. Arhiv Gazi
Husrev-begove biblioteke, Sarajevo, A-503/B, Ramazanska odluka Muslimanske organizacije.
23
Predsjednik HSS-a u Tesliu.
24
Milan Srki, do 1929. prvak Narodne radikalne stranke u Bosni i Hercegovini. U vrijeme
estosijeanjske diktature je ministar i dva puta predsjednik jugoslavenske vlade.
25
Juraj utej.
26
Ivan ari, vrhbosanski nadbiskup i metropolit.
27
Sarajevski nadbiskupski ordinarijat u svibnju 1937. donio je slubenu okrunicu kojom se
zabranjuje ulazak u crkve s kapom i fesom. Iako muslimani tradicionalno nisu ulazili u crkve,
okrunica, nejasne pozadine, izazvala je neraspoloenje u muslimanskoj javnosti. Mlai sarajevski muslimani hrvatske nacionalne orijentacije poslije 1935. dolazili su, iz politiko-nacionalnih
motiva, s fesovima u sarajevsku katedralu na zadunice u povodu obljetnica s hrvatskom kulturno-nacionalnom pozadinom (zrinsko-frankopanske godinjice i obljetnice smrti Stjepana Radia), pa je okrunica u stvarnosti bila uperena iskljuivo protiv njihove nazonosti u crkvama. Za
Boi 1940. skupina sarajevskih muslimanskih uenika i sveuilitaraca hrvatskih nacionalista
(Halid auevi, Salih Jerlagi, Nedim Salihbegovi, Hazim abanovi i Ismet ari) s fesovima
je pohodila sarajevskog nadbiskupa Ivana aria u njegovoj rezidenciji, to je u javnosti predstavljeno kao ublaavanje kontroverze oko fesova.
28
Juraj utej.
976
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
u Bosni stvarao ni stvorio Dr. utej, nego Ti,29 pa Dr. Baria,30 pa Dervo,31 pa
i dr.[ugi] , a gosp.[odin] Jure je sjeo samo na gotovo i dogurao se sebi svojstvenim nainom na vodstvo. Napokon je Ademaga stvarao i stvorio hrvatsku
misao megju muslimanima, a sada Dr. utej to hoe i nastoji da poniti. On ak
nee niti da primi Hakiju,32 koji je bio isto tako glup kao i Precca,33 da uvede
na nesreu nae hrvatske misli Dr. uteja u stranku kamo nije nikada spadao,
jer je nepouzdan radi svoje ene34 velikosrbkinje, koja ga dri u ruci, a koju
ja dobro poznam. Pa taman utej predsjednik postao i dr. Maeka izgurao i to
on sigurno takoer ambira ipak je on nepouzdan, a za to najbolje svjedoi
ba onaj njegov rad i nastupanje prema muslimanima, kojem se mogu radovati
samo nai neprijatelji u ijem interesu jedino taj rad moe da bude!
A ta da kaem na rad onog bijednog Ivice Tokia prema Muhamedu Bajraktareviu, koji je osijedio u borbi za hrvatstvo, ne samo megju muslimanima
nego i megju naim zaostalim svijetom, uope kao lan stranke oduvijek, a koji
nije nikada od svoga hrvatstva i polit.[ikog] rada imao bilo kakovu korist,
nego naprotiv od ovih vajnih Hrvata, to imaju u rukama Destilaciju35 ba radi
svog hrvatstva bio proganjan, reduciran, materijalno unitavan, zapostavljan,
pa jo i danas, jer je sigurno jedini koji jo do danas nakon petomajskih izbora
nije povraen na raniji poloaj s koga je kao na kandidat bio skinut, otputen
i zatvoren, i sad njemu gosp.[odin] Toki koji je bio potpisnik na listi vlaha36
Milana Gnjatovia kandidata Boe Maksimovia tumai, da ne moe biti Hrvat, jer nije katolik i goni ga u Aziju! Pa zar to nije oajno? I tko je toga Ivicu
Tokia otkrio i metnuo amo za predsjednika, da hrvatstvo ponitava? Kakove
su to prilike? Kome koristi od toga? Zato se to radi? A ta i kome je taj jadni
Muhamed Bajraktarevi skrivio da ga se kad je radi hrvatstva i stranke i materijalno stradao i bio gonjen i fiziki kanjavan, a nikad od nikoga nita traio
nije, sada zapostavlja i uklanja? Jesu li nai ljudi svjesni, ta bi Muhamed sve
dobio od Jereze i Spahe37 da samo rije rekne? Pa ipak on trpi materijalnu
Niko Ljubii.
Baria Smoljan (1890. - 1977.), politiar i odvjetnik. Roen je u Mostaru. Diplomirao je
na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a nakon zavretka studija obnaao je sudaku i odvjetniku
slubu. Na skuptinskim izborima 1935. i 1939. biran je za narodnog zastupnika na listi Vladka
Maeka. Poslije uspostave Banovine Hrvatske u vladi Cvetkovi - Maek je ministar bez lisnice,
a u puistikoj vladi generala Duana Simovia ministar trgovine. Nakon uspostave NDH ostao
je u Zagrebu gdje je dva puta 1942. i 1945. zatoen u Lepoglavi. Umro je u Zagrebu.
31
Dervi Hadioman.
32
Hakija Hadi.
33
Nikola Precca (Preka) (1883. - ?), politiar. Roen je u Nevesinju. Do 1918. lan je vodstva
Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a poslije 1918. utemeljitelj Hrvatske teake
stranke koja se 1923. prikljuila H(R)SS-u. Prije 1929. biran je vie puta za narodnog zastupnika
HSS-a u Narodnoj skuptini i lan je Glavnog odbora HSS-a. Kao stranaki disident, pristupio
je estosijeanjskoj diktaturi u svojstvu ministra u vladi Petra ivkovia, a na skuptinskim izborima 1931. i 1935. biran je na vladinim listama za narodnog zastupnika u mostarskom kotaru.
34
Sava utej.
35
Destilacija drveta d. d. u Tesliu, u suvlasnitvu zagrebake Prve hrvatske tedionice.
36
Misli se Srbina.
37
Mehmed Spaho.
29
30
977
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
bijedu zagrezav u dugove radi redukcije, uti i trpi premda ga Hrvati gone i
zapostavljaju. Kolika je to svijest i moralna snaga u toga ovjeka? A konano
izgleda, da je dosta danas biti musliman, pa da se bude gonjen iz stranke i od
Hrvata! Kud to vodi i zato to?
Bio bi ti vrlo zahvalan, dragi doktore, kad bi dospio, da te prilike i stvari
popravi dok jo ima vremena i ne nastupi nepopravljiva teta po nau hrvatsku misao i zajedniki rad sa muslimanima. Megju muslimanima osobito megju inteligencijom nastupa previranje u pogledu Spahe i Jereze, koje sigurno i
Ti vidi tamo,38 pa nemoj da odbijate ove ljude, koji su oduvijek bili s nama od
nas, jer njihovim odlaskom mogu biti zauvijek pokopani [dopisano rukom] i
ostaci bratske misli megju muslimanima. Ako ne moe nita uiniti u tom
pogledu molim Te, da mi pie na moju adresu Osijek V. Post.[potanski] pretin.[ac] 18.
Dao sam ovdje jednom seljaku Anti Mijiu kartu za Tebe i uputih ga na
Tebe, da mu razvidi tamo i uredi njegove stvari. On Ti je sigurno na priklop
moje karte pisao. Njemu je oduzeto oko 33 dunuma za gradnju ceste, a nije
dobio ni pare za to.
Nadajui se, da nijesi tamo otiao39 na gore, pozdravlja Te srdano Tvoj

[Josip] Galovac
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (dalje: NUBBH),
Sarajevo, Ostavtina Ademage Meia (dalje: OAM), nesreena graa (dalje:
NG)
2.
Teanj, 22. oujka 1939.
Ademaga Mei pie Derviu Hadiomanu40 o Drutvu bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu i iznosi nezadovoljstvo postupcima prvaka HSS-a u
Bosni i Hercegovini.
38
U Banjoj Luci i Vrbaskoj banovini. Na skuptinskim izborima 1938. neto manje od polovine muslimana koji su izali na izbore u Vrbaskoj banovini, nezadovoljni tamonjom srpskom
prevlau, glasovalo je za kandidate Muslimanske organizacije Hakije Hadia ili izravno za
kandidate HSS-a na listi Vladka Maeka.
39
Misli se na selidbu Ljubiieve odvjetnike pisarnice iz Travnika u Banju Luku.
40
Dervi Hadioman (1892. - 1971.), politiar i tajnik Lijenike komore u Zagrebu. Roen
je u Mostaru. Poslije 1918. jedan je od utemeljitelja Hrvatske teake stranke u Bosni i Hercegovini koja se 1923. prikljuila H(R)SS-u. Utemeljitelj je Drutva zagrebakih muslimana i Drutva
bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu i lan je zagrebakoga mjesnog odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica. Od 1935. politiki djeluje u Muslimanskoj organizaciji Hakije Hadia kao tajnik. Poslije uspostave Banovine Hrvatske 1939. postavljen je za
privremenog povjerenika i gradonaelnika Mostara. Zbog dobrih odnosa s Vladkom Maekom
posredovao je izmeu vodstva HSS-a i Muslimanske organizacije. Za razliku od ostalih prvaka
Muslimanske organizacije ostao je vjeran vodstvu HSS-a i odbio politiku suradnju s vlastima
NDH. Umro je u Zagrebu.
978
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
ADEMAGA MEI TEANJ

