SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VAR A D I N

Jurica Bigec

RAZVOJ TRITA KROZ POVIJEST

SEMINARSKI RAD

Varadin, 2016.

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VAR A D I N

Jurica Bigec
Matini broj: 43839/15-R
Studij: Ekonomika poduzetnitva

RAZVOJ TRITA KROZ POVIJEST

SEMINARSKI RAD

GRUPA: G11

Mentor:
izv.prof.dr.sc. Marina Klamer alopa

Varadin, travanj 2016

Sadraj
Sadraj.........................................................................................................................................I
Uvod............................................................................................................................................1
1. Trite kroz daleku povijest...................................................................................................2
1.1. Paleolitik.........................................................................................................................2
1.2. Mezolitik i neolitik..........................................................................................................2
1.3 Eneolitik, bronano doba..................................................................................................3
2. Trite nakon srednjeg vijeka do danas..................................................................................5
3. Primjer - zagrebako trite kroz povijest..............................................................................7
4. Povijest varadinskog gospodarstva koncem 19. i poetkom 20 stoljea..............................8
5. Trite u budunosti..............................................................................................................10
6. Zakljuak...............................................................................................................................11
Literatura...................................................................................................................................12

Uvod

U ovome seminarskom radu govoriti e se o tritu, te njegovoj povijesti. Dakle,

trite i trgovina je stara gotovo koliko i ovjek. Od poetka same komunikacije, prvo
neverbalne, pa verbalne, se poelo trgovati. Od obinih orua, oruja, voa i povra je dolo
do trgovine i trita danas, gdje se trguje gotovo svime.
Prvo u objasniti razvoj trita kroz prapovijest, od poetka ovjeanstva. Davati u
primjere prvih obinih razmjena, trampi te u preko obinih skupina lovaca, sakupljaa doi
do globalnog trita i trgovine gdje se trguje gotovo sa svime. Trite je s ovjekom evoluiralo
i razvijati e se jo bre. Vie nee uope biti potrebno za kontaktom na tritu. Digitalizacija i
internet imaju sve veu ulogu i uskoro e postati kljuan faktor za sva trita.
Kao primjer u uzeti zagrebako trite jer je bogato informacijama o poetku
trgovanja na zagrebakom tritu od srednje vijeka pa sve do danas. To je jedno od najbitnijih
trita na ovim prostorima, a takvo je i bilo u prolosti. Ve je tijekom prolosti bilo vano ne
samo za Hrvate, nego i strane trgovce i dravljane.
Seminarski rad je pisan po izvorima, najvie internetski lanci, te druge znansvene
stranice te hrvatska enciklopidija.

1. Trite kroz daleku povijest

1.1.Paleolitik

Paleolitik je starije kameno doba u kojem se pojavljuje ovjek i nastaju najstarije

kulture, od prije 2,5 milijuna godina pa do 10 000 godina prije Krista. Razdoblje je
obuhvaeno razliitim izmjenama vremena i klime, od velikih zahlaenja do velikih vruina.
[http://proleksis.lzmk.hr/40355/]

U poetku se trgovina svodila na veoma male stvari, poput razmjene ideje ili znanja,
ali ee i otimanje stvari ili osoba. Razmijenjivala su se dobra za dobra poto novac nije
postojao. To su sve bile skromne razmjene i obavljaje su se izravno, uz neposredan kontakt
svojih sudionika. Veinom se tu radilo o sirovinama i razliita orua i oruja od kamena. U
vrijeme kamenog doba je opsidijan bio vrlo vrijedan. To je bila vrsta vulkanskog stakla.
Razlog zbog ega je bio cijenjen je bio taj to su se od njega mogli izraivati razliiti komadi
oruja i orua. Takoer, samim otkriem vatre je i kremen postajao sve zastupljeniji i traeniji
objekt trgovine.
S poetkom seobe neadrtalaca i njihove migracije na europski kontinent, dolo je do
velikog napretka u vidu materijalne kulture i razmjene. Razlozi za to su sirovine od kojih su
se izraivala orua, naena i desetinama kilometara od mjesta nalaza. Tu se ve vidi sve vea
tranzicija za sirovinama i materijalom, te se sve dalje putuje i razmjenjuju dobra i sirovine
meusobno.

