Metodiki obzori 2(2007)1

Struni rad
Professional paper
UDK: 371.3 : 811.163.42
Primljeno: 17. 10. 2006.

BASNA KAO POTICAJ KREATIVMOM IZRAAVANJU

U RAZREDNOJ NASTAVI
Vesna GrahovacPrai i Sanja Vukeli1
Uiteljski fakultet Rijeka, Odsjek u Gospiu

Saetak
U radu se govori o pismenim sastavima uenika razredne nastave ostvarenim
na poticaj obraenoga knjievno umjetnikoga teksta. Basna obraena u etvrtome razredu poticaj je pisanju sastava na zadanu temu vezanu uz pouku basne. Sastavi se analiziraju na kvantitativnoj, kvalitativnoj i jezinoj razini.
Kljune rijei: basna, sastav, izraavanje, kreativnost

Djeca su danas zatrpana informacijama i suvremenim oblicima njenoga prenoenja. Istie se kriza itanja i komunikacije. Nastava izraavanja utoliko je znaajnije podruje u nastavi jer omoguuje djetetu poniranje u razliite svjetove i stvaralaku, esto i
posebnu uporabu jezika. Ueniku optereenom nizom nastavnih sadraja treba omoguiti i treba ga poticati u kreativnom izraavanju i stvaralatvu i to na tematskoj i jezinoj
razini. Tako uenik pokazuje spremnost, usvojenost sadraja nastave predmeta Hrvatski
jezika te sposobnost preoblikovanja. esto sadraji nastave knjievnosti, posebno tematskomotivska razina, postaju teme uenikih sastava. Kroz recepciju djela usvajaju
se knjievnoestetske i odgojne vrijednosti te postaju djetetova svojina koju iskazuje
kroz oblike kreativnog izraavanja. Rijetko se u razrednoj nastavi pismeni sastavi vezuju uz pojedinano knjievno djelo. Nakon interpretacije knjievnoga djela usvojeni sadraji i spoznaje mogu biti poticaj kreativnoj pismenosti koja e preoblikujui tematsko
motivski sloj pokazati recepciju djela na knjievnoodgojnoj razini. Ovdje e biti govora o basni kao sadraju nastave knjievnosti i korelaciji s nastavom izraavanja.
Basna je zastupljena u planu i programu razredne nastave. Mali broj autora okuao se u toj formi i na neki nain ulazi u tradicionalne oblike. Kako basna nije nastala
kao tivo za djecu, kako je odlikuje sloenost na tematskoj, stilskoj i jezinoj razini tako
je posebna zadaa uitelja knjievnosti u djejoj recepciji basne. Rije je o alegorijskom
karakteru basne.2 S pravom S. Blaetin postavlja pitanje na koji nain djeca doivljava1

S. Vukeli je studentica uiteljskoga studija

O teorijskim pitanjima vezanim uz basnu i o basni u nastavi vidi u Zlatni danci 4, Osijek
2003. Posebice u radovima S. Blaetina, J. Prodan, S. Hranjeca.
2

V. Grahovac-Prai S. Vukeli: Basna kao poticaj

Metodiki obzori 2(2007)1

ju basnu "Jesu li svjesna ili kada postaju svjesna alegorijskoga znaenja? Mogu li i koliko razabrati eksplicitno i implicitno3 znaenje basne, drugim rijeima, jesu li u stanju
provesti alegorezu ili lisicu zamiljaju ba tako, kako se teta lija ponaa u tekstu?"
(Blaetin 2003:13) S druge strane likovi ivotinja, personificiranje i kratkoa basni ine
ih privlanim uenicima razredne nastave. Zbog pouke koju nose, a koje su uvijek okrenute dobru i pozitivnim vrijednostima basna je ukljuena u nastavu i isticane su njene
didaktikopedagoke vrijednosti4.