Dragi moj Dervo!
itajui Hrvatski Dnevnik41 naidjoh na noticu skuptina osnutka Drutva
Bosansko-Hercegovakih Hrvata. Ma da mi nije potanko poznat taj program
ipak vidim izmedju redaka, ta je svrha tog novoosnovanog drutva, a vidim
i ljude koji su pokretai tog lijepog i plemenitog drutva, pak me je taj lanak
isto preporodio i povratio me u vrijeme moje mladenake dobi, kada smo se
Hrvati iz Hrvatske i Bosne sastajali i brinuli se kako emo i na koji nain ouvati i sauvati na mladji svijet koji pohadja srednje i visoke kole, da ne zaluta
u tudjinske vode i da ne budu odgajani za tugjinske hizmeare.42
Vidim naeg starog prijatelja naeg starinu profesora Dr. iru Truhelku, da
se on opet i pod svoje stare dane hoe da rtvuje te da radi u ovom drutvu i
prima se te teke ali astne dunosti za predsjednika drutva Bosansko-Hercegovakih Hrvata. Poeh odmah, da napiem tome drutvu jedno pismo, da
izrazim moju estitku ali eto napisah vie nego sam i trebao, pak to pismo ne
poslah na predsjednika drutva naeg prijatelja profesora Dr. iru Truhelku
nego ga aljem Tebi kao odborniku, pak poto moje pismo proita i ako nadje da je uredu predaj ga profesoru Dr. iri Truhelki kao predsjedniku, a ako
misli da je pismo po nekoga osjetljivo i da nekoga tim pismom prikazujem koji
na rad podcjenjuju i koji nas hoe da unite onda pisma nemoj predavati.
Ja vjerujem da e drutvo biti od velike koristi, a i da je bilo skrajnje vrijeme
neta ovakovog uiniti, jer na svijet ode u Srbiju, a ta e, kruh, kruh i kruh,
sjerotinja je gladna nauke i kruha. Pitanje je da li e Hrvati irom Hrvatske
potrebu i vanost ovog drutva shvatiti i da li e ovo drutvo biti po udi Dr.
uteju,43 Dr. Ljubiiu,44 i Dr. Smoljanu,45 i drugim, a ako ne bude njima po
volji onda vodstvo HSS nee biti za to da drutvo prosperira. Ovo trojstvo je
fatalno za nas muslimane kao da ih je najmio onaj proli reim, da sve to je
nae ometu, da im dragi Bog dade vie pameti i domovinskog osjeaja.
Sve mi izreda poselami i pozdravi Aje hanumi46 m.[ahsuz]47 selam
Tebe mnogo selami Tvoj

[Ademaga Mei]
Teanj 22. oujka 1939.
Blagorodni gospodin

DERVI HADIOMAN

Tajnik lijenike komore

ZAGREB
NUBBH, OAM, NG
Dnevne novine, neslubeno glasilo HSS-a. Izlazile u Zagrebu od svibnja 1936. do travnja
1941.
42
Sluge.
43
Jure utej.
44
Niko Ljubii.
45
Baria Smoljan.
46
Aia Hadioman r. Arpadi, ena Dervia Hadiomana.
47
Poseban, osobit.
41
979
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
3.
Teanj, 22. oujka 1939.
Ademaga Mei u pismu iri Truhelki48 pozdravlja osnutak Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu, pie o politici HSS-a u Bosni i Hercegovini
i poziva drutvo da djeluje meu bosansko-hercegovakim muslimanima.
ADEMAGA MEI TEANJ
Blagorodni gospodin
Dr. IRO TRUHELKA, profesor i Predsjednik Drutva BosanskoHercegovakih Hrvata

ZAGREB
Nisam mnogo puta u mome ivotu bio tako ushien i tako razveseljen kao
ovoga asa itajui Hrvatski Dnevnik od 20 o.[vog] mj.[eseca] br.[oj] 1035. i
kad sam naiao na noticu pod naslovom osnivaka skuptina Drutva Bosansko-Hercegovakih Hrvata.
Sam naslov ovog lanka u mom srcu, u mojoj dui, probudio je veliko veselje i veliku radost, te sam taj lanak tono ima rije na jedan duak proitao.
itajui taj lanak tu za mene radosnu vijest, suze radosnice orosile su moje
oi i osjeao sam neto milo i neto meni ugodno, neto to me uzvisuje i neto
to daje mojim starakim godinama mnoge snage i mnogo nade i inilo mi se
kao da sam opet pomladio i kao da sam se povratio u moje mladenake godine u kojima sam mnogo idealisao i pravio planove, ta treba uiniti, ta treba
uraditi, da se jae spoje, da se jae poveu srca i osjeaji naeg mladjeg svijeta
iz nae ue napaene domovine Bosne i Hercegovine, jer su i u ona vremena
kao i danas navlaili se crni oblaci iz kojih je mogla provaliti tua i led te sve
nae osjeaje, nau ljubav i na trud za ujedinjenjem sa irom nam domovinom
majkom hrvatskom zauvijek unititi.
Na ideal nije nita drugo nego da se radi i priprema za nae ujedinjenje i
oslobodjenje sa irom domovinom majkom hrvatskom.
Mi smo svi u naoj mladosti snovali, pravili te makar i pomalo izgradjivali
i postavljali vrste temelje na kojim temeljima treba da bude izgradjena i savreno sagradjena velika Hrvatska. Hrvatski velikan i na neumrli vodja Dr. Ante
Starevi kupio je nas sve oko sebe i davao nam poleta govorei milo i slatko,
kao to majka tetoi i govori svome djetetu pjevajui mu najljepe majine pjesme, tako je i on nama tetoio i govorio, a posebno nama muslimanima Bosne
i Hercegovine govorei nam, da smo mi najie hrvatsko pleme.
48
iro Truhelka (1865. - 1942.), polihistor. Roen je u Osijeku. U Zagrebu je diplomirao
filozofiju, arheologiju i povijest umjetnosti. Doselio se u Sarajevo 1886. gdje je jedan od utemeljitelja i prvi kustos Zemaljskog muzeja, a od 1905. i ravnatelj te urednik muzejskog Glasnika.
Posljednje godine ivota proveo je u Zagrebu. Svoje uspomene iz ivota i rada u Bosni i Hercegovini objavio je 1942. u knjizi Uspomene jednog pionira. Umro je u Zagrebu.
980
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Nae planove, na rad i zidanje nae zajednike kue kvarili su i nitavali

osim bive Austro-Ugarske i neki nai sinovi. Kako rekoh Madjarima su sluili
neki nai sinovi, a to su bili odpadnici i olo koji je onog doba pomou tugjinca
izletio na povrinu kako u iroj nam domovini hrvatskoj tako ga je bilo i u uoj
nam domovini Bosni i Hercegovini izjelica i ljubitelja zlatnog teleta.
Mi mladji bijasmo nemoni a stariji bijahu progonjeni i zatvarani samo
zato to su bili pravi rodoljubi i to su bili elik karaktera koje nije mogao
Madjar da kupi dukatima. Ministar Kalaj49 osnovao je u Beu i konvikt,50 da
nau omladinu uzmogne odgajati kao izdajnike i odmetnike od svoje ue i ire
domovine Hrvatske, ali je naa omladina odmah prozrela taj pakleni plan i
osim pojedinaca ostali ostadoe vrsti i elik Hrvatima. Madjari su osnovali taj
konvikt zato da odvrate nau omladinu od nae prijestolnice bijelog Zagreba,
da ne bi naa omladina ila u Zagreb na sveuilite.
Tako se radi i danas i svi dosadanji reimi od 1919. vodili su i vode ono
isto to su radili Madjari, pa jo i gore i ine vii pritisak da na narod iz ue
nam domovine Bosne i Hercegovine odvrate da ne alju svoje djece da nastave
nauke u Zagrebu. tipendije se daju od drave od pojedinaca51 naroito sinovima muslimanske vjere da svoje nauke nastave u Beogradu, nebili ih u srpskom
duhu nacionalizirali.
Sjerotinja eljna nauke i hoe da si osigura kruh ide u Beograd i tamo se
odgajaju kao srpad i danas sutra da budu odmetnici svoje domovine. U naoj
iroj domovini i u naem Zagrebu u zadnje se vrijeme malo, a moe se rei nimalo, ne vodi rauna o nama Hrvatima muslimanima, nego se pustilo da Srbi
nesmetano rade i nae gladne sinove prevode u svoj tabor za komadi kruha.
Mi Hrvati Muslimani pripueni smo sami sebi, Bosna je sjerotinja gola,
neima sredstava, a nismo niti odgajani tako da je potrebnije odgajati na podmladak u duhu vremena, da bude naoruan u duhu vremena naukom, te da
trebamo odkidati od svoga zalogaja te svoju omladinu odgajati i oruati u hrvatskom duhu.
Pisao sam nekima naim prvacima u Zagrebu,52 da se vodi pogrena politika u Bosni i Hercegovini od strane naih prvaka Hrvata katolika u Bosni
Benjamin Kallay, austrougarski ministar financija i upravitelj Bosne i Hercegovine.
Konvikt Intituta za bosanskohercegovake viekolce utemeljen 1899. u Beu sa zadaom
odgoja sveuilitaraca u duhu austro-ugarskih politiko-nacionalnih koncepcija u Bosni i Hercegovini.
51
Aluzija na potpornu djelatnost Muslimanskoga kulturnog i prosvjetnog drutva Gajret u
Sarajevu, osnovanog 1903., koje je stajalo pod slubenim pokroviteljstvom dinastije Karaorevia. Ademaga Mei je jedan od utemeljitelja izvornog Gajreta iju drutvenu upravu 1907.
preuzimaju muslimani srpski/jugoslavenski nacionalisti. Drutvo se od 1929. naziva Srpsko
muslimansko kulturno i prosvjetno drutvo Gajret. U Beogradu je 1924. osnovano drutvo Beogradski Gajret Osman iki s reprezentativnim sveuilinim konviktom. Glavnina muslimanskih sveuilitaraca u konviktu pripadala je ljeviarskim i marksistikim strujama na beogradskom sveuilitu, te se iz njihovih redova oblikovala poratna muslimanska komunistika elita u
Bosni i Hercegovini.
52
Vladko Maek i vodstvo HSS-a.
49
50
981
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
i Hercegovini53 te da je zadnji as, da otponu raditi na drugi nain, i da se

