PARANGAL

preuzeto s http://bsm.gamer.hr/labrax
Osobno lovim s nekoliko konstrukcija za razlicite namjene. Imam
jedan "univerzalan" parangal, koji lovi sve, od perge i fratra, preko
podlanice, kantara, tabinja i arbuna pa sve do zubaca i ugora i sto ti ja
sve znam.. Ima 100 udica (kad ga slozim; a to posli padne na 90 ili cak
manje zbog zapinjanja itd.) mustadovih parangalki (aberdeen) broj 11 i to
prokromskih. One obicne (pocincane valjda..) mi brzo zaruzinaju pa
kupujem prokromske, ali ne postoje zakrivljene prokromske pa ravne
obavezno klijestima zakrivim jer tako dosta bolje love. Vezem ih klasicnim
cvorom na najlonske pioke promjera 0,50-0,60 mm (ovo zadnje najprije).
Pioke (prame) su mi duge 1 metar ili nesto krace (nikad ne mjerim
nego radim onako odoka) i rasporedjene su mi u razmacima od nekih 4-5
m na osnovu koja je od konopa za parangal debljine 1,5- parangala
omca koju provucem kroz alku za vezivanje na olovu a onda cijelo olovo
kroz omcu. Prejednostavno, a nemoras se brinuti da ti kopca (gambet
npr.) zaruzina ili se otkaci kod zapinjanja za stijene (tako sam jednom
popusio manje sidro..). Ovaj parangal najvise jeskam lignjom.
Lovio sam dosta patagonijskom i jos nekima iz leda ali nema do
nase jadranske lignje koju si ulovio par sati prije bacanja (polaganja,
hehe) parangala. Puno bolje lovi. Nebrojeno puno puta sam se u to
uvjerio. Osim lignje, ponekad ga jeskam srdelom, ili friskom ili onom koja
je bila par dana u ledu a nikad usoljenom. Obicno jednu srdelu rezem na
3 jeske.
Dobra kombinacija je kad ovakav parangal najeskate i sa srdelom i
sa lignjom, dakle svaka druga udica je lignja, odnosno srdela. Iako ovaj
parangal lovi sve, najcesca lovina su kantari, kanjci, arbuni, pagari,
skrpine, ugori, pokoji fratar, sarag, podlanica i pic, a dogodi se i zubonja,
kao i hobotnica. Bacam ga na terenima najcesce izmedju 20 i 40 metara
dubine, bilo na brakovima, bilo uz otoke itd.
Gledam da je dno kamenito i mijesano, jer me landovina ne zanima,
a i nikad ne bacam parangal ciljano za arbune na pijesak. Obicno ga topim
(drzim u moru) oko 2 sata prije neg ga idem vadit, mada ako ga jeskate sa
friskom lignjom moze stajati i dulje. Parangalima lovim samo danju, jer
mi se neda zajebavati s ugorima koji se ulove nocu, a obicno ih je mali
miljun i uglavnom su "pigeti" (mali oko 40 dag).
Sljedeci parangal je najlonski, tj. osnova mu je od najlona debljine
0,90 mm na kojoj su svakih 5-6 metara na metar dugim piokama od
najlona 0,70 mm vezane mustadove prokromske parangalke broj 9 (50
komada). Ovaj parangal mi sluzi za lov podlanica u kraju (jednom sam
zubonju od 2,5 kg ulovio s njim na 4 m dubine na poziciji za podlanice) ili
za zubace i pagare na njihovim standardnim pozicijama, a dogodi se i
veliki ugor. Jeskam ih sa srdelom, i to jednu srdelu rezem na 2 jeske.