1.
Komunikacija s knjievnoumjetnikim tekstom, basnom, moe biti poticaj kreativnom izraavanju u niim razredima osnovne kole. U etvrtom razredu obraena je
kazahtanska narodna basna Prijatelj i neprijatelj5. U basni je rije o prepelici kojoj se
zapalila kua, a dolaze joj sjenica koja u vatru sputa slamku i lastavica koja u vatru
sputa kap vode. Nisu ni pomogle ni odmogle, ali su pokazale svoju prirodu i tko je prepelici prijatelj.
Zadae sata obrade ostvarene su u skladu prema programskim odrednicama6:
Obrazovneupoznati basnu, temu, kronoloki slijed dogaanja, uoiti znaajne
trenutke u basni te izrei pouku.
Odgojnerazvijati prijateljstvo i potrebu pomaganja prijatelju u nevolji, poticati
zajednitvo.
Funkcionalneiznoenje stavova o likovima i njihovim postupcima te promiljanje o osobnim postupcima u takvoj situaciji.
Sat je planiran prema problemskostvaralakom sustavu. Uoene su karakteristike likova, situacija i izvedena pouka Pravi se prijatelji prepoznaju u nevolji.

Eksplicitno je rije o prii o ivotinjama, a eksplicitno o ljudima i ljudskom drutvu. (Blaetin, 2003.)
4
Vie o odgojnoj vrijednosti basne, posebno kao poticaju razmiljanju i vrjednovanju sebe i
drugih vidi u radu A. Peko, E. Munjiha: Smisao basne u obrazovanju, Zlatni danci 4 Basne, Osijek,
2003, str. 165173.
5
Prema itanki Ante Beena i Vesne Budinski: Hrvatska itanka 4, Profil, Zagreb, 1998, str.
96
6
Sat je odran u Osnovnoj koli dr. Jure Turia u Gospiu u etvrtom razredu. Zadae su utvrene prema Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu iz 1999. Usporedbom s Nastavnim planom
i programom prema HNOSu iz 2006. godine utvreno je da nema znaajnijih razlika u programskim
odrednicama vezanim uz basnu. Smjetena je u trei razred i odreeni kljuni pojmovi: basna, pouka,
a uz obrazovna dostignua navodi se "primati basnu (recepcija); zamijetiti osobine likova; uopiti zakljuak basne u obliku pouke, zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina drugim ivim biima i stvarim"
(Nastavni plan i program, 2006, str. 31). U etvrtome razredu navodi se u knjievnim vrstama i istie:
imenovati i razlikovati obiljeja basne.

104

V. Grahovac-Prai S. Vukeli: Basna kao poticaj

Metodiki obzori 2(2007)1

2.
Uenici su dobili domau zadau, napisati sastav na temu Prijatelj u nevolji. Zadaa ima dvovrsnu metodiku funkciju, pokazati recepciju basne i spremnost uenika
na preoblikovanje teme te jezinu i kreativnu spremnost. Posebice nas je zanimalo koliko e sadraj nastave i izreeni stavovi i misli utjecati na mlae osnovce. Sastav je pisalo 29 uenika. U analizi se polazi od opsega (kvantitete), oblikovanja teme, a jezini izraz pratio se u funkciji stvaralatva.

3.
Kvantitetnom analizom polo se od uspostavljanja odnosa tematskoga poticaja i
jezinoga razvoja uenika etvrtoga razreda, odnosno djeteta uzrasta od devet, deset godina. Prema Rosandiu (Rosandi, 1980) to je druga faza u razvoju jezinoga razvoja
djeteta u kojoj djeca uoavaju svijet oko sebe te ga pokuavaju objasniti i analizirati.
Analiza je obuhvaala broj rijei i broj reenica, to je navedeno u tablici:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Broj
rijei
154
101
104
66
170
73
79
42
71

Broj
reenica
14
10
7
10
16
8
6
5
7

10.

155

18

Sasatav

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.

Broj
rijei
110
72
88
69
57
85
130
91
69

Broj
reenica
9
7
9
4
8
9
10
10
9

20.

69

Sasatav

Sasatav
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.

Broj
rijei
36
56
80
70
73
73
127
148
91

Broj
reenica
2
6
9
7
8
8
13
16
7

Razvidno je iz analize da najsaetiji sastav ima 36 rijei rasporeenih u dvije

reenice, a najopirniji 170 rijei u 16 reenica. Oekivano je da opirni sastavi imaju
vei broj reenica. Najvei broj reenica je 18, ali to nije sastav i najbrojniji rijeima.
Proizlazi da prosjeni ueniki sastav spomenutoga uzrasta ima opseg 7080 rijei.
Uenici su pokazali sklonost proirenoj i sloenoj reenici te sposobnost slaganja takvih
reenica. Sintaksa reenice u funkciji je izabranoga oblika i vrste.