podje drugim pravcem i da se vodi vie brige o naoj Bosni. Neki Hrvati katolike vjere prikazuju nas na mjerodavnom mjestu u Zagrebu u sasma drugom
svjetlu nego jesmo mi muslimani i uvijek govore da su muslimani anacionalni
i da treba u Bosni ii sa Srbima ako se hoe neto postii bezbeli54 u politici, a
da je to pogreno ne trebam ja to ovdje da prikazujem. Neki bosanski prvaci
Hrvati katolike vjere otjerali su i Spahu u Beograd,55 a uz Spahu odoe i mnogi
istaknuti Hrvati muslimanske vjere, a nas Hrvate muslimane56 koji smo ostali
vrsti i nepokolebani uz nau brau Hrvate katolike vjere hoe nas silom, da
odgurnu od sebe i ne daju nam da budemo ono to jesmo, te nas prikazuju kod
naeg vodje Dr. Vladka Maeka, da nas nee muslimani i da mi nikoga uzase
nemamo te da treba ovaj ostatak pregaziti i prei preko nas.
U Bosni je za vrijeme Austrije, pak i poslije Austrije nakon prevrata57 vodjena via briga od prvaka Hrvata katolike vjere za nas muslimane Hrvate
nego za Hrvate katolike, ali oni prvaci Hrvati katolici iz Bosne ugledni ljudi
pregaeni su i baeni u stranu koji su na tome radili i nametnue se nekakove
nove vodje fikali i advokati58 i nee nas muslimane nego su im prei i Srbi od
nas. Nae veliko drutvo Napredak59 nekada je pomagao i muslimane i katolike
Hrvate, a sada pomae vrlo malo muslimane, a po mome miljenju treba voditi brigu o muslimanima Hrvatima koliko i o Hrvatima katolike vjere. Ako
se nekada kupilo i sakupljalo za kole u Istri tako bi trebalo sada a i vie voditi
brigu o Bosni a najvie za bosanske Hrvate muslimane. Jer se nakon prevrata
u tom pravcu nita ne radi. Prije prevrata mi smo se sastajali, radili i druili sa
Hrvatima katolike vjere koji su sa nama bratski radili i koji ni danas nisu to
zaboravili i ne zaboravljaju na nas.
Vidim u ovom lanku lijep broj naih starih muslimanskih prijatelja i drugova, koji su bili u Bosni nai pioniri i koji su se za nas brinuli i borili, svoju
brau po jeziku i domovini, bolje nego mi muslimani sami. Ja itajui imena
tih prijatelja nae ue domovine, osim neke gospode koje nemam ast i sreu
da ih lino poznajem, da im dragi Bog dade zdravlje, vidim nae muslimanske
prijatelje i kulturne radenike koji su uvijek brinuli za nas, a to su, Ti vrlo po Narodni zastupnici HSS-a iz Bosne i Hercegovine, Juraj utej (Sarajevo), Baria Smoljan
(Mostar), Niko Ljubii (Banja Luka) i Ante Budimirovi (Travnik).
54
Sigurno, jasno, bez sumnje.
55
Aluzija na ulazak Mehmeda Spahe u vladu Milana Stojadinovia 1935. i JMO-a u JRZ.
56
Misli se na pristae Muslimanske organizacije Hakije Hadia koja je oznaavana i kao
Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a.
57
Poslije 1918. i osnutka Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca.
58
Aluzija na Juru uteja, Bariu Smoljana i Niku Ljubiia, odvjetnike i bosansko-hercegovake prvake HSS-a.
59
Hrvatsko kulturno drutvo Napredak iz Sarajeva. Sredinju upravu Napretka, i s njom povezane ustanove, poslije 1929. u potpunosti je preuzelo sarajevsko vodstvo HSS-a. U drutvu
su uoi Drugoga svjetskog rata potisnuti protivnici politike HSS-a i njegova sarajevskog predstavnika Jurja uteja, koji se od 1938. i povratka Mile Budaka u zemlju postupno pribliavaju
hrvatskim nacionalistima.
53
982
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
tovani gospodine profesore, pa profesor Ivan Randjeo60 te na dragi Dr. Matko

Mikuli,61 pa vidim i moje poznate istovjernike brau muslimane,62 a vidim i
kakva je svrha tog novog drutva zato sam od veselja i dragosti zaplakao, jer
vjerujem u ona imena i potpise, da e to novo drutvo biti od velike koristi,
kako po uu nam domovinu Bosnu i Hercegovinu, tako i po iru nam domovinu majku Hrvatsku.
Vidim eto da se opet nastavlja onaj i onakav rad kao to se to prije prevrata
radilo. Ovaj pokret treba da svakog brata Hrvata muslimana i katolika razveseli i da taj pokret podupire i potpomae. Ja iz dubine srca i due estitam novom
drutvu i elim dobar uspjeh, a mnogo se zahvaljujem svima onima koji su bili
inicijatori i pokretai te suradnici ove velike stvari.
aljem Vama svima mnogo

Teanj 22. oujka 1939.
Hrvatskih pozdrava
[Ademaga Mei]
NUBBH, OAM, NG
4.
Zagreb, 14. travnja 1939.
iro Truhelka odgovara Ademagi Meiu i opisuje tekoe u radu Drutva
bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu.
Zagreb, Antunovac 15

Velecijenjeni i dragi gosp.[odine] Ademaga!
14. IV. 1939.
Vae milo pismo, kojim odobravate osnivanje Drutva Bosansko-Hercegovakih Hrvata u Zagrebu vanredno je obradovalo i mene i osnivae toga
drutva, kojim sam Ga proitao i biti e nam svima novi podstrek u radu oko
unapreenja tog po naem miljenju potrebnog drutva.
60
Ivan Raneo (Rangjeo) (1884. - 1962.), povjesniar i numizmatiar. Roen je u Iloku, a vei
dio ivota proveo je u Sarajevu kao gimnazijski profesor. Prije Drugoga svjetskog rata preselio
se u Zagreb gdje je profesor u II. realnoj gimnaziji. Jedan je od utemeljitelja Drutva bosanskohercegovakih Hrvata u Zagrebu. Umro je u Zagrebu.
61
Matko Mikuli, zagrebaki lijenik. lan Mjesnog odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica u Zagrebu i jedan od utemeljitelja Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu.
62
Od ukupno 169 lanova Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu, 56 su muslimani iz kruga zagrebakoga muslimanskog graanstva i sveuilitaraca iz Bosne i Hercegovine.
983
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Moram Vas moliti, da mi oprostite i to Vam nisam odmah odgovorio, ali

bio sam zaprijeen boleu u kui jer moja ena bolovala je na tekoj gripi a i
ja sam je u lagljoj formi proao a uz to sam imao vrlo prean posao, koji nisam
mogao otkloniti, i kod koga su mi se ruke od pisanja upravo ukoile. Radilo se
naime o jednom prinosu za Povijest Bosne,63 to e ju izdati Napredak i na koji
su organizatori bili zaboravili, te me u zadnji as zamolili da ga ja napiem, to
sam i uinio.
to se tie Drutva bos.[ansko]-her.[cegovakih] Hrvata organizatorni rad
napreduje, ali smo se nali i pred nemalenim potekoama materijalne prirode
a te se u glavnom sastoje u tome, da su reijski trokovi za ovakovo drutvo
u Zagrebu dosta veliki a mi smo bili primorani, da privuemo to vei broj
lanova, ustanoviti vrlo nisku lanarinu -10 din. mjeseno- koja e jedva dostajati za treinu izdataka. I sada muimo veliku brigu, hoemo li sastaviti kraj
s krajem. Pri tom bi moja elja bila, da drutvo bude zbilja reprezentativno, a to
nee biti mogue ako se ne namaknu bar u poetku potrebna sredstva. Jedina
je naa nada, da e se u Bosni nai imunih prijatelja koji ako odobravaju na
rad i koji se ne bi acali poveim dobrovoljnim prinosom ili kao utemeljitelji
olakati ga tako da uzmognemo prebroditi potekoe materijalne prirode, koje
se naroito u poetku moraju svladati.
Vae milo pismo me je zato obradovalo, jer mi dokazuje, da ste Vi i danas
kao i prije 50 godina ostali onaj isti rodoljub i dobri Hrvat, koji ste bili u mlaim danima i da sve mijene i promjene, koje su se u to vrijeme zbile nisu ni u
em izmijenile Vae nazore. Kraj ovakvih znaajeva ne bojim se ni ja, da nam
nae Drutvo bos.[ansko]-her.[cegovakih] Hrvata nee cvasti i napredovati.
elei Vam svaku srei i boji blagoslov u Vaem daljnjem ivotu i radu
pozdravlja Vas od srca Va odani tovatelj