1.2.Mezolitik i neolitik

To je razdoblje slino prijanjem osim to se sve vie stvaraju udruenja i zajednice

lovaca i sakupljaa, meutim to je trgovina skromna opsegom te takoer uz neposredan dodir.
Takoer, dolazi do sve veeg napretka u prevaljivanju vee udaljenosti za samu razmjenu.
Trguje se razliitim ukrasima od ljutura morskih pueva ili koljaka, koji su takoer
pronaeni stotinama kilometara od njihovog leita u Sredozemnom moru. Zatim se dogaa
prvi susret neolitikih ljudi i lovaca te sakupljaa. Razmjenjuju se divlja, proizvodi, snaga,
2

sposobnosti ili znanja. Javljaju se prvi polodjelci koji obrauju zemlju te nude itarice,
udomaene ivotinje, keramike izraevine i slino. Ponekad je dolazilo i do kretanja
pojedinaca izmeu te dvije skupine. [http://proleksis.lzmk.hr/40355/]
Ovdje moemo uoiti da je ondanjeg ovjeka zanimalo sve i traili su nove naine za
poboljanjem situacije cijele zajednice te osiguravanje neko osnovne egzistencije za ivot. Tu
se prvi puta pojavljuje naziv neolitika revolucija kojom se naglaava napredak
ovjeanstva. Neka obiljeja te revolucije su trajno naseljavanje jednog mjesta, razmjena,
trgovina, specijalizacija obrta, poveanje same populacije, gomilanje materijalnih dobara.
Ljudi vie nisu bili ovisni o lovu i sakupljanju plodova nego se sve vie organizira
proizvodnja hrane. Meutim, takoer je bilo i migracija te selidbe ljudi i to u sve veoj mjeri
to se tie udaljenosti. Dakle, sve se vie putuje u udaljenije krajeve te se tamo nastanjuje. Za
to je bila bitna lokacija, da prua zatitu, da je u blizini izvor vode i tome slino. Javlja se
proizvodnja keramikih predmeta te se potpuno usvojila tehnika glaanja pri izradi kamenog
orua i oruja.

1.3 Eneolitik, bronano doba

Uz bronano doba se vee poveanje koliine i opsega razmjenjivanih dobara, te

spoznaja vrijednosti i vanosti metala i metalnih preraevina. Bakar je sam po sebi lako
obradiv mekani metal te se u tome vidi njegova vanost. U poetku je sluio samo za izradu
nakita, meutim okrilo se obraivanje hladnim postupkom pa se tako dobivalo na tvrdoi, te
se poinje koristiti u izradi alata i oruja. Takoer, paralelno s bakrom, dolazi do trgovine i
eksploatacije zlata, srebra i olova. Bronano doba obiljeava znaaj stoke, ali ne samo radi
hrane, nego i koe ili rogova. Na razmjenu i trgovinu je uvelike utjecala pojava pisma, kotaa
i razliitih prijevoznih sredstava.
Lijevanjem bakra i kositra nastaje bronca, to nas dovodi do bronanog doba. Sama
bronca je imala za ulogu izradu predmeta, koji su bili vri, tamniji i tvri. Metal je postao
sveprisutna i neophodna tvar. Dolazi do poveanja raznolikosti i koliine raspoloivih
predmeta te samim time i do poveanja opsega razmjene i trgovine. Do bakra i kositra nije