Ako se ima dosta srdela, dobro ju je i cijelu jeskati na udicu

(jednom sam tako ulovio gofa od 6 kg, zagrizao je u padu parangala i
smrsio 10ak udica). S ovim parangalom uglavnom lovim nabrojane vrste i
velikog kantara, a sve ribe su uglavnom vece od 70-80 dag, najcesce
kilasice (pagar i orada) ili vece (zub i ugor). Kad ulovim ugora manjeg od
1,5-2 kg redovito ga pustam nazad, a pustao sam i vece.. nek naraste, pa
da vidis brudeta :) Imam i jednu konstrukciju slicnu ovoj prethodnoj,
razlika je jedino u tome sto je osnova od parangalskog konopa 1,5-2 mm.
S njime radim uglavnom dublje od 20 m, kao kad lovim s prethodnim
parangalom zubace, pagre, velike kantare i ugore.
Radi se o tome da je s najlonskim parangalima (najlonska osnova)
tesko raditi na vecim dubinama jer najlon lako proklizava kroz prste, a
pogotovo kad pri dizanju svaku srdelu (jeskam ga samo srdelom) koja nije
pojedena skidate pa zamastite prste. Eto, to bi bilo to sto se tice mojih
konstrukcija. Svako ima svoju konstrukciju, ovisno o preferencijama itd.
Tako npr. postoje jos teski parangali za landovinu, skroz lagani parangali
za arbunice i ostalu sitnjariju, parangali za lov zivom jeskom itd.
Sto se tice ovih potonjih, na nekim terenima bacaju parangale
najeskane zivim gavunima, sparima ili ciplicima za brancine, u
Neretvanskom kanalu na zivog cipla love velike lice, brancine i zubace,
negdje bacaju parangale na zive sarunice itd. Ako na terenu di ga bacate
ima korenta, parangal je potrebno bacati (vozeci) niz korenat jer ce se u
suprotnom napraviti "drob" pa ce vecina udica pasti na isto misto a i
najcesce se zamrsi. Naravno, ako je korenat jak, nije uputno na takvom
mjestu bacati parangal jer ga korenat "zabije" u skrape i onda se s njim
mozete oprostiti. Prilikom bacanja parangala, dobro ga (konop, osnovu) je
malo namociti da se ne mrsi.
Kada parangal dizete s dna koje je kosina, parangal uvjek vadite s
vanjske, dublje strane kosine, tj. ako dodje do vucenja i suljanja
parangala po dnu, neka se uvjek vuce prema dubini jer tako uglavnom
nece zapinjati. Ako zapne, potrebno je uvijek s brodom doci iznad mjesta
na kojem je zapelo. Najgora mi je situacija kad dodjem iznad mjesta na
kojem je zapelo kad pokusam oditi, parangal se samo provlaci ispod
skrape za koju je zapeo, "prodiva" se, tj. kako osnova prolazi ispod skrape
tako pioke jedna po jedna zapinju o skrapu i pucaju..
Znalo mi se dogoditi da tako puknem 10ak pioka i onda osnova
zadije do kraja i parangal pukne.. onda trci na drugi kavecal spasit
ostatak parangala.. Ili kad mi parangal jako zadije a doli "cujem" veliku
ribu.. Parangale rijetko bacam na dubine izmedju 10 i 20 metara, jer je
na vecini terena na kojima se krecem u tom rasponu dno gotovo u cijelosti
prekriveno gustom posidonijom u koju upadnu udice s jeskom i riba ih ne
primjecuje. Ili bacam u plitko za podlanice, ili dublje od 20 metara za
ostalu ribu.

Meutim, od nekih sam cuo kako su upravo u tom rasponu (10-20 m)

ulovili najvise i najbolje ribe.. tako da, ko ce ga znati.. Nemojte korisititi
premale udice za parangale, kao na nekim parangalima koji se prodaju po
ribomaterijalima. Bugvice, cincelice, arbunici i skartoci (vucici), crneji
(ha ha) nisu ribe od parangala.. To je hrana zubacima, ugorima, gofovima,
kirnjama..
Mirno more!
Parangali se djele na:
stojeci
plivajuci
pridneni i
plutajuci
Jedan od nacina vezivanja pjoka na trainu,konop ili najlon.