105

V. Grahovac-Prai S. Vukeli: Basna kao poticaj

Metodiki obzori 2(2007)1

4.
Kod vrjednovanja i analize uenikoga sastava promatramo oblik, sadraj i izraz
(Teak, 1996). Svi sastavi zadovoljavaju. Razvidno je da su uenici razliitom motiviranou pristupili zadatku i radovi su razliite vrijednosti. Svih 29 uenika odabralo je
pripovijedanje koje odgovara postavljenoj temi koju uenici iitavaju jednoznano, dokazivanje prijateljstva u sloenoj ivotnoj situaciji. Kod svega tri rada uoena je tek potreba izvravanja domaega zadatka bez elje za iskazivanjem osobnosti i pokazivanja
proivljenosti teme. U sreditu je kao i u basni jedan dogaaj oko kojega pletu priu.
Iako je poznata djeja sklonost fantastinim i esto nesvakidanjim situacijama ovdje su
izabrane svakodnevne situacije koje pripadaju djejem svijetu. Istina ponegdje je radnja
nategnuta i nastoji se slijediti basnu, ali takvi sastavi su malobrojni. Javljaju se ovi dogaaji u sastavima:
napad psa, negativna ocjena (2), pad s bicikla (2), probuena guma bicikla; razbijena vaza, staklo; zamazana jakna; izgubljeni novac, klju, majica, papua; ubod insekata; razbijeno, rasjeeno koljeno; slomljena noga; gubitak kljua (2); nedostupna
lopta; nemogunost silaska s drveta (2); napad starijih djeaka (2); utapanje; zaboravljena zadaa (2); zaboravljeno prijateljstvo; razbuktala vatra.
U svim situacijama pomo prijatelja donosi razrjeenje situacije ili barem katarzu. Iz toga je razvidno da su uenici nakon komunikacije s basnom promiljali o prijateljstvu, pomoi i istinskim ljudskim vrijednostima. Najvei broj radova (26) napisan je
u prvome licu, a svega tri rada pisana su u treem licu, s pozicija objektivnoga pripovjedaa. U jednome radu nailazimo na izdvojenu pouku. Moramo istaknuti da je u svega nekoliko radova ostvarena vea kreativnosti. Izdvajamo dva rada7:

Prijatelj u nevolji
Jednom dok sam pisao zadau zaboravio sam to zapravo trebam napisati. Bio
sam u panici i nisam znao to da napravim. Odjednom sam se sjetio svoga prijatelja. Mislio sam da e mi on pomoi. Zvao sam ga telefonom i on mi se javio. Pitao sam ga za zadau, ali on je rekao: "to nisi zapamtio?" Bio sam tuan i nisam vjerovao da mi je to rekao. Nastavio sam dalje zvati i svi odgovori bili su slini. Ostao mi je jo jedan prijatelj.
Mislio sam da e mi i on odgovoriti slino jer mi nije bio ba najbolji prijatelj, ali pokuao sam. Telefon je zvonio i ja sam rekao: "Ovdje Borna, moe li mi pomoi?" On mi
je rekao to mi je bilo nejasno, pa sam zadau mogao napisati. Bio sam sretan ne samo
zbog zadae ve vie zbog toga to sam tada saznao tko mi je pravi prijatelj kad sam bio u
nevolji.

Borna

106

Radovi su napisani bez ikakvih korekcija.

