Knjiga o Dzennetu Ibn Kajim

IBN
QAJJIM EL-DEWZI
!<NJIGA
O DENNETU
biblioteka
posebna Izdanja
IBN QAJJIM EL-DEWZI
!<NJIGA O DENNETU
S arapskog preveo Nedim Begovi
..,JI .;....rhJI
<LJP.-1 l .J.! l fl.ofll
Naslov originala: .u.:/-1

Autor:
Saetak djela:
ciri'lli J)4 .,.JI cl'lii.;Jl>
Saetak satinio: Lh..c. ........,.1 JJWI

Izdanje:
'?"")L..jill .!.>I_,...JI
_"_,_".
IBN QAJJIM EL-DEWZI
I<NJIGAO
....."
DZENNETU
S ARAPSKOG PREVEO NEDIM BEGOVIC
Sarajevo, 2004./1425. h.g
KNJIGA O OENNETU
PREDGOVOR
Imam velikan Ibnu'l-Qajjim je pomat po svom dubo
kom zadiranju u iroka obzmja islamskih nauka, podrobnom
imoenju argwnenata, sveobuhvatnom pomavanju Sunneta
i Kur'ana i upuenou u ono to je potrebno ljudima da bi
hodili pravim putem kao to je nareeno, te da bi se uvali
zabranjenog kao to su upozoreni. Jedna od najvanijih nje
govih knjiga jeste c:l.;i\'1-l)l,t ! c'J.J\tl.l6. (Hadi'l-ervah ila
biladi'l-efrah, "Vodi dua u podruja sree"), u kojoj on, u

pogledu denneta i pitanja vezanih za njega, govori veoma
podsticajno, na sasvim originalan nain, dok u pogledu de
hennema i onoga to je u vezi sa njim ne unosi svoju vlas
titost, ve navodi samo ono to su o tome kazali drugi.
Onaj svijet - Ahiret - polovica je doktrinarnog uenja
islama kao sveobuhvatne vjere; to je ono to je pomato kao
iman, iji su svi elementi vezani za onaj svijet. Tako su:
meleki i objave i poslanici - svi radi Sudnjeg dana; njihova
svrha je da se uspostavi spona izmeu vidljivog ovosvjet
skog ivota i nevidljivog Ahireta na nain punog uvjerenja
koje ono nevidljivo izdie na stepen vidljivog. Upravo je to
ono to je Poslanik ugraivao u srca i svijest svojih ashaba,
kako je to rekao Hanzala el-Esedi, r.a.: Allahov Poslanik,
s.a.v.s. nam je tako opisivao dennet i dehennem da bismo
mi imali utisak da ih gledamo vlastitim oima! Oivljava7
Predgovor
nje toga ivota u srcu, urnu i mati temeljni je poticaj prak

tinom zaivljavanju erijata na Zemlji, dok je njihovo me
usobno razdvajanje temeljni poticaj ljudskom trvenju oko
ljepota ovoga svijeta, to u konanici dovodi do toga da
ljudi ponu robovati svojim strastima, da ih blagodati ovog
svijeta potpuno potine sebi i da se srce potpuno isprazni od
svakog osjeaja odgovornosti u Danu bliskom.
Poto je ovo Ibnu'l-Qajjimovo djelo velikog obima,
tretira razliita polja hadisa, nadugo i nairoko izlae argu
mente, a bavi se i drugim pitanjima kao to su, npr. nedo
voljno jasna Boija imena i atributi, to odgovara samo
manjem broju istraivaa, naa je elja bila da ova skraena
verzija bude od koristi omladini i obinom svijetu. Smatrali
smo korisnim da sveerno Ibnu'l-Qajjimovo djelo na obim
koji e odgovarati mogunostima mladih ljudi kako bi ga
usvojili bez potekoa u r azumijevanju i kako ne bi zabasali

u njegovim brojnim i dugim stazama.
Na je zadatak bio:
l. Sauvati jezik i stil Ibnu'l-Qajjima, bez bilo kakve

intervencije na njemu.
2. Sauvati glavna pitanja, takoer bez intervencije

na nJuna.
3. Rasteretiti knjigu od sporednih pitanja u koja je

autor zalazio, kao to su mezhebska razilaenja o pred
metnim pitanjima, o nedovoljno jasnim Boijim imenima i
atributima i drugim temama.
4. Spojiti neka poglavlja u jedno poglavlje zbog po

dudarnosti njihovog znaenja i njihovog meusobnog na
dopunjavanja.
5. Veoma brojne kur'anske argumente koje autor

navodi svesti samo na jedan, dva ili tri, budui da je jedna
8
KNJIGA O DENNETU
reenica iz Kur'ana dovoljna kao argument za bilo koji stav.

Takoer, napraviti izbor vjerodostojnih hadisa, naroito
onih koje prenose Buharija i Muslim ili jedan od njih i
izostaviti duge rasprave o njihovom lancu prenosilaca
(se
nedu) i tekstu (metnu).

6. Precizno naznaiti sve ajete koji se navode, a koji u
tampanom primjerku nisu naznaeni, i prokomentarisati
izraze koje je bilo nuno protumaiti, na koncizan nain,
bojei se opirnosti koja bi nas odvela od naeg cilja.
7. Ispraviti materijalne greke u tekstu knjige koje su

poinjene prilikom tampanja i koje su mijenjale smisao
teksta.
Time je ova knjiga postala svrsishodna, olakala ovaj
vid naobrazbe irokim krugovima mladih ljudi i obinog
svijeta koji nisu mogli ovladati izvornim djelom zbog nje
gove obirnnosti ili ga nabaviti zbog visoke cijene.
Molimo Allaha, d.. da ovu knjigu uini iskrenim
djelom radi postizanja Njegovog zadovoljstva, svrsishod
nom i korisnom za nae potomke zbog navale dunjalukog
koja se raspirila u srcima u dananje vrijeme, kako bi po
sigurno znali bez imalo sumnje da je ono to je kod Allaha
dobro i vjeno, i da emo svi biti proivljeni radi susreta sa
Njim i polaganja rauna. Neka je Allahov blagoslov i mir na
Muharnmeda, njegovu porodicu i njegove ashabe.
Kairo, 2. zu'l-hidde 1402. h.g

19. septembar 1982. godine
'Abdu'l-Kadir Ahmed 'Ata'
Dokaz da d2ennet ve postoji
PRVO POGLAVLJE
DOKAZ DA DE N N ET VE POSTOJ I
AshabiAllahovog Poslanika, s.a.v.s., njihovi sljed

benici i generacija muslimana poslije njih, svi uenjaci
Sunneta i hadisa, islamski pravnici i pobornici tesavvufa i
zuhda vrsto vjeruju da dennet ve postoji i potvruju
to, oslanjajui se na iskaze Kur'ana i Sunneta i na ono to
je poznato u vjeri kao elementarno, shodno nauavanju
poslanika, od prvog do posljednjeg, a oni su pozivali
svoje narode u dennet i govorili o njemu sve dok se nije
razvila klica kaderija' i mu'tezilija2 koji su zanegirali da
dennet ve postoji i ustvrdili da e ga tek Allah stvoriti
na Sudnjem danu.
Do toga ih je doveo njihov pogrean princip koji su
ustanovili, naime, da Allah treba da radi to i to, a ne treba
da radi ovo ili ono. Oni kau: Stvaranje denneta prije
nagraivanja je besmisleno, a njegovo odravanje je bes
korisno ako u njemu nema stanovnika. Oni tako ogran
iavaju Uzvienog Allaha svojim pogrenim shvatanjima
i zabludjelim stavovima i Njegova djela porede sa svojim
djelima; odbacuju one dijelove objavljenih sadraja koji
protwjee ovom pogrenom principu kojeg su postavili
Gospodaru ili ih tumae izvan konteksta; smatraju za10
KNJIGA O D.ENNETU
bludjelim i inovatorima one koji se ne slau sa njima;

smatraju obaveznim neto zbog ega su ismijani od stra
ne umnih ljudi.
Zbog toga muslimani iz prvih generacija u svome
vjerovanju navode da su dennet i dehennem stvoreni, a
u djelima o razliitim sljedbama navodi se da svi sljedbe
nici Sunneta i hadisa zastupaju ovaj stav i ne razilaze se o
tom pitanju.
A da je dennet ve stvoren, na to upuuje ajet
Uzvienog Allaha u Kur'anu: On ga je i drugi put vidio,
kod Sidretu'l-muntehaa, kod kojeg je dennetske prebi
valite. 3 Vjerovjesnik, s.a.v.s. je, dakle, vidio Sidretu'l
munteha i vidio je kod njega dennetske prebivalite, kao
to se navodi i u hadiskim zbirkama Buharije i Mos
lima u hadisu o isra'u kojeg prenosi Enes. Na kraju tog
hadisa stoji: <<Zatim me je vodio Dibril dok nije stigao
do Sidretu'l-muntehaa, prekrivale su ga boje meni nepoz
nate. Zatim sam uao u dennet, kad u njemu - biserne
kupole, a njegovo tlo misk.
' Kaderije su sekta koja je nauavala da ovjek ima potpunu slobodu dje
lovanja (N. Smailagi, Klasina kultura islama/, Zagreb. 1 976, str. 299.)
' Mu'tezilije su bili krajnje racionalistiki orijentisana kola u islamu. Njen
utemeljitelj je Vasil ibn 'Ata' (u. 748.), a temeljni su j oj princ ipi bili: Boija
jednoa (tevhid), Boija pravinost ('adl), obeanje i prijetnja (va'd ve ve'id),
sredinji poloaj tekog grijenika (menzi/a bejne menziletejn) i nareivanje
dobra i odvraanje od zla (el-emru bi'l-ma'rufve'n-nehju 'ani'l-mtmker) (M.
M. Sharif, Historija islamskefilozofije I. preveo Hasan Sui, ITRO August
Cesarec, Zagreb, 1 988, str. 2 1 9; N. Smailagi, nav. djelo, str. 1 5- 1 54.)
' En-Nedm, 1 3- 1 5. (U prevoenju ajeta sluit emo se prijevodom Kur'ana
od rahm. Besima Korkuta, a u izvjesnim sluajevima emo i sami prevoditi
pojedine ajete.)
11
Dokaz da dennet ve postoji
U hadiskim zbirkama Buharij e i Muslima bilje

i se hadis od 'Abdullaha ibn 'U mera koji prenosi da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Kad neko od vas
umre, bude mu pokazano njegovo mjesto ujutro i navee,
pa ako je stanovnik denneta, pokae mu se mjesto meu
stanovnicima denneta, a ako je stanovnik dehennema,
pokae mu se mjesto meu stanovnicima dehennema, i
bude mu reeno: 'Ovo je tvoje mjesto', dok ga Uzvieni
Allah ne proivi na Sudnjem danu.
U spomenutim hadiskim djelima (ovdje emo

navesti predaju iz Buharijinog Sahiha) biljei se od
'Abdullaha ibn ' Abbasa da je rekao: Desilo se po
mraenje Sunca u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
a zatim navodi hadis: 'Sunce i Mjesec su dva Allahova
znaka, do njihovog pomraenja ne dolazi zbog neije
smrti ili ivota, pa kada vidite to, spominjite Allaha'. Pri
sutni su rekli: 'Allahov Poslanie, vidjeli smo te kako sa
svog mjesta uzima neto, a zatim smo te vidjeli kako
odustaje.' Poslanik im je rekao: 'Vidio sam dennet pa
sam htio dohvatiti jedan grozd, a da sam ga uzeo, jeli
biste ga sve dok traje ovaj svijet'.
U Buharijinom Sahihu se navodi predaja od Es

me, kerka E bu Bekra, koja prenosi da je Vjerovjes
nik, s.a.v.s. po klanjanju namaza pri pomraenju
Sunca rekao: Dennet mi se toliko pribliio, pa da sam
se usudio, mogao sam vam donijeti iz njega neki od nje
govih svjee ubranih grozdova. Pribliio mi se i dehe
nnem, kad u njemu neka ena (mislim da je rekao) izgre
bala je maka. Upitao sam: 'ta je sa ovom?', pa mi je
12
KNJIGA O DENNETU
reeno: 'Zatvorila je maku dok nije umrla od gladi, nije

je hranila, niti je putala da jede'.
Sline hadise prenose i Dabir ibn 'Abdullah

(Buharijina i Muslimova hadiska zbirka), 'Aia (Mu
slimova zbirka), 'Abdullah ibn 'Amr ibnu 'l-' As (Mus
nedAhmeda ibn Hanbela i Sunen E bu Davuda).
U Muslimovom Sahihu se biljei hadis od Enesa
koji kae: <<Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Tako mi
Allaha u ijoj ruci je moja dua, da ste vidjeli ono to sam
ja vidio, smijali biste se malo, a plakali mnogo'. Prisutni
upitae: 'A ta si vidio Allahov Poslanie?' 'Vidio sam
dennet i dehennem', odgovori Poslanik.
U Muvetta'u i Sunenu se navodi predaj a od

Ka'ba ibn Malika koji kae: Rekao je Allahov Pos
lanik, s.a.v.s.: 'Dua vjernika je ptica koja se hrani sa
dennetskog drveta, dok je Allah ne vrati u njegovo
tijelo na Sudnjem danu'. Ovo na nedvosmislen nain
govori o tome da dua ulazi u dennet
prije Sudnjeg
dana.
Autori sunena biljee predaj u od Ka'ba ibn

Malika (Tirmizi je ocjenjuje vjerodostojnom) koji
kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Due
ehida dobivaju lik zelene ptice koja se hrani plodovima
dennetskog drvea.
iljee se i drugi slini hadisi u Buharijinoj i

Muslimovoj hadiskoj zbirci - od E bu Hurejre, E bu
13
Se'ida i Ibn 'Umera, u Muslimovoj zbirci od Ebu

Hurejre i Dabira ibn 'Abdullaha, a u Bu barij inoj od
Enesa.
Ako neko upita: <<Zbog ega niste argumentirali
stav da dennet ve postoji kazivanjem o Ademu, njego
vom ulasku u dennet, izlasku iz njega zbog jedenja
plodova zabranjenog drveta, kada su to oiti dokazi?,
odgovorit e im se: lako bi to bili jasni dokazi za veinu,
ipak bi ostala odreena nedoumica, zbog neslaganja ljudi
u pogledu denneta kojeg je nastanjivaoAdem tj. da li je
to ba bio Dennet vjenosti kojeg e nastanjivati vjerni
ci na Sudnjem danu?
Tobonji dokazi onih koji tvrde

da dennet j o uvijek nije stvoren
Zagovornici ovog stava kau: Da je dennet ve
stvoren, bilo bi nuno da nestane kad nastupi Kijametski
dan i da propadne sve to je u njemu, jer Uzvieni Allah
kae: 'Sve e, osim Njegovog lica, propasti'. U tom
sluaju pomrle bi dennetske hurije i posluga, a Allah,
d.. je izvjestio da je dennet Kua vjenosti i oni koji su
u njemu vjeno ostaju i ne umiru, a Njegovu izjavu nije
dozvoljeno zamijeniti neim drugim, niti derogirati.
Tirmizi u svom Dami'u biljei hadis od Ibn

Mes'uda koji veli: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
'Sreo sam Ibrahima u noi Isra'a i on mi je rekao:
' EI-Kasas, 88.
14
Mu-
KNJIGA O DENNETU
hammede, prenesi selam svome ummetu od mene, i oba

vijesti ih da dennet ima fino tle, da ima najslau vodu i
plodne ravnice, a da je njegovo rastinje: Subhanallah,
El-hamdu lillah, La ilahe il/allah i Allahu ekber'. Ovaj
5
hadis je hasen-garib. U istom hadiskom djelu zabilje
en je hadis od Dabira koji prenosi da je Vjerovjes
nik, s.a.v.s. rekao: Ko rekne: Subhanallahi ve bi ham
dihi bit e mu zasaena palma

sahih (potpuno vjerodostojan).
u dennetu. Hadis je
Kau: Ako je dennet stvoren bez zasada, onda

njega ne ine plodne ravnice, pa, prema tome, ni ovo
saenje nema smisla.
U hadiskim djelima Buharije i Muslima biljei

se badis u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s. kae:
Onome ko, radi Allaha, sagradi damiju, Allah e sa
graditi kuu u dennetu. Ova reenica sadri uvjet i
nagradu i podrazumijeva postignue nagrade odmah
poslije ispunjenja uvjeta, po konsenzusu arapskih jezi
koslovaca. Hadis je, inae, vjerodostojno prenesen od
Vjerovjesnika, s.a.v.s. posredstvom Osmana, Alije, Da
bira, Enesa i 'Amra ibn 'Anbese. Bilo bi apsurdno da
onome ko mu ije odijelo ovjek kae: ij mi odijelo!.
Kau: U predajama se navodi da meleki sade u
dennetu sadnice i grade kue ovjeku sve dok on ini
odgovarajua djela na ovom svijetu, pa ako ovjek
s
Ocjena hasen-garib podrazumijeva da je hadis dobar, ali i neobian zbog

toga to se prenosi samo jednim predanjem, tj. ne postoji neki drugi predaj
ni put koji bi ga potvrdio.
15
klone, klonu i meleki i obustave daljnji rad. Potom oni

kau: Ovo nisu stavovi novatora i mu'tezilija, kao to vi
tvrdite, jer Ibn Mezin u svom tefsiru navodi da je Na
fi', j edan od najboljih poznavalaca Sunneta, kad je
bio upitan da li je dennet stvoren ili ne, odgovorio:

utnja o tome je bolja, a Allah najbolje zna. '
Odgovor na ove dokaze

Ve je ranije navedeno dovoljno argumenata da
dennet ve postoji. Stoga, mi kaemo: Na ta aludirate
svojim stavom - da dennet jo nije stvoren? elite li rei
da jo nije uveden u postojanje, odnosno da e to biti
nakon puhanja u rog i proivljenja ljudi iz kabura?>> Ovaj
stav nije valjan, nuno ga opovrgavaju prethodno nave
deni, jasni hadisi, i niko iz ranih generacija muslimana
niti sljedbenika Sunneta nije zauzimao takvo stajalite.
Ili elite rei da dennet nije stvoren u cjelini i sa svim
onim to je Allah obeao u njemu njegovim stanovnici
ma, da Allah u njemu neprestano stvara neto, jedno za
drugim, pa kada vjernici udu u njega, Allah e stvoriti u
njemu i neke druge stvari?! A upravo to je istina koja se
ne moe opovrgnuti.
Vai argumenti ukazuju upravo na to. Hadis ko
jeg prenosi Ibn Mes'ud, a kojeg ste naveli, jasno govori o
tome da je dennetske tlo stvoreno, da Allah stvara
sadnice u dennetu onome ko ini zikr i daje da se grade
kue kao nagrada za spomenuta djela. Uvijek kada
16
KNJIGA O DtENNETU
ovjek ini vie dobrih djela, Allah mu povea nagradu u

d.ennetu. Dakle, sve ovo ne upuuje na to da dennet jo
nije stvoren.
to se tie vaeg pozivanja na rijei Uzvienog
Allaha: Sve e, osim Njegovog lica, propasti, vi ste, ne
razumijevajui ajet, izveli pogrean zakljuak. Vae ar
gumentovanje stava da dennet i dehennem ne postoje
sada navedenim ajetom, slino je pozivanju vae brae
na isti ajet kada govore o prolaznosti denneta i dehe
nnema, njihovoj propasti i smrti njihovih stanovnika.
Stoga, ni vi, ni vaa braa niste doli do prikladnog ra
zumijevanja znaenja ovog ajeta. To su uinili ljudi iz pr
vih generacija i istaknuti muslimanski uenjaci. Mi e
mo navesti nekoliko njihovih tumaenja ovog ajeta:
Buharij a kae u svomSahihu: <<Hoe se rei aje

tom: 'Sve e, osim Njegova lica, propasti' - osim Njego
ve vlasti. Neki kau: 'Osim onih djela kojima se eljelo
postii Njegovo zadovoljstvo'.
Imam Ahmed, po kazivanju El-Istahrija, kae:

Ovo su stavovi uenjaka, znalaca hadisa, sljedbenika
Sunneta, od onih koji su bliski vremenu ashaba Allaho
vog Poslanika, s.a.v.s. pa sve do dananjeg dana. I ue
njaci Hidaza, ama i drugih podruja koje sam upamtio
bili su tog stava.
Ko se ne slae sa neim od ovih stavova ili ih kriti
kuje je prijestupnik, novator, onaj koji ostavlja Sunnet i
put istine. Zatim navodi miljenja i kae:
17
Dokaz da dennet ve postoj i
Dennet je ve stvoren i ono to je u njemu, de

hennem je stvoren i ono to je u njemu, stvorio ih je Uz
vieni Allah, i stvorio je stvorenja koja e ga nastanjivati,
i nikada nee nestati oni, niti ono to je u njima. Pa ako se
neki novator ili raskolnik poziva na ajet Uzvienog Alla
ha: 'Sve e, osim Njegovog lica, propasti' ili sline nedo
voljno jasne ajete, rei e mu se: 'Svaka stvar kojoj je
Allah propisao prolaznost i propast, propast e. Dennet
i dehennem su stvoreni za vjenost i pripadaju budu
em, a ne ovom svijetu. Dennetske hurije nee umrijeti
na Sudnji dan, nakon puhanja u rog ili bilo kada, jer ih je
Allah stvorio za vjenost i nije im propisao smrt'. Ko
proturijei ovome je novator i zalutao je sa pravog puta.
18
KNJIGA O DENNETU
DRUGO POGLAVLJE
RAZILAENJE LJ U D I O DE N N ETU
KOJ EG JE NASTANJ IVAO ADEM, A.S.
Munzir b. Se'id u svome tefsiru kae: Tumaei

rijei Uzvienog Allaha upuene Ademu, a.s.: 'Nastanite
se ti i tvoja ena u dennetu' 6- jedna grupa uenjaka kae:
'Allah je nastanio Adema u Dennetu vjenosti, u kojeg
e ui vjernici na Sudnjem danu.' Drugi, pak, kau: 'To je
drugi dennet, Allah ga je stvorio, nastanio u njega samo
Adema. Dakle, ne radi se o Dennetu vjenosti.' Munzir
.,
dalje kae: Ima mnogo dokaza koji podupiru ovo miljenje, odnosno koji ga sugeriraju.
El-Maverdi u svome tefsiru kae da su se ljudi ra

zili u pogledu denneta kojeg su nastanjivaliAdem, a.s. i
Hava i u tom smislu zauzeli dva stava.
Prvi je stav da se radi o Dennetu vjenosti, a drugi
da se radi o dennetu kojeg jeAllah pripremio zaAdema i
Havu, uinivi ga mjestom iskuenja, a ne o Dennetu
vjenosti kojeg jeAllah uinio mjestom nagrade. Oni koji
zauzimaju drugi stav dalje se razilaze i zastupaju dva mi
ljenja.
' EI-Bekare, 35.
19
Razilaenje ljudi o Dennetu kojeg je nastanj ivao Adem, a.s.
Prvo je miljenje da se taj dennet nalazi na nebu,

jer je Allah spustio Adema i Havu iz njega - to je stav El
Hasana. Drugo je miljenje da se on nalazi na Zemlji, jer
ih je Allah stavio na ispit u njemu zabranom prilaska
jednom drvetu, dok su im plodovi ostalog drvea bili
dozvoljeni - to je miljenje Ibn Bahra.
lbnu'l-Hatib u svome poznatom tefsiru kae:

Uenjaci imaju razliita stajalita o dennetu koji je
spomenut u ovom ajetu - da li je bio na Zemlji ili na
nebu? Ukoliko je, pak, bio na nebu - da li je to Dennet
vjenosti i nagrade ili neki drugi dennet?
Ebu'l-Kasim el-Belhi i Ebu Muslim el-Asbehani
vele: Ovaj dennet je na Zemlji. Svoj stav temelje na
ihbat (.1:.44}) znai intikal (l) (premjeta

nje sa jednog na drugo mjesto), kao to je sluaj sa
rijeima Uzvienog Allaha: 1...>'-"- l#l (Spustite se u
tome da
grad). I E bu Hanife je ovog stava.