bilo lagano doi, te se zato njihova nabava, sa znatnih udaljenosti, moe opisati kao dosta
veliki pothvat.
Kasnijih godina, dolazi do sve veeg broja trita, sve vee trgovine, a razlog je nain
prijevoza robe ne samo kopnom nego i morem. to se tie kopna, vie se trgovina nije
oslanjala samo na ovjekovu snagu i izdrljivost, nego se sve vie koriste ivotinje za
prijevoz. Prvotno su sluile da bi se teret natovario na lea, ali kasnije, otkriem kotaa, su
sluile za vuu kola. Kota je izumljen prije otprilike 4 000 godina prije Krista u
Mezopotamiji. To je znaio prekretnicu u povijesti ovjeanstva a samim time i u trgovini. Na
poetku su to bili kotai raeni od punog drveta, bez ikakvih otvora. Njihova masa se s
vremenom smanjivala i radili su se otvori te dodavali razni metalni dijelovi. Prilagoavali su
se tako da bi bili to praktiniji i funkcionalniiji. to se tie plovila, u prapovijesti, bila su
veoma primitivna. To su bila razliita debla drvea, koja su se pogonila veslima ili ljudskim
dlanovima. Prvotno su sluila za transport ljudi samo, ali postupnim spajanjem i
konstruiranjem splavova poinje i trgovina. Smjetao se teret i ljudi na plovila te se tako
obavljala trgovina. [www.livescience.com/4823-ancient-trade-changed-world.html]
Na poetku ovjeanstva nije postojao novac, nego samo jednostavna trampa. Dakle,
razmjenjivala su se dobra za druga dobra. Dobro kojim se moe kupiti neko drugo dobro, pa
kao takvo obavlja funkciju novca, naziva se robni novac. Nakon toga se poeo koristiti
simbolini novac. To su u poetku bile razliite vrste puia, slonova kost, probueno kamenje
i slino. Metalni i papirnati novac se je pojavio tek kasnije i do dananjeg dana ima glavnu
funkciju na tritu.

2. Trite nakon srednjeg vijeka do danas

U ovom ulomku u u kratkim crtama objasniti kretanje i razvoj trgovine od tih

razdoblja pa kroz srednji vijek do dvadesetog stoljea. Najbitnije stvari koje su se dogaale je
da je crkva imala najvei utjecat na trgovinu. Samom pojavom religija i njihovih poglavara
koji su imali velike ovlasti u svim podrujima ivota, tako i u trgovini. Dok je crkva
dominirala kulturom, siromatva je bilo u velikim postotcima. Vremena su bila teka, razne
bolesti su radile velike probleme, seljaci su se stalno bunili, ivotni vijek je bio kratak.
Gradovi su najee bili osnivani oko luka i sajmita gdje bi se trgovalo. Gradovi na lukama
su postali najvanija trgovaka sredita te je pomorski promet postajao najzastupljeniji.
Moglo se trgovati s gradovima koji su bili jako daleko, pritom trgujui i opskrbljujui velikim
koliinama robe. to se tie samog novca, kovani novac je postao uobiajena pojava. Zlatne
kovanice su se poele koristiti u 7. stoljeu. Potkraj 18-og i poetkom 19-og stoljea javlja se
ekplozija to se tie industrije i ekonomije. Industrija je postala najvea grana a glavne
proizvodne grane su rudarstvo, tekstilna industrija, metalurgija, brodogradnja. Razvija se
promet te polagano kree stvaranje svjetskih trita i svjetske trgovine. Omoguena je
svjetska razmjena dobara i stvoreni svjetski ekonomski ali i urbani sistemi. Takvi uvjeti
djeluju do danas. [Izvor: https://financesonline.com/evolution-of-money-from-ivory-tusks-to-heavy-metals/
(dostupno02.05.2016.)]