V. Grahovac-Prai S. Vukeli: Basna kao poticaj

Metodiki obzori 2(2007)1

Prijatelj u nevolji
Prijatelj i ja dogovorili smo se za ribolov. Spremili smo se i krenuli na rijeku Novicu. Bilo je dosta vjetrovito pa riba nije htjela gristi. U poetku smo bili dosta strpljivi,
ali kad smo vidjeli da od riba nema ni traga odluili smo se vratiti. Staza uz rijeku je dosta
kamenita i skliska, pa se po njoj mora oprezno hodati. Mi smo to znali, ali zbog hladnoe
malo smo se pourili. U jednome trenutku uo sam iza sebe jauk. Okrenuo sam se i vidio
prijatelja kako sjedi na kamenu krvave noge. Obojica smo se prepali i nismo znali to da
radimo. Noga je bila sve krvavija i krvavija, a nismo je imali ime zaustaviti. Tad sam se
sjetio da na sebi imam i majicu kratkih rukava. Skinuo sam je i rasparao, a zatim zavio
nogu. Jo smo malo sjedili, a onda polako krenuli. Prijatelj se je oslanjao na mene, ili
smo polako. Dosta nam je vremena trebalo, ali smo ipak stigli kui. Bio sam jako umoran,
ali sretan to sam pomogao prijatelju.

Antonio

5.
Problem prve reenice, poetka sastava pokazuje se u sastavima. ak 15 sastava
poinje sintagmom tipa Jedno popodne Jednog lijepog dana Jednom smo
Jedan djeak Jednom ... Kako je rije o mlaim osnovcima i pripovijedanju pojava je
oekivana. U radovima nije rijetka pojava upravnoga govora i pokazuje usvojenost a,
vjerojatno je pojavnost uvjetovana sadrajem nastave jezika u vrijeme pisanja sastava.
Radovi uenika pokazuju korektnu pismenost. Uoava se povremena pojava dijalektalizama.

6.
Analiza sastava uenika etvrtoga razreda pokazala je najprije ostvarenu komunikaciju s basnom Prijatelj i neprijatelj, a potom je u sastavima pokazana sposobnost prijenosa i oblikovanja vlastitoga teksta inspiriranoga i potaknutoga knjievnim tekstom.
U sastavima je razvidno ueniko poimanje basne i njene poetike na razini uenika razredne nastave. Iskazane su odgojne vrijednosti basne, u ovom sluaju vrijednost prijateljstva i pomoi u nevolji. Kako je pisanje sastava zahtjevna stvaralaka djelatnost koja
uenicima omoguuje poniranje u svijet mate, a u sastavima o kojima je rije djelatnost stvaralatva je usmjerena i ostvarena u okvirima postavljenih metodikih i pedagokopsiholokih zadaa.

Literatura
Blaetina, S. (2003), O basnama, Zlatni danci 4 Basne, Pedagoki fakultet, Osijek, str. 915.
Lagumdija, N. (1991), Basna u osnovnokolskoj nastavi knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb.
Rosandi, D. (1980), Pismene vjebe, PKZ, Zagreb.

107

V. Grahovac-Prai S. Vukeli: Basna kao poticaj

Metodiki obzori 2(2007)1

Rosandi, D. (2005), Metodika knjievnoga odgoja, kolska knjiga, Zagreb.

Teak, S. (1996), Teorija i praksa nastave jezika, kolska knjiga, Zagreb.
Visinko, K. (2002), Utjecaj vrhunske djeje prie na pisano stvaralatvo uenika, Zbornik
Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj-izazovi na poetku XXI. stoljea, ZagrebRijeka, str.553563.
Zlatni danci 4 Basne, Zbornik, Pedagoki fakultet, Osijek, 2003.

FABLE AS MOTIVATION IN CREATIVE WRITING IN HOMEROOM

TEACHING
Summary
This paper discusses writing compositons of the pupils in the homeroom
teaching done after analysis of literal artistic text.Fable that was interpreted in the forth
grade serves as motivation in writng compositions on a certain topic in onnection with
the moral of the fable. Compositons are analyzed on quantitative, qualitative and
language level.
Key words: fable, compositon, expression, creativity

LA FAVOLA COME STIMOLO ALL'ESPRESSIONE CREATIVA

NELL'INSEGNAMENTO DI CLASSE

Riassunto
Nel saggio si parla dei temi svolti da alunni delle classi inferiori della scuola
elementare, basandosi sull'elaborazione di un testo artistico-letterario. La favola, svolta
in quarta classe lo stimolo per scrivere un tema connesso alla morale della favola
stessa. L'analisi dei temi fatta a livello quantitativo e qualitativo.
Parole chiave: favola, tema, espressione, creativit

108