Po drugom miljenju, kojeg zastupa El-Dibai, taj
dennet je bio na sedmom nebu.
Po treem miljenju, kojeg zastupa veina naih
autoriteta, ovaj dennet je mjesto nagrade. Njega prih
vata i Ebu 'Isa er-Rummanijj i kae: To je stav El-Ha
sana, Vasila i veine naih autoriteta.
Po etvrtom miljenju sve su mogunosti otvore
ne, a dokazi suprotstavljeni, tako da je neophodno vie
se zadrati na ovom pitanju, a ne olahko prei preko
njega. Ebu Zejd el-Malikijj kae: Pitao sam Ibn Nafi'a
20
KNJIGA O DENNETU
o dennetu, da li je stvoren, pa je on rekao: 'utnja je u

ovom sluaju bolja' ... To je Ibn 'Ujejne rekao govorei o
rijeima Uzvienog Allaha: U njemu nee ni ogladnje
ti, ni go biti. On smatra da je dennet kojeg je nasta
njivao Adem, a.s. bio na Zemlji. Inae, i Ibn Nafi' i Ibn
'Ujejne su autoriteti u nauci.
lbnu'l-Hatib zakljuuje: Mi nismo kazali nita
osim spomenutih stavova. Pa ako je dennet kojeg je
nastanjivao Adem, a.s. bio Dennet vjenosti, vjenost
je u njemu. Mi smo se orijentisali shodno Kur'anu, dok
su se neki drugi ravnali prema neemu to nije zasno
vano na vrstim temeljima. Mi emo jo izloiti dokaze
dviju grupa uenjaka (koji su se razili u ovom pitanju,
prim. prev.) i, ako Bog da, pojasnit emo ta im ide u
prilog, a ta ih demantira.
21
Argumenti dviju grupa, dokazi koji im idu u prilog i oni koji ih demantiraju
TREE POGLAVLJE
ARGUM ENTI DVIJ U GRUPA,

DOKAZI KOJ I I M I D U U PRI LOG
l ONI KOJ I I H DEMANTI RAJ U
Argumenti onih koji s matraju
da se radi o Dennetu vjenosti
Kau: Ovo to mi tvrdimo jest ono to je Allah ug
radio u samu ljudsku narav, tako da ljudima i ne pada na

pamet nita drugo. Veina njih ak i ne zna da tu ima kak
vog sporenja. Kau: Muslim biljei u svom Sahihu od
Ebu Hurejre i Huzejfe: Rekao je Allahov Poslanik,

a.s.: 'Uzvieni Allah e sakupiti ljude, a vjernici e stojati
dok im se ne priblii dennet, pa e dovesti Adema, a.s. i
rei:
O oe na, otvori nam dennet. On e rei: Nije li vas
iz denneta izveo upravo grijeh vaeg oca?' Muslim citi
ra hadis do kraja. Ovaj hadis ukazuje na to da je dennet,

iz kojeg je Allah, d.. izveo Adema, a. s. isti onaj za kojeg
e vjernici traiti od Adema, a.s. da im ga otvori.
U hadiskim djelima Buharije i Moslima zabilje

en je i hadis o Ademovom i Musaovom meusobnom
sporenju u kojem Musa pored ostalog kae: Ti i tvoj
poriv ste nas izveli iz Denneta. Prema tome, da je taj
dennet bio na Zemlji oni bi u tom sluaju izali samo iz
bai a ne iz samog denneta.
22
KNJIGA O DENNETU
U suri El-Bekare stoji: l ejtan ih navede da zbog

drveta posrnu i izvede ih iz onoga u emu su bili. 'Siite!'
- reko$mo Mi - 'jedni drugima ete neprijatelji biti, a na
Zemlji ete boraviti i do roka odreenog ivjeti!' 7 Ovaj
ajet ukazuje sa dva aspekta na to da je njihovo silaenje
bilo iz denneta na Zemlju.
Prvi je da izraz
ihbitu (I#J)
znai
vieg na nii nivo. Drugi je da rijei . ..
sputanje sa
a na Zemlji ete
boraviti dolaze nakon rijei siite, to ukazuje na to

da oni prije toga nisu bili na Zemlji. To se potvruje i
ajetom sure Al-A 'raf: 'Na njoj ete ivjeti, na njoj umi
rati i iz nje oivljeni biti' - ree On.
Da je dennet bio
na Zemlji, oni bi ivjeli na njoj i prije i poslije izlaska iz

nJega.
Allah, d.. je opisao dennet Adema, a.s. karak
teristikama koje ima samo Dennet vjenosti, rekavi:
U njemu nee ni ogladnjeti, ni go biti, u njemu nee ni
oednjeti, ni egu osjetiti. ' To ne moe biti na ovom
svijetu, jer kad bi ovjek bio na najboljem stanitu na
Zemlji, neto bi ga od toga ipak pogodilo.
Slavljeni Allah je u navedenom ajetu postavio glad
i e naspram golotinje i ege. Glad je tekoa ovjekove
nutrine, a golotinja tijela njegove vanjtine. Takoer,
e je muka ovjekove nutrine, a ega je muka njegove
vanjtine. Stoga je Allah, d.. odstranio od stanovnika
7 EI-Bekare, 36.
' EI-E'raf, 25.
'Taha, 1 1 8- 1 1 9.
23
denneta tekoe i muke njihove nutrine i vanjtine- to je

nagrada koja pripada stanovnicima Denneta vjenosti.
Da je taj dennet bio na ovom svijetu, Adem, a. s. bi
znao da Iblis nije govorio istinu kada mu je rekao:
Hoe li da ti pokaem drvo besmrtnosti i carstvo koje
nee nestati?
0
1
Adem, a.s. je znao da je ovaj svijet prola
zan i da vlast na njemu nije vjena.

Rije
dennet
dolazi sa odreenim lanom na svim
jestima, kao npr. u rijeima Uzvienog:
4JJ (Nastanite se ti i tvoja ena u dennetu)
11
i slinim primjerima. Oni kojima se obraamo ne znaju

ni za jedan drugi dennet osim za Dennet vjenosti
kojeg je Svemilosni obeao Svojim robovima na budu
em svijetu. Ime
dennet je postalo
opepoznato i sto
ga, gdje god je navedeno, upuuje svojim znaenjem na

dennet za koji znaju srca vjernika.
Kad bi se tim izrazom mislilo na neki drugi dennet,
on bi u tom sluaju bio naveden u neodreenom obliku, bio

bi vezan nekim dometkom ili kontekstom koji bi ukazivao
na to da se radi o dennetu na Zemlji. Prvi sluaj imamo u

rijeima Allaha, d..: yWc.\ 0-- (<<Dva vrta lozom za
saena")
12
Drugi sluaj je prisutan u Njegovim rijeima:
uli...l l 'J _,lJ (Azato nisi, kad si u vrt svoj uao... ) 1 \
"
"
"
Ta ha, 1 20.
Fatir, 6.
El-Kehf, 32.
El-Kehf, 39.
24
KNJIGA O DENNETU
dok trei imamo u Njegovim rijeima:

w L...s rAw uJ
l yt.:.....-1 (Mi smo njih na kunju stavili, kao to smo
vlasnike jedne bae na kunju stavili)
14
Argumenti onih koji smatraj u

da se radi o dennetu na Zemlji
Kau: <<Allah, d.. nas je obavijestio preko svih
Svojih poslanika da e se u Dennet vjenosti ui na

Sudnjem danu, te vrijeme ulaska u njega jo nije dolo.
Kau: <<Allah, d.. je opisao dennet koji je spre
mljen za bogobojazne kao stanite (Daru'l-mukameh),
pa onaj ko ude u njega nastanie ga zastalno, a Adem nije
zastalno nastanio dennet u koji je uao. Opisao ga je i
kao Dennet vjenosti (Dennetu'l-huld), a Adem nije
ostao vjeno u njemu. Opisao ga je, takoder, kao mjesto
sevapa i nagrade, a ne zaduenja, naredbi i zabrana, i kao
mjesto spasa, a ne iskuenja i ispita, a Adem je iskuan u
njemu sa velikim iskuenjem. Opisao ga je i kao mjesto u
kome niko nikada nee iskazati nepokornost Allahu, a
Adem je bio neposluan svom Gospodaru u dennetu u
kojeg je uao. Nazvao ga je Kuom spasa (Daru's-se
lam), a Adem, a.s. i Hava nisu spaeni u njemu od gri
jeha. Za one koji udu u njega On kae: 'Oni odatle nee
izvedeni biti.'
15
A izveo je iz njega Adema, a. s. i Havu. Za
dennet Allah, d.., takoder, kae: 'Nema praznih bes" El-KaJem, 1 7 .

" El-Hidr, 48.
25
jeda u njemu, niti pobuda na grijeh', !.6 a Adem je sluao u

njemu praznu besjedu Iblisa i njegovo nagovaranje na
grijeh. Allah je nazvao dennet Kuom iskrenosti (Ma
k' adu sidk), a lb lis je slagao u njemu i zakleo se na svoju
la.
Kau: Uzvieni Allah je rekao melekima: 'Ja u
stvoriti namjesnika na Zemlji'
17,
a nije rekao: 'Stvoriu
ga u dennetskom prebivalitu'. Meleki su na to rekli

Uzvienom: 'Zar e stvoriti onoga ko e na njoj nered
initi i krv prolijevati?'. Apsurdno je da to bude u de
nnetskom prebivalitu.
Kau: Nema spora oko toga da je Allah, neka je
Slavljen, stvorio Adema na Zemlji, a nigdje nije spome
nuto da ga je nakon toga prenio na nebo. Da je Allah,
d.. to uinio, sigurno bi bilo spomenuto (u Kur'anu,
prim. prev.), jer bi to bio jedan od najveih Allahovih
znakova. To bi znailo da je Adem, a.s. uzdignut, tijelom
i duom, sa Zemlje do iznad nebesa.
Kau: Poznato je da ono to se nalazi iznad nebe
sa nije primjereno mjesto promjenljivoj zemaljskoj glini
koja uslijed mijenjanja svog stanja poprima neugodan
zapah; da je njezino mjesto na Zemlji.
Kau: Kada se uzme u obzir sve ono to je rekao
Allah, neka je slavljen: da je stvorio Adema od zemlje i
uinio ga namjesnikom na Zemlji, da ga je Iblis nago" Et-Tur, 23.
" El-Bekare, 30.
26
KNJIGA O D.ENNETU
varao na grijeh u mjestu u koje ga je Allah nastanio na

kon to ga je spustio sa neba, zato to nije uinio seddu
(Ademu, a.s.), da je Allah obavijestio meleke da e stvo
riti namjesnika na Zemlji, da je V jeni dennet mjesto
nagrade i sevapa, a ne ispita i zaduenja, da u tom de
nnetu nema praznog govora, nagovaranja na grijeh, niti
laganja, da onaj ko ue u njega, nee iz njega izai, nee
biti nesretan, nee tugovati i bojati se, niti e spavati, da
ga je Allah zabranio nevjernicima, a lblis je voa nevjer
stva - kad se svi ti argumenti objedine i kad o tome raz
misli onaj ko je nepristrasan i kome su izneseni argu
menti, te se uputi za njima i uva se od propasti slijepog
slijeenja (tak/ida), bie mu jasna ispravnost ovog stava,
a Allah zna ko je u pravu.
27
Vrata denneta
ETVRTO POGLAVLJE
VRATA DEN N ETA
Broj vrata denneta
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi

ljei se hadis Ehu Hazima koji on prenosi od Sehla b.
Se'ida, naime, da je Alla hov Poslanik, a.s. rekao:
Dennet ima osam vrata, jedna od njih se zovu
Er
Rejjan, a na njih e ulaziti samo postai.

U istim hadiskim zbirkama biljei se od Ebu
Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Ko par ne
ega potroi na Boijem putu, bit e pozvan sa vrata De
nneta: O robe Boiji, eto dobra! Pa onaj ko bude od onih
koji su obavljali namaz, bit e pozvan sa vrata namaza,
onaj ko bude od onih koji su bili u d.ihadu, bit e pozvan
sa vrata dihada, onaj ko bude od onih koji su davali
zekat, bit e pozvan sa vrata zekata, a onaj ko bude od
onih koji su postili, bit e pozvan sa vrata po imenu Er
rejjan.' Ebu Bekr je tada rekao: 'Drai si mi i od oca i od

majke, Allahov Poslanie, onaj ko bude pozvan s nekih
od tih vrata nikakvu nudu nee imati, pa hoe li iko biti
pozvan sa svih tih vrata?' Poslanik, a. s. je odgovorio: 'Da,
a nadam se da e ti biti jedan od takvih' .
28
KNJIGA O DlENNETU
U Muslimovom Sahihu se navodi da je Omer b.

el-Hattab rekao: Svako od vas ko se abdesti, pa upot
puni abdest, a zatim rekne: 'Svjedoim da nema boga
sem Allaha Jedinog i da On nema druga, i svjedoim da
je Muhammed Boiji rob i poslanik', otvorit e mu se
osam vrata denneta, te e ui u njega na ona koja on
hoe. Tirmizi dodaje nakon svjedoenja: <<Allahu, ui
ni da budem od onih koji se mnogo kaju i onih koji se
iste. E bu Davud i Imam Ahmed dodaju rijei: Za
tim podigne svoj pogled prema nebu, i rekne.. . .
Imam Ahmed biljei predaj u od Enesa koju on

vezuje za Poslanika, a.s.: Ko uzme abdest, pa ga upot
puni, a zatim rekne tri puta: 'Svjedoim da nema boga
sem Allaha i da On nema druga, i svjedoim da je Muha
mmed Njegov rob i poslanik', otvorit e mu se osam vra
ta denneta, ui e na ona koja on hoe.
Ibn Made biljei da j e 'Utbe b. Abdullah es

Sulemi rekao: uo sam Allahovog Poslanika, a.s. da
je rekao: 'Svakom muslimanu kome umre troje djece
prije nego to postanu punoljetni, zatei e osam vrata
denneta, ui e na koja on hoe'.
O bim vrata denneta

Prenosi se od Ebu Hurejre da je rekao: U
ru
kama Allahovog Poslanika, a.s. je bila zdjela sa poparom

i mesom, pa je on uzeo pleku, a to mu je bio najdrai dio
29
Vrata denneta
ovce, jako je zagrizao i rekao: 'Ja u biti prvak ljudi na

Sudnjem danu.' Zatim je zagrizao drugi put i ponovio: 'Ja
u biti prvak ljudi na Sudnjem danu.' Kada je vidio da ga
ashabi ne pitaju nita, rekao je: 'Zato ne pitate: kako?'
Oni su upitali: 'Kako, Allahov Poslanie?' On je odgovo
rio: 'Ljudi e se Gospodaru svjetova vratiti, i On e ui
niti da oni uju glasnike koji e ih dozivati, i vid e im
uiniti otrim!', pa je citirao hadis o efa'atu u cijelosti i
rekao na njegovom kraju: 'Onda u krenuti i doi ispod
'Ara, uinit u seddu svom Gospodaru, pa e mi Gos
podar svjetova dati poloaj kojeg nije dao nikome prije
mene i nee ga dati nikome poslije mene. Potom u ja
rei:
Gospodaru, moji sljedbenici, moji sljedbenici. Gos

podar e rei: Muhammede, uvedi od svojih sljedbenika
one koji nee polagati raun na desna vrata, oni e se
pridruiti ljudima koji su uli na ostala vrata. 'Tako mi
Onoga u ijoj ruci je Muhammedova dua, doista je
raz
daljina izmedu dva krila dennetskih vrata poput raz

daljine izmeu Mekke i Hedera
18
ili Mekke i Busre'.
19
(postoji saglasnost o vjerodostojnosti ovog hadisa).

U navedenom hadisu nema protuijeja, skrivene
mahane, niti nepravilnosti. Postoje i druge predaje na
ovu temu, ali su apokrifne ili slabe.
Sljedbenici Muhammeda, a.s. e imati svoja vrata
na koja e, mimo drugih naroda, ui u dennet. Tako se u
" Oblast u Bahrejnu.
,. Mjesto u junoj Siriji.
30
KNJIGA O DENNETU
Ahmedovom "Musnedu" biljei hadiska predaj a od

Ibn 'U mera koji prenosi od Vjerovj esnika, a.s. : Vra
ta na koja e unii moj ummet iroka su koliko tri ja
haeva konaka; oni e se tako tiskati na njima da e sko
ro
ostati bez ramena!
Tabe rani prenosi da je Lukajt ibn ' Amir iziao i

otiao Allahovom Poslaniku, a.s. Rekao j e : Upitao
sam: 'Allahov Poslanie, ta su dennet i dehennem?'
Poslanik je odgovorio: 'Da te Bog poivi, dehennem
ima sedam vrata, izmeu svaka dvoja vrata putnik bi
iao sedamdeset godina, a dennet ima osam vrata, iz
meu svaka dvoja putnik bi iao sedamdeset godina.
Ovdje se radi o razdaljini izmeu dvoja vrata, jer
irina jednih vrata, koja je odreena razdaljinom izmeu
Mekke i Busre, ne odgovara ovoj razdaljini.
31
Gdje se nalazi dennet?
PETO POGLAVLJE
G DJ E S E NALAZI DE N N ET?
Uzvieni Allah kae: On ga je i drugi put vidio,

kod Sidretu'l-muntehaa kod kojeg je dennetske prebi
valite. 20 Utvreno je da se Sidretu'l-munteha nalazi
iznad neba, a nazvano je tako zato to je to krajnja
granica do koje dopire ono to dolazi od Allaha te se
odatle uzima, kao i ono to se uzdie k Njemu odatle se
uz1ma.
Uzvieni Allah, takoer, kae: A na nebu je ops
krba vaa i ono to vam je obeano.
21
Ibn Ebi Nedih,
pozivajui se na Mudahida, kae: Ovdje se misli na

dennet. Tako su ljudi to prihvatili od njega. 22 lbnu'l
Munzir u svom tefsiru, a takoer i neki drugi autori,
navode predaju od Mudahida u kojoj on kae:
Ovdje se misli na dennet i dehennem. 23 Ovo milje
nje zahtijeva tumaenje zato to se dehennem nalazi na
najnioj razini, a ne na nebu.
'"
"
"
')
En-Nedm, 1 3- 1 5.
Ez-Zarijat, 22.
Ed-Durru'l-mensur, 198/4.
Ibid.
32
KNJIGA O DENNETU
Znaenje navedenog miljenja nalazi se u predaji

Ibn Ebi Nediha i predaji koju Ebu Salih prenosi od Ibn
'Abbasa, naime: l dobro i zlo dolaze sa neba. Prema
ovome, pretpostavke denneta i dehennema se u posto
janoj dimenziji nalaze na nebu; potjeu od Allaha, d..
Ebu Ne'im biljei da je 'Abdullah ibn Selam

rekao: NajplemenitijeAllahovo stvorenje je Ebu' l-Ka
sim, a dennet se nalazi na nebu. Od Ibn 'Abbasa pre
nosi da je rekao: Dennet je iznad sedmog neba, a Allah
e ga postaviti na Sudnjem danu gdje bude On htio, a
dehennem je na sedmoj zemlji. 24
Ibn Mendeh biljei da je Ibn Mes'ud rekao :

Dennet je na etvrtom nebu, a kada bude Sudnji dan,
Allah e ga postaviti gdje On eli, a dehennem je na
sedmoj zemlji, a kada bude Sudnji dan Allah e ga
postaviti gdje On bude htio. 25
Mudahid kae: Pitao sam Ibn 'Abbasa gdje je

dennet, a on je odgovorio: Iznad sedam nebesa. Upi
tao sam: A gdje je dehennem? On je rekao: Ispod se
dam naslaganih mora.
26
U Sahihu se navodi: Kada traite odAllaha, trai

te od Njega Firdevs, jer je to centar i najvii dio denne
ta, iznad je prijestolje Svemilosnog
(LJ.-)1 J.y;- l3_,! .J),
a iz njega izviru dennetske rijeke. Na uitelj Ebu'l" Ebu Ne' im, EI-Mustahred, str. 465.
" Hafiz Isma'il el-Isfehani, Sljeru's-seleji's-salihin, str. 302.
"
Ed-Durru'/-mensur, 199/4.
33
Gdje se nalazi dennet?
Haddad el-Muriii veli: Ispravna je predaja onih koji

prenose
(.U_,9 _,)
njegov vrh sa darnmom na slovu f, kao
imenicu, a ne prijedlog. To znai da je krov Firdevsa

prijestolje Svemilosnog.
34
KNJIGA O D2ENNETU
ESTO POGLAVLJE
KLJ U DE N N ETA
Imam Ahmed u svom Musnedu biljei od Mu'aza

ibn Debela: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Klju de
nneta je svjedoenje da nema boga sem Allaha.'
Buharija u svom Sahihu biljei od Vehba ibn

Munebbeha da je Poslanik, a.s. bio upitan: Nij e l i
klju denne ta s vjedoenje d a ne ma boga se m Allah a?
On je od govorio: S vakako, ali s vaki klju i ma zupce,
pa ako donese klju k oj i i rna zupce, bi t e ti otvoren
dennet, a ako ne d onese nee ti bi ti otvoren .
Ebu'- ejh navodi da je Jezid ibn Suhbera re

kao: S ablj e su kljue vi denne ta. 27
U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se ha
dis od Mu'aza ibn Debela: Rekao je Allahov Posla
nik, s.a.v.s. : 'Hoe li da te uputi m na j ednu od de
nne tskih kapij a?' Rek ao s am: 'S vakako.' Poslanik je re
kao: '(To su rijei ) Ne ma mo i ni sn age osi m s a Alla
hom.'
"
Izjavu bilj ei Ibnu'I-Mubarek od Jezida u Kitabu'l-dihadu, str. 36.
35
Kljue denneta
E bu Ne' im biljei od Enesa: Up itao je neki be

duin: ' A l l ah ov Pos l an ie, ta je klju denne ta?' Posla
n ik, a.s .je rekao: '(To su rijei) ne ma boga sem A l l ah a.'
Koritenje kapij am a znanja