DRUGI NACIN VEZIVANJA PJOKA NA TRAINU (parangal)

Na drugu stranu pjoka napravi se jedan vor

zatim se to zategne i viak odree vidi sliku

Na osnovu pjok se vee s novom omom

vidi sliku

vor se zategne to vre

zatim se napravi jo jedan s desne strane i dobro se stegne

Zatim napravimo jo jedan s ljeve strane

Ovakvi vorovi su uglavnom dobro dre kad se pjok

vee na trainu a ako elimo na najlon trebamo jo napravit
poneki vor.
OSNOVA Traina (konop) 2mm
Najlon od 1mm
Pjok od 50,60mm

PALAMITO PARANGAL

Ako ste mislili da je u svijetu parangala sve napravljeno, varate se.

Ovaj najnoviji proizvod i izum talijanskih ribara oduevit ce sve
ljubitelje parangala svojom jednostavnocu, brzinom i prakticnocu
rukovanja! Svi koji su barem jednom koristili parangal znaju koliko
efikasan on moe biti. Narocito kada uvjeti na moru nisu ba idealni.
A u ribolovu je obicno ba tako. U ivotu su jednostavne stvari
najcece i najprakticnije, to nam dokazuje i ovaj patentirani nacin
konstrukcije parangala gdje je mogucnost zaplitanja najlona svedena
na minimum, a brzina i jednostavnost rukovanja ne mogu se ni
usporediti s obicnim parangalima.Radi se o kolutu koji se montira na
rub broda paralelno s povrinom vode. Na njegovoj gornjoj strani
nalaze se kolutovi s pretincima u koje se odlau udice i jeka. Na
kolutu se nalazi i kocnica kojom moemo regulirati brzinu odmatanja
koluta prilikom polaganja parangala, a nepovratni mehanizam
smjeten na dnu koluta sprecava nekontrolirano odmatanje najlona
prilikom namatanja koluta pomocu rucice montirane na vrhu. Kada
pocnemo s odmatanjem parangala vadimo udice iz vanjskog ruba
koluta sve dok ne dodemo do kraja, a tada vadimo taj vanjski kolut i
nastavljamo sa sljedecim. Princip je isti i prilikom namatanja. Udice
se pocinju slagati u pretince unutarnjeg koluta sve dok se on ne
popuni, zatim stavljamo sljedeci kolut koji ujedno ucvrcuje
predveze, i tako sve do vanjskog ruba koluta. Parangal od 100 udica
moguce je spustiti u more za 10-ak minuta, a neto malo vie
potrebno nam je za vadenje. Narocito je prakticna mogucnost
namatanje dva parangala od 50 udica na kolut sa 100 pretinaca ili
dva parangala od po 30 udica na kolut sa 60 pretinaca.Proizvodac
nam nudi gotove modele od 100, 90, 60, 50 i 30 kvalitetnih Mustad
udica iz serije 2315 DT. Standardna osnovna linija na svim
parangalima je debljine 0,70 mm, debljine predveza su 0,35 mm,
duljine 1,6 m s razmakom izmedu predveza od 4,5 m. Parangal sa 50
udica, predviden za lov zubataca, ima debljinu osnovne linije od 1,00
mm, predveza 0,50 mm, duljine 1,6 m s udicama Mustad 2315 DT
velicine 10. Moguce je naruciti parangale s debljinom osnovne linije
od 0,20 do 1,00 mm, te velicinom udica 10 do 15. A oni ribici koji i sa
time nisu zadovoljni imaju mogucnost kupnje praznih kolutova na
koje ce namotati vlastitu ubojitu kombinaciju!

PLIVAJUCI PARANGAL

VISECI PARANGAL

U zadnjih nekoliko godina pravu se ovakvi parangali koji su vie

uncikovitiji od oni klasicni kod ovih parangala udice ne lee na
dnu,pa manje zapinju a s druge strane ribe vide mamac pa postoji
veca mogucnost lova

PLUTAJUCI PARANGAL

Ovakvi parangali su se pokazali veoma dobri za lov mola

(oslica).Znaci na konop debljine 2mm vezujemo prame(pjoke)visine
1,5m debljina najlona 60mm na vrh stavljamo udice po volji od 4-10
velicina 10cm ispod udica postavimo pluto moe posluit i cepovi
vinski boca.Na udice se postavljaju cijeli incuni ili papaline,a moe i
srdela na 3 komada.Inace ovi parangali se bacaju navecer,a diu
ujutro.