Zagreb, Antunovac 15.
Dr [iro] Truhelka [v.r.]
NUBBH, OAM, NG
63
Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463., Sarajevo 1942. [pretisak, Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463., Sarajevo 1991.]. iro Truhelka je pisac priloga Dravno i sudbeno ustrojstvo Bosne u srednjem
vijeku, Sredovjeni steci Bosne i Hercegovine, Bosansko oruje srednjeg vijeka i Bosanska
narodna (patarenska) crkva.
984
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
5.
Zagreb, 25. travnja 1939.
Dervi Hadioman pie Ademagi Meiu o odjeku njegova pisma iri Truhelki i tijeku pregovora izmeu vodstva HSS-a i Beograda.
[]64

U Zagrebu, dne 25. travnja 1939.
Dragi moj Ademaga!
Tvoje cij.[elo] pismo proitao je na sjednici na predsjednik g.[ospodin]
dr. Truhelka.65 Pismo je uinilo dubok utisak na sve nas, jer je zaista napisano
iskreno i inteligentno. G.[ospodin] dr. Truhelka Te je sigurno o tome obavijestio, pa nije potrebno, da Ti i ja piem.
Hakija66 je bio ovdje. Danas je otputovao preko B[anje]-Luke s nijjetom,67
da posjeti Doboj, a valjda i Teanj. Rei e ti ta je novo. Od prekjuer je opet
zavladalo optimistiko raspoloenje, jer je rezultat razgovora u Veneciji68 protivan nego to su izvjesni krugovi oekivali. I prvi na komija69 je savjetovao
i zalagao se svim svojim autoritetom, da se to prije rijei nae pitanje i srede
prilike. I on za to ima svoga rauna. Nada se, da e se iza toga poboljati odnosi
s Madjarima i da e popustiti pritisak Berlina, koji ni njemu -izgleda- nije ugodan. Opet su se nali zajedno London i Rim. Dodue svaki sa svoga stanovita
i za svoj raun, ali obojica nastoje, da se prilike srede. I za Bosnu su izgledi dobri. Prvi prijedlog predsjednikov70 je povijestni individualiteti.71 B.[eograd] je
to odbio, ali su drugi zahtjevi72 stavljeni tako, da e radije pristati na cjelovitost
Bosne, nego na ovo drugo. Izgleda, da e se nasuliti73 na 4 jedinice i to Bosna
kao etvrta. Potanje ut e od H.[akije]74
Pismo je napisano na memorandumu Lijenike komore u Zagrebu.
64
iro Truhelka.
Hakija Hadi.
67
Namjerom.
68
Misli se na susret jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Aleksandra Cincar-Markovia s talijanskim ministrom vanjskih poslova Galeazzom Cianom u kojem su Talijani poduprli
jedinstvo Kraljevine Jugoslavije, te obeali suzbiti ustaku djelatnost, u strahu od njemakih
pretenzija na Jadran u vrijeme ehoslovake krize.
69
Kraljevina Italija.
70
Vladko Maek.
71
Preureenje zemlje na temelju povijesnih individualiteta nikada nije bilo ozbiljan predmet
pregovora izmeu Vladka Maeka i izaslanika kneza-namjesnika Pavla. Odreeni nesporazumi
u pregovorima pojavili su se samo oko razgranienja u dijelovima Bosne i Hercegovine (Vrbaska
banovina) te oko plebiscita u ostatku Bosne i Hercegovine, Dalmaciji (Boka kotorska), Srijemu i
Bakoj. O tijeku pregovora i razliitim zahtjevima za razgranienjem podrobnije u: Lj. BOBAN,
Sporazum Cvetkovi-Maek i Mihailo KONSTANTINOVI, Politika sporazuma. Dnevnike beleke 1939-1941. Londonske beleke 1944-1945., Novi Sad 1998.
72
Misli se na plebiscit puanstva u dijelovima Bosne i Hercegovine.
73
Pomiriti, nagoditi.
74
Hakija Hadi.
65
66
985
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Lijepo Te molim reci Hamdi, da je njegovo alba poslata u Tuzlu, jer je za

to nadlean odbor OUZOR-a75 u Tuzli, a ne Sredinji ured.
Poselami sve nae, a Tebe srdano pozdravlja i potuje

Tvoj

Dervo [v.r.]

Mahsuz76 selam od Ajie [rukom dopisano]
NUBBH, OAM, NG
6.
Teanj, 14. travnja 1939.
Zakljuci s prosvjedne konferencije Muslimanskog ogranka HSS-a u Tenju
protiv podjele Bosne i Hercegovine i brzojav Ademage Meia Vladku Maeku.
Obzirom na razne kombinacije prigodom rjeavanja hrvatskog pitanja te
poto je svijet77 u neizvjesnosti u pogledu Bosne i Hercegovine, to je danas Muslimanski ogranak Hrvatske seljake stranke u Tenju odrao svoju protestnu
konferenciju te je tom prilikom upravljen i brzojav predsjedniku Dr. Maeku
kojim se trai i moli predsjednika Dr. Maeka da kod pregovora u pogledu Bosne i Hercegovine ne dozvoli komadanje iste i trai da se Bosni i Hercegovini
dadu ista prava u historijskim njezinim granicama, kao to e se ta prava dati
i ostalim pokrajinama. Konferencija i ako je u kratkom vremenu od 2 dana
zakazana, to je ista uspjela mimo svakog oekivanja, jer je istu posjetilo oko
150 samih seoskih domaina.
Prvi govornik bio je Ademaga Mei, koji je prisutnim razloio vanjsku i
unutarnju situaciju te svrhu sazivanja dananje konferencije. Naveo je u svome
govoru mimo ostalog, da poto krue razni govori o komadanju Bosne da se
trai da ista ostane u njezinim historijskim granicama i da se o tome povede
govora prigodom sadanjih pregovora ili da se provede plebiscit, a ni u kojem
sluaju muslimani nee se zadovoljiti komadanjem Bosne i Hercegovine.
Drugi je govornik bio Mehmedbeg Ajanovi koji je proitao rezoluciju
doneenu prigodom sastanka delegata iz Bosne i Hercegovine dne 9. travnja
o.[ve] g.[odine], odrane u Sarajevu gdje je bilo zastupano oko 56 srezova, koja
je jednoglasno primljena.78 Zatim je Omer Bajraktarevi proitao brzojave
Okruni ured za osiguranje radnika.
Poseban, osobit.
77
Misli se na puanstvo i javno mnijenje.
78
Konferencija Muslimanske organizacije odrana u Sarajevu 9. travnja 1939. pod predsjedanjem Hakije Hadia. Zakljueno je, meu ostalim, da se pod vodstvom Vladka Maeka
trai uspostava posebne samoupravne bosansko-hercegovake jedinice s vlastitim saborom i
vladom.
75
76
986
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
predsjedniku dr. Vladku Maeku i profesoru Hakiji Hadiu, koji su od prisutnih jednoglasno primljeni i iste popratili klicanjem ivio na predsjednik Dr.
Vladko Maek i ivio na Hakija Hadi.
Teanj 14. travnja 1939.

O.[mer] B.[ajraktarevi]
[brzojavi Vladku Maeku i Hakiji Hadiu glase:]
Doktor VLADIMIR MAEK

ZAGREB
Sa danas odrane konferencije pozdravljamo vodju svih Hrvata. Molimo
da kod razgovora sa mjerodavnim titite i branite u historijskim granicama samostalnost Bosne i Hercegovine i ni u kojem pogledu ne dozvolite komadanje
nae ue domovine.
Ispred muslimanskog ogranka hrvatske seljake stranke

Ademaga Mei
Profesor HAKIJA HADI

SARAJEVO
Zakljueno na odranoj konferenciji da zastupate stanovite nas muslimana i traite na mjerodavnom mjestu autonomiju Bosne i Hercegovine u njenim
historijskim granicama.
Predsjedniku Maeku brzojavili.