A l l ah, d.. je za s vaku obavezu odred io kl ju ko
jim se on a otvara: klju n amaz a je is to a, k l ju h adda
je ihr am, klju d obro instva je iskrenos t, klju denneta
je prizn avanje All ah ove jednoe, k lju zn an ja je l ijep o
p itan je, klju p objede je s trpl jivost, klju p ove an ja
opskrbe je z ah valn os t, k lju prijatel jstva je l jubav i
s je an je, k lju el je z a Ah iretom je skromn os t n a dunja
luku, k l ju vjerovanja je r az mil janje o onome o emu
A l l ah, d.. tra i od s vojih robova da raz mil jaju, klju
ulaska k od A l l ah a jesu predan os t src a i n je gova prip ad
n os t N jemu, te iskren os t u p os tup anju, klju ivota src a
je promil jan je Kur'ana, s kr iveno obra an je u ranim jut
rima i os tavl jan je grijeh a, kl ju opskrbe je trud i traen je
opros ta od All ah a, kl ju mo i je p okoravan je Allahu i
N je govom Pos l an iku, a klju spre mn os ti za budu i s vi
je t je ne p ouzdava ti se u pus tu n adu.
Kori tenje kap ijama zn an ja je vrlo vana tema jer
se tu radi o sp ozn aji kljue va d obra i z la. Uzvien i Allah
je, n aime, odred io za s vako d obro i zlo odreeni kl ju i
k ap iju, p a je tako npr. u in io p ol ite iz am i oh ol os t klju
e m dehennema, alkoh ol kl jue m s vakog grijeh a, s vir
ku kljue m bluda, l ijen os t kl jue m neusp jeha i l ienos ti,
36
KNJIGA O DENNETU
grijeenje kljuem nevjerstva, a tvrdiluk kljuem krto

sti i prekidanja rodbinskih veza.
Stoga, ovjek treba da obrati veliku panju na spo
znaju kljueva i onoga za to su namijenjeni, a Allah, d..
stoji iza njegovog uspjeha i pravosti, Njemu pripadaju
vlast, zahvala, blagodarnost i blagodat.
37
Do denneta ima samo jedan put
SEDMO POGLAVLJE
DO DENN ETA
IMA SAMO JEDAN PUT
U ovome su b il i s agl asn i s vi p os l an ic i, od prvog do

p osljednj e g, nekaj e Allah ov b l agoslov i m ir na s ve nj ih.
Meutim, do dehennem a ima vie puteva nego to se
m oe ut vrdit i. Stoga je All ah, d.. odred io s am o jedan
put d o denneta, a vie nj ih d o dehennema. U tom
sm islu On kae: l d oist a, ovaj m oj put je ispravan, p a ga
se dr ite, i ne sl ij edite dru ge puteve p a d a vas odvoj e od
puta Nj e gova.
28
Allah , d.., takoer, kae: Al l ah ovoje da vas upu

t i na pravi put, a ima ih i krivih. 29 To zna i da p ostoj i put
koj i odstup a od c ilj a, a toje put z ab lude.
Ibn Mes'ud kae: N acrtao n am j e Allah ov Posla

nik, a.s. l in ij u i re kao: 'Ovo je All ah ov put' . Zat im je na
crtao vie l in ij a desno i l ij e vo od te l in ij e i rekao: 'Ovo su
drugi putevi, a n a s vakom od nj ih se n alazi ejtan koj i
p oziva na taj put' . Potom je prou io: 'I doista, ovaj moj put
j e ispravan, p a ga se drite, i ne s l ij ed ite druge pute ve' . 30
" EI-En'am, 1 53.
" En-Nahl, 9.
'" EI-En'am, 1 53.
38
KNJIGA O DlENNETU
Ako bi neko up itao: Uz vien i Allah j e rekao: 'Od

Allaha vam d olaz i svj etlost i Knj iga j asna k oj om Allah
upuuj e na puteve spasa one k oj i nastoj e da steknu za
d ovolj stvo Nj e govo' 3 1 , od govorit e mu se: 'To su putev i
koj i se - sv i oni - nalaze na j edn oj stazi; oni su p oput
trka ih k onj a i nj ih ovih staza: sve se one nalaze na j edn oj
vel ik oj staz i; t o su, zapravo, putev i ogranaka vjerovanj a
k oj e ono objedinjuje kao to stabl o drveta objedinjuj e
svoj e grane i ogranke.'
Ovi putev i p odrazumij evaju odaz ivanj e
p oz ivu
Muhammeda, a. s . , vj erovanj e m u on o o emu je on iz

v ij estio i p ok oravanj e m onome to j e on nared io, a put u
dennet je upravo odaz ivanje on ome k oj i p oz iva u nje ga,
nema drugog puta do nj e ga.
Buharija biljei u svom Sahihu da j e Dabir

rekao: Do l i su meleki Vj erovj esn iku, a.s. pa su neki od
nj ih rekl i: 'On spava'. Drugi su rekl i: 'Oi spavaju, a l i j e
srce budno' . Potom s u rekl i: 'Ovaj va doma in j e j edan
primj er, pa deder ga naved ite'. Kazal i su: 'On j e p oput
ovjeka k oj i sagrad i kuu i naprav i goz bu, a zatim p o
alj e glasn ika, pa onaj ko se odazove glasn iku, u i e u
kuu i j esti na gozbi.' Na to su drugi meleki rekl i: 'Pro
tuma ite mu t o, da sazna' . Onda su neki od nj ih kazal i:
'O i spavaju, a srce j e budn o; kua je d ennet, a glasn ik j e
Muhammed, a . s . Onaj k o s e p ok orava Muha mmedu,
p okorava se i A llahu, a onaj k o se ne p ok orava Muha"
E1-Maide, 1 5- 1 6.
39
Do denneta ima samo jedan put
mmedu, ne pokorava se ni Allahu. Muhammed je
raz
djelnik ljudi.'
Tirmizi biljei predaju od Dabira u kojoj stoji:

Allah je vladar, kua je islam, dom je dennet, a ti si,
Muhammede, poslanik, pa onaj ko se odazove tebi, ui
e u islam, a onaj ko ue u islam, ui e u dennet, a onaj
ko ue u dennet, jest e ono ega ima u njemu.
Tirmizi je ocijenio vjerodostojnim hadis kojeg

prenosi Ibn Mes'ud, a koji glasi: Allah je sagradio
dennet i poziva Svoje robove u njega, pa onaj ko Mu se
odazove ui e u dennet, a onoga ko Mu se ne odazove
kaznit e.
40
KNJIGA O DENNETU
OSM O POGLAVLJE
N IVOI DE N N ETA
l NJ EGOV NAJVII STEPEN
Uzvi eni A l l ah kae:
-'j 0.!-letill c)c J JA 0.!.lAI ..tl J:.Gi

- 1..?.-l L>.!.letill c)c 0.!.lAI ..tl J l ..tl .lc. J
)1.5
.J
One ko ji se budu borili i meci ma s vo ji m i ivo

ti ma s vo ji m All ah e odl i ko vati i tavim s tepeno m nad
onima ko ji se ne budu borili, i On s vi ma o be ava lijepu
n agradu. A l l ah e borc ima, a ne onima ko ji se ne bore,
dati vel i ku n agradu, po as ti od S e be i oprost i milos t, a
Allah prata i s amilos tan je . 32
Ibn Derir biljei da je Ibn Muhajriz rekao:

Ri jei
deredatun minhu (poasti od Sebe, stepene od

Sebe, derede od Sebe) podrazumi je vaju sedamdese t
dereda, a izmeu d vi je derede je ras to jan je ko je trkai
kon j pre l azi za sedamdeset godina.
l bnu'l-Mu bare k kae d a rijei Uzvienog A l l ah a
Lehum deredetun 'inde Rabbihim (Njima pripadaju po

asti (stupnjevi) kod njihovog Gospodara) znae: Jedni
"
En-Nisa, 95-96.
41
Nivoi denneta i njegov najviSi stepen
e ljudi bi ti boU i od dru gi h , p a e onaj koj i je vie

odliko van vidjeti odliko vanj e ono g nie g od se be, a onaj
koj i budu na nie m stupnju od nj e ga nee vidj e ti da je
bilo ko od lj udi vie odliko van od nj e ga.
Uzvieni Allah, t akoer, kae: Pravi vj ernici su
s amo oni ij a se src a straho m ispune kad se Allah spo
mene, a kad im se rij ei Nje go ve kazuj u, vj ero vanj e i m
u vruju i s amo s e n a Gospodara s vo ga oslanj aj u, oni
koj i namaz o bavlj aju i dio ono ga to i m Mi d aj e mo ud
jeljuju.Oni su, z bi lj a, pravi vj ernic i . Nj i ma prip adaju po
asti kod Gospodara nj iho va i oprost i opskrba ple me
ni ta. 33

ljei se od Ebu Se'ida da je Allahov Poslanik, a.s. re
kao: S tanovnici denneta e vidj e ti stano vnike odaj a
iznad nj ih kao to vide blis tavu z vij ezdu koj a prolazi ho
rizontom ( 'l l (.)A) s a istoka ili z apad a, z bo g razlika me

u nj i ma u odliko vanj i ma. Ash abi su upitali: Al l aho v
Pos l anie, j esu li to pre bi valita vj ero vj esnika, koj e nee
dostii niko dru gi osim nj ih? Poslanik je rekao : N a
ravno da hoe, tako mi Ono ga u ijoj ruci je moj a du a, to
e biti lj udi koj i su vj erovali u A l l aha i odazi val i se vj ero
VJ esmct ma.
Kod Buharij e s toj i ( 'l l ) (n a horizontu), to j e
j asnije. Izraz gabir ozn a ava ono ga koj i odl azi, koj i ide
''
EI-Enfal, 2-4.
42
KNJIGA O DlENNETU
ka svom skorom zalasku. Navoenjem u usporedbi up

ravo te zvijezde, mirno one koja stoji uporedo s naj
gornjom takom, eie se naglasiti dvije stvari: l . (kraj
nja) udaljenost te zvijezde od oiju koje je gledaju; 2 . da
se dennet sastoji od stupnjeva od kojih su jedni vii od
drugih makar to oni vie ne stoje uporedo s niima,
poput vrtova koji se pruaju od vrha do podnoja jedne
planine. Opet, Allah najbolje zna!
Imam Ahmed biljei od Ehu Hurej re da je Alla

hov Poslanik, a.s. rekao: Doista e stanovnici denne
ta vidjeti u dennetu jedni druge kao to se vi vidite
meusobno ili kao to vidite blistavu zvijezdu koja zalazi
na horizontu i pojavljuje se, zbog razlika meu njima u
odlikovanjima. Ashabi su upitali: Allahov Poslanie,
jesu li to vjerovjesnici? On je odgovorio: Naravno, a
tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua i ljudi koji budu
vjerovali u Allaha i poslanike. Buharija se u svom
hihu
Sa
poziva na ljude koji se nalaze u nizu prenosilaca
ovog hadisa. U ovoj predaji stoji rije
el-garib dok u
predaji Ebu Se'ida stoji el-gabir, a pojam et-tali' je oso
bina zvijezde, opisao ju je kao onu koja izlazi i zalazi.
U Musnedu se biljei od E bu Se'ida da je Alla

hov Poslanik, a.s. rekao: Oni koji se budu voljeli nji
hove odaje e se u dennetu vidjeti poput zvijezde koja se
pojavljuje na istoku ili zapadu. Poslanik je bio upitan:
Ko su ti? Poslanik je odgovorio: Oni koji se budu
voljeli u imeAllaha, d..
43
Nivoi denneta i njegov najvii stepen
Najvii stepen u dennetu
U svom Sahihu Muslim prenosi da je 'Amr

ibnu'l-' As uo Vjerovjesnika, a.s. kako govori: Kada
ujete mujezina, ponavljajte ono to on govori, zatim
donesite salavat na mene, jer ko donese na mene jedan
salavat, Allah donese na njega deset salavata, potom
traite od Allaha za mene
vesi/u jer je
to mjesto u de
nnetu koje zasluuje samo jedan Allahov rob, a nadam se

da u to biti ja. Onaj ko bude za mene traio vesi/u imat
e moje zauzimanje.

ljei se hadis od Dabira: Rekao je Allahov Posla
nik, a.s.: 'Ko bude rekao po sluanju ezana:
'O Allahu,
Gospodaru moj, uini ovu dovu potpunom, i namaz koji
u obaviti, daj Muhammedu vesi/u i prednost, i visok
stepen, i spremi mu hvale vrijedno boravite koje si mu
obeao', stei e moje zauzimanje na Sudnjem danu.'
U Musnedu se biljei predaja od Ehu Se'ida
koji kae: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: ' Vesi/a je
stepen kod Uzvienog Allaha, a iznad nje nema veeg
stupnja, pa traite od Allah vesi/u.'
Stepen Vjerovjesnika, a. s. je nazvan
vesi/om zato
to je taj stepen najblii prijestolju Svemilosnoga, od

nosno najblii Allahu, d..
Poto je Allahov Poslanik, a.s. od svih stvorenja
najvie robovao svom Gospodaru, najvie Ga spoznao,
najvie Ga se bojao i najvie Ga volio, njegov je stepen
44
KNJIGA O DENNETU
najblii Allahu i to je najvii stepen u dennetu. Vje

rovjesnik, a.s. je naredio svojim sljedbenicima da trae
taj stepen za njega da bi tom dovom postigli Allahovu
blizinu i poveanje imana.
Allah, d.. je odredio ovaj stepen za Poslanika,
a.s. iz vie razloga, a jedan od njih je dova njegovih
sljedbenika Allahu, d.. da mu dodijeli taj stepen zbog
imana kojeg su stekli uz njegov pomo, neka je na njega
Allahov blagoslov i spas.
45
Allah je ponudio dennet svojim robovima
DEVETO POGLAVLJE
ALLAH J E PON U DI O DE N N ET
SVOJ I M ROBOVI MA
Uzvieni Allah kae: Allah je od vjernika kupio

ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za dennet
koji e im dati - oni e se na Allahovom putu boriti, pa
ubijati i ginuti. On im je to zbilja obeao u Tevratu i In
dilu i Kur'anu - a ko od Allaha dosljednije ispunjava
obeanje Svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste
s Njim ugovorili i to je veliki uspjeh. 34
Allah, d.. je uinio dennet naknadom za ivote
vjernika i njihove imetke u smislu da ako ih rtvuju za
Njega, zasluuj u naknadu. On je sklopio sa njima ovaj
ugovor i osnaio ga esticom za pojaanje, zatim obli
kom prolog vremena koji implicira nepromjenljivost i
postojanost, te prispodobljavanjem Ugovora sebi, kao i
drugim vidovima potvrde.
U Tirmizijevom Dami'u biljei se predaja od

Ebu Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
'Onaj ko se boji, na put polazi u zoru, a ko na put krene
rano, on e i stii kui. Nije li Allahova roba skupo" Et-Tevba, I l l .
46
KNJIGA O DENNETU
cjena, nije li Allahova roba - dennet'. Tirmizi ocje

njuje hadis ocjenom hasen-garib.

ljei se hadis od E bu Hurejre u kojem stoji da j e neki
beduin doao Allahovom Poslaniku, a.s. i rekao:
Allahov Poslanie, uputi me na djelo koje e me, ako
ga budem inio, uvesti u dennet. Poslanik je rekao:
Da robuje Allahu i ne pripisuje mu druga, da obavlja
namaz i daje obavezni zekat i da posti ramazan . Be
duin je rekao: Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua,
neu ovome dodati nita nikada, niti u oduzeti od toga.
Nakon to se okrenuo Poslanik, a.s. je rekao: Ko se ra
duje da vidi stanovnika denneta, neka pogleda ovog
ovjeka.
U Muslimovom Sahihu biljei se od Dabira:

Doao je Nu'man ibn Kavkal Allahovom Poslaniku,
a.s. i rekao: 'Allahov Poslanie, ta misli ako budem
klanjao propisane namaze, zabranjivao ono to je za
branjeno, a dozvoljavao ono to je dozvoljeno, hou li
ui u dennet?' V jerovjesnik, a. s. je rekao: 'Da.'
U Muslimovom Sahihu biljei se od Osmana

ibn 'Affana: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Ko
umre znajui da nema boga sem Allaha, ui e u de
nnet.'
U Ebu Davudovom Sunenu biljei se od Mu' a

za ibn Debela: uo sam Allahovog Poslanika, a.s.
47
Allah je ponudio d1:ennct svojim robovima
kako govori: 'ije posljednje rijei budu: Nema boga

sem Allaha, ui e u dennet.'

ljei se od Ebu Zerra: Rekao je Allahov Poslanik,
a.s.: 'Doao mi je vijesnik od mog Gospodara, pa me je
obavijestio (ili je rekao: pa me je obradovao):
Onaj od
tvojih sljedbenika koji umre, ne pripisujui Allahu dru
ga ui e u dennet.' Upitao sam: 'A ako je inio blud ili
akoje krao?' Rekao je: '/ akoje inio blud i akoje kraC\ '
ljei se od ' Ubade ibn Samita: <<Rekao je Allahov
Poslanik, a.s.: 'Ko kae: Svjedoim da nema boga sem
Allaha Jedinoga koji nema druga i da je Muhammed

Njegov rob i poslanik, i daje 'Isa Allahov rob i Njegova
rije koju je uputio Merjemi i duh od Njega, i daje de
nnet istina i da je dehennem istina, Allah e ga uvesti u
dennet na koja god od njegovih osam vrata on eli ui.'
U drugoj predaji stoji: Allah e ga uvesti u dennet
shodno njegovim djelima.
U Muslimovom Sahihu se navodi da je Allahov

Poslanik, a.s. dao Ebu Hurejri svoje papue i rekao:
Idi sa ovim parom papua, pa koga sretne iza ovog
zida da svjedoi da nema boga sem Allaha, vrsto vjeru
jui u to, obraduj ga dennetom.
Ovdje treba, takoer, upozoriti na to da se u
dennet ulazi Allahovom milou, a ulazak u njega nije
48
KNJIGA O DENNETU
neovisan od ovjekovih djela, ve ona bivaju uzrokom

ulaska. Stoga je Uzvieni Allah potvrdio da e ulazak u
dennet biti na osnovu djela: l njima e se doviknuti:
Taj dennet ste u nasljedstvo dobili za ono to ste
radili! Js
Allahov Poslanik, a.s. je negirao da e ulazak u de
nnet biti na osnovu djela: l 01 (Niko

od vas nee ui u dennet na osnovu svojih djela.) Me
utim, nema protiVIjenosti izmeu spomenutog ajeta i
hadisa iz dva razloga:
l . Sufjan i neki drugi navode: Neki uenjaci
kau da se spas od dehennema postie na osnovu
Allahovog oprosta, a ulazak u dennet na osnovu nje
gove milosti, dok postizanje razliitih stupnjeva i ni
voa ovisi od djela. Na to upuuje i predaja Ebu Hu
rejre, koju prenosi Tirmizi, da e stanovnici denneta,
kada uu u njega, nastaniti se u njemu na osnovu svo
jih djela.
2. Da je estica () u hadisu kojim se negira
ulazak u dennet na osnovu djela () ustvari kom
penzacijska, tj. gdje je jedan elemenat sueljen dru

gom, dok je ista ta estica kada se njome potvruje
ulazak, uzrona, tj. da ona implicira jedan posredujui
subjekat u suodnosu dviju komponenti u smislu da jed
na komponenta sama: nije u cijelosti dostatna da pos
tigne onu drugu.
" El-E'raf, 43.
49
Vjernici trate dtennet i dennet trati njih
DESETO POGLAVLJE
VJ ERN ICI TRAE DEN N ET

l DEN N ET TRAi NJIH
Uzvieni Allah kae d a razumom obdareni go

vore: Gospodaru na, mi smo uli glasnika koji poziva u
vjeru: V jerujte u Gospodara vaeg! - i mi smo mu se
odazvali. Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae i prei
preko loih postupaka naih, i uini da poslije smrti
budemo s onima dobrima. Gospodaru na, podaj nam
ono to si obeao po poslanicima Svojim i na Sudnjem
danu nas ne osramoti! Ti e, doista, Svoje obeanje
ispuniti! 36 Ovaj ajet znai: podari nam ulazak u dennet,
koji si nam obeao po poslanicima Svojim.
Uzvieni Allah, takoder, kae: Reci: Da li je bolje
to ili vjeni dennet koji je obean onima koji se budu
Allaha bojali. On e im nagrada i prebivalite biti, u nje
mu e dovijeka sve to zaele imati, to je obeanje Gos
podara tvoga; oni e imati pravo da to trae od Njega. 37
Dennet trae za sebe Allahovi robovi vjernici i
trae ga meleki za njih. Sam dennet trai od Allaha svoje
stanovnike, a njegovi ga stanovnici trae za sebe, a i
36
Alu 'lmran, 1 93- 1 94.
" El-Furkan, l S- 1 6.
50
KNJIGA O OENNETU
meleki ga trae za njih. I poslanici ga trae za sebe i svoj e

sljedbenike.
Sve to sugerira apsolutnost Njegove vl asti i odra
ava Njegovu milost, doborstivost i dareljivost, sve je to
nuni izraz Njegovih imena i atributa, neizbjena ref
leksija njihovih dj ej stava i njima pripadajuih pojava, te
njihovo odvajanj e od njihovog djejstva i zakonitosti nij e
prihvatlj iva.
Tirmizi, Nesai i Ibn Made biljee od Enesa:

. <<Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Bilo koji musliman
kad zatrai od Allaha dennet tri puta, dennet kae:

Allahu, uvedi ga u dennet, a za onoga ko trai zatitu od
dehennema kod Allaha tri puta, dehennem kae: Alla
hu, zatiti ga od dehennema.'