Kraj 19 stoljea i poetak 20. stoljea obiljeava 2. industrijska revolucija. To je

razdoblje obiljeila ovjekova radoznalost i elja za znanjem. Dolazi se do novih spoznaja
kako u znanosti i brojnim otkriima tako i na tritu. Moda najvea promjena koja se je
dogodila je bilo otkrie izvora nafte. Od tada nafta postaje najvaniji izvor pogonske energije
u svijetu. Zahvaljujui najvie Nikoli Tesli, kao i Edisonu, izumljen je motor za izmjeninu
struju te elektrina arulja. Potaknut je razvoj teke industrije. Dolo je do unapreenja
prometa te samim time i trgovine. Javljaju se tramvaji i elektrine lokomotive koje olakavaju
i poveavaju sam opseg trgovine. Takoer, poinje serijska proizvodnja automobila te
proizvodnja telefona. Isprva su telefoni koriteni samo u poslovne svrhe. Kasnije se uvode i
po stanovima te ulaze u privatnu upotrebu. Taj je izum unaprijedio veze meu ljudima. Na
prijelazu iz 19 u 20 stoljee su otvorena moda dva najvanija kanala za promet. Sueski kanal
koji povezuje Aziju i Afriku te Panamski koji povezuje Tihi i Atlantski ocean. Ima jako vanu
ulogu za proces same globalizacije i irenja trita. Revolucija je izazvala velike promjene u
5

nainu ivota. Nastavljene su migracije sa sela u grad. Oko velikih industrijskih sredita se
poveava populacija. Meutim, bilo je i tu negativnih posljedica. Jedne od tih su
prezasienost, borba za trite i povremene gospodarske krize. Pojavljuju se radnike udruge
koje su traile radnika prava. Nastoje se povezivati radnici diljem svijeta. Nakon dva
svjetska rata, to se tie Europe, ona je na neki nain ostala paralizirana. Unitena je trgovaka
flota, nestaju strane investicije, unitena financijska trita, izgubljena strana trita. Da bi se
uspostavio meunarodni monetarni sustav odrana je konferencija u Bretton Woodsu 1944.
godine. Novi sustav je poivao na tri stupa: Meunarodni monetarni fond, Svjetska banka i
Gatt koji je dugo bio prethodnik Svjetske trgovake organizacije. Dolar je tada postao najjaa
svjetska valuta. Najbolje su takvu situaciju iskoristile amerike naftne kompanije koje su sebi
priskrbile najvee koncesije za naftu na istoku i najvie u Saudijskoj Arabiji. Europska trita
su za to vrijeme bila razorena te su imala naruenu ovisnost o ugljenu. Zbog toga su europske
zemlje krajem 40-ih godina prolog stoljea plaala dvostruko viu cijenu nafte u odnosu na
prijeratno razdoblje. Nakon tih godina, najveu ulogu je imao hladni rat na sam utjecaj trita.
Trite su unato napretim tenzijama izmeu istoka i zapada uspjelo malo oporaviti te je
potpuno nestajalo crno trite. Pokrenuta je ponovno trgovina te je gospodarstvo lagano
oivljavalo. OECD je formiran 1961. godine. To je bila organizacija naprednih Europskih
zemalja koja je koordinirala pomo u manje razvijene zemlje te teila rjeavanju
makroekonomskih pitanja. Od 1950. godine je evidentan proces okrupnjavanja bankarske i
financijske moi u aicu banaka u New Yorku koja je bila orijentirana na dobit od
meunarodne naftne trgovine i politike. Ameriko se drutvo poelo oblikovati po uzoru na
britansko imperijalno carstvo orijentirajui se na financije, kontrolu sirovina, meunarodnih
uvjeta trgovine, umjesto na tradicionalne amerike temelje tehnolokog i industrijskog
razvitka. Tijekom prva dva desetljea nakon 1945. godine, nekomunistika gospodarstva
Europe su zabiljeila dotad nezabiljeen razvitak industrije i poljoprivrede. Pokretaka snaga
bila je brzo rastua trgovina meu zemljama Europske ekonomske zajednice koju su
utemeljile zapadne zemlje Europe te su rasli trgovinski odnosi Europe sa zemljama u razvoju.
Poetkom 70- ih godina se najboljim rjeenjem za budunost pokazala nuklearna elektrana te
se diljem Europe poinju graditi nuklearne elektrane. Usprkos tome, poinju se naglaavati i
potrebe razvijanja alternativnih rjeenja izvora energije: vode, vjetra, sunca, recikliranog
otpada. Prestankom hladnog rata, SAD se suoava sa dva suparnika za preuzimanje vodee
uloge u svijetu; Europom i Azijom (Kina i India). Poinju se traiti i polako uvoditi novi
izvori energije jer se predvia nestaica nafte koji je jo uvijek danas glavni izvor energije.

