Professional Documents
Culture Documents
Tri Osnovna Temelja
Tri Osnovna Temelja
Tri Osnovna Temelja
TR I OS NOV NA NA EL A
" El-us ulu s e la s e "
Autor knjige:
Lektor:
Prijevod:
Dizajn naslovnice:
Edis Smaji
Komentar:
Tematika:
Islamsko vjerovanje
erijatska recenzija:
Izdava:
www.iman.ba
UVOD
Zahvala pripada Allahu, delle e'nuh, Gospodaru svih svjetova. Neka je
potpuni Allahov salavat i selam na Poslanika Muhammeda, njegovu asnu
porodicu i sve plemenite ashabe.
Doista, Allah, azze ve delle, stvorio je ljude, dinne i meleke kako bi Mu
bili pokorni i kako bi Ga veliali, onako kako to samo Njemu, Uzvienom,
dostoji.
Allah, delle e'nuh, rekao je: "Dinne i ljude nisam stvorio osim zato
da Mi ine ibadet." (Prijevod znaenja, Ez-Zarijat, 22)
Naprotiv, sve mimo nepokornih dinna i ljudi velia i slavi Uzvienog Allaha.
"Njega veliaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na njima; i ne
postoji nita to Ga ne velia, ali vi ne razumijete velianje
njihovo." (Prijevod znaenja, El-Isra, 44)
Istinsko velianje Allaha, delle e'nuh, upuujui svaki vid ibadeta i
dobroinstva samo Njemu, Velianstvenom, je najbitniji princip i najvaniji
temelj na kojem je sagraeno ispravno islamsko vjerovanje.
Ujedno, Uzvieni Allah nas nije ostavio da lutamo u zabludi bez upute i
smjernica. Naprotiv, poslao nam je poslanike, spustio knjige i olakao
puteve spoznaje, kako niko od nas ne bi imao nikakvog opravdanja za
svoja loa djela.
Allah, Uzvieni, rekao je: "... o poslanicima koji su radosne vjesti i
opomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva
opravdanja pred Allahom imali." (Prijevod znaenja, En-Nisa, 165)
Svaki poslanik, kojeg je Allah poslao, ljude je pozivao da veliaju i slave
Allaha ispovjedajui Mu jednou, a ujedno da se klone svega to je
suprotno tome, kao mnogobotvo, idolatarija, bezbotvo i sl.
Allah, azze ve delle, rekao je: "Mi smo svakom narodu poslanika
poslali: Allaha oboavajte i klonite se taguta (nevjerstva)!"
(Prijevod znaenja, En-Nehl, 36)
Imajui u vidu spomenuto, svaki musliman i muslimanka obavezni su
detaljno spoznati islamsko vjerovanje, kako bi oboavali i robovali Allahu,
delle e'nuh, onako kako nam je On to naredio u Svojoj Plemenitoj knjizi i
putem Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.
Kada se period poslanstva i prvih, ispravnih, generacija udaljio, neznanje
rasprostranilo, zabluda poveala a veina ljudi vjeri lea okrenulo, mnogi
3
Spoznaja Allaha, delle e'nuh, po onome o emu nas je On obavjestio u Kur'anu i po onome
o emu nas je obavjestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svome sunnetu od
Njegovih lijepih imena, uzvienih svojstava i radnji. To je osnova na kojoj poiva ova vjera i
prvo to je obaveza na svakom ovjeku da spozna. Tj. da je Allah, Uzvieni, jedini Gospodar i
jedini Bog kojeg su obavezna sva stvorenja da oboavaju iz straha, poniznosti, velianja i
ljubavi prema Njemu.
Spoznaja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je posrednik izmeu nas i Allaha,
Uzvienog, u prenoenju i dostavljanju ove vjere. On je taj koji nas je poduio kako da se
obraamo i pribliavamo Allahu, delle delaluh, i nije ostavio nita, u emu se krije srea i
uspjeh na dunjaluku i ahiretu, a da nas o tome nije obavjestio, a takoer, i nita, u emu je
nesrea i propast na dunjaluku i ahiretu, a da nas na to nije upozorio. Neka je na njega
Allahov mir i spas do Sudnjega dana.
Spoznaja vjere islama koja je utemeljena na potpunom usmjeravanju svakog vida
dobroinstva i pokornosti (ibadeta) samo Allahu, Uzvienom, Jedinom istinskom boanstvu, i
potpunom klonjenju od bilo koje vrste irka (mnogobotva, idolatarije) i nevjerstva.
2
Znanje e onome koji ne radi po njemu biti propast na Sudnjem danu. Ebu Berze el-Eslemi,
radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
"Nee se pomjeriti stope roba na Sudnjem danu sve dok ne bude upitan o svojim
godinama u ta ih je proveo, i o znanju koliko je radio po njemu, i o imetku kako
ga je stekao i u ta ga je potroio, i o svome tijelu u ta ga je iskoristio." Hadis su
zabiljeili Tirmizi u "Sunenu" (2417), Darimi u "Sunenu" (1/131), Ebu Jala u "