Ebu Ja'la el-Mevsili biljei od Ebu Hurejre:
Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Svaki put kada ov
jek zatrai zatitu od dehennema sedam puta, dehe

nnem kae: Gospodaru, Tvoj taj i taj rob je zatraio
zatitu od mene, pa ga zatiti, i uvijek kada ovjek za
trai dennet sedam puta, dennet kae: Gospodaru, tra
i me Tvoj taj i taj rob, pa ga uvedi u dennet. ' Prenosi
oci ovog hadisa ispunj avaju uvjete Buharije i Muslima.
El-Hasan ibn Sufjan biljei od Ebu Hurejre:

Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Traite mnogo od
Allaha dennet i traite zatitu kod Njega od dehenne

ma, jer su to dva zagovaraa ije se zauzimanje prima,
tako da kada ovjek mnogo trai dennet od Allaha,
dennet kae: Gospodaru, ovaj me Tvoj rob trai, pa ga
nastani u meni. A dehennem kae: Gospodaru, ovaj
Tvoj rob kod Tebe trai zatitu od mene, pa ga zatiti.'
51
Vjernici trate dennet i dennet tra:l:i njih
Jedna grupa ljudi iz ranih generacija muslimana

nije traila dennet od Allaha, d.. i govorili su: Do
voljno nam je da traimo zatitu od dehennema. Meu
njima je bio Sileh ibn Eim koji bi klanjao nou do zore, a
zatim bi podigao ruke i rekao: <<Allahu, zatiti me od
dehennema! Zar bi se neko poput mene smio drznuti da
Te moli za Dennet. Meu njima je bio, takoer, ' Ata'
es-Sulemi. Ni on nije traio dennet, pa mu je Salih el
Merijj kazao: Prenio mi je Eban od Enesa da je V jero
vjesnik, a.s. rekao: 'Uzvieni Allah e rei:
Pogledajte u
defter Mog roba, pa kod koga vidite daje traio od Mene
dennet, dat u mu ga, a koje traio od mene zatitu od
dehennema, zatitit u ga.' ' Ata' je rekao: Dovoljno
mi je da traim zatitu od vatre. Ovu predaju biljei
Ebu Ne'im.
Ehu Davud u svom Sunenu biljei predaju od
Dabira o namazu Mu'aza i njegovom oduivanj u :
V jerovjesnik, a.s. je upitao mladia koji m u se neto
poalio: 'ta radi, bratiu, nakon to klanja?' On je.
odgovorio: 'Uim Fatihu, traim od Allaha dennet i ut
jeem mu se od dehennema, a ja ne znam ta ti apa
tom izgovara, niti ono to izgovara Mu'az. V jerovjes
nik, a.s. je rekao: l ja i Mu'az tako neto izgovaramo.
balde, dennet trae njegovi budui stanovnici, a
dennet njih privlai. Isti je sluaj i sa dehennemom.
Allahov Poslanik, a.s. nam je naredio da ne ostavljamo
sopominjanje denneta i dehennema i da ih ne za
boravimo.
52
KNJIGA O DENNETU
J EDANAESTO POGLAVLJ E
I M ENA DEN N ETA

l N J I HOVA ZNA ENJA
Dennet ima nekoliko imena koja oznaavaju

njegove osobine. Njegova su imena jedinstvena u od
nosu na njegovu bit, te predstavljaju u tom sluaju
sinonime, a razliita su s obzirom na njegove osobine.
Prvo ime - Dennet

Ovo je openito ime kojim se poimaju to mjesto i
razliite vrste blagodati, naslada, veselja, sree i radosti
koje ono sadri. U osnovi, ovo ime je derivirano u
znaenju pojmova sitr (zastor,
koprena, zatita) i tagti

jf!.h (skrivanje). Odatle i rije denin (embrion) zbog nje
govog skrivanja u utrobi majke, dann (dini) zbog toga
to su oni skriveni od pogleda, medenn (tit) zato to on
skriva lice i mednun (luak) zato to je njegov um pre
kriven. Dennetom se naziva i baa zato to u njoj pos
toji zaklon od drvea.
D rugo ime - Daru's-selam

Allah, d.. ga je nazvao ovim imenom u Svojim
rijeima: Njima pripada Kua mira (l _;lJ) kod nji53
Imena denneta i njihova znaenja
hovog Gospodara 38 i AAllah poziva u Kuu mira. 39

Dennet istinski zasluuje ovo ime zato to je on spas od
svakog belaja, tuge i neprijatnosti. On je kua Allaha,
d.. koji se i sam zove Es-Selam i koji je poselamio de
nnet i njegove stanovnike.
Pozdrav njihov u njemu bit e selam. 40
l meleki e im ulaziti na svaka vrata: 'Mir neka je
vama, zato to ste trpjeli.' 41
Gospodar, neka je slavljen, e poselamiti stanov
nike denneta jer On kae: 'Selam!' - bit e rijei Gospo
dara Milostivoga. 42 U govoru svih stanovnika denneta
bit e selam, tj. nee biti praznog, bestidnog ili govora koji
odvodi u zabludu, jer Uzvieni Allah kae: U njemu
nee sluati praznu besjedu, ve samo: 'Selam! ' 43
Tree ime - D aru 'l-hold

Nazvan je ovim imenom zato to se njegovi sta
novnici nee nikada iseliti iz njega, kao to kae Uzvi
eni Allah: To e, doista, blagodat Naa biti, koja nika
da nee prestajati. 44
On, takoer, kae: Njegovi su plodovi trajni i nje
gov hlad. Iz ovoga proizilazi da je pogreno govoriti o
'' EI-En'am, 1 27.
,. Junus, 25.
Junus, l O.
" Er-Ra'd, 23-24.
41 Ja Sin, 58.
" Merjem, 62.
'' Sad, 54.
54
KNJIGA O D.ENNETU
prolaznosti denneta ili prolaznosti kretnji njegovih sta

novnika. 45
etvrto ime - Daru'l-mukameh

Uzvieni Allah navodi rijei stanovnika denneta:
Koji nam je, od dobrote Svoje, vjeno boravite daro
vao (l.i..l\ )..)} gdje nas umor nee doticati. 46 Mukatil

kae da je smisao ovog ajeta : Nastanio nas je u Ku
u vjenosti, u njoj e (njeni stanovnici) boraviti vjeno,
nee umirati, niti e se ikada iseliti iz njega. Ez
Zeddad kae: Rije mukame (li..) je u znaenju ri
jei
ikameh (prebivanie. stanovanje). Kae se u govoru:

. L.\i. J \i. J Ul w u...i\ (Stalno sam nastanio ovo
mjesto).
Peto ime - Dennetu'l-me'va

Uzvieni Allah kae: Kod njega je dennetsko
prebivalite
(LSJWI ) .
47
Rije el-me'va dolazi na oblik mef'alun od glagola

eva, je'vi (LS}: 'LS)) u znaenju ui u mjesto, otii do
njega i nastaniti se. 'Ata' kae: Dennetu'l-me'va je
dennet u kome nalaze utoite Dibril i meleki. Mu
katil i El-Kelbi kau: To je dennet u kome se sa
kupljaju due ehida. ' Aia kae: To je jedna od
dennetskih bai.
" Er-Ra'd, 3 5 .
" Fatir, 35.
" En-Nedm, 1 5 .
55
Imena denneta i njihova znaenja
esto ime - Dennatu 'adn

Neki kau da je to ime jedne od dennetskih bai.
Ali ispravno je miljenje da se pod tim podrazumijevaju
svi denneti, tako da su svi oni Dennatu
'adn.
Uzvieni Allah kae: U edenske vrtove ( t.::.4

. )
koje je Milostivi robovima Svojim obeao zato to su u

njih vjerovali, a nisu ih vidjeli. 48
On, takoer, kae: l u divne dvorove u edenskim
vrtovima. 49
Izvoenje ovog imena upuuje na to da se ono od
nosi na sve dennete (dennetske perivoje), jer se njime
podrazumijeva boravak i ostajanje. Kad se neko nastani
u odreenom mjestu, za njega se kae: 'adene bi'l
mekani (u ) , a 'adentu 'l-belede (.ll,JI Ul.lc.) zna
i: nastanio sam se u gradu. Devheri kae da Denna
tu 'adn ( t.::.4
. ) znai Dennatu ikameh (t..t:i) w4)
(dennetska prebivalita). 'Adin je deva koja boravi na
ispai.
Sedmo ime - Daru'l-hajevan

Uzvieni Allah kae: A budui svijet je ivot
. - 'l) .
( w. l
so
Uenjaci kau da je Ahiret, odnosno dennet mje

sto istinskog ivota u kome nee biti smrti. Kelbi kae:
.. Metjem, 6 1 .
" Es-Saff, 1 2
.
10
El-' Ankebut, 64.
56
KNJIGA O DENNETU
Dennet podrazumijeva ivljenje bez umiranja. Ebu

'Ubejde kae: Rije hajah znai isto to i hajevan (i
vot). A navedeni ajet moe imati dva znaenja :
l . Da je ivot na buduem svijetu istinski ivot,
zato to tamo nema zagoravanja ivota, niti oskudice.
2 . Da je to mjesto u kome nema prolaznosti i
nestajanja poput nestajanja iva bia na ovom svijetu,

tako da ono vie zasluuje ovo ime od ivota koji prolazi
i koji se gasi smru.
Osmo ime
El-Firdevs
Uzvieni Allah kae: Oni su dostojni nasljednici,

koji e naslijediti Firdevs
(t.>"J-l.;ill) .
51
Imenom Firdevs se naziva cijeli dennet, ali i nje

gov najvijedniji i najvii dio, pa kao da on zasluuje ovo
ime prije nego li ostali dijelovi denneta. Firdevs u
osnovi znai baa sa vinovom
lozom. Ed-Dahhak kae:
To je baa okruena drveem.
Deveto ime - Dennatu'n-ne'im

Uzvieni Allah kae: Onima koji vjeruju i ine
dobra djela pripadaju bae uivanja
(l w) .
s2
Ovo ime se, takoer, odnosi na cijeli dennet, zbog

razliitih vrsta jela, pia, odjee, prizora, lijepih mirisa i
" El-Mu'minun, l 0- 1 1 .
" Lukman, 8.
57
Imena d:Zenneta i njihova znaenja
prekrasnih prizora, kao i drugih vrsta vanj skih i unutar

nj ih zadovoljstava koj e on sadri, a koje e uivati nj e
govi stanovnici.
Deseto ime - El-mekamu'l-emin

Uzvieni Allah kae: Bogobojazni e na sigur
nom mj estu biti
( Cal rl.i.a )
53
Mekam je mjesto boravka.
emin
znai siguran od
svakog zla, nevolje i neugodnosti. Bogobojaznik je sigu

ran
od nestanka i propadanja i stanovnici denneta su
sigurni od izlaska iz denneta, srdbe i nedae.
Jedanaesto i dvanaesto ime Mak'adu's-sidk ve kademu's-sidk

Uzvieni Allah kae: Bogoboj azni e biti u
dennetskim baama i pored rij eka, na mj estu istine
( 1.5 .la.i.. ) )) 54
.
Allah, d.. je nazvao dennet r:njestom istine, jer

se u njemu postie sve ono to se podrazumijeva pod
dobrim poloajem. Za iskrenu ljubav se kae
sadikah,
meveddeh
ako j e potpuna i vrsta kao to se za istinsku
slast se kae halaveh sadikah. Otuda se za istinski govor

kae el-kelamu 's-sidku jer se njime istinski smisao.
l) Ed-Duhan, 5 1 .
" El-Kamer, 54-55.
58
KNJIGA O D.ENNETU
Neki uenj aci izraz sidlo> (u gornj em ajetu,

prim. prev.) tumae kao dennet. Drugi pod nj im podra
zumijevaju sva ona dj ela koj ima se postie dennet.
Trei misle de se pod tim izrazom misli na obeanje
denneta koje im je prethodilo od Allaha. etvrti dre da
se tu misli na Poslanika, budui da su oni sve to postigli
upravo zahvaljujui uputi koju im je on prenio.
59
Prve osobe koje e ui u dennet
DVANAESTO POGLAVLJE
PRVE OSOBE
KOJE E UI U DENNET
Prvi koji e pokucati na dennetska vrata

Tirmizi biljei da je Ibn 'Abbas rekao: Sjedila
je grupa ashaba Vj erovj esnika, a.s., iekujui ga. Vj er
ovj esnik j e iziao i dok im se pribliavao uo j e da ras
pravlj aju, te j e posluao njihov razgovor. Neko od nj ih je
rekao : ' udno, Allah j e od svoj ih stvorenj a uzeo Ibrahi
ma za prij atelja'. Drugi je rekao : 'To nij e vee udo od
Njegovog sagovornika Musaa, Allah je sigurno sa nj im
razgovarao'. Neko je opet rekao : 'Ali, ' Isa je Allahova
rije i Njegov ruh'. Drugi je rekao : 'A Adema je Allah
odlikovao'. Vjerovjesnik je istupio pred njih, nazvao im
selam i rekao: 'uo sam va razgovor - Ibrahim je, dois
ta, Allahov prij atelj i to je tako, Musa je Allahov sago

vornik i to je tako, 'Isa je ruh od Allaha i to je tako, a Ade
ma je Allah odlikovao i to j e tako, ali ja sam, bez hva
lisanja, Allahov milj enik; j a u biti, bez hvalisanj a, prvi
zagovornik i prvi ij e e se zauzimanj e primati na Sud
njem danu; ja u, bez hvalisanja, nositi zastavu zahvale
Allahu na Sudnjem danu; ja u, bez hvalisanj a, prvi po60
KNJIGA O DENNETU
krenuti dennetsk:u halku, pa e mi se on otvoriti i ui u

u njega, a sa mnom siromani vjernici ss; i ja sam, bez
hvalisanj a, najasnij i ovj ek od prvih do poslj ednj ih lju
di ! '
Tirmizi biljei od Enesa: Rekao j e Allahov Po

slanik, a.s.: 'Ja u biti prvi ovj ek koji e izai kada ljudi
budu proivlj eni, i j a u biti njihov govornik kada zaute,
i nj ihov voda kada stignu, i nj ihov zagovornik kada budu
zadrani, i onaj koj i e ih obradovati kada padnu u oa
j anje; baj rak zahvale e biti u moj im rukama, i kljuevi
denneta e tog dana biti u moj im rukama, i ja u biti tog
dana, bez hvalisanja, najasnij i potomak Ademov kod
mog Gospodara.'
Prvi narod koji e ui u dennet

U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bilje
i se od Ebu Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, a.s. :
'Mi emo na Sudnjem danu biti prvi bez obzira to j e
njima data Knj iga prij e nas, a nama je data poslije njih.'
U Muslimovom Sahihu se biljei predaj a od E bu

Hurejre: <<Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Mi smo
posljednj i, a na Sudnjem danu bit emo prvi; i mi emo
" Ne misli se na one koji su ovisni samo u pogledu imetka, ve se hoe

kazati: svi oni koji su ovisni o Allahu u pogledu svojih rijei, svojih djela,
svoga imetka i svemu drugom, koji dakle, dre da oni sve to imaju od
toga imaju zahvaliti jedino Allahovoj dobroti.
61
biti prvi koji e ui u dennet, bez obzira to je njima data

Knjiga prij e nas, a nama j e data poslije njih, pa su se oni
razili, a onda je nas Allah Svojom voljom uputio da
shvatimo pravu istinu o onome u emu su se oni razili.'
Prvi slj edbenici Mohammeda, a.s.

koji e ui u dennet
U hadiskim zbirkama Buharij e i Muslima bi
ljei se od E bu Hurej re: Rekao je Allahov Poslanik,
a.s.: 'Prva skupina koj a e ui u dennet bit e lica
svijetlog kao to je mjesec u noi utapa.'
U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se od

E bu Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Pre
doene su mi prve tri osobe koje e ui u dennet i prve
tri osobe koje e ui u dehennem. Prva troj ica koj i e

ui u dennet su: ehid, rob koga ropstvo na ovom svi
j etu nije sprijeilo da bude pokoran Allahu i poten si
romah koj i ima elj ad. Prva troj ica koj i e ui u de
hennem su: silan vladar, bogata koj i ne izdvaj a iz svog
imetka ono to je Allah propisao i ohol siromah.'
Siromasi e ui u dennet prij e bogatih

U Muslimovom Sahihu biljei se od ' Abdullaha
ibn Omera: uo sam Allahovog Poslanika, a.s. da
govori: 'Siromani muhadiri e ui u dennet etrdeset
godina prije bogatih.'
62
KNJIGA O DENNETU

Ebu Hurejre da j e Allahov Poslanik, a.s. rekao: Siro
mani muslimani e ui u dennet pola dana prij e bo
gatih, a to je pet stotina godina (po ovosvjetskom
raunanju) . Tirmizi je ovu predaju ocijenio ocj enom
hasen-sahih 56,
a Muslim se u svom
.
nJ egove prenos10ce.
Sahihu
poziva na
U istoj hadiskoj zbirci se biljei od Ibn 'Abba

sa da je Allahov Poslanik, a.s. rekao: Sree se dva
vjernika na dennetskim vratima: vj ernik koj i je bio bo
gat i vjernik koj i je bio siromah na ovom svijetu, pa e
siromah ui u dennet, a bogati e biti zadran sve dotle
dok to bude Allah htio. Zatim e i on ui u dennet, pa e
ga sresti siromah i rei: 'Brate moj , zato si zadran?' On
e odgovoriti: 'Brate moj , prij e nego sam doao do tebe
toliko je iz mene znoja isteklo da se moglo napoj iti
hiljadu devaca koj i su jeli slankasto bilj e ! '
Nije nuno da osoba koj a ue u dennet prije nekih
drugih ljudi bude na viem stepenu u dennetu od nj i
hovog, ve se moe desiti da onaj koj i kasnije ue u
dennet bude na viem stepenu od onoga ko je u nj ega
uao prij e njega. Dokaz tome je da u ummetu Muha
mmeda, a.s. ima sedamdeset hilj ada ljudi koj i e ui u
dennet bez polaganj a rauna, dok e neki koj i e po
lagati raun imati vee poasti od veine nj ih.
16 Hasen-sahih je dobar i vjerodostojan hadis ije je predanje oznaeno kao
dobro i utvreno drugim putem koji ima uslove vjerodostojnosti.
63
Dakle, postoje dvij e privilegije: ui u dennet ra

nije ili imati vei stepen u njemu. Vjernik moe imati
obj e te privilegije ili samo jednu od nj ih. Neki od nj ih e
stei i j ednu i drugu, a neki e imati samo privilegiju da
ranij e uu u dennet.
64
KNJIGA O DENNETU
TRI NAESTO POGLAVLJE
O N I KOJ I MA J E
ZAGARANTOVAN DEN N ET
Uzvieni Allah kae: l nas toj te da zaslui te opros t

G osp odara s voga i dennet pros tran ka o nebesa i Zemlj a,
pripre mlj en za one koj i se Allaha boj e , za one koj i , i kad
su u obi lju i kad su u os kudici, udjeljuju, koj i srdbu sa v
lauju i lj udi ma pra taju - a A llah voli one k oj i dobra dj e
l a ine. I za one koj i se , kada grijeh p oine i li kad se
prema sebi ogri jee, A llaha sje te i opros t za grij ehe s voj e
zamole - a ko e opros ti ti grijeh ako ne Allah ? - i k oj i
s vj esno u grijehu ne us traju. Nj ih e ka nagrada - opros t
od G osp odara nj i hova i denn e ts ke bae kroz koj e e
rij e ke tei , u koj i ma e vj en o os tati , a divne li nagrade
za one koj i budu ta ko p os tupali !
57
U aj e tu su sp omenute grupe bogoboj aznika za k oj e

j e pripre mljen dennet. Na vodi s e da oni udjeljuju
i me ta k u os kudici i obilju, da se suzdra vaju od nano
enja te te lj udi ma, da sa vlauju s voj bijes i pra taju, da
se kaj u Al lahu i ne us traj avaj u u grij ehu. Oni p os tupaju
tako prema s vom G osp odaru i pre ma Nj egovi m s tvore
nJ i ma.
" Alu 'Imran, 1 3 3- 1 36.
65
Oni koj ima je zagarantovan dennet
U Muslimovom Sahihu biljei se od 'ljada ibn

Himara da je Allahov Poslanik, a.s. drao hutbu, pa
je, izmeu ostalog, rekao: Troj ica e biti meu stanov
nicima denneta: vladar k oj i j e p ra vedan, dare lj i v i na
p ravom putu, ovj ek m i losti vog s rca p rema s va kom
roaku i muslimanu i estit ovj ek k oj i ima elj ad.))

ljei se od Harise ibn Vehba: uo sam Allahovog
Poslanika, a.s. da govori: 'Hoete li da vam kaem ko
e biti stanovnik denneta? ! To e biti s vaki nemon i,
k oj e g su i d ru gi smatra li nem onim, n o k oj em bi se
A llah, kad bi se on p oz va o na Nj e ga d oista i odaz vao! A
h oete li da vam kaem k o e biti stanovnikom dehe
nnema? ! To e biti s vaki oholi, nepristoj n i grubijan ! '))
Ibn Made biljei od Ibn 'Abbasa: Rekao je

Allahov Poslanik, s.a.v.s. : Stan ovnici denneta bit e
oni ij e su se ui u nj i hovom p risustvu napun i le ljudskih
p oh va la, a stanovn ici dehennema bit e oni ij e su se ui
u nj i hovom prisustvu napuni le ljudskih p ogrda ! '))
U hadiskim zbirkama Bu barij e i Mu slima bi

ljei se od Enesa: Jedn om j e p rolazila j edna denaza i
ljudi su se o nj oj izraava li p oh va ln o pa je Allahov
Vje rovj esnik rekao: 'Sigurno ga sljeduj e, s igurn o, si gur
no! ' Kad j e nai la dru ga denaza, ljudi su j e stali sp o
minj ati p o loem, i on je rekao: ' S i gurno ga s ljeduj e, si
gim o, s i gurn o! Omer j e kazao: 'Drai si mi i od oca i od
maj ke, ta to znai?' 'On oga o kojem ste se izraavali
66
KNJIGA O DENNETU
pohvalno! , - rekao muje Poslanik, - sigurno sljeduj e de

nnet, a onoga koga ste spominj ali po loem, njega si
gurno sljeduje dehennem; vi ste Allahovi svj edoci na
Zemlji!'
67
ena e u !Hennetu biti vie nego mukaraca, a isto tako i u dehennemu
ETRNAESTO POGLAVLJ E
ENA E U DEN N ETU BITI VIE