Hadi Mehmedbeg Ajanovi
NUBBH, OAM, NG
987
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
7.
Teanj, 23. svibnja 1939.
Ademaga Mei pie Derviu Hadiomanu o duevnom stanju koje proivljuje zbog pristanka Vladka Maeka na podjelu Bosne i Hercegovine.
ADEMAGA MEI TEANJ
Dragi moj Dervo!
Od nazad nekoliko dana, svaki dan kojega proivljujem, ini mi se da je
otegao kao nerodna godina. Prije nekoliko dana pronese se za nas Bosance i
Hercegovce crna i kobna vijest, da se je navodno predsjednik HSS Dr. Vladko
Maek odrekao Bosne i Hercegovine i da je ak zabo u naa srca otrovan no,
jer je on vodja Hrvata naeo nae srce i predloio da se Bosna ree i to sramotno da se odree jedna noga od naeg zdravog tijela i da se nas uini invalidima
i da nam mee okove na ono ostalo bolesno tijelo, da ostanemo vjeito u robstvu i tekim okovima.
Ah grdna rano sjerotice Bosno i sestro nam tuna Hercegovino.
Eto krivnjom zloduha i okolice Dr. Maek nas se i ire domovine odriu i
puaju nas da budemo robovi naeg Din79 dumanina. Neka Bog kazni zloduhe, koji nagovorie Dr. Maeka, da pristane na to da se zadovolji mjesto cijele
Bosne i Hercegovine sa jednom naom nogom. Vele da je Dr. Maek predloio
i traio od Srba da dadu Hrvatskoj jednu nau nogu, jedan dio nae Krajine80 i
to Unom, a sve ostalo da se pripoji Srbiji. Ja sam poeo u to vjerovati, jer prije
dvije godine meni je i Seadu Kuloviu81 rekao Dr. Maek, da on nee dozvoliti,
da radi Bosne ostane Hrvatska vjeito u robstvu, a u mjesecu prosincu pred izbore82 kada sam bio kod njega i govorio za Biha da postavimo Alajbegovia83
Vjera, islam.
Tijekom pregovora o uspostavi Banovine Hrvatske pojavljivali su se razliiti nacrti razgranienja na podruju Bosanske krajine.
81
Sead Kulovi, predsjednik Mjesnog odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna
uzdanica u Tuzli i tamonji prvak Muslimanske organizacije Hakije Hadia. U NDH neko vrijeme gradonaelnik Tuzle, a 1945. pogubljen poslije partizanskog preuzimanja vlasti u gradu.
82
Skuptinski izbori odrani 11. prosinca 1938.
83
Mehmed Alajbegovi (1906. - 1947.), sudac, diplomat i politiar. Roen je u Bihau. Studira u Parizu i Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Vri sudaku slubu, a nakon
uspostave Banovine Hrvatske tajnik je Upravnog suda u Zagrebu. Utemeljitelj je Zaklade za
izgradnju damije u Zagrebu, razliitih zagrebakih muslimanskih ustanova i Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Kao stipendist Banovine Hrvatske pohaa studij islamskog
prava u Aliru, a nakon povratka pokree pripreme za osnutak katedre za erijatsko pravo na
Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon uspostave NDH ulazi u diplomatsku slubu kao konzul u
Mnchenu. Od 1943. ministar je skrbi za postradale krajeve, a od 1944. do kraja NDH ministar
vanjskih poslova. U svibnju 1945. povlai se zajedno s vladom u Austriju gdje su ga Amerikanci
izruili Jugoslaviji. Na suenju u Zagrebu 1947. osuen je na smrt i pogubljen.
79
80
988
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
za kandidata on mi ree, molim Vas pustite Vi nama ovaj kuti Krajine,84 a Vi

imate eto cijelu Bosnu i Hercegovinu sebi. Doklen jo tada izgleda da su tako
raunali, da se zadovolje granicom Une. Ja ne bih zamjerio Dr. Maeku da je
on svrio za Hrvatsku, a da je ostavio cjelovitu Bosnu pak da se mi i oni od
tuda borimo ili za pripojenje Hrvatskoj ili samostalnost Bosne i Hercegovine,
a ovako ta je uinio odgulio je ono muslimana Hrvata, a ostala je vrbaska
banovina sa 80% Srba te kako Srbi kau ako dogje do plebiscita mi emo imati
veinu, jer su muslimani umanjeni, a nakon sporazuma dosta e se muslimana
odseliti u Srbiju85 i tako e ostati ista srpska Bosna i Hercegovina. U cijeloj
Bosni i Hercegovini se po svim selima i varoima te varoicama kupe potpisi
od strane srpskog sveenstva86 isto onako kao to se inilo i radilo i za vrijeme
konkordata87 i trae od Srbije da ne smije dati Bosni i Hercegovini autonomiju
nego da se naa ua domovina imade pripojiti majci Srbiji.
Ja niti spavam niti dobro jedem od tuge i alosti to je Dr. Maek nakanio
odsjei nau desnu nogu na krak od nae Krajine. Naa je elja da Bosna i
Hercegovina ostane cjelovita pak ako se ti pregovori svre zlo neka se borba
nastavi.
Dragi moj Dervo, molim te pii mi opirno ta se tamo uje i poalji mi
govor Dr. Maeka kojega je izrekao na skuptini narodnih zastupnika. Na
islamski narod alostan eka konac rjeenja kao otru sablju kojom emo biti
odsjeeni. Molim te pouri s odgovorom. Molim te izrui moj selam Aji hanumi, a tebe mnogo selami

Tvoj

[Ademaga Mei]
Teanj, 23. svibnja 1939.
Blagorodni gospodin
DERVI Eff. HADIOMAN,
Tajnik lijenike komore
ZAGREB
NUBBH, OAM, NG
Cazinska krajina s Bihaem.
Mogua pogrjeka, umjesto u Srbiju, u kontekstu bi trebalo stajati u Hrvatsku.
86
Poetak srpske kampanje protiv autonomne Bosne i Hercegovine, koja je na vrhuncu krajem 1939. i poetkom 1940., a poslije izjave Dafera Kulenovia u Beogradu da je autonomija
i ouvanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine glavni zahtjev muslimanske politike u Kraljevini
Jugoslaviji.
87
Misli se na neuspjeni pokuaj vlade Milana Stojadinovia da se u Narodnoj skuptini i
Senatu 1937. ratificira ranije zakljueni konkordat s Vatikanom. Protukonkordatsku kampanju
vodile su Srpska pravoslavna crkva (SPC) i srpske oporbene skupine, posebice meu pravoslavnim puanstvom u Bosni i Hercegovini. irile su se glasine da vlada Milana Stojadinovia
eli prevesti pravoslavce na katoliku vjeru, a SPC je privremeno iskljuila iz crkve ministre i
narodne zastupnike srpsko-pravoslavne vjere koji su glasovali za konkordat.
84
85
989
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
8.
Teanj, 16. srpnja 1939.
Ademaga Mei alje brzojavnu roendansku estitku Vladku Maeku.
[]88

Doktor Vladimir Maek
Zagreb

Srdano estitam Tvoj estesetgodinji jubilej uz toplu elju da doivi
i stogodinjicu ivota na sreu i korist hrvatskog naroda.

uvaj hrvatsku Bosnu i ne daj je komadati

Ademaga Mei

[rukom dopisano] 16/7 1939. u 8.45
NUBBH, OAM, NG
9.
Zagreb, 30. lipnja 1939.
Pismo Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu vrhbosanskom
nadbiskupu Ivanu ariu89 i reis-ul-ulemi Islamske vjerske zajednice Fehimu
Spahi.90 U pismu se ukazuje na pogorane odnose izmeu katolika i muslimana
Na brzojavu se nalazi peat telegrafske postaje u Tenju s nadnevkom 17. srpnja 1939.
Ivan ari (1871 - 1960.), vrhbosanski nadbiskup u Sarajevu. Roen je u Docu kraj Travnika. Zareen je 1894. za sveenika vrhbosanske nadbiskupije. Na slubi vrhbosanskog nadbiskupa u Sarajevu 1922. naslijedio je umrlog Josipa Stadlera. Tijekom Drugoga svjetskog rata
objavio je prijevod Biblije na hrvatski jezik. Poslije 1929. izraziti je pristaa Vladka Maeka,
blisko povezan s njegovim sarajevskim opunomoenikom Jurjom utejom. Iako je podravao
predratne koncepcije HSS-a u Bosni i Hercegovini, poslije 1941. gorljivi je pristaa NDH i apologet Ante Pavelia. U kontroverznim odnosima s muslimanima, promicao je tezu o hrvatstvu
bosansko-hercegovakih muslimana o emu je 1940. razgovarao i s reis-ul-ulemom Fehimom
Spahom prigodom njegova posjeta nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu. esto je isticana arieva pjesma Dukatu napisana 1892. u kojoj opisuje bliske obiteljske veze s travnikim begovima.
U svibnju 1945. napustio je zemlju. Umro je u izbjeglitvu u Madridu.
90
Fehim Spaho (1877. - 1942.), reis-ul-ulema, brat politiara Mehmeda Spahe. Roen je u
Sarajevu gdje je zavrio erijatsku sudaku kolu. Bio je erijatski sudac i tajnik Zemaljske vlade u
Sarajevu. Poslije 1918. pripada JMO-u, pa je 1927. izabran za predsjednika sarajevske samoupravne Oblasne skuptine. Jedan je od prvaka Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica.
Od 1938. do smrti vri dunost reis-ul-uleme Islamske vjerske zajednice. Njegov izbor izazvao
je rascjep u muslimanskim vjerskim i politikim krugovima jer su ga nezadovoljnici smatrali
eksponentom muslimanskog dijela JRZ-a. Poslije smrti svoga brata pokuava izmiriti suprotstavljene frakcije u muslimanskom dijelu JRZ-a, sukobljene oko borbe za politiko naslijee Mehmeda Spahe. Bavio se knjievnim i prevodilakim radom, a napisao je vei broj radova iz kulturne
povijesti muslimana u Bosni i Hercegovini. U javnom i kulturnom ivotu nastupao je kao pristaa
hrvatske nacionalne misli, te je u tom smjeru prije 1941. napisao nekoliko radova. Do 1936. lan
je nadzornog odbora Napretkove zadruge u Sarajevu koju s ostalim muslimanima naputa kada
su ostavke predali predsjednik zadruge Mijo Vuak i skupina katolikih lanova protivnika Jurja
uteja. U lipnju 1940. slubeno pohodi Zagreb gdje je muslimanske sveuilitarce u konviktu
88
89
990
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
u Bosni i Hercegovini uoi uspostave Banovine Hrvatske i poziva na njihovu