[Izvor: F.William Endahl (2004): Stoljee rata: angloamerika naftna politika i novi svjetski
poredak]

3. Primjer - zagrebako trite kroz povijest

U srednjem vijeku, tonije u 16. stoljeu, zagrebako trite je imalo vie od 150 obrta
i vrsta obrtnika. U 18. stoljeu se poinju spajati srodni obrti, pa se njihov broj znatno
smanjio. Pojavljuju se i strani trgovci, koji nelegalno trguju, pa to teti domaim trgovcima.
Trst je bila glavna luka tih godina te su tako dolazili mnogi trgovci u Zagreb. To su bili
trgovci iz Dalmacije, Dubrovnika, a od stranih najvie iz Turske. U 18. stoljeu je najvie
problema gradu Zagrebu davala bezcarinska trgovina i to to su svi mogli trgovati robom
kojom su htjeli. U to vrijeme se najvie trgovalo eljeznarijom, tkaninom (igle, krunice,
vrpce) i drugom robom kao to su mirodije poput afrana i slino. U Peti je 1812. godine
osnovan trgovaki zbor. U Varadinu je osnovan 1827. prvi trgovaki zbor u koji je odmah
zapisano 25 trgovaca. Pravila su bila izraena na njemakom jeziku. Od 1800.-1835. godine u
Zagrebu je bilo registrirano 139 trgovaca od ega je bilo samo 59 hrvatskih. Ostalo su bili iz
susjednih zemalja, najvie Austrijanci i Bavarci. Od srednjeg vijeka pa sve do 1857. godine se
je trgovalo takozvanim hrrvatskim denarom koji je do tada bio novana jedinica u
Hrvatskoj. Od 1800. 1857. godine su bile najvee promjene u novanom sustavu. To je
dovelo do devalvacije sitnog novca 1811. godine to je imalo pogubne posljedice za malog
ovjeka to je nakraju dovelo do novanog sloma 1848. godine. Na kraju je sve to dovelo do
uvoenja austrijske valute 1857. godine. U tom razdoblju se sve vie poinje uvoditi bakreni i
papirnati novac. Postoje razlozi zbog kojeg je Zagreb bio jako trite od 16. stoljea. Nalazi se
na raskru trgovakih puteva, a tu je i Sava koja olakava promet robom preko brodova. Od
1256. godine ima jednogodinji slobodni sajam bez plaanja ikakvih poreza i carina. Nitko
tko je prolazio kroz Zagreb nije smio napustiti grad bez dozvole gradskih organa. To se
odnosilo samo na trgovce i njihovu robu. Takoer, Zagreb je prodavao njemakim vojnicima
ito od 16 stoljea pa na dalje, a ito je dolazilo iz Slavonije i Maarske. Takoer veliku ulogu
je imao i Hrvatski sabor koji se tih godina sastajao vie puta godinje i gdje se odluivalo o
samoj trgovini.
[Izvor: http://www.trgovacka-skola.hr/pdf/razvoj-trgovine.pdf (dostupno 02.05.2016.)]