N EGO M UKARACA,
A ISTO TAKO l U DE H E N N E M U
U hadiskim zbirkama Buharij e i Muslima
bilj ei se od
E bu Hurej re: Rekao je Allahov Pos
lanik, a.s . : 'Prva skupina koja e ui u dennet bi

e lica svij etlog kao to je Mj esec u noi utapa,
slj edee skipine e biti poput naj sjajnije zvij ezde na
nebu, svaki ovj ek u toj skupini e imati dvij e ene,
vidj et e se kotana sr ispod mesa na nj ihovim no
gama.
U dennetu nee biti neoenj enih, pa ako su
spomenute ene sa dunj aluka u tom sluaju ena na

dunj aluku mora biti vie nego mukaraca, a ako su
posrijedi dennetske hurije - tada na dunj aluku nije
nuno da ena bude vie nego mukaraca. Oigledno
j e da se ta brojnost ena ima zahvaliti dennetskim
hurij ama shodno predaj i koju od Ehu Hurejre bilj ei
Ahmed u svom Musnedu, naime, da je Vj erovj esnik,
s.a.v.s., rekao : Mukarac e u dennetu imati dvije
dennetske hurij e za ene. Svaka od nj ih e na sebi
68
KNJIGA O DENNETU
imati sedamdeset halj ina i svakoj e se kroz odjeu

vidjeti unutranj ost njezine noge !
Buharija i Muslim biljee hadis od Dabira da

je Vjerovjesnik, a.s. rekao nekim enama: Bit e
vas malo u dennetu. Jedna ena je upitala: <<Zato,
Allahov Poslanie? On je odgovorio : Mnogo prokli
nj ete i nezahvalne ste muevima.
Ovo otkriva da e ene u dennetu biti broj nije
zahvaljujui hurij ama koje su u dennetu i stvorene,
dok e ene sa ovog svij eta biti naj malobrojnij i sta
novnici denneta. Prema tome, ovosvj etskih ena e
u dennetu biti naj manje.
Razlog zbog koj eg e ih u dehennemu biti
najvie naznaen je u vj erodostojnoj predaji koj a se
od Boijeg Poslanika, s.a.v.s. prenosi posredstvom
Ibn Omera. Tu stoj i : 0 ene! Daj ite sadaku i mnogo
inite istigfar, jer ja sam vidio da vi inite veinu sta
novnika dehennema! Jedna ena j e upi tala: Boij i
Poslanie, zato smo mi veina stanovnika dehe
nnema? Mnogo proklinj ete - rekao j e Poslanik - i
nezahvalne ste svojim muevima. Nisam vidio da j e
neko ko ima manjkav u m i manj kavu vj eru kao to ste
vi tako moan nad onim ko ima pamet ! Dotina j e
upitala: Boiji Poslanie, o kakvoj manj kavosti uma
i vj ere je rije? to se tie manj kavosti uma rekao
69
ena e u dennetu biti viSe nego mukaraca, a isto tako
i u dehennmu
je Poslanik - pa svj edoenje dviju ena je ravno svje

doenj u jednog mukarca. To je manj kavost uma. A
manjkavost vjere pa ena ostaje danima da ne klanj a i
.
d a ne posti .,
58
1' Treba biti oprezan u razumijevanju hadisa koji govore o brojnosti ena u
dennetu i dehennemu. Ne smije se zanemariti openiti kontekst islama,
njegovog uenja i svjetonazora, kao i kontekst samih predaja. Uzvieni Allah
alje Svoje poslanike i objave podjednako i mukarcima i enama. Njihove su
religijske i moralne dunosti iste i za njihovo (ne)izvravanje slijedi nagrada,
odnosno kazna od Uzvienog Allaha, pri emu im nee biti uinjena ni tntnka
nepravde. Kur'an ukazuje na to na vie mjesta:
l Gospodar njihov im se odaziva: 'Nijednom trudbeniku izmeu vas trud
njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni, vi ste jedni od drugih'. (Alu 'lrnran,
1 95.)
A onaj ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, - ui e u dennet i
nee mu se uiniti ni koliko trun jedan nepravda. (En-Nisa', 1 24.)
Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim
mukarcima i poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i
strplj ivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim mukarcima i ponizni m
enama, i mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat, i mu
karcima koj i poste i enama koje poste, i mukarcima koj i o svojim stidnim
mjestima vode brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i
mukarcima koji esto spominju Allaha i enama koje esto spominju Allaha,
Allah je, doista, za sve nj ih oprost i veliku nagradu pripremio.>> (El-Ahzab, 35.)
Prema tome, pomenuti hadisi su opomena i upozorenje enama da se klone
odredenih grijeha kojima su sklone, a koji ih mogu odvesti u dehennem, neka
nas Allah sauva od njega (prim. prevod.)
70
KNJIGA O DENNETU
PETNA ESTO POGLAVLJE
ONI KOJ I E UI U DEN N ET

BEZ POLAGANJA RAUNA

ljei se od Ebu Hurej re: uo sam Allahovog Posla
nika, s.a.v.s. kako govori: 'Iz mog ummeta ui e u de
nnet jedna grupa, nj ih sedamdeset hiljada, a svjetlost
njihova lica bit e poput svjetlosti Mj eseca u noi utapa'.
Tada je ustao ' Ukae ibn Muhsin i rekao: 'Allahov Pos
lanie, uini dovu Allahu da mene uini jednim od nj ih' .
Poslanik je rekao : 'Allahu, uini ga jednim od nj ih' . Us
tao je i jedan ensarij a i rekao: 'Allahov Poslanie, uini
dovu Allahu da me uini j ednim od nj ih' . Poslanik j e
rekao : 'Preduhitrio t e je 'Ukae.'
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima, a mi

emo uzeti verziju koju biljei Muslim, stoji da je
Hadif ibn 'Abdurrahman rekao: Bio sam kod Se' ida
ibn Dubejra, i on je upitao : Ko je od vas vidio onu
zvijezdu koj a je sino pala?' 'Ja sam je vidio !-, rekao sam
ja, - meutim, nisam bio ni u kakvom namazu, ujela me
jedna otrovnica ! ' 'Pa ta si uinio?', - upitao me on i j a
sam m u rekao: traio sam da m i s e ui
71
rukja. ' A ta te j e
Oni koji e ui u dennet bez polaganja rauna
navelo da tako postupi?' upitao j e on i ja sam mu rekao:

'j edan hadis koj i nam j e kazivao a'bi, pozivaj ui se na
Burejdu, u kojem se kae : 'Rukj a j e doputena samo kad
je posrijedi urok ili ujed otrovnice ! ' Lijepo j e uinio onaj
ko j e postupio po onom to j e uo', rekao je on. 'Meu
tim, nama je Ibn ' Abbas prenio sljedeu Vj erovjesni
kovu izjavu: 'Meni su pokazani svi
umme ti,
pa sam jed
nog vj erovj esnika vidio: s nj im samo grupica ljudi, s

drugim: jedan ili dva ovj eka; s jednim ne bij ae nikoga!
Potom mi j e predoeno jedno veliko mnotvo i j a sam
pomislio da j e to moj ummet, no reeno mi je: 'To je
Musa i nj egov narod, a ti pogledaj na horizont! Ja sam
pogledao, kad: ogromno mnotvo ! Tad mi j e reeno : 'To
je tvoj ummet! ' Meu nj ima je bilo sedamdeset hiljada
onih koj i e u dennet ui bez polaganja rauna i bez
ikakve patnj e ! ' Zatim je ustao i uao u svoj u kuu a ljudi
su poeli razgovarati ko bi mogli biti ti to e u dennet
unii bez polaganj a rauna i bez ikakve patnje. Jedni su
rekli: 'To bi mogli biti oni koj i su se druili s Boijim
Poslanikom, s.a.v. s ! ' Drugi su kazali: 'To bi mogli biti
oni koj i su roeni u islamu i Bogu nita ne budu pri
druivali u Njegovoj boanstvenosti.', navodei jo i
druge stvari . Utom je izaao Boij i Poslanik, s.a.v.s. i
upitao ih: 'O emu to raspravljate?' pa kad su mu kazali,
rekao im je: 'To su oni koj i nisu pravili rukju, koj i nisu
traili od drugih da im prave rukju i koj i nisu gatali, ve
koj i su se oslanj ali na svoga Gospodara! '
72
KNJIGA O DENNETU
Kod Buharij a se ne navode oni koj i nisu pravili

rukju.
Na uitelj - a to je i ispravno staj alite - kae :
Izraz,
oni koji nisu pravili rukju oigledno je pogreka
nekog prenosioca hadisa. Naime, Vjerovjesnik, s.a.v.s.

je osobe koj e e u dennet unii bez polaganj a rauna
opisao kao one koji su praktino primij enili naelo
Boije jedinosti, koj i to naelo niim nisu ugrozili, to
znai da nisu traili od drugih da im ue rukju, da nisu
gatali i da su se samo u svog Gospodara pouzdavali . Ga
tanje je, naime, vid viebotva; odbijanje svakog oblika
gatanja i traenja od drugih uenje rukje j est vid upotpu
nj enja pouzdanj a u Boga !
Aia je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. uila rukju, a i
Dibril mu je to inio. Meutim, on sam nij e traio da mu
se to ini. Isto tako on u predmetnom hadisu nij e (za onih
sedamdeset hiljada) rekao: i koj ima niko nije uio rukju,
ve je rekao da oni ni od koga nisu traili da im ui rukju.
U Muslimovom Sahihu zabiljeena je sljedea

predaja 'lmrana ibn Husajna: Rekao je Allahov Pos
lanik, s.a.v.s. : 'Iz mog e
ummeta
bez polaganja rauna i
bez ikakve patnje unii u dennet sedamdeset hiljada lju

di !' Kad je upitan ko e ti ljudi biti, rekao je: 'Koji se ne
budu kauterizirali 59, koji ne budu traili da im se ui rukja i
koji ne budu gatali, ve se budu na svog Gospodara osla
njali !'
19
Kauterizacija - spaljivanje rane (prim. prev.)
73
Oni koji e ui u ennet bez polaganja rauna
Pregrti Gospodara Uzvienoga

Taberani biljei od ' Utbe es-Sulemija: Alla
hov Poslanik, s.a.v.s je rekao: 'Moj Uzvieni Gospodar
mi j e obeao da e od mog
urnmeta
u dennet uvesti
sedamdeset hilj ada bez polaganj a rauna i da e svakoj

hilj adi od njih dati mogunost da se zauzme za sedam
deset hilj ada drugih. Zatim e moj Uzvieni Gospodar
svoj im akama zahvatiti tri pregrti ! ' Na to j e Omer
izgovorio tekbir i rekao : 'Onih prvih sedamdeset (hilja
da) zauzimat e se za svoje pretke, potomke i rodbinu, a
j a se molim da budem u j ednoj od potonj ih pregrti ! '
El-Hafiz ibn 'Abdulvahid kae: Nije mi poznato
da niz prenosilaca ove predaje ima ikakvu manj kavost!
74
KNJIGA O D.ENNETU
ESNAESTO POGLAVLJE
SVOJSTVA DEN N ETA
O dennetskoj konstrukciji, zemlji i lj unku
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima

biljei se od Enesa ibn Malika: <<Ehu Zerr pripovi
jeda da je Allahov Poslanik, a.s. rekao: 'Uao sam u
dennet, kad u nj emu biserne kupole, a zemlj a mu od
miska. '
U Musnedu s e biljei o d E b u Hurejre: Rekli

smo: 'Allahov Poslanie, priaj nam o dennetu - od e
ga je sagraen?' On je kazao: 'Cigle su mu od zlata i
srebra, malter mu je misk, ljunak su biseri i jakuti, a
zemlja afran. Ko ue u nj ega uivat e i nee imati po
tekoa, ostat e u njemu vjeno i nee wnirati .'
Muslim biljei od E bu Se'ida da je Allahov Pos

lanik, a. s. upitao Ibn Sajjada o dennetskoj zemlji, pa je
on kazao: (To je) praina, bij ela, od istog miska.
Al lahov Poslanik e na to: Istinu je rekao. Slinu
predaju Ibn Ebu u'be biljei od Ebu Nadreta.
Ibn Ebu'd-Dunja biljei od Ebu Hurejre da je

Allahov Poslanik, a.s. rekao: Dennetska zemlja je
75
Svojstva denneta
bij ela, meraj a mu j e poploana kamforom i nj ime se iri

miris miska kao to se ire pjeane dine, u njemu su
neprekidne rijeke, u njemu se sastaju stanovnici denne
ta, iz donjih i gornjih stupnj eva kako bi se upoznavali, pa
Allah alj e vj etar milosti i raspiruje na nj ih vj etar miska,
a onda se ovj ek (stanovnik denneta) vraa svojoj sup
ruzi sve lj epi i naj odanij i .
Svjetlost denneta i njegova bjelina
Buharija bilj ei od Ibn 'Abbasa da ga je neki

ovj ek upitao kakva je dennetska zemlj a, pa mu je on
odgovorio: Bij eli mermer od srebra, (uglaan) kao og
ledalo. Upitao sam: A kakva j e nj egova svj etlost?
Rekao je: Onakva kakvu vidi pred izlazak Sunca, to j e
njegova svjetlost, s tim da u dennetu nema n i Sunca n i
hladnoe !
U Sunenu Ibn Made biljei s e o d 'Usame ibn

Zejda: <<Rekao je Allahov Poslanik, a. s.: 'elite li de
nnet? Pa njemu nita nije doraslo ! Gospodara mi Ka'be,

on je sav svjetlucava svjetlost, u njemu je treperav mio
miris, sagraeni dvorac, nepresuna rij eka, sazreli plod,
lijepa ena, brojna odj ea, vjeno boravite u potpuno
sigurnom mjestu, voe i povre, veselje i blagodat, u svi
jetlom i uzvienom mjestu' . Ashabi su rekli: 'Da, Allahov
Poslanie, mi elimo dennet' . Poslanik je kazao: 'Reci
te: ako Bog da'. Oni su kazali: 'Ako Bog da. '
76
KNJIGA O DENNETU
Dennetski dvorci
Uzvieni Allah veli: A one koj i se Gospodara
svoga boj e ekaju odaje, sve jedne iznad drugih sag
raene .
60
Allah, d.. nas je tako obavij estio da su u denne

tu odaj e jedne iznad drugih i da su one stvorene, da nisu
samo metafora.
Uzvieni Allah, takoer, kae: Oni e biti, za ono
to su trpjeli, odajama dennetskim nagraeni. 61 U dru
gom aj etu kae: "I uvee vas u dennetske bae, kroz
koj e e rij eke tei".
62
Tirmizi biljei od ' Alije: <<Rekao je Allahov Pos

lanik, a.s.: 'U dennetu postoj e odaje ija se vanjtina
vidi iznutra, a unutranjost izvana' . Neki beduin je ustao i
upitao: ' ij e e one biti, Allahov Poslanie?' On je odgo
vorio : 'Pripadat e onim a koj i udj eljuju hranu, govore
lijepe stvari, ustraj ni su u postu i klanj aju nou dok drugi
ljudi spavaju.'

ljei se od Ebu Musaa da je Vjerovjesnik, a.s. rekao:
Vjernik e u dennetu imati paviljon od j ednog izdub
lj enog bisera, ija j e duina ezdeset milja. U nj emu e
"' Ez-Zurner, 20.
EI-Furkan, 75.
" Es-Saff, 1 2.
77
Svojstva denneta
biti posluga izmeu koje e se vjernik kretati, a da se

nee vidj eti meusobno.
U prethodno navedenim hadiskim djelima bi

ljei se od Enesa da j e Vjerovjesnik, s.a.v.s. rekao:
Uao sam u dennet, kad tamo dvorac od zlata. Upitao
sam: 'Za koga je ovaj dvorac?' Rekli su: 'Za mladia iz
plemena Kurej'. Pomislio sam da sam to j a, pa sam
upitao: 'A ko j e on?' Odgovorili su: Omer ibnu'l-Ha
ttab.' Ovaj hadis prenosi i Dabir, a navodi se u istim
hadiskim zbirkama.
Dennetski miris
Tirmizi biljei od Ebu Hurejre da je Vjero
vjesnik, a.s. rekao: Ko ubij e nemuslimana koj i plaa
glavarinu u islamskoj dravi i koj i uiva zatitu Allaha i
Njegovog Poslanika, prekrio je Allahov ugovor o zatiti
i nee mirisati dennetski miris, a dennetski miris se
osj eti na udaljenosti od sedamdeset godina. Prenosioci
ovog hadisa ispunj avaj u uvj ete da hadis moe biti smat
ran vjerodostojnim.
Postoj e dvij e vrste dennetskih mirisa: miris koj i
je prisutan i na ovom svijetu kojeg ponekad miriu due,
ali ga ljudi ne mogu prepoznati i miris koj i se moe pre
poznati ulom mirisa, kao to se osj eti miris cvijea i sl.
Stanovnicima denneta je zajedniko to to e i iz dalj ine
i iz blizine moi prepoznati dennetski miris na bu78
KNJIGA O DENNETU
duem svijetu. Na ovom svijetu, pak, mogu ga osj etiti,

shodno Allahovoj volj i, samo neki vj erovjesnici i pos
lanici.
79
Stanovnici d2cnncta
SEDAM NAESTa P OGLAVLJE
STANOVN ICI D:tEN N ETA
Oni e znati svoja stanita u dennetu

Uzvieni Allah kae: On nee ponititi djela onih
koj i poginu na Allahovom putu. On e ih sigurno uputiti i
prilike nj ihove poboljati i u dennet ih uvesti, o kome ih
j e ve upoznao
(rtl !.ti.;e) . 63
Mudahid kae da ovaj ajet ima slijedee znae

nje : Uputit e stanovnike denneta njihovim kuama i
stanitima, tako da oni nee pogrij eiti, kao da su ih
nastanj ivali od kad su stvoreni . Ibn 'Abbas kae: Oni
bolj e poznaju svoja stanita nego ljudi koj i se, nakon
klanjanja duma-namaza, upute svoj im kuama.
Mukatil ibn Hajjan kae: Saznali smo da e melek
zaduen da uva ovjeka ii dennetom. ovjek e ga
slijediti sve dok ne doe do krajnjeg stanita koje mu je
namij enjeno pa e mu on pokazati sve to muje Allah dao
u dennetu, pa kad uu u stanite, on i njegove supruge,
melek e se udalj iti od njega.
'J
Muhammed, 4-6.
80
KNJIGA O DENNETU
Neki kau da glagol
(u"_;;.) {' arrefe, upoznatz) u na

(u:J:,) ('wf ) koja znai
vedenom ajetu dolazi od rijei
dobar; lijep, prijatan, pa bi u tom sluaju navedeni glagol

znaio uinio im je dennet lijepim i ugodnim. Buharija
biljei od Ebu Se'ida da je Vjerovjesnik, a.s. rekao:
Tako mi Onoga u ij oj ruci je moja dua, svako od njih
(stanovnika denneta) e bolje poznavati svoje stanite u
dennetu od onoga koje je imao na ovom svijetu.
Osobine stanovnika denneta

i njihova ivotna dob

Ehu Hurejere: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Uz
vieni Allah je stvorio Adema kakvim ga je stvorio ( 'ala
suretihi),
bio je visok ezdeset lakata. Nakon to ga je
stvorio, rekao muje: Idi i nazovi selam toj skupini, a radi

se o skupini meleka, i posluaj ta e ti rei, jer e to biti
odavanje poasti tebi i tvome potomstvu. Adem je otiao
i rekao melekima: Es-selamu 'alejkum (Mir vama). Oni
su odgovorili: Es-selamu 'a/ejke ve rahmetullah (Mir i
Allahova milost tebl). Svako ko ue u dennet, bit e na
sliku Ademovu, visina e mu biti ezdeset lakata, a ljudi
su se, inae, raali sve niim i niim nakon Adema. Pos
toj i saglasnost o vjerodostojnosti ovog hadisa.
U Tirmizijevom Dami'u bilj ei se od Mu'aza

da je Vjerovjesnik, a.s. rekao: Stanovnici denneta e
ui u dennet svi do jednog visoki, sa surmom u oima, u
ivotnoj dobi od trideset i tri godine.
81
Stanovnici dtenneta
Ve je ranij e navedeno da e prva skupina ljudi

koj i e ui u dennet biti lica svijetlih kao to j e pun
Mj esec i da e nj ihova put sij ati kao to sija naj sjaj nij a
zvij ezda na nebu.
Kada je u pitanju narav stanovnika denneta Uzvi
eni Allah kae: l Mi emo zlobu iz grudi nj ihovih is
tisnuti, oni e kao braa na divanima jedni prema dru
gima sjediti. 64
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima na

vodi se predaja: Nj ihova narav e biti jednoobrazna
po uzoru na nj ihovog oca Adema.
"' El-Hidr, 47.
82
KNJIGA O DENNETU
OSAMNAESTO POGLAVLJ E
NAJVII l NAJNII STEPEN

U DENNETU
Uzvieni Al lah kae: Neke od tih poslanika odli

kovali smo vie nego druge. S nekima od nj ih j e Allah
govorio, a neke je za vie stepeni uzdigao. 65
Mudahid i j o neki komentatori Kur'ana vele da
se rij ei : S nekima od nj ih je Allah govorio odnose na
Musaa, a. s . , a rijei: a neke je za vie stepeni uzdigao
na Muhammeda, a. s. Ranij e je spominj an hadis o vesi/i.
U Muslimovom Sahihm> biljei se od El-Mu
gire ibn u'beta da je Allahov Poslanik, a.s. rekao:

Musa je upitao svog Gospodara: 'Koj i e stanovnik
denneta imati naj nii stepen u dennetu?' On je odgo
vorio: 'ovj ek koj i doe nakon to su stanovnici
denneta ve uli u dennet, pa mu bude reeno : Udi
dennet.' ovj ek e rei : 'Gospodaru, kako kad su lj udi
ve nastanili svoj a stanita i uzeli to to su uzeli?' Bit e

mu reeno : 'Jesi li zadovolj an sa tim da ima koliko ima
jedan vladar na dunj aluku?' On e kazati : 'Zadovoljan
''
EI-Bekare, 253.
83
Najvii i najnii stepen u dennetu
sam' . Gospodar e rei : 'Imat e to i jo toliko, i jo toli

ko, i jo toliko, i jo toliko'. Kad Gospodar kae peti put ' i
j o toliko' ovj ek e kazati : 'Zadovoljan sam Gospoda
ru' . Musa je potom upitao: 'Gospodaru, ko e imati naj
vii stepen u dennetu?' Allah j e odgovorio : 'To e biti
oni koj e sam ja odabrao, ukazao im poasti kod Sebe,
obiljeio ih - bit e im dato ono to oko nije vidjelo, to
uho nije ulo i to ovj ekovom srcu nij e ni naumpalo.
U Tirmizijevom Sahihu biljei se od Ibn Ome

ra: Rekao je Allahov Poslanik, a.s. : 'Naj nie stanite
u dennetu je ono u kojem e nj egov stanovnik moi
gledati svoj e bae, supruge, blagodati, poslugu i svoj e
divane; a putovanje kroz njega traj e hiljadu godina.
Najvei stepen poasti kod Allaha imat e onaj koj i bude
mogao gledati Nj egovo lice uj utru i navee. Zatim je
Allahov Poslanik, a.s. prouio aj et: 'Toga dana e neka
lica blistava biti, u Gospodara svoga e gledati .' 66
" El-Kijameh, 22-23.
84
KNJIGA O D.ENNETU
Ezan kojeg e uCiti dennetski mujezin
DEVETNAESTO POGLAVLJE
EZAN KOJ EG E UITI

DE N N ETSKI M UJ EZI N
Muslim biljei od E bu Se'ida i E bu Hurejre da

je Vjerovjesnik, a.s. rekao: Glasnik e dozivati: 'Do
lo je vrij eme da budete zdravi i da vie nikada ne bolu
j ete, dolo je vrij eme da ivite i da vie nikada ne umire
te, dolo je vrij eme da budete mladi i da vie nikada ne
ostarite i dolo je vrij eme da uivate i da vie nikada ne
budete nesretni.'

ljei se od E bu Se'ida da je Allahov Poslanik, a.s. re
kao: Uzvieni Allah e pozvati stanovnike denneta:
'O stanovnici denneta ! ' Oni e rei : 'Odazivamo Ti se,
Gospodaru na i stavlj amo Ti se u slubu' . Allah e
kazati : 'Jeste li zadovolj ni?' Oni e odgovoriti : 'Kako ne
bi smo bili zadovoljni kad si nam dao ono to nisi dao ni
jednom drugom svom stvorenju'. Allah e rei : 'Dat u
vam neto to je vrij ednij e od toga' . Oni e kazati: 'Gos
podaru na, a ta je vrijednij e od toga?' Allah e odgo
voriti: 'Obuhvatit u vas Svojim zadovoljstvom, tako da
se nikada na vas neu nalj utiti . '
85
Dennetsko drvee, plodovi i rijeke
DVADESETO POGLAVLJE
DE N N ETSKO D RVEE,
PLODOVI l RIJ EKE
Uzvieni Allah kae: A oni sreni - ko su sreni?!