meusobnu pomirbu i zajedniko politiko i nacionalno djelovanje.
DRUTVO BOSANSKO-HERCEGOVAKIH HRVATA U ZAGREBU
Njegovoj Preuzvienosti Fehimu Spahi
Reis-ul-ulemi
u
Sarajevu
U Zagrebu 30. lipnja 1939.
Preuzvieni gospodine!
Dva dana prije nego to je doao glas da je preminuo Va ugledni brat91,
voa veine bosansko-hercegovakih muslimana, zakljuili smo da ispred
mnogih naih vienih javnih radnika upravimo poziv naim narodnim prvacima u Bosni i Hercegovini, da porade oko stiavanja stranakog inata i oko
izmirenja i priprave za zajedniki rad bos.[ansko]-herc.[egovakih] Hrvata,
muslimana i katolika. Kanili smo uputiti molbu i uglednom rahmetliji,92 uvjereni, poslije njegove saradnje93 sa H.S.S. i Hrv.[atskim] narodnim pokretom
u odlunim asovima, da e i u budunosti, kada za to dozriju prilike, svoju
politiku orijentirati prema historijskom pozivu Bosne, porijeklu njezina autohtonog puanstva i njezinoj posebnoj zadai u cjelini hrvatskog naroda.
Prilike, koje ne doputaju odlaganje, sile nas, da ne zastanemo na samoj
nakani. Zato se obraamo Vaoj Preuzvienosti s molbom, da kao prvi uglednik meu bos.[ansko]-herc.[egovakim] muslimanima Vaim jakim utjecajem
pomognete, da se poradi na domaem miru izmeu bos.[anskih] Hrvata dviju
vjera, kako se ne bi u odlunom asu izigrali interesi hrvatskog naroda u Bosni
i Hercegovini, koliko muslimana toliko katolika.
Kako vrhbosanski nadbiskup, preuzv.[ieni] g.[ospodin] dr. Ivan ari, kao
ovjek i kao politiki karakter ima povjerenje voe Hrvatskog narod[nog] pokreta dra. Vlatka Maka, upravili smo mu pismo, kao pobudu za vodstvo hrv.
[atske] polit.[ike] organizacije i bos.[anskih] Hrvata katolika napose. Zato
mislimo, radi istovjetnosti molbe, da je najbolje da Vau Preuzvienost obavijestimo o punom sadraju toga pisma.
Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica, okupljene oko Hrvatskoga akademskog
kluba Musa azim ati, pozvao da slijede hrvatsku nacionalnu misao, a u tajnosti se susreo s
redarstveno nadziranim Milom Budakom. Pozdravio je uspostavu NDH, te je uz pomo Dafera Kulenovia sprijeio akciju Ademage Meia, Hakije Hadia i drutva ilmije El-Hidaje kojom su ga pokuavali smijeniti s dunosti reis-ul-uleme i promijeniti Ustav Islamske vjerske
zajednice. Umro je u Sarajevu.
91
Umrli Mehmed Spaho. Spaho je neoekivano umro u Beogradu 29. lipnja 1939., usred
pregovora o uspostavi Banovine Hrvatske.
92
Mehmed Spaho.
93
Misli se na izlazak JMO-a na skuptinske izbore 1935. na oporbenoj listi Vladka Maeka.
991
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Pismo [nadbiskupu Ivanu ariu] glasi:

Preuzvieni gospodine!
Odluna su vremena, u kojima danas ivi hrvatski narod, i vjerojatno presudno za njegovu budunost pitanje, kako e on u sadanjosti odrediti svoje
dranje prema svim svojim dijelovima, bez razlike njihova zemljopisnog poloaja, vjerske pripadnosti i stupnja do kojega je razvijena njihova narodna
svijest.
Vjerska podjela hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini dovela je i do politikog diferenciranja. Potomci hrvatskih starosjedilaca u Bosni i Hercegovini,
pripadnici katolicizma i islama, koji i danas ine apsolutnu veinu puanstva
ovih zemalja, uli su u nepovoljno vrijeme, dok njihova narodna svijest nezavisno od vjere jo nije izgraena, u politike organizacije sa pravom da snagom
broja utjeu na historijsko rjeavanje narodnih i dravnih pitanja. Dok je katolikim Hrvatima Bosne i Hercegovine bilo lako nakon razbijanja sredovjene
Hrvatske i estogodinje teritorijalne separacije ui u hrvatski narodni pokret i
u njemu izdrati pritisak i organizirano nasilje, jer ih sa ostalim dijelovima hrvatskog naroda osim krvnog jedinstva vee i zajednica vjere, za muslimanske
Hrvate je narodno i politiko odreivanje, radi vjerske osjetljivosti i iskljuivo vjerskog grupiranja u prolosti, stvar duljeg procesa i intenzivnijeg narodno-politikog odgoja. Od hrvatskih muslimana trai se mnogo vea duhovna
zrelost pa i mnogo vii stupanj umne i osjeajne svijesti, nego od hrvatskih
katolika, da se bez rezerve svrstaju u hrvatske narodne redove i da podnose
rtve, bez obzira na materijalne i moralne tete po samu islamsku vjersku organizaciju, koja je bez jakog uporita meunarodnog karaktera bila naroito
na udaru agresivnih vlasti.
Bez namjere da iiju politiku ocjenjujemo kao korisnu ili tetnu,94 bez pomisli da i samu politiku zastupnika veine bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana95 po prolaznim uincima sudimo kao korisnu ili tetnu po budunost
samih bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana kao dijela hrvatskog naroda,
to oni jesu, i kao muslimana: htjeli smo uoiti samo nesretnu injenicu, da je
hrvatski narod u Bosni i Hercegovini danas podijeljen na dva zavaena tabora,
od kojih su u jednom katolici i manjina muslimana,96 a u drugom veina muslimana.97 Htjeli smo poslije svega to se je radilo naglasiti, da je svima nama,
koji ma koliko i na kojem mjestu sudjelujemo u javnom ivotu i kojima - kao
Hrvatima mora biti na srcu sudbina i budunost svakog pedlja nae zemlje i
svake nae ive jedinice i njezino uvanje za cjelinu decimiranog naroda, dunost da u velikom naem skupnom interesu nastojimo oko mira u naoj kui
oko sporazuma prije svega meu samim nama u hrvatskom narodu.98
Aluzija na politiku Vladka Maeka i HSS-a.
Aluzija na politiku Mehmeda Spahe i muslimanskog dijela JRZ-a.
96
Pristae Muslimanske organizacije Hakije Hadia.
97
Pristae JMO-a koji je od 1935. djelovao kao muslimanski dio JRZ-a.
98
Aluzija na politiku HSS-a usmjerenu prema sporazumijevanju s hrvatskim Srbima i Beogradom.
94
95
992
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Vaa Preuzvienosti!
Znamo da se ova naa briga i ova misao potpuno podudara i s Vaim prosuivanjem historijske istine i duhovnog stanja Bosne i Hercegovine. Vi znate
i vie, jer ste blii svjedok tvrdoglavog bosanskog prkosa. Svjedok ste prolaznih
ali nemilih i za sadanjost a moda i za budunost tetnih pojava u t. zv. politikoj ariji,99 koje pokazuju u jednu ruku lukavi raun skrivenih sila, koje
ve dva decenija uzalud lome hrvatski narod, a u drugu naivnost i nepromiljenost narodno jo nesvjesnih100 ali i mnogih svjesnih101 ljudi, koji oruani
zazorom i inatom ili strahom za svoj osobni ugled sami kopaju jaz, da im bude
tee pruiti ruke u asu kad bude trebalo uzajamne samoobrane i jedinstvene
saradnje do koje e morati doi, ako ne e da svoju roenu zemlju ili vei joj
dio definitivno izrue pod vlast onih koji ve 20 godina nebratski upravljaju
i eksploatiraju Bosnu, i svojom krivnjom postanu manjina i ostanu graani
drugog reda.
Ne elimo se ovdje doticati rjeavanja politikih pitanja, pa ni borbe o teritorij Bosne i Hercegovine. Samo e rjeenje bosanskog problema biti rezultat
realnih snaga, koje svi mi bez razlike vjere treba da stvaramo vrlinom ideje
i teinom broja, a hrvatski narod ima svoga mandatara i vou,102 koji je jedini
zvan da ta pitanja postavlja, da ocjenjuje njihov znaaj i mjeri stvarne nae
snage, koje svi mi moramo drati na okupu i pripravljati za odluan as.
Za nas, kao za sve ma koliko obrazovane Hrvate, postoji stvarna istina, da
u Bosni i Hercegovini ivi veina, koju ine starosjedioci Hrvati; da je poslije nekoliko stoljea odijeljenog ivota feudalne ere pod tuim okupacijama
proces naeg duhovnog narodnog reintegriranja otpoeo istom prije nekoliko
decenija; da je pravi preporod zapoeo tek juer, u najteim prilikama i da ni
izdaleka jo nije zavren; da bosanski i hercegovaki muslimani, koji su iva
grana hrvatskog stabla, ista krv naih starinaca, potomaka hrvatskih plemena
naseljenih tu u VI i VII vijeku, jo, i ako nose sva samonikla nacijonalna obiljeja, u veini nijesu svijesni svoga hrvatskog porijekla, - da e to biti, a najkasnije onda, kad se budu morali jasno odluiti ili za hrvatstvo ili za svetosavsko
srpstvo; da hrvatski narod nema svoje narodne crkve, koja bi bila sastavni dio
narodne zavjetne ideje, kao to je to kod Srba, nego je podijeljen u dvije univerzalne vjerske zajednice, koje se ne iskljuuju i ne sukobljuju u iivljavanju
naroda kao naroda, nego svaka crpe iz opeovjeanskog duhovnog vrela; da
su i sami bos.[ansko]-herc.[egovaki] muslimani kao muslimani svjesni da bi
se kad bi s kojeg bilo razloga protivno porijeklu svome bili privedeni srpskoj
nacionalnoj misli njihovi potomci naalost morali vremenom odrei islama
ili ostaviti svoju roenu zemlju, jer ih i historija Srba i sama sadanjost ui, da
Misli se na sarajevsko vodstvo HSS-a i muslimanskog dijela JRZ-a.
Misli se na konfesionalni i nacionalno neodreeni znaaj politike JMO-a (muslimanskog
dijela JRZ-a).
101
Misli se na politiku prvaka HSS-a u Bosni i Hercegovini koja je formalno imala izrazito
hrvatsko nacionalno obiljeje.
102
Vladko Maek.
99
100
993
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
sa svetosavskom crkvom srpstvo ivi i umire, a ue ih i poznati postupci prema