4. Povijest varadinskog gospodarstva koncem 19. i

poetkom 20 stoljea
Grad Varadin kao politiko-administrativno, gospodarsko i kulturno sredite
sjevernog prostora Hrvatske imao je izrazito znaenje od 15. do 18. stoljea i vrlo razvijeno
gospodarstvo. Isto to imala je cijela Varadinska upanija. Stjecajem prirodnih i politikih
prilika koncem 18. stoljea on gubi status politiko-adminstrativnog sredita. Uniten
poarom 1776. godine dolazi u poloaj da mnoge dravne institucije sele u Zagreb te Varadin
prestaje biti glavni grad Hrvatske. Zabiljeeno je da iza toga iz Varadina iseljavaju mnogi
obrtnici i trgovci, to slabi gospodarski ivot Varadina. Ipak Varadin ostaje jedan od
znaajnijih gradova Hrvatske. Vrlo razvijeni obrti svih struka (organizirani u cehove) kao i
razvijena trgovina na veliko i malo, naslijeeni iz razdoblja prije 19. stoljea, osnova su
razvoja manufakture i prijelaza u vii stupanj razvoja u industrijsko drutvo. Oekivanja da e
industrijska revolucija zahvatiti ove krajeve kada i Europu, ili barem one koji su usko vezani
uz Srednjoeuropski prostor, nisu se ostvarila. Tako je i industrijski razvoj Varadina kasnio iza
onoga u srednjoj Europi (gotovo za pola stoljea). Veina stanovnitva ovdje je ivjela od
poljodjelstva. Koncem 19. stoljea u Varadinskoj upaniji preko 90 % ljudi ivi od plodova
zemlje, uma i od stoarstva. Iako u gradu Varadinu velik dio stanovnitva ivi od
poljodjelstva, on je ipak preteno grad obrta i trgovine. Gradnja eljeznikih pruga i razvoj
prometa uope ubrzao je razvoj ovih prostora Europe, a napose industrijski razvoj. eljeznice
su, meutim, uporno zaobilazile Varadin cijelih 30 godina ..Tako je taj uvjet gospodarskog
razvoja pridonio zakanjelom industrijskom razvoju Varadina.
Od 451 samostalnog obrtnika na poetku 19. stoljea sastav je bio sljedei:
65 izmara, 61 hrvatski postolar, 13 njemakih postolara, 13 krznara, 8 remenara, 4
sedlara i 4 koara,
38 krojaa (kabaniara) ,35 tkalaca, 28 hrvatskih krojaa, 13 njemakih krojaa, 9
klobuara i 9 gumbara,
13 mlinara, 12 stolara, 12 mesara, 9 pekara, 9 kovaa, 7 bavara, 7 kolara, 5 bravara,
4 uara, 4 ribara, 3 tokara, 3 staklara, 3 lonara, 3 Iicitara, 3 sapunara, 2 graditelja, 2 pivara, 2

knjigovee, 2 pukara, 2 liilca, 2 kobasiara, 2 zlatara i srebrnara, 2 noara i oruara, 2

tvorniara duhana i 2 urara,
36 obrtnika ostalih struka (od zvonoljevara, orguljara, do sitnih obrta - etkara,
Iimara isL).
Paljivim razmatranjem ovih podataka mogua su dva, za varadinsko gospodarstvo,
saznanja. Prvi je da je tekstilno - odjevna i koarsko - obuarska obrtnika djelatnost inila
veinu obrtniko-gospodarske djelatnosti Varadina. Pogledamo li broj samostalnih obrtnika i
broj zaposlenih kod tih obrtnika, mogue je zakljuiti da su to ve poeci manufakture, kao
pretee pojave industrije. Odjevna i obuarska obrtnika djelatnost (proizvodnja tkanina i
odjee, zatim koe, krzna i obue) u velikoj mjeri pretee u obrtnikom gospodarstvu
Varadina. To su grane gospodarske djelatnosti koje su od onih vremena do danas inile
osnovu varadinskog gospodarstva i traju jo do danas makar zadnjih godina slabije od dosta
velikog pada Varteksa. [ izvor: hrcak.srce.hr ].