Bit e meu lotosovim drveem bez bodlji (.l J.l..! ui),
i meu bananama plodovima nanizanim (U:.. .J) , i
u hladovini prostranoj , pored vode tekue, i usred voa
svakovrsnog kojeg e uvijek imati i koje nee zabranjeno
biti. 67
Uzvieni, takoer, kae: U njemu e biti voa,
palmi i ipaka.
68
mahdud u 2 8 . ajetu sure El-Vaki ' a (koj i je

gore naveden) znai ono emu su odstranjene bodlje. Ri
je ta/h u 29. aj etu iste sure (koj i je takoer naveden),
prema veini komentatora Kur'ana, znai drvo banane.
Rij e
Toje, takoer, stav Alije, Ibn ' Abbasa, Ebu Hurejre i Ebu
Se' ida.

ljei se od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, a.s.
" El-Vaki'a, 27-33.
" Er-Rahman, 68.
86
KNJIGA O DENNETU
rekao: U dennetu ima drvo kroz ij i hlad putnik ide

stotinu godina, a da on ne prestaje. Slian hadis biljei
se u spomenutim hadiskim djelima od Ebu Se'ida i
Sehla ibn Sa'da.
U
Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se od

Ebu Hurejre da je Vjerovj esnik, a.s. rekao: U de
nnetu ima drvo kroz ij i hlad putnik ide sedamdeset ili
stotinu godina, to je drvo denneta vj enosti .
U Tirmizijevom Dami'u biljei se od E bu Hu

rejre da je Vjerovjesnik, a.s. rekao: Svako drvo u
dennetu ima stablo od zlata. Hadis j e Tirmizi ocij enio
kao hasen.
Ebu Ja'la ei-Mevsili u svom Musnedu biljei od

Esme: ula sam Allahovog Poslanika, a. s. da j e spo
menuo suru El-Munteha i rekao: 'Putnik putuje u hla
du nj egovih grana stotinu godina' ili je rekao : 'Putnik bi
va u hladu nj egovih grana stotinu godina, podnoj e mu
je od zlata a datule kao kule.>> Hadis prenosi i Tirmizi
sa ocjenom hasen.
Plodovi u dennetu i njihove osobine
Uzvieni Allah kae: Svaki put kad im se iz nj ih
da kakav plod, oni e rei : 'Ovo smo i prij e j eli' - a bie
im davani samo nj ima slini . 69
" EI-Bekare, 25.
87
Dtennetsko dJVee, plodovi i rijeke
Nj ihove rij ei: Ovo smo i prij e jeli, znae slino
ovome,
a ne to isto. Za rij ei: <<A bie im davani samo
nj ima slini, El-Hasan kae: Svi plodovi e biti kva

litetni, nee biti k.arta. Zar ne vidite da neke ovosvjetske
plodove ljudi moraju kartirati? ! Istog su miljenja
Katade i Ibn Durejd. Ibn Mes'ud, Ibn ' Abbas i jo jedna
grupa ashaba smatraj u da pomenute kur'anske rij ei zna
e
slini bojom i izgledom, a ne okusom.
Jahja ibn Ebu
Kesir kae: Trava u dennetu j e afran, a njegove dine su

od miska. Oko njegovih stanovnika kruit e djeca sa
voem koje e oni jesti, a zatim e im donositi slino
voe, pa e oni rei: 'Donosili ste nam to ranij e.' Posluga

e im rei: 'Jedite, boja je ista, ali j e okus razliit.'
Taberani biljei od Sevbana da je Vjerovjesnik,

s.a.v.s. rekao: Kada ovj ek ubere plod u dennetu, na
tom e se mjestu poj aviti novi plod.
lbnu'l-Mubarek kae: Rekao je Ibn 'Abbas:

'Dennetski plodovi su poput upova i abara, bje lj i od
mlij eka, slai od meda, meki od masla i u nj ima nema
kopica.'
Zemljoradnj a u dennetu
Buharij a biljei u svom Sahihu, u poglavlju o
tevhidu da je Vjerovj esnik, s.a.v.s. govorio jednog
dana u prisustvu nekog beduina: Jedan stanovnik
denneta e traiti od svog Uzvienog Gospodara da
obrauje zemlj u, pa e mu On rei: 'Zar nema sve za
88
KNJIGA O DENNETU
im si udio?' ovj ek e rei: 'Svakako, ali ja volim da

obrauj em zemlju.' Potom e pouriti da obavi sjetvu, da
se posveti njenom zrij enju i etvi, i plod e nadolaziti
tako da e izgledati poput brda. Nato e mu Uzvieni
Allah kazati : 'Eto te tamo, ovj ee, tebe nita ne moe
zasititi !'
Ovo upuuj e na to da e u dennetu biti obradi
vanj a zemlje i sjetve, te da e to sjemenje biti dennet
sko. To sugerira da j e i ponaj bolje zemlju zasaditi sva
kojakim usjevima i divnim rastinj em. Nij e mi poznato
da se obraivanje zemlj e u dennetu spominj e igdj e dru
go, osim u ovom hadisu, a Allah najbolje zna.
Dennetske rijeke i izvori

U Kur'anu se esto ponavlj aju rij ei Uzvienog
Allaha: Dennetske bae ispod koj ih
( 0--)
e ri
j eke tei. Na drugom mjestu stoji: Dennetske bae

ispod koj ih
() e rij eke tei. Na treem mjestu sto
ji: Ispod nj ih e rijeke tei. 72

Ovi ajeti ukazuju na tri stvari : prvo, u dennetu
postoj e rij eke, drugo, te rij eke teku, a ne stqj e i tree, one
teku ispod odaj a, tvrava i bai njegovih stanovnika.
Uzvieni Allah kae: "U njima su dva obilna

izvora. " 73
" El-E'raf, 43.
" Er-Rahman, 66.
89
Dennetsko drvee, plodovi i rijeke
Ibn Ebu ejbe prenosi od Se'ida: (Misli se na

dva izvora koji) obiluj u vodom i voem. Od Enesa se
prenosi: U pitanju su dva izvora koja prskaju miskom i
amberom na kue stanovnika denneta, kao to kia
pada na kue lj udi na ovom svij etu.
Uzvieni Allah kae: Primjer denneta koj i je
obean onima koj i se Allaha boje - u nj emu su rijeke od
vode neustaj ale i rijeke od mlijeka, nepromijenjena oku
sa, i rijeke od vina prij atna onima koj i piju, i rij eke od
meda procij edenog. 74
Allah, d.. spominje u ovom aj etu etiri vrste ri

j eka i isklj uuje mogunost bilo kakve tete od nj ih,
kojoj ovj ek biva ponekad izloen na ovom svijetu.
Dennetske rij eke izviru u njegovom najviem
stepenu, a zatim se sputaju do najudaljenijih stupnjeva.
Buharija, naime, navodi hadis kojeg Ebu Hurejre

prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s . . : U dennetu ima
stotinu stupnjeva koj e j e Allah spremio za borce na
Nj egovom putu. Izmedu svaka dva stupnja razdalj ina je
koliko izmeu neba i zemlje, pa kad traite od Allaha,
traite Firdevs, jer je to sredinj i dio denneta i najvii
stupanj u njemu; iznad njega je prij estolje Svemilosno
ga, i u njemu izviru dennetske rijeke.
U Buharijinom Sahihu bljei se od Enesa da je

Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Dok sam hodio de
nnetom naiao sam na jednu rij eku ije obale bijahu
" Muhammed, 1 5 .
90
KNJIGA O DENNETU
optoene bruenim biserom, pa sam upitao: ' ta j e ovo

Dibrile?' Odgovorio j e : 'Ovo j e rij eka Kevser koju ti j e
dao tvoj Gospodar.' Potom j e Dibril udario svojom
rukom, kad ono njen mulj od miriljavog miska.
U Muslimovom Sahihu bilj ei se od Enesa da je

Vjerovjesnik, s.a.v.s. rekao: Kevser je rijeka u de
nnetu koju mi je obeao moj Uzvieni Gospodar.
to se tie dennetskih izvora, Uzvieni Allah ka
e: Bogobojazni e u dennetskim baama pored iz
vora biti. 75
U drugom ajetu stoj i : Sa izvora iz kog e samo
Allahovi tienici piti, i koj i e kuda hoe bez muke
razvoditi. 76
Allah, d.. takoer, kae: U njemu e iz ae pie
inbirom zainj eno piti, sa izvora u dennetu, koj i e se
Selsebil zvati. 77
Tako je Uzvieni, time to je imenovao vrelo iz
koj eg iskljuivo piju oni koji su u Njegovoj blizini,
ustvari kazao i da e se pie estitih spravlj ati iz tog
izvora.
Allah, d.. kae: l dat e im Gospodar nj ihov da
piju isto pie. 78
To je ukras nutrine, oiene im od svake nepri
jatnosti i nedostatka.
"
,.
"
"
El-Hidr, 45.
El-Insan, 6.
El-Insan, 1 7- 1 8.
El-Insan, 2 1 .
91
Hrana, pie i odjea stanovnika denneta
DVADESETPRVO POGLAVLJE
H RANA, P I E l ODJ EA
STANOVN I KA DEN N ETA
Hrana i pie stanovnika denneta

Allah, d.. kae: l on e biti u ivotu zadovolj
nom, u dennetu predivnom, ij i e plodovi nadohvat
ruke biti. 'Jedite i pijte radosni, za ono to ste u danima
minulim zaradili.' 79
U drugom ajetu Allah, d.. kae: Nj egovi su plo
dovi i hladovina trajni.
80
Uzvieni Allah, takoer, kae: l darovat emo ih

voem i mesom kakvo budu eljeli. Jedni drugima e, u
njemu, pune ae dodavati - u njemu nee biti praznih
besj eda i pobuda na grij eh.
81
U Muslimovom Sahihu biljei se od Dabira:

Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Stanovnici denneta
e jesti i piti, a nee imati potrebu sliniti i nee obavljati
nudu i mokriti. Podrigivanje nakon uzimanj a hrane e
biti poput vjetra od miska i bit e nadahnuti slavlj enj em i
velianj em Allaha onako kako su nadahnuti da diu.'
" EI-Hakka, 2 1 -24.
Er-Ra'd, 35.
" Et-Tur, 22-23.
10
92
KNJIGA O DENNETU
U Musnedu Ahmeda ibn Han bela i Sunenu En

Nesaije navodi se hadis, iji prenosioci ispunjavaju
uvjete zbirke potpuno vjerodostoj nih (sahih) hadisa,
u kojem Zejd ibn Erkam veli: Doao je neki slj edbe
nik Knj ige Vj erovjesniku, s.a.v.s. i upitao ga: 'Ebu'l
Kasimu, misli li da e stanovnici denneta j esti i piti?'
Vjerovj esnik je odgovorio: 'Da, tako mi Onoga u ijoj
ruci je moj a dua, svakome od nj ih e biti data snaga
stotinu ljudi u jelu, piu i spolnom openju.' 'Ali, onaj
koj i j ede i pije mora obavlj ati nudu, a u dennetu nema
neprij atnosti', primj etio je sljedbenik Knj ige. Vj erovjes
nik, a. s. je rekao: 'Nuda svakog od nj ih e biti znoj koj i
e izlaziti iz nj ihove koe, a koj i e mirisati poput mis
ka.'
Hakim biljei stav Ebu'd-Derdaa o rijeima

Uzvienog Allaha Njegov miris je misl<: 'To je pie,
bijelo poput srebra, koj im e stanovnici denneta zavr
avati svoj e pij enje. Kada bi ovjek, stanovnik dunj alu
ka, stavio svoju ruku u njega, a potom j e izvadio, sve to

ima duu osjetilo bi ljepotu toga mirisa.
Adem veli da se prenosi od 'Ata'a da je rekao:

Tesnim je ime za izvor koj i se mij ea sa vinom. Imam
Ahmed biljei od Ibn 'Abbasa da je rekao za rijei
Uzvienog Allaha l pehare pune: Slij edie j edan
iza drugog puni.
Uzvieni Allah kae: Oni e biti slueni iz po
suda i aa od zlata.
lU
82
U drugom ajetu veli: Sluie ih
Ez-Zuhruf, 7 1 .
93
vjeno mladi mladii, sa aama i ibricima.

kae u svom
83
Buharij a
Sahihu: lbrici su ae koje imaju surle, pa
ako nemaju surle niti ruke, to su onda obine ae.

Uzvieni Allah kae : Sluie ih iz srebrnih po
suda i aa prozirnih. Prozirnih, od srebra, iju e veli
inu prema elj ama nj ihovim odrediti .
84
Allah, d..
ovdje govori o materij alu od kojeg e biti te posude, a

radi se o srebru koj e e imati svojstva stakla i njegovu
prozirnost.
Ibn 'Abbas kae: Na ovom svijetu nema nita
od onoga to ima u dennetu, j edino su nazivi isti . ae
na ovom svijetu mogu biti srebrene ili prozirne.
Meutim, Allah, d.. nas obavjetava da e u dennetu
ae biti od bijelog srebra i u isto vrij eme prozime.
U hadiskim zbirkama Bu barij e i Muslima bi

ljei se od Ebu Musa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.
rekao: Dvije dennetske bae su od zlata, nj ihovo
posue, kao i sve to j e u nj ima, a dvije dennetske bae
su od srebra, nj ihovo posue, kao i sve to je u nj ima, a
ljude e u denneti
'adnu od vienja njihova Gospodara,
dijeliti smo plat velianstva na Nj egovom Licu.
Odjea i postelje stanovnika denneta

Allah, d.. kae: U dibu (sundus) i kadifu (isteb
rek)
obueni jedni prema drugima.
" EI-Vaki'a, 1 7- 1 8.
.. EI-Insan, 1 5- 1 6.
" Ed-Duhan, 53.
94
85
U drugom ajetu
KNJIGA O DENNETU
On kae: U nj ima e se narukvicama od zlata kititi i u

zelena odij ela od dibe i kadife oblaiti, na divanima e u
nj ima naslonj eni biti.
86
Jedna grupa uenjaka kae :
<<Sundus je produkt di
be, a istebrek j e grublj i materij al od sundusa. Drugi ka

u da se time ne misli grubi, ve gusto satkani materij al.
Od Vjerovj esnika, s.a.v.s. se prenosi vjerodostojna
predaja u kojoj stoj i da onaj koj i bude nosio svilu na
ovom svijetu, nee je nositi na buduem svijetu. Grupa
uenjaka iz ranij ih i kasnij ih generacija smatra da nee
nositi svilu, ali e nositi neto drugo. Oni kau: Pokaj a
nj e otklanja ispunjenje prij etnje. Takoer, grij ehe briu
dobra dj ela, musibeti, dova muslimana i zauzimanje
onoga kome Allah dozvoli da se zauzme kod Njega.
Ibn Ebu'd-Dunja biljei od Ebu Umame da je

Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Koj i god od vas ue u
dennet, bit e odveden do Tube i ona e mu raskriliti
svoje latice - on e odatle moi uzeti bijelu, crvenu, ze
lenu, koju htjedne. Te latice su poput onih kod crvene
umarice, samo su jo ljepe i njenij e !

ljei se od Enesa: Ukejdir Duma j e poklonio Vjero
vj esniku, a.s. dubbu od dibe, pa su se ljudi divili njenoj
ljepoti . Vj erovj esnik je rekao: 'Sa'dove maramice u de
nnetu su ljepe od toga!'
Kad je rij e o tepisima i ilimima, Uzvieni Allah
kae: 0 r..S %
_,
u.).J
El-Kehf, 3 1 .
95
(Oni e biti
oslonj eni na uzglavlja zelena, prekrivena ilimima a
robnim i prekrasnim). 8 7
On, takoer, kae:
J _,..;a._,...
* l_;j J _,a.-.. J_;W
yi fil
J _,iJA .JY""
(U nj ima su i divani skupo
cj eni i pehari postavlj eni i j astuci poredani i ilimi rai

reni.) 8
Se'id ibn Dubej r kae:
<<Refrefsu dennetski vrto
vi, dok su el-'abkarijj ilimi velike vrij ednosti . ElVa

hidi kae:
<<Nemarik
su j astuci. El-Kelbi kae: Rij e
zerabijj oznaava tepihe i ilime, a u j ednini glasi zeri

beh. El-Lejs kae: <<Refrefje vrsta odj ee, zelene i ko
motno opruene. Jednina j e refrefeh. Za izraz 'abkarijj
Ebu Ubejde kae: Za sve to se stere kae se 'abkarijj.
Arapi, kad hoe neto predimenzionirati veu ga za
'Abkar, zemlju uda, koju nastanjuju dini.
Es-suru 'l-mevdunetu
(divani skupocjeni) - to su
oni viestruko ispleteni.
Posluga
Uzvieni Allah kae: Sluie ih oni koji e vjeno
biti mladi (u) , - da ih vidi, pomislio bi da su biser
prosutm. 89
Ebu ' Ubejde kae:
<<Muhalledun
stariti, niti e se mijenj ati.

" Er-Rahman, 76.
" EI-Gaije, 1 3 - 1 6.
'' EI-Insan, 1 9.
96
znai da nee
KNJIGA O DENNETU
Uenj aci su se razili oko toga da li e posluga biti

sastavlj ena od djece sa ovog svij eta ili e ih Allah stvoriti
u dennetu prvi put. 'Ali i El-Hasan kau: To e biti
djeca muslimana. Neki od uenj aka smatraju da e to
biti dj eca mnogoboaca. Bie najprij e da su ta dj eca
dennetska stvorenj a kao hurije, jer Uzvieni Allah ka
e: Sluie ih nj ihova posluga, a to nee biti nj ihova
djeca. Allah e im upotpuniti Svoju poast time to e i
nj ihova djeca biti sluena zaj edno sa nj ima.
97
ene stanovnika denneta
DVADESETDRUGO POGLAVLJE
EN E STANOVN I KA DEN N ETA
Uzvieni Allah kae: U nj ima e iste ene imati
(o _>th. l J))
, i u njima e vjeno boraviti. 90 Allah, d..
je objedinio stanovnicima denneta zadovoljstvo tijela

dennetskim baama i onim to je u nj ima, zadovoljstvo
strasti istim enama i zadovoljstvo srca saznanjem da e
taj ivot trajati vjeno.
Mutahhereh
znai: one koj e e biti iste od men
struacije, mokrae, izmeta, postporoajnog krvarenja i

drugih neistoa koje imaju ene na ovom svijetu; nj i
hova nutrina e biti ista od runoga, a jezik od bestid
nosti; pogled e im biti ist od toga da upravlj aju prema
bilo kome do prema svoj im muevima, a odjea e im
biti ista od prljavtine i poganluka.
Uzvieni Allah, takoder, kae: Tako e biti i Mi
emo ih hurij ama, krupnih oiju, oeniti (LJ:!C .J) . 9 1
Havra ' (mn. hur)
znai mlada ena, izuzetne lje
pote izrazito crnih oiju. Zej d ibn Eslem kae:

"' El-Bekare, 25.
91 Ed-Duhan, 54.
98
<<ilavra '
KNJIGA O DENNETU
znai ona koja zapanj uj e svoj im pogledom, a
'in
su naj
ljepe oi.
Rij ei Uzvienog Allaha: One koj e preda s e gle
daju
92
Mudahid tumai na slij edei nain: To one
koje gledaj u samo svoje mueve i ne ude za drugim

ljudima. El-Hasan kae: Ne gizdaju se i ne svraaj u
panj u na sebe.
Rijei Uzvienog Allaha: Stvoriemo ih prvi put>> 93,
Katade i Se'id ibn Dubejr tumae na slijedei nain: Stvo
riemo ih u novom izdanjiD>. Ibn 'Abbas veli: <<Misli se na
ene iz ljudske vrste. El-Kelbi kae: <<Misli se na sijede
starice, a to potvruje
merjil' hadis
94
kojeg prenosi Enes:
To su vae krmeljive, slabovide starice! Uz to on navodi i

drugo stajalite: To
su
okate hurije koje je Allah stvorio
za
svoje miljenike, koje niko prije nij e obljubio!
'Urub j e mnoina o d rij ei 'arub, to znai ona ko

jaje omiljena svom muu. El-Muberred kae da j e to e
na koja je zaljub lj ena u svog mua. I Buharija u svom
Sahihu
kae da je j ednina od navedene rijei
Mekkelije za takvu enu kau
'ariba (umiljata),
nj anifenida , a Iraani ekila (koketna).
'arub.
Medi
U Buharij inom Sahihu s e biljei o d Enesa d a je

Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: . . . i kada bi se na
Zemlj i pojavila ena iz denneta, sve to j e izmedu de" Er-Rahman, 56
" El-Vaki'a, 35.
"' Hadis iji sened (lanac prenosilaca) see do Poslanika, s.a.v.s.
99
nneta i Zemlj e ispunilo bi se mirisom, i zablistalo, a veo

na njenoj glavi j e bolj i od dunj aluka i onoga to je na
nJ emu.
Taberani biljei od Ummu Seleme: Rekla sam:

'Allahov Poslanie, protwnai mi rijei Uzvienog Alla
ha: hurin 'in (hurije krupnih oiju)'. Poslanik je kazao:
'Hurun znai bj elina, a 'in znai krupne crne oi'. Onda
sam rekla: 'Obj asni mi Nj egove rij ei: Fihinne hajratun
hisan (U njima e biti ljepotica naravi divnih)' 95 Posla
nik je kazao : 'Misli se na ene koj e su dobre naravi i li
jepih lica'. Potom sam rekla: 'Izvjesti me o Njegovim ri
jeima:
Ke ennehunne bejdun meknun (Kao da su one

jaja pokrivena)' Poslanik je rekao: 'One su nj ene kao
96
koica koju vidi na jajetu ispod lj uske' . Rekla sam:

'Obj asni mi Nj egove rij ei:
muevima njihovim)'
97
'Uruben etraba (Omiljenim
On ih je protumaio: 'To su one
koj e su ovaj svijet napustile kao krmelj ive osijedj ele sta
rice! Njih e Allah uini dj evicama, umi lj atim, zaljublje
nim u svoje mueve iste ivotne dob i ! ' Onda sam upita
la: 'A jesu li bolje ene sa ovog svijeta ili hurij e krupnih
oiju?' Poslanik je odgovorio: 'Naravno, ene sa ovog
svijeta zbog nj ihovih namaza, nj ihovog posta i nj hovih
ibadeta, Allah e nj ihovim licima podariti svjetlost a
njihova tijela obui u svilu'. Upitala sam, takoer: 'Alla
hov Poslanie, ta je sa enom koja se bude udavala za
'1
Er-Rahman, 70
Es-Saffat, 49
" El-Vaki'a, 3 7
96
1 00
KNJIGA O DENNETU
dva ovjeka, ili vie nj ih, ko e biti njen suprug (u de

nnetu)?' Poslanik je odgovorio: 'Ona e moi birati, pa e
izabrati onoga koj i je naj boljeg ophoenja, o Ummu
Selema, lijepo ophoenje je dobro i na ovom i na bu
duem svijetu.'
Trudnoa i raanje djece u dennetu

Uenj aci se ne slau oko toga da li e u dennetu
biti raanj a dj ece ili ne. Neki kau da e u dennetu biti
intimnih odnosa, ali ne i raanj a. Ovo je stav Tavusa,
Mudahida i Ibrahima en-Nah'ija.
Buharija biljei od Ishaka ibn Ibrahima: Kada

bi vjernik poelio dij ete u dennetu, dobio bi ga onakvog
kakvog gaj e poelio, ali ga nee poeliti.
Neki, pak, kau da e vj ernik imati dijete ako ga po
eli, na temelju hadisa kojeg Tirmizi biljei od Ebu
Se'ida: Neko je upitao: 'Allahov Poslanie, hoe li sta

novnici denneta imati djecu?' On je odgovorio: 'Tako mi
Onoga u ijoj ruci je moja dua dovoljno je da to neko od
vas poeli i imat e njegovo zaee, dojenje i uzraslost!'
Negiranj e raanja u dennetu se oslanj a na:
- rij ei Uzvienog Allaha: Oni e u njemu imati
iste supruge. Ovdj e se misli da e biti iste od
menstruacije, babina i raanj a.
- rij ei Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: Nee biti
sperme ni smrti, kao i na njegovom hadisu, ij a je vjero
dostojnost potvrena: U dennetu ostaj e usluga. Allah
101
e dennetlijama stvoriti j edna bia koja e nastaniti u

dennetu, i kad bi u dennetu bilo raanja, usluga bi bila
data djeci dennetlij a !
- predaju Ebu Ruzejna el- ' Ukaj lija: Stanovnici
denneta nee imati dj ecu.
1 02
KNJIGA O DENNETU
DVADESETTREE POGLAVLJE
DRUENJE STANOVN IKA DEN N ETA
Sluanje stanovnika denneta

Uzvieni Allah kae: Oni koj i su vj erovali i do
bra djela inili - u dennetskom perivoju e se radovati
(o
UJ
98
Ibn Derir navodi da je Jahja ibn Ebu Kesir

rekao: <<flabreh podrazumijeva slast i sluanje. Mu
dahid tumai rij e juhberun u navedenom ajetu rijeju
jen 'amun (radovati se, uivati). A slast sluanj a je dio
uivanja.
U Tirmizijevom Sahihu biljei se od Alije: Re
kao je Allahov Poslanik, s.a.v.s. : 'U dennetu e se,

doista, okate hurij e sakupiti na j ednom mjestu i povie
nim glasom tako da e ih uti sva stvorenja rei e: Mi
smo vj ene, nikad nas nestati nee; mi smo fine, nikakve
opakosti od nas; mi smo uvijek zadovolj ne, nikad srdite.
Blago onome ko bude na i ij e budemo mi !
Ebu Ne'im navodi predaju od Ebu Hurejre o svoj

stvima denneta: <<Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'U
.. Er-Rum, I S.
1 03
Druenje stanovnika denneta
dennetu ima chvo ije je stablo od zlata, a grane od krizolita i

bisera, pa kad ih
vjetar potakne, one zatrepere. Sluaoci nee
uti prijatniji zvuk od toga.'
El-Ferjabi biljei od Ehu U mame da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s. rekao: Pokraj glave i nogu svakog o
vjeka koji ue u dennet sjedit e dvije lmrije krupnih
oiju, koje e mu pjevuiti naj ljepim glasom kojeg su
ikad uli ljudi i dini, a to nee biti ejtanska svirka.
Oni e sluati i neto uzvienij e od toga, kada e
prestati sluanje bilo ega drugog. To e biti onda kada
budu sluali govor Uzvienog Gospodara, Nj egov poz
drav i Nj egova obraanj a nj ima i kada im se bude itao
Njegov govor. A kada ga uju od Njega, uinit e im se
kao da ga ranij e nisu ni uli. U nastavku emo navesti i
neke hadise kojim se to potvruje.
Meusobno posjeivanje
stanovnika denneta
Uzvieni Al lah kae : l oni e jedan s drugim raz
govarati, i jedan od njih e rei : 'Imao sam druga jednog
koj i je govorio:
Zar i ti vjeruje da emo, kada poumi

remo i zemlja i kosti postanemo, doista, raun polagati? '
'Hoete l i da pogledate?' I on e pogledati, i toga usred
dehennema ugledati. 'Allaha mi', rei e, 'zamalo me
nisi upropastio, da nije bilo milosti Gospodara moga, i ja
bih se sada muio.' 99
911
Es-Satfat, 50-57.
1 04
KNJIGA O DENNETU
Uzvieni Allah govori o tome da e stanovnici de

nneta pitati j edni druge o stanj ima u koj ima su se nalazili
na dunjaluku sve dok ne pogledaju ovjeka koj i je ne
girao proivljenje, a koji e biti u dehennemu . Ovo je
najoitije tumaenje navedenog aj eta. Postoj e jo dva
tumaenja:
l . Meleki e upitati ove stanovnike denneta:
Hoete li da pogledate?. Ovo miljenj e prenosi ' Ata'
od Ibn ' Abbasa.
2. Allah, d.. e pitati stanovnike denneta: Ho
ete li da pogledate? Ispravno je prvo tumaenje po

kome e pitanj e postaviti vj ernik svojim sagovornicima.
U Taberanijevom Mu 'demu biljei se od E bu

U mame: Neko je upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s. :
'Hoe li se stanovnici denneta meusobno posjeivati?'
On je odgovorio: 'Dennetlij e na viem stepenu e pos
jeivati one na niem stepenu, dok dennetlije na niem
stepenu nee posj eivati one na viem stepenu; izuzev
onih koj i su se voljeli u ime Allaha, oni e ii kud ele na
jednim devama, s j astueima na sedlima!
Ibn Ebu'd-Dunj a biljei od Alije: uo sam

Allahovog Poslanika, s.a.v.s. kako govori: 'U dennetu
ima drvo ispod kojeg e izai zlatni konj i, osedlani i
zauzdani, koji nee imati biolokih potreba, j ahat e ih
neki stanovnici denneta i letj eti s njima gdje god hoe.
Dennetlije na niem stepenu nagrade od nj ih pitat e:
Gospodaru, zbog ega si ovim Svojim robovima dodije

lio ovakvu poast? Bit e im odogovoreno: Oni su kla1 05
Drutenje stanovnika denneta
njali nou dok ste vi spavali, postili su dok ste vi mrsi/i,

dijelili su dok ste vi krtarili i borili su se dok ste vi
pokazali kukaviluk.'
D ennetska arij a
U Muslimovom Sahihu biljei se od Enesa da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: U Dennetu doista
ima jedna arija u koju e dennetlije dolaziti svakog
petka, kad e im zapuhati vj etar sjevernj ak koj i e im se
unositi u lica i odjeu, to e im jo poveati lj epotu i
ljupkost. Tako e se lj epi i ljupkastij i vratiti svoj ima i
oni e im rei: 'Vi ste, Allaha nam, od kako ste otili
postali jo ljepi i ljupkij i ! ?', a oni e im odgovoriti : 'Bog
me ste vi, od kako smo otili, postali jo lj epi i ljupkij i !
1 06
KNJIGA O DENNETU
DVADESETETVRTO POGLAVLJE
HOE Ll DE N N ETLIJ E VI DJ ETI
SVOG GOSPODARA,
SLAVLJ ENOG l UZVIENOG?
Ovo poglavlj e ima naroitu vanost i mj esto u od

nosu na ostala poglavlj a u naoj knj izi, j er je vienj e Bo
ga cilj za koj i se natj eu vj ernici. Svi vj erovjesnici i pos
lanici se slau u tome da je vienj e Boga na buduem
svij etu istina, a negiraju je samo novatori i heretici, ta
partij a zablude, sljedba Iblisa prokletog. Slijede argu
menti koj i potvruju mogunost vienja Gospodara:
l . Rij ei koje je Uzvieni Allah uputio Svom sa
govorniku Musau, a.s. :

'Nee Me vidj eti, ali pogledaj u ono brdo, pa ako
ono ostane na svome mjestu, vidjet e Me!' I kad se
Gospodar nj egov onom brdu otkri, On ga sa zemljom
sravm.
100
Bilo bi kraj nj e apsurdno da Allahov sagovornik od

svog Gospodara trai neto to mu nij e primj ereno i ij e
traenj e Allah nije osporio - d a je posrij edi bilo neto
apsurdno, On bi mu to svakako osporio. Medutim, Allah
mu j e odgovorio : Nee Me vidjeti ! , nije rekao: Ne
moe Me vidj eti ! Pored toga, svoju odrinost nij e
100
El-E'raf, 1 43.
1 07
Hoe li dennetlije vidjeti svog Gospodara, slavljenog i uzvienog?
propratio esticom za poj aanje, kako je to uinio u

aj etu: On nikada nee poelj eti . . .
101
Najvie to se u ovom smislu moe kazati jest da

ovosvjetske Musaove snage nisu dostatne za vienje
Allaha na ovome svijetu, to dodatno pojanjava inje
nica da brdo, sa svom svojom snagom, nee moi da se
odri nakon to mu se On otkrij e na ovom svijetu, pa
kako bi se onda odrao slabani ovjek?
2. Rij ei Uzvienog Allaha: l bojte se Allaha i
znajte da ete pred Njega stati .
102
Jeziari su jedinstveni u tome da susret, kad se

odnosi na ivog i zdravog vida podrazumijeva sueljenje
i vienje. tavie, brojni su hadisi koj i govore o tome da
e Ga, Uzvien je On, na platou Sudnj eg dana vidjeti i
licemj eri i nevj ernici, kako je to zabiljeeno u sahihima
Buharije i Muslima u hadisu koj i govori o Boijem
pokazivanju, koj eg emo saznati neto kasnije.
3. Rijei Uzvienog Allaha: One koj i ine dobra
dj ela eka nagrada, i vie od toga (.:j .J) !
1 03
Allahov Poslanik, a.s. tumai da Allahove, d.. ri

j ei
ve zijadeh znae gledanje u lice Allaha Plemenitog.
Ovakvo tumaenje biljei Muslim u svom Sahihu od

Suhejba, El-Hasan ibn ' Urfeh od Enesa, Ibn Derir
od Ka'ba ibn 'Udreta i Ubejj ibn Ka'ba, a Imam
101
101
103
E l -Bekare, 95.
E l -Bekare, 223.
Junus, 26.
1 08
KNJIGA O DENNETU
Ahmed od Ebu Musaa. I ostali ashabi navode ovo

tumaenje. Ibn Derir ga biljei od Ebu Bekra es
Siddika, Huzejfe i Ebu Musaa, a prenosi ga i lbnu'l
Mubarek od Ebu Musaa. Prenosi se, takoer, od Ibn
Mes'uda, a i velika grupa tabi'ina 104 j e zastupala na
vedeno tumaenje.
4. Rij ei Uzvienog Allaha:
Uistinu, oni e toga dana od Gospodara svoga

zaklonjeni biti.
105
Jedna od najveih kazni nevj ernicima bit e to to

im Allah nee dozvo liti da Ga vide, pa kada Ga ne bi
vidj eli vjernici i uli Nj egov govor, onda bi i oni bili
zaklonj eni poput nevj ernika. Imam afij a i drugi ima
mi uzimaj u ovo kao argument o vienju Allaha, d..
afija kae: Poto Allah nee dozvoliti nevj er
nicima da Ga vide iz Svoje srdbe prema nj ima, u tome je
dokaz da e ga vjernici vidjeti zahvaljujui Njegovom
zadovolj stvu nj ima.
Er-Rebi' kae: Ebu 'Abdullah, da li si i ti toga
stajalita? Jesam, rekao je on i s tim Allahu
iskazujem vj eru !
5 . Rij ei Uzvienog Allaha: Pogledi d o Njega ne
mogu doprij eti

re.
106
( .J"J I ...S_;.lj 'i) , a On do pogleda dopi-
'"' Tabi'ini su generacija muslimana nakon ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

El-Mutaffifin, 1 5.
,.. El-En'am, 1 03.
'O!
1 09
Hoe li dennetlije vidjeti svog Gospodara, slavljenog i uzvienog?
Ovaj ajet se uzima kao argument na osnovu kojeg

se negira mogunost vienj a Allaha, d.., ali istovreme
no moe posluiti i kao dokaz koj i potvruje tu mogu
nost. Tako Ibn 'Abbas kae da rij ei Allaha, d..:
La
tudrikuhu 'l-ebsar, znae Ne mogu Ga obuhvatitipogledi.
Katade ih tumai na slijedei nain: <<Allah je vei nego
to ga pogledi mogu obuhvatiti. 'Ati] a kae: Gledat e
Ga, ali Ga nee moi obuhvatiti pogledom. Naime,
nemogue je da Nj ega obuhvati bilo ko, ve je On taj koj i
obuhvata sve.
6. Rij ei Uzvienog Allaha: Toga dana e neka li
ca blistava biti, u Gospodara svoga e gledati.
107
Ibn Mirdevejh u svom tefsiru navodi predaju

od 'Abdullaha ibn 'Amra ibnu'l-'Asa koji prenosi da
je Vjerovjesnik, s.a.v.s. ovako protumaio navedene
ajete: 'Toga dana e neka lica blistava biti' od sjaja i lje
pote, 'u Gospodara svoga e gledati' u lice Uzvienog
Allaha. Ibn 'Abbas ih tumai: Gledat e lice svog
Uzvienog Gospodara. Jezid ibn Harun prenosi El-Ha
sanova tumaenje navedenih ajeta, naime: Gledala su
svog Gospodara, Slavljenog i Uzvienog.
Hadisi koji upuuju na vienje Allaha, d.. na bu
duem svij etu su mutevatir.
108
Prenose ih: Ebu Bekr, Ebu
Hurejre, Ebu Se'id, Derir ibn 'Abdullah, Suhejb, Ibn

'"' E l-Kijame, 22-23.
101 Mutevatir je onaj hadis kojeg od poetka do kraja njegovog seneda pre
nosi toliki broj ljudi da uope ne moemo posumnjati u njegovu vjerodos
tojnost. To je hadis sa najveim stepenom autentinosti.
110
KNJIGA O DENNETU
Mes'ud, 'Ali ibn Ebu Talib, Ebu Musa, 'Adijj ibn Hatim,
Enes ibn Malik, Burejde, Ebu Rezin, Dabir, Ebu
Umame, Zejd ibn Sabit, 'Ammar, 'Aia, Ibn 'Umer, Ubejj
ibn Ka'b ibn 'Udre, Fudale ibn 'Ubejd i dr. (Ovjde emo
se zadovoljiti sa navoenjem samo nekih od nj ih koje

drimo dostatnim da budu potpora stajalitu).

ljei se od Ehu Hurejre da su ljudi pitali: <<Allahov
Poslanie, hoemo li vidjeti naeg Gospodara na
Sudnjem danu? Allahov Poslanik, s.a.v.s. je nj ih upitao:
Smeta li vam ta da gledate Mjesec u noi utapa? Oni
su rekli: Ne. On je opet upitao: Smeta li vam ta da
gledate Sunce kad nema ni j ednog oblaka? Oni su
odgovorili: Ne. Poslanik je na to rekao: Tako ete,
doista, vidjeti i Njega.
U istim hadiskim zbirkama biljei se od Kajsa

ibn Ehu Hazima: Sjedili smo kod Vjerovjesnika, s.a.v.s.
i on je pogledao u Mjesec te noi utapa i rekao: 'Doista
ete vidjeti svog Gospodara oima, kao to vidite ovaj
Mjesec; nimalo Ga manje neete vidjeti. Stoga nastojte da
vas nita ne omete od klanjanja namaza prije izlaska i prije
zalaska Sunca!'. Zatim je prouio ajet: 'I veliaj Gospodara
svoga, zahvaljujui Mu, prij e suneva izlaska i prij e
zalaska.' 109
U Muslimovom Sahihu biljei se od Suhejba:

Rekao j e Allahov Poslanik, s.a.v.s. : Kad stanovnici
109
Kaf, 39.
111
Hoe li d2cnnetlije vidjeti svog Gospodara, slavljenog i uzvienog?
denneta udu u njega, Uzvieni Allah e rei: 'elite li da

vam dam jo neto?' Oni e odgovoriti: 'Nisi li osvijetlio
naa lica? Nisi li nas uveo u dennet?' Onda e Allah
skloniti zastor, te im nee biti dato nita drae od gledanja
u svog Gospodara. Zatim j e Poslanik prouio ajet: One
koj i ine dobra djela eka nagrada, i vie od toga !
Navest emo, takoder, ono to s u rekli neki ashabi,
tabi' ini i istaknuti muslimanski uenjaci poslije njih o vi
denju Allaha, d.. na buduem svijetu.
Ebu Bekr je prouio ajet: One koj i ine dobra e
la eka nagrada, i vie od toga! , pa su ga ljudi pitali: ta
znai u ovom ajetu
ez-zijadeh (i vie od toga)
o halifo
Allahovog Poslanika? On je odgovorio: Gledanje u

lice Allaha, Slavljenoga i Uzvienoga. Slino se prenosi
od Huzej fe i Ebu Musaa.
Od ' Ammareta ibn ' Ubejda se prenosi da je rekao:
uo sam Aliju kako govori : 'Potpuna srea je ulazak u
dennet, a gledanje lica Allaha, Slavljenoga i Uzvie
noga, je u dennetu.'
Od ' Abdullaha ibn Hakima se prenosi da je rekao:
uo sam Abdullaha ibn Mes'uda kako govori u dami

j i u Kuti : 'Tako mi Allaha, nema nijednog ljudskog stvora
a da njegov Gospodar nee na Sudnj em danu nasamo os
tati sa nj im onako kako neki od vas nasamo bude sa Mje
ta teje, ovjee,
zavelo od Mene? Na koji nain si se odazvao vjerovjes
nicima? '
secom u noi utapa; tada e ga upitati :
112
KNJIGA O DENNETU
Ibn Derir kae: U poglavlju o vienju Allaha,

d.. nalaze se dvadeset tri prenosioca hadisa koji govore
o tome.
Ed-Darekutni navodi da je Jahja ibn Me'in re

kao: Imam sedamnaest hadisa o vienju Allaha, d.. i
svi su vj erodostojni (sahih).
El-Bejheki kae: Nije preneseno ni od jednog
ashaba da se nij e slagao sa mogunou vienja Allaha,
d.. Da je bilo neslagan.j a medu ashabima o ovom pi
tanj u, to bi neslaganje dolo do nas, kao to nam je pre
neseno, npr., nj ihovo razilaenj e oko toga da li e Allah,
d.. biti vien na nain kako mi gledamo na ovom svi
jetu ili drugaije.
Omer ibn 'Abdulaziz j e pisao nekim svoj im slu
benicima: Bogobojaznou se Allahovi robovi uvaju
od Njegove srdbe, zbog nj e e se druiti sa Allahovim
vjerovjesnicima, zbog nje e se radovati njihova lica i
gledati svog Stvoritelja.
El-Hasan kae: Kad bi neki ljudi znali da nee
vidjeti svog Gospodara na buduem svijetu, svehli bi od
tuge na ovom svijetu.
El-E'me kae: Najpoaeniji e biti oni stanov
nici denneta koji budu imali mogunost da gledaju
Allaha, Slavlj enoga i Uzvienoga.
113
O vjenosti i neprolaznosti denneta
DVADESETPETO POGLAVLJE
O VJ ENOSTI l N E P ROLAZNOSTI
DEN N ETA
Posigurno se zna da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.

govorio o vjenosti denneta.
Uzvieni Allah kae: A sreni e u dennet; dok
je nebesa i Zemlje, u njemu e boraviti, - osim ako
drukije Gospodar tvoj ne odredi (.J Wa t.. 'll) ; bie to
dar koji e neprekidno trajati ( J .,;P Uac) .
Nema proturjenosti u ovom ajetu izmeu rij ei
'ata 'en gajre medzuz (bie to dar koji e neprekidno
trajati) i rijei illa ma a 'e Rabbuke (osim ako drukije
Gospodar tvoj ne odredi). Ma'mer biljei od Ed
Dahhaka: Ovo se odnosi na one koji e izai iz
dehennema i ui u dennet. Oni e vjeno boraviti u
dennetu izuzev perioda koji provedu u dehennemu.
Uenjaci iz kasnijih generacij a su zauzeli tri raz
liita stava o pitanju vjenosti denneta i dehennema,
odnosno njihovom prolaznom karakteru. Radi se o sli
jedeim miljenjima:
l . Dennet i dehennem su prolazni, nisu vjeni i
stvoreni su.
110
1 1 11
Hud, 1 08 .
114
KNJIGA O DENNETU
2. I dennet i dehennem su vjeni.

3 . Dennet je vjean, a dehennem je prolazan.
Stav o prolaznosti denneta i dehennema zastupa

Dehm ibn Safvan, predvodnik otpadnike sekte deh
mija koj i nikada nije imao sljedbenika iz reda ashaba i
tabi' ina. Sunije su ih proglasili nevjernicima jer su oni
lagali na Kur'an. Uzvieni Allah kae: Dennetski plo
dovi su trajni, i hladovina njegova, dok oni tvrde da nisu
trajni. On, takoer, kae: To e, doista, blagodat Naa
biti, koja nikada nee prestaj ati, a oni kau da e pres
tati.
U ajetu sure Hud koji je naveden na poetku pog
lavlja nema protw:jeja izmeu Allahovih, d.. rij ei
'ata 'en gajre medzuz (bie to dar koji e neprekidno
trajati) i Njegovih rij ei illa ma a 'e Rabbuke (osim ako
drukije Gospodar tvoj ne odredi). Najbolje tumaenje
ovog ajeta jeste da se odredba Gospodara odnosi na to da
kategorija srenih Allahovih robova nee boraviti u
dennetu na Dan polaganja rauna i ima znaenje izuzi
manja (naime, bit e u dennetu vjeno, izuzev na Dan
polaganja rauna pred Gospodarom, prim. prev.)
Naki kau: Kada Arapi ele izuzeti neto to je
jednako obilno kao i ono u odnosu na ta se pravi izu
zimanje, odnosno ako je jo obilnije od njega, tada
estica za izuzimanje u cijelosti poprima znaenje es
tice i. Prema tome, smisao gornjeg ajeta bio bi sljedei:
'I jo, povrh toga, koliko Allah bude htio, sve dok budu
trajali nebesa i Zemlja!'
115
Druga grupa uenjaka, pak, zastupa miljenje da

Allah, d.. u ovom ajetu obavjetava da e sreni biti
vjeno u dehennemu, ali je to u okviru Allahovog hti
jenja i volje (naime, ako bi htio, Allah bi ih mogao izvesti
iz denneta, prim. prev.). Tako, npr., Allah, d.. kae u
Kur'anu:
A da hoemo, Mi bismo uinili da iezne ono to
smo ti objavili. <<A Allah e, ako hoe, srce tvoje ui
niti nepokolebljivim.
111
1 12
Zajedniko svim ovim stavovima jeste da Allah

govori o tome da e sreni trajno boraviti u dennetu, osim
kada On to ne bude htio, a to podrazumijeva vrijeme
njihovog boravka na ovom svijetu, u Berzehu, stajanje na
Sudnjem danu, prelazak preko Sirat-uprije, boravak ne
kih od njih u dehennemu odreeno vrijeme i svako drugo
vrij eme koje Allah odredi. Stoga, navedeni ajet (na po
etku poglavlja) moemo svrstati u muteabih aj ete.
113

biljei se od Ebu Se'ida da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. re
kao: Smrt e doi u liku crnog ovna, pa e zastati izme'" El-Isra', 86.
E-ura, 24 .
"' Muteabih ajeti su nedovoljno jasni kur'anski ajeti. Na njih se ukazuje u 7.
ajetu sure Al u 'Imran: On tebi objavljuje Knjigu u kojoj su jasni ajeti; oni su
glavnina knjige, a drugi su manje jasni. Veina komentatora Kur'ana smatra
da njihova istinska znaenja zna samo Allah, d.., a mi, kao vjernici, smo
duni da u njih vjerujemo (S.M.H. Tabataba'i, Kur'an u islamu, preveli E.
Kari i N. anar, Kulturno odjeljenje Ambasade Islamske Republike Irana,
Beograd, 1 99 1 , str. 42-43).
"'
116
KNJIGA O DENNETU
du denneta i dehennema. Zatim e biti reeno: 'O sta

novnici denneta', a oni e se pojaviti zabrinuti, i bit e
reeno: 'O stanovnici dehennema', a oni e se pojaviti
radosni. Onda e biti upitani: 'Znate li ta je ovo?' Oni e
odgovoriti: 'Da. To je smrt'. Potom e ona biti zaklana
izmeu denneta i dehennema i bit e reeno: 'O sta
novnici denneta, vjeno ete u njemu boraviti i neete
umirati; o stanovnici dehennema, vjeno ete u njemu
boraviti i neete umirati.'
Kada je u pitanju vjenost dehennema, ejhu'l-is
lam (Ibn Tejmijje) kae da o tome postoje dva stava koja
se prenose od ranih generacija muslimana. Ja smatram
da ih ima sedam:
l . Da oni koji uu u dehennem, nee izai iz njega
nikada, to je stav haridija i mu'tezilija.
2. Da e stanovnici dehennema biti kanjavani u
njemu odreeno vrijeme, zatim e doivjeti transforma
ciju, poprimit e vatrenu narav koja e im biti ugodna za
to to ona odgovara njihovoj prirodi. Ovo je stav Ibn
'Arebija.
3. Da e stanovnici dehennema biti kanjavani u
njemu odreeno vrijeme, a zatim izai iz njega, gdje e
ih zamijeniti drugi. Ovaj stav se ocjenjuje neistinitim u
Kur'anu, a. .:
Oni govore: 'Vatra e nas doticati samo neko vri
jeme'. Reci: 'Da li ste o tome dobili od Allaha obeanje
117
jer, Allah e sigurno ispuniti obeanje Svoje ili naAllaha

iznosite ono to ne znate?'
Pomenuti stav zastupaju idovi.
4. Stanovnici dehennema e izai iz njega, ostat
e dehennem ali niko nee biti kanjavan u njemu. Ovaj
stav je u suprotnosti sa Kur'anom i Sunnetom.
5. Dehennem je prolazan sam po sebi jer je
stvoren i njegov nastanak ne doputa mogunost da bude
trajan. Ovo je stav Dehma i njegovih sljedbenika.
114
6. Okonae se ivot i kretnje stanovnika dehe

nnema, tako da nee vie osjeati bol, to je stav Ebu'l
Huzejla el-'Allafa.
7 . Allah, Stvoritelj dehennema, uinit e ga pro
laznim i odredit e mu rok trajanja.
ejhu'l-islam kae: Ovaj stav se prenosi od Ome
ra, Ibn Mes'uda, Ebu Hurejre, Ebu Se'ida i drugih. 'Abd
ibn Humejd, jedan od najboljih poznavalaca hadisa,
prenosi daje Omer rekao: Kad bi dehennemlije ostali u
dehennemu koliko ima pijeska na pjeanim breulj
cima, i pored toga doi e dan kada e izai iz njega.
Prenosi se od Omera da je, tumaei svoj stav,
naveo ajet Uzvienog Allaha:
115
Ostat e u njemu duga vremenska razdoblja.

A za potvrdu njegovog seneda, dovoljan je njegov auto
ritet.
'" EI-Bekare, 80.
En-Nebe', 23.
"5
118
KNJIGA O DENNETU
Oni koji zastupaju vjenost dehennema, argu

mentuju svoj stav konsenzusom uenjaka o njegovoj
vjenosti (meutim, konsenzus u ovom pitanju nije pos
tignut) i time da Kur'an upuuje na trajnost dehe
nnemske kazne. Istina je da Kur'an ukazuje na to, ali je
sporno da li je sam dehennem prolazan ili vjean.
Kur'an upuuje na to da e stanovnici dehennema biti
trajno kanjavani u njemu sve dok on bude postojao.
Razlika u trajanju denneta i dehennema se eri
jatski i racionalno, ogleda u nekoliko aspekata:
l . Allah obavjetava o trajnosti uitka stanovnika
denneta i vjenosti samog denneta, a kad govori o
dehennemu, onda govori samo o tome da e njegovi
stanovnici ostati u njemu i da nee izai iz njega. Razlika
izmeu ovih dvaju vijesti je oita.
2. Allah, d.. u Kur'anu na tri mjesta, govorei o
dehennemu, upuuje na to da on nije vjean:
Vatra e biti prebivalite vae, u njoj ete vjeno
ostati, osim ako Allah drukije ne odredi.
Dok je nebesa i Zemlje, u njemu e ostati, - osim
ako drukije Gospodar tvoj ne odredi.
1 16
117
118
Ostat e u njemu duga vremenska razdoblja.

Govorei ta e uiniti sa stanovnicima dehenne
ma, Allah, d.. kae: Gospodar tvoj, zaista, radi ono to
'" El-En'am, 1 2 8.
Hud, 1 07.
'" En-Nebe', 23.
117
119
1 19
eli,
a govorei o nagradi za stanovnike denneta,
kae da je to dar koji e neprekidno trajati, to upuuje
na to da Allah, d.. eli uiniti neto o emu nas nije
izvjestio govorei posebno o dehennemu. Radi se o to
me daje kazna u njemu privremena i nije uslovljena de
nnetskom nagradom.
Dennet je posljedica Allahove, d.. milosti, a
dehennem je posljedica Njegove srdbe. Ali, Njegova
milost nadvladava Njegovu srdbu i prethodi joj, kao to
je navedeno u Sahihu, u hadisu kojeg prenosi E bu Hu
rejre od Vjerovjesnika, s.a.v.s. : Kada je Allah odluio
stvoriti stvorenja, On je zapisao u Knj izi koja se nalazi
kod Njega na ' Aru: 'Moja milost nadvladava moju srd
bu.' Poto Njegovo zadovoljstvo prethodi Njegovoj sr
dbi i nadvladava je, nemogue je izjednaiti ono to za
posljedicu ima milost i ono to za poslj edi cu ima srdbu.
Ono to je u milosti, to je ono to j e bilo poeljno
kao takvo, dok je ono to je u srdbi stvoreno da bude
izbjegnuto, kao sredstvo, pa je stoga preteknuto budui
da ono, kao takvo, nije bilo cilj .
Dennetske blagodati su od Allaha, a dehennem
ske kazne su posljedica ovjekovih loih djela. Allah,
d.. kae:
Kai robovima Mojim da sam Ja, zaista, Onaj
koji prata i da sam milostiv, ali da je i kazna Moja,
doista, bolna kazna!
1
2
0
119
Hud, 1 07.
"" El-Hidr, 49-50.
1 20
KNJIGA O DENNETU
Neka znate da Allah strogo kanjava, ali i da

prata i daje milostiv.
Ono to je posljedica djelovanja Allahovih imena i
svojstava ima onoliku trajnost koliku i ta imena i svoj
stva. Meutim, ona ne odraavaju injenicu da je On
neminovno Onaj koji kanjava trajno.
121
"' EI-Maide, 98.
1 21
Ko e posljednji ui u dennet
DVADESETESTO POGLAVLJE
KO E POSLJ EDNJI UI U DEN NET?

biljei se od Ibn Mes'uda: Rekao je Allahov Posla
nik, s.a.v.s.: 'Ja, doista znam stanovnika dehennema
koji e posljednji izai iz njega i stanovnika denneta koji

e posljednji ui u njega. Jedan ovjek e izai iz
dehennema>puui, pa e;. mu Allah rei: Idi i udi u
dennet. Uinit e mu se da je pun, pa e se vratiti i rei:
Gospodaru, naao sam ga punim. Allah e mu na to tei:
Idi i udi u dennet, imat e poput dunjaluka i deset
takvih. ovjek e rei: Zar se Ti ali sa mnom, a Ti si
Vladar? ' Ibn Mes'ud dodaje: Vidio sam Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. kako se smije toliko da su mu se vidjeli
kutnjaci. Muslim navodi slinu predaju od El
Mugire ibn u'beta.
U Muslimovom Sahihu biljei se od Ebu Zerra:
<<Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: Ja, doista, znam
stanovnika denneta koji e posljednji ui u njega i

stanovnika dehennema koji e posljednji izai iz njega.
Jedan ovjek e biti doveden na Sudnjem danu, pa e biti
reeno: 'Pokaite mu njegove male grijehe, a sklonite od
1 22
KNJIGA O DENNETU
njega njegove velike grijehe'. Bit e mu izloeni njegovi

mali grijesi, pa e mu Allah rei: 'Radio si tog dana to i to,
tako i tako'. ovjek e potvrditi: 'Da', nee moi to porei,
ali e se brinuti da mu ne izloe njegove velike grijehe. Bit
e mu reeno: 'Tebi su loa djela zamij enjena dobrim'.
ovjek e rei: 'Gospodaru, uradio sam stvari koje ne
vidim ovdje'. Ebu Zerr dodaje: Vidio sam Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. kako se smij e toliko da su mu se vidjeli
kutnjaci.
1 23
O onima koji zasluuju radosnu vijest
DVADESETSEDMO POGLAVLJE
O O N I MA KOJ I ZASLUUJU
RADOS N U VIJ EST
Uzvieni Allah kae: <<A one koji vjeruju i dobra

djela ine obraduj dennetskim baama kroz koje e
rij eke tei.
On, takoer, veli: Onima koji govore: 'Gospodar
na je Allah' pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: 'Ne
bojte se i ne alostite se, i radujte se dennetu koji vam je
obean'.
U Kur'anu ima mnogo ajeta koji vjernicima donose
radosne vij esti o dennetu, a on se postie sa tri stvari:
imanom, bogobojaznou i iskrenim djelovanjem u ime
Allaha, d.. u skladu sa Sunnetom Poslanika, a. s. Na one
koji ispunjavaju ta tri naela odnosi se radosna vijest, a ne
i na ostale ljude. Na njima se, dakle, temelje radosne
vijesti Kur'ana i Sunneta, njima su zajednika dva naela:
iskrenost u pokornosti Allahu i dobroinstvo Njegovim
stvorenjima. Potom se svode na jednu karakteristiku da
ovjek voli ono to Gospodar Uzvieni voli.
Ima sedamdeset i nekoliko djela koja ine sastavne
dijelove gornjeg naela. Najvee od tih djela jeste izgo122
123
112
El-Bekare, 25.
"' Fussilet, 30.
1 24
KNJIGA O DENNETU
varanj e rij ei La ilahe il/allah (Nema boga sem Allaha),

a najmanje skloniti prepreku sa puta. Izmedu ova dva
djela su ostali sastavni dijelovi, gdj e spada i: vjerovanj e u
sve ono o emu je Poslanik, a.s. izvj estio i pokoravanje
Poslaniku, a. s. u svemu to j e naredio, odobravajui to i
nalazei u tome zadovolj stvo.
Onaj ko tvrdi da iman podrazumijeva rij ei bez
djela ili da iman podrazumijeva rij ei, a da djela spadaju
u vjerozakon, on j e murdija. 124 Onaj ko tvrdi da se iman

moe poveati, ali ne i smanj iti, takoder je murdija.
Onaj ko tvrdi da je njegov iman poput imana meleka j e,
takoder, murdija. Odredba, bilo dobrog ili loeg, slat
kog ili gorkog, dragog ili mrskog, propisana je od Allaha.
Allah juje odredio i propisao Svoj im robovima, i niko od
nj ih nije izuzet od Allahove volje, niti e ga ona mimoii.
Naprotiv, svakom od nj ih e se dogoditi ono to mu j e
Allah odredio.
Blud, kraa, konzumiranje alkohola, ubistvo, uzi
manje nedozvolj enog imetka, mnogobotvo i svi ostali
grij esi postoje na osnovu Allahove odredbe, ali to nije
isprika nijednom Allahovom stvorenju (da ih moe ini
ti, prim. prev.) ve oit Allahov dokaz nj ima. Allah nee
biti pitan za ono to ini, a Njegova stvorenja hoe.
11'
1 2s
Murdije, kao jedna od najstarijih muslimanskih sekti, nauavali su da djel a

nisu sastavni dio vjere, a status velikog grijenika su preputa li Bogu.
115
Bit e pitani za svoja djela shodno propisima erijata. Uzvieni Allah je
stvoritelj i dobrih i loih djela, a ljudi su stjecatelji tih djela. To to je Allah
stvorio zlo, ne znai i da ga je naredio, naprotiv stvorio ga je u drugu svrhu.
Naredba nije isto to i stvaranje: samo On stvara i nareuje)) (El-E'raf, 54.)
Napravljenaje razlika izmedu stvaranja i naredivanja veznikom i.
1 25
O onima koji zasluuju radosnu vijest
Mi ne tvrdimo da e bilo ko od onih koj i se okreu

prema Kibli biti u dehennemu zbog svoj ih grij eha, osim
ako se tako navodi u hadisu, niti tvrdimo za bilo koga da
e biti stanovnik denneta zbog dobrih djela koj e je ui
nio, osim ako se tako navodi u hadisu. Zadovolj avamo se
time da se oni okreu prema Kibli, te nikoga od nj ih ne
proglaavamo nevj ernikom zbog grijeha, niti ga
izopavamo iz islama, osim ako se tako navodi u hadisu.
Deddal je istina, kaburska patnj a je istina, vrelo
(havel)
Muhammeda, s.a.v.s. je istina, sirat-uprij a je
istina, ploa pomno uvana (El-levhu'l-mahfuz), iz koje

se prepisuje odredba ljudskih djela na osnovu prethodne
odluke Allaha, d.. j e istina i zauzimanje (efa'at) je
istina. Onaj koj i vrijeda ashabe Allahovog Poslanika ili
jednog od nj ih, ili mu pripisuj e neku mahanu je pokva
reni
rafidija.
126
Ljubav prema ashabima je sunnet, dova
za njih je dobro djelo, ugledanj e na nj ih je

oponaanje nj ihovih djela je vrlina.
vesi/et
121,
etverica pravopostupajuih halifa su najbolji lju

di nakon Allahovog Poslanika, s.a.v.s. i nikome nije do
puteno da lj aga j ednog od njih. Ko to uini, njega vladar
mora sankcionisati, ne smij e prei preko takvih njegovih
postupaka.
126
Rafidije su ekstremna i'itska sekta.

U islamu nema posrednitva izmeu Boga i stvorenja. Svaki se ovjek mo
e direktno obraati svome Gospodaru. Meutim, moemo oekivati Alla
hovu milost i nagradu ukoliko slijedimo Njemu odane robove, meu kojima
su i prva etverica halifa. U tom smislu trebamo razumijeti pojam vesi/et .
11'
1 26
KNJIGA O DENN ETU
SADRAJ
7
PREDGOVOR
PRVO POGLAVLJE
DOKAZ DA DENNET VE POSTOJ I
10
DRUGO POGLAVLJE
RAZILAENJE LJUDI O DENNETU KOJEG J E
NASTANJIVAO ADEM, A.S.
19
TREE POGLAVLJE
ARGUMENTI DVIJU GRUPA, DOKAZI KOJI I M
I D U U PRILOG I O N I KOJI I H DEMANTIRAJU
22
ETVRTO POGLAVLJE
VRATA DENNETA
28
PETO POGLAVLJE
GDJE SE NALAZI DENNET?
32
ESTO POGLAVLJE
KLJU DENNETA
35
SEDMO POGLAVLJE
DO DENNETA I M A SAMO J EDAN PUT
38
OSMO POGLAVLJE
NIVOI DENNETA I NJEGOV NAJVII STEPEN
41
DEVETO POGLAVLJE
ALLA H JE PONUDIO DENNET SVOJI M ROBOVIMA
46
DESETO POGLAVLJE
VJERNICI TRAE DENNET I DENNET TRAI NJI H
50
JEDANAESTO POGLAVLJE
I M ENA DENNETA I NJIHOVA ZNAENJA
53
DVANAESTO POGLAVLJE
PRVE OSOBE KOJE E UI U DENNET
60
TRINAESTO POGLAVLJE
ONI KOJI MA JE ZAGARANTOVAN DENNET
65
1 27
Sadraj
ETRNAESTO POGLAVLJE
ENA E U DENNETU BITI VIE NEGO MUKARACA,
A I STO TAKO l U DEHENNEM U
PETNAESTO POGLAVLJE
ONI KOJI E UI U DENNET BEZ POLAGANJA RAUNA
ESNAESTO POGLAVLJE
SVOJSTVA DENNETA
68
71
75
SEDAMNAESTO POGLAVLJE
STANOVNICI DENNETA
80
OSAMNAESTO POGLAVLJE
NAJVII I NAJNII STEPEN U DENNETU
83
DEVETNAESTO POGLAVLJE
EZAN KOJEG E UITI DENNETSKI M UJEZIN
85
DVADESETO POGLAVLJE
DENNETSKO DRVEE, PLODOVI I RIJEKE
86
DVADESETPRVO POGLAVLJE
HRANA, P I I< l ODJEA STANOVNI KA DENNETA
92
DVADESETDRUGO POGLAVLJE
ENE STANOV N I KA DEN NETA
98
DVADESETTREE POGLAVLJE
DRUENJE STANOV N I KA DENNETA
1 03
DVADESETETVRTO POGLAVLJE
HOE Ll DENNETLI J E V I DJETI SVOG GOSPODARA,
SLAVLJENOG I UZVIENOG'?
1 07
DVADESETPETO POGLAVLJE
O VJENOSTI l NEPROLAZNOSTI DENNETA
114
DVADESETESTO POGLAVLJE
KO E POSLJEDNJI UI U DENNET'!
1 22
DVADESETSEDMO POG LAVLJE

O ONIMA KOJ I ZASLUUJU RADOSNU VIJEST
1 24
1 28

Knjiga o Dzennetu Ibn Kajim

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Knjiga o Dzennetu Ibn Kajim

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga o Dzennetu Ibn Kajim

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IBN

IBN QAJJIM EL-DEWZI

Naslov originala: .u.:/-1

ciri'lli J)4 .,.JI cl'lii.;Jl>

Saetak satinio: Lh..c. ........,.1 JJWI

IBN QAJJIM EL-DEWZI

Sarajevo, 2004./1425. h.g

biladi'l-efrah, "Vodi dua u podruja sree"), u kojoj on, u

nje toga ivota u srcu, urnu i mati temeljni je poticaj prak

usvojili bez potekoa u r azumijevanju i kako ne bi zabasali

l. Sauvati jezik i stil Ibnu'l-Qajjima, bez bilo kakve

2. Sauvati glavna pitanja, takoer bez intervencije

3. Rasteretiti knjigu od sporednih pitanja u koja je

4. Spojiti neka poglavlja u jedno poglavlje zbog po

5. Veoma brojne kur'anske argumente koje autor

reenica iz Kur'ana dovoljna kao argument za bilo koji stav.

nedu) i tekstu (metnu).

7. Ispraviti materijalne greke u tekstu knjige koje su

Kairo, 2. zu'l-hidde 1402. h.g

'Abdu'l-Kadir Ahmed 'Ata'

Dokaz da d2ennet ve postoji

AshabiAllahovog Poslanika, s.a.v.s., njihovi sljed

bludjelim i inovatorima one koji se ne slau sa njima;

Dokaz da dennet ve postoji

U hadiskim zbirkama Buharij e i Muslima bilje

U spomenutim hadiskim djelima (ovdje emo

U Buharijinom Sahihu se navodi predaja od Es

reeno: 'Zatvorila je maku dok nije umrla od gladi, nije

Sline hadise prenose i Dabir ibn 'Abdullah

U Muvetta'u i Sunenu se navodi predaj a od

Autori sunena biljee predaj u od Ka'ba ibn

iljee se i drugi slini hadisi u Buharijinoj i

Dokaz da dennet ve postoji

Se'ida i Ibn 'Umera, u Muslimovoj zbirci od Ebu

Tobonji dokazi onih koji tvrde

Tirmizi u svom Dami'u biljei hadis od Ibn

hammede, prenesi selam svome ummetu od mene, i oba

dihi bit e mu zasaena palma

Kau: Ako je dennet stvoren bez zasada, onda

U hadiskim djelima Buharije i Muslima biljei

Ocjena hasen-garib podrazumijeva da je hadis dobar, ali i neobian zbog

Dokaz da dennet ve postoji

klone, klonu i meleki i obustave daljnji rad. Potom oni

bio upitan da li je dennet stvoren ili ne, odgovorio:

Odgovor na ove dokaze

ovjek ini vie dobrih djela, Allah mu povea nagradu u

Buharij a kae u svomSahihu: <<Hoe se rei aje

Imam Ahmed, po kazivanju El-Istahrija, kae:

Dokaz da dennet ve postoj i

Dennet je ve stvoren i ono to je u njemu, de

Munzir b. Se'id u svome tefsiru kae: Tumaei

El-Maverdi u svome tefsiru kae da su se ljudi ra

Razilaenje ljudi o Dennetu kojeg je nastanj ivao Adem, a.s.

Prvo je miljenje da se taj dennet nalazi na nebu,

lbnu'l-Hatib u svome poznatom tefsiru kae:

ihbat (.1:.44}) znai intikal (l) (premjeta

grad). I E bu Hanife je ovog stava.

o dennetu, da li je stvoren, pa je on rekao: 'utnja je u

ARGUM ENTI DVIJ U GRUPA,