vjerskim svetinjama muslimana u Staroj Srbiji i Makedoniji; konano, da su,
radi moralnog uvanja puka od svih opasnih internacionalnih utjecaja katolicizam i islam zvani da budu na strai nae zemlje, da se uzajamno podupiru u
svojim etikim zadaama i da budu kopa izmeu Zapada i Istoka, s kojima je
vezana itava povijest hrvatskog naroda.
Pred ovom i ovakvom stvarnou na je put odreen. Bosansko-hercegovaki Hrvati, ma kako se rijeilo pitanje Bosne i Hercegovine, ne mogu se nikako odrei svoga podruja kao cjeline. Srbi mogu cijepati Bosnu, jer u njoj
nijesu nikada bili do 1918. domaini i gospodari, osim prolaznih etnja po
graninim oblastima, jer u njoj do dolaska Osmanlija nijesu imali nikakvih
veih naselja, batina ni spomenika. Ma kakvu sudbinu doivjele Bosna i Hercegovina, mi Hrvati moramo ih, sve dok u njima budu ivjeli Hrvati, bili to
muslimani bili katolici, smatrati svojim oblastima, a opet ni drugima, koji tu
ive, ne uskraujui pune ravnopravnosti.
Vaa Preuzvienosti!
I porijeklo i budunost hrvatskog puka jedne i druge vjere u Bosni i Hercegovini, i historijska odgovornost, koju svima redom nameu ozbiljna vremena, opravdavaju prijeku nudu, da se u odgoj hrvatskog naroda u Bosni
i Hercegovini unese duh savjesnosti, irokogrudnosti, razumijevanja i gdje
je to potreba opratanja, u skladu s osjetljivou i duevnim kompleksom
bosanskog ovjeka.
Vi to inite svakom zgodom. Vjerni ideji Vae vjere i vjere mnogih nas,
ideji kranske ljubavi, Vi ste puni obzira i ljudskog osjeaja prema muslimanima, kao i prema katolicima. Jer Vi ste bosanski Hrvat i razumijete od djetinjstva ud i osjeaje svoga ovjeka. Va primjer mnogo moe.
Vi ste i nedavno dokazali, da je Va vidik irok, da je u Vaem srcu blizu
sve, to je svetinja djeci nae Hrvatske, koja vjeruje u Boga. Sve je ovdje obradovao Va odziv, kad ste se a uz Vas i preuzvieni gospodin Metropolita zagrebaki103 - sloili sa idejom da se uz katoliku vjersku umjetnost u Zagrebu
izloe i vjerski spomenici islamske Hrvatske. I mi i svi ostali emo s ponosom
svjesni da je to sve nae, stvoreno brigom i pobonim zanosom naeg ovjeka, posveeno patnjama, zavjetima i molitvama nae, hrvatske due gledati
te spomenike, sa unutarnjim zadovoljstvom, jer e tu nai svoje obiljeje i svoj
religijozni izraz, proivljen u svome zaviaju, i nai katolici i nai muslimani, i
cijela Hrvatska.
Zato smo uvjereni, da e i Vaom zaslugom i zaslugom vlastitom nacionalnog osjeaja i dalekovidnosti drugih uglednih Vaih saradnika, Vaeg opepotovanog pomonog biskupa preuzv.[ienog] g.[ospodina] dra. Smiljana
ekade,104 Vaih upnika i drugih sveenika, pa i ostalih radnika na narodnom
Zagrebaki nadbiskup i metropolit Alojzije Stepinac.
Smiljan Franjo ekada (1902. - 1976.), pomoni vrhbosanski biskup i rezidencijalni skopski biskup.
103
104
994
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
poslu, otupiti otrica politikog inata meu Hrvatima dviju vjera, koja je nabruena u vrijeme posljednjih izbora105.
Vjerujemo, da je lake izdaleka hvaliti umjerenost, pomirljivost i saradnju,
nego izbliza raditi umjereno i strpljivo, gdje su mnogi siromani duhom pripravni da svakoga dana prkose i izazivaju s poloaja, steenih spekulacijom dananjih vlastodraca. Vjerujemo i to, da e mnogi, koji se smatraju odabrani,106
ovu nau elju i molbu, koja izvire iz bojazni za izmuenu zemlju naih otaca
i djece nae, smatrati nerealnom, da e nas koji ovo elimo i velimo smatrati
politiki naivnim ljudima. Ali ima li stvarnijeg i korisnijega realizma, nego to
je odgoj naroda u pozitivnom smislu, okupljanje naroda, kad se radi o skupnom dobru i sudbini sviju, u jednu zajednicu? A je li ita naivnije i tetnije od
pomisli da smijemo, poslije zajednikog 20 godinjeg stradanja, sebi dopustiti
unutarnji razdor i na njemu graditi hrvatsku narodnu politiku? od pomisli,
da bi Hrvati razbijeni u na dvije protivne linije, katolici sami o sebi, ili muslimani sami o sebi, svaki kao gotova, nepromjenjiva manjina, mogli trajno
uvati svoje interese, koji su isti, identini? Mi, podalje od politikog terena,
vidimo i osjeamo ono, to ljudi, koji su ogrezli u nedae munog rada u lokalnoj borbi, izmoreni i ogoreni ne vide. Vidimo i osjeamo glas savjesti da
je radi ope stvari, radi velike odgovornosti, kojoj se ne moe oteti ni jedan
javni radnik, i radi ljudstva, kojim se moe ponositi i neuki, lako pomirljivo i
mudro djelovati. Ponos i prkos bosanskog ovjeka lako je s mirom, razlogom
i potovanjem pretvoriti u povjerenje i razumijevanje.
Uvjereni smo da ete shvatiti ovu nau rije kao znak brige za nau sadanjost i budunost. Vi, i drugi koji ne gledaju kroz mutnu prizmu privremenog,
lukavo izazvanog inata, opravdat ete ovaj na korak. Prijeka je potreba da
se s puno takta i snoljivosti stiavaju prolazni nesklad, koji je nastao meu
Hrvatima dviju vjera, nesklad i ponegdje neplodna borba za tui raun, koja
e ako se ne bude narod odgajao u duhu unutarnje tolerancije sve one, to
su odgovorni za podjarmljivanje i osiromaenje Bosne i Hercegovine, a napose
za raskuivanje mnogih bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana, liiti svih
moralnih posljedica i dopustiti im da svoje politiko pravilo:
Osiromai, pa vladaj!
Sreno prekuju u novo:
Podjeli, pa vladaj!
105
Skuptinski izbori odrani u prosincu 1938. Bosansko-hercegovaki muslimani, uz iznimku mnogobrojnih apstinenata i pristaa Muslimanske organizacije Hakije Hadia, veinom su,
osim u Vrbaskoj banovini, glasovali za kandidate muslimanskog dijela JRZ-a na vladinoj listi
Milana Stojadinovia, dok su Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini plebiscitarno birali kandidate HSS-a na oporbenoj listi Vladka Maeka. Uobiajeno predizborno politiko i stranako
suparnitvo meu biraima, posebice na selu u mjeovitim katoliko-muslimanskim krajevima,
zadobilo je obiljeja meusobne vjerske netrpeljivosti.
106
Aluzija na bosansko-hercegovake prvake HSS-a, posebice na Jurja uteja, koji su plebiscitarno izborno glasovanje bosansko-hercegovakih Hrvata katolika za kandidate na listi Vladka
Maeka tumaili i kao jednodunu potporu posebnoj stranakoj ideologiji HSS-a i vlastitom
pravu na iskljuivo narodno predstavnitvo.
995
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Vaa preuzvienosti!
Molimo Vas, da se Vi, koliko Vam god doputa Va visoki poloaj, i Vai
prijatelji i samoprijegorni ljudi iz Vaeg kruga, ija se rije uje, prihvatite akcije oko saradnje meu bos.[ansko]-herc.[egovakim] Hrvatima. Vi to moete,
to lake, to imate kako smo uvjereni s kompetentnog mjesta kao karakteran rodoljub neogranieno povjerenje voe g.[ospodina] dra. Vladka Maeka. Vi to moete neodvisno od ljudi, koji su ma i bez ikakve promiljene
namjere - saraivali u stvaranju zazora i razdora.
[posljednji odlomak prije pozdrava i potpisa upuen je samo reis-ul-ulemi
Fehimu Spahi]
Vaa Preuzvienosti!
Iste misli, istu brigu i toplu molbu upravljamo u isti as i Vama, uvjereni da ete u punom razumijevanju dogaaja sadanjosti s vaim prijateljima i
drugim uglednicima iz kruga bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana uiniti
sve, da se narodu otvore oi i stvori u javnosti raspoloenje za prijeko potrebno
zblienje izmeu pripadnika dviju vjera i za buduu bliu saradnju pri izgraivanju budunosti Bosne i Hercegovine, a napose bos.[ansko]-her.[egovakih]
muslimana, meu kojima jednako kao i meu Hrvatima katolicima mnogi pojedinci nijesu ni svjesni svih posljedica, do kojih moe dovesti politika inata.
S dubokim potovanjem i zahvalnou,

uz hrvatski pozdrav

za
DRUTVO BOSANSKO-HERCEGOVAKIH HRVATA U ZAGREBU
Predsjednik:

Tajnik:
Dr iro Truhelka [v.r.]
Dr. [Ibrahim] Rudi107 [v.r.]
107
Ibrahim Rudi (1906. - 1990.), kemiar. Roen je u Travniku gdje je zavrio isusovaku
Klasinu gimnaziju. Nakon zavretka studija farmacije i kemije u Zagrebu, osnovao je prvi medicinsko-kemijski laboratorij u sklopu Merkurova sanatorija. lan je Upravnog odbora Zaklade
za izgradnju damije u Zagrebu i tajnik Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Od
1935. zaruen je s Macom Gensberger, sestrom ene Blaa Lorkovia, preko kojeg je stupio u
bliu vezu s nacionalistikim (ustakim) krugovima u Zagrebu, pa su se 1940. u Rudievu stanu
s Milom Budakom u tajnosti sastali reis-ul-ulema Fehim Spaho i zagrebaki muftija Ismet Mufti. Poslije uspostave NDH, krajem 1941., odlukom Mile Budaka postavljen je za izvanrednog
profesora na Medicinskom fakultetu u Zagrebu na kojem vri i dunost predstojnika Zavoda
za medicinsku kemiju. U oujku 1943. Ministarstvo vanjskih poslova dodijelilo je Rudia u
pratnju jeruzalemskom muftiji El-Huseiniju za vrijeme njegova posjeta NDH. Vrio je dunost
dosavezniara za Hrvatsko sveuilite u Glavnom savezu stalikih i ostalih postrojbi, te lana
stegovnog suda Glavnoga ustakog stana. Po nalogu vlasti NDH, zajedno s Antom ercerom,
1944. postavio je temelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je odrao nekoliko predavanja. U svibnju 1945. u Zagrebu je izveden pred sud i Anketnu komisiju za kulturnu suradnju s
neprijateljem, ali je u kolovozu iste godine, poslije donoenja ukaza o amnestiji, sudski postupak
obustavljen. Umro je u Zagrebu.
996
Podpredsjednik:
I.[smet] Mufti108 [v.r.]
Prof. Mirko Jurki109 [v.r.]

SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Prof. Stjepan Ratkovi110 [v.r.]

Hadiavdi Asim111 [v.r.]
Ing. Halid Mufti112 [v.r.]
Stjepan unji113 [v.r.]
Istorijski arhiv u Sarajevu, Ostavtina Fehima Spahe, SF-482

108
Ismet Mufti (1886. - 1945.), zagrebaki muftija. Roen je u epu. U Sarajevu je zavrio
erijatsku sudaku kolu, a zatim se upisao na Pravni fakultet u Zagrebu. Postavljen je 1916. za
vojnog imama u karlovakoj 96. lovakoj pukovniji, a 1919. imenovan je za prvoga graanskog
imama u Zagrebu za podruje Hrvatske i Slavonije, od 1922. s naslovom muftije. Utemeljitelj
je islamskoga vjerskog ivota i muslimanskih ustanova u Zagrebu. Potpredsjednik je Drutva
bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. U javnom ivotu nastupa kao pristaa hrvatske nacionalne misli. U Zagrebu je 10. travnja 1941. preko radiopostaje pozdravio uspostavu NDH i
uao u Hrvatsko dravno vodstvo, privremeno tijelo na elu sa Slavkom Kvaternikom, koje je
prije povratka Ante Pavelia iz Italije preuzelo vlast u zemlji. U svibnju 1945. izveden je pred
Vojni sud komande grada, osuen na smrt i pogubljen.
109
Mirko Jurki (1886. - 1965.), knjievnik. Roen je u Livnu, brat blizanac slikara Gabriela
Jurkia. U Sarajevu je profesor u Uiteljskoj koli. Jedan je od utemeljitelja Drutva bosanskohercegovakih Hrvata u Zagrebu i drutveni potpredsjednik. Od 1941. do 1945. tajnik je Matice
hrvatske. U spomen-knjizi Damija u Zagrebu, u povodu otvorenja zagrebake damije, 1943.
napisao je prilog Misao kroz stoljea o katoliko-muslimanskim odnosima, te ulozi i znaajkama islama u Bosni i Hercegovini. Umro je u Zagrebu.
110
Stjepan Ratkovi (1878. - 1968.), geograf i politiar. Roen je u Glini. U Sarajevu je zavrio
Uiteljsku kolu, a studirao je u Grazu, Beu i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor je i
rektor Vie pedagoke kole u Zagrebu. U Zagrebu je 1935. objavio raspravu to je narod. Rasa,
pleme, narodnost, nacija? u kojoj pobija idejni temelj integralnog jugoslavenstva i haesesovsko
staleki utemeljeno shvaanje nacije. U spomen-knjizi Damija u Zagrebu, u povodu otvorenja
zagrebake damije, 1943. napisao je prilog Prinos islama hrvatskoj kulturi. Poslije uspostave
NDH imenovan je za ministra narodne prosvjete, a 1943. za poslanika u Berlinu. Umro je u
izbjeglitvu u Italiji.
111
Asim Hadiavdi, zagrebaki musliman, inenjer i privatni namjetenik u Jugoslavenskom
Shellu, rizniar Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu.
112
Halid Mufti (1897. - 1974.), inenjer umarstva. Roen je u epu, brat zagrebakog muftije Ismeta Muftia. Jedan je od osnivaa Zaklade za izgradnju damije u Zagrebu, lan Mjesnog
odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica u Zagrebu i lan nadzornog odbora Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Prije 1941. radio je kao umarski savjetnik
u banskoj vlasti u Zagrebu i vrio dunost lana umarskog odbora Gospodarske sloge HSS-a.
Poslije uspostave NDH imenovan je za tajnika Ivice Frkovia, ministra umarstva i rudarstva, a
od 1943. odjelni je predstojnik u Ministarstvu skrbi za postradale krajeve. U svibnju 1945. izveden je pred Sud za zatitu nacionalne asti Hrvata i Srba i osuen na est mjeseci prisilnog rada
u Staroj Gradici i gubitak graanske asti u trajanju tri godine. Umro je u Zagrebu.
113
Stjepan unji (1898. - 1977.), privatni namjetenik, prokurist. Roen je u Novom eheru kraj epa. Poslije zavrene gimnazije u Sarajevu, apsolvira na zagrebakoj Visokoj koli za
trgovinu i promet. U Zagrebu je namjetenik Jugoslavenskog Shella. lan je nadzornog odbora
Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Poslije uspostave NDH glavni je prokurist i
vojni zapovjednik u varadinskoj tekstilnoj tvornici Tivar. U svibnju 1945. uhien je u Varadinu i optuen, a zatim puten. Umro je u Zagrebu.
997
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
SUMMARY
FROM THE CORRESPONDENCE OF ADEMAGA MEI ON THE
EVE OF THE CREATION OF THE BANOVINA OF CROATIA:
A LETTER FROM THE ASSOCIATION OF BOSNIAN AND
HERZEGOVINIAN CROATS IN ZAGREB TO REIS-UL-ULEMI
FEHIM SPAHI AND THE BOSNIAN ARCHBISHOP IVAN ARI
IN MAY 1939
Ademaga Mei bequeathed his personal correspondence and his library
to the Napredak kulturno-historijska zbirka (The Progressive Cultural-Historical Collection) in Sarajevo before 1941. After the Second World War, Meis
papers, inaccessible to researchers, were stored in the National and University Library of Bosnia and Herzegovina in Sarajevo, which was burned in a
Serbian artillery attack in August 1992. The surviving materials represent an
important source for understanding the political conditions in Bosnia and
Hercegovina from 1935 to 1941, as well as the attitudes of Bosnian and Herzegovinian Muslim Croatian nationalists, of whom Ademaga Mei is the most
prominent representative.
Key words: Ademaga Mei, The Association of Bosnian and Herzegovinian Croats in Zagreb, Croatian Peasant Party, Division of Bosnia-Herzegovina
998

Iz Korespondencije Ademage Mešića - Hasanbegović

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Iz Korespondencije Ademage Mešića - Hasanbegović

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Iz Korespondencije Ademage Mešića - Hasanbegović

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SP, br. 3., 969.-998.

Iz korespondencije Ademage Meia uoi uspostave

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Ademaga Mei roen je 1869. u Tenju, u Bosni i Hercegovini, u obitelji

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

jadinovia i Jugoslavensku radikalnu zajednicu (JRZ), ime je privremeno

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

odbio presuivati u islamskim vjerskim poslovima, i kada su poslije ulaska u

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Muslimanska organizacija kao ogranak22 hrvatskog pokreta osnovana je uz

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ADEMAGA MEI TEANJ

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Nae planove, na rad i zidanje nae zajednike kue kvarili su i nitavali

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

i Hercegovini53 te da je zadnji as, da otponu raditi na drugi nain, i da se

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

tovani gospodine profesore, pa profesor Ivan Randjeo60 te na dragi Dr. Matko

14. IV. 1939.

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Moram Vas moliti, da mi oprostite i to Vam nisam odmah odgovorio, ali

Dr [iro] Truhelka [v.r.]

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Lijepo Te molim reci Hamdi, da je njegovo alba poslata u Tuzlu, jer je za

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Profesor HAKIJA HADI

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

za kandidata on mi ree, molim Vas pustite Vi nama ovaj kuti Krajine,84 a Vi

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...