5. Trite u budunosti

Tehnologija sve vie napreduje i to tolikom brzinom da je to sve tee pratiti. Navesti
u nekoliko primjera trgovanja u budunosti, od kojih su mnogi ve poeli. Jedan od njih je
prepoznavanje lica gdje se skenira lice na poetku ulaska u trgovinu da bi se vidjelo
raspoloenje muterije te shvatilo tko su potencijalni kupci. Zatim, neka predvianja su da e
potpuno nestajati interakcija meu ljudima, dakle, trgovina e se odvijati samo digitalnim
putem preko digitalnih trita i nee biti potrebe za kontaktom. Tehnologija 3D printera koja
e uiniti proizvodnju jednostavnijom i jeftinijom e postepeno sve vie smanjivati trgovinu i
suradnju meu zemljama. Kako bi se smanjila potreba za uvozom energije , obnovljivi izvori
poput sunca, vjetra i vode dobit e puno vie na vanosti. Takoer trgovina energentima je
dovela do klimatskih poremeaja i tete pa ako se ona smanji, moglo bi doi do postepenog
oporavka prirode. Roboti e imati sve veu ulogu na tritu. U Junoj Koreji ve imamo
robote koji pomau ljudima u trgovini sa pronalaskom robe. Takoer, globalizacija je trenutno
na vrhuncu te su predvianja kako e se postupno smanjivati, kako vie nee biti trgovine
meu nacijama. Zemlje e same mou proizvoditi potrebne proizvode i lagano e se stavljati
barijere za ulazak strane trgovine. To e dakako dovesti do velikog jaza izmeu siromatva i
bogatstva jer siromane zemlje nee moi uvoziti proizvode te e se jo vie osiromaiti.

10

6. Zakljuak

Razmjerno s razvojem ovjeka se razvijalo i trite. Od obinih trita, neposrednih,

jednostavnih, do globalnog trita gdje se trguje sa svime. Kroz povijest se je razvoj odvijao
postepeno, dosta sporije nego danas. Prije su se trita mijenjala tisuama godinama dok se
danas mijenjaju svakodnevno.
Glavni razlog za to je dakako ovjek. ovjek koji ima mo se ponaa drugaije.
Prouavajui razliitu literaturu te zagrebako i hrvatsko trite kroz srednji vijek sam doao
do zakljuka kako je ve onda poelo s time da najbogatiji odreuju pravila na tritu.
Primjerice, od 1700. do 1770. godine, na sastancima Hrvatskog sabora, prisustvovali su samo
najbogatiji i najutjecajniji ljudi, a svi znamo kamo nas je to dovelo.
Danas, takoer, bogati imaju najveu rije na tritu i oni odreuju sva pravila. Zato i
danas postoji sve vea razlika izmeu bogatih i siromanih, pogotovo u Hrvatskoj. Danas
prevladava jedno globalno trite gdje svaki sa svakim moe trgovati i poslovati meutim
postoje mnoge naznake da se nee tako nastaviti i da e se globalizacija u tom pogledu
smanjiti jer nee vie biti potrebno ii u Kinu ili SAD za trgovanjem i ponudom svojih
proizvoda.
Zanimljivo je kako je primjerice povijest tekstilne industije u Varadinu prije 2
stoljea imala velik utjecaj na danas te se je ouvala i postepeno ojaavala, sve do zadnjih
godina. Ve u 19. stoljeu je najvie ljudi bilo u toj industriji te je tako ostalo i do danas.
Stvoren je Varteks koji je bio jedan od najveih brandova na ovim prostorima.

11

Literatura
Knjige:
1. F.William Endahl (2004): Stoljee rata: angloamerika naftna politika i novi svjetski
poredak prijevod AGM Zagreb
Znanstveni lanci:

1. http://proleksis.lzmk.hr/40355/ (dostupno 02.05.2016.)

2. www.livescience.com/4823-ancient-trade-changed-world.html (dostupno
02.05.2016.)
Internetske stranice:

1. http://proleksis.lzmk.hr/40355/ (dostupno 02.05.2016.)

2. http://www.trgovacka-skola.hr/pdf/razvoj-trgovine.pdf (dostupno
02.05.2016.)
3.www.historyworld.net/wrldhis/plaintexthistories.asp?
historyid=ab72(dostupno 02.05.2016.)
4.http://www.archatlas.org/ObsidianRoutes/ObsidianRoutes.php(dostupno
02.05.2016.)
5. www.livescience.com/4823-ancient-trade-changedworld.html(dostupno
02.05.2016.)
6.http://dottom.bloger.index.hr/post/pretpovijestneolitik/16333.aspx(dostupno 02.05.2016.)

12

7.https://financesonline.com/evolution-of-money-from-ivory-tusks-toheavy-metals/(dostupno 02.05.2016.)
8. hrcak.srce.hr/file (dostupno 08.05.2016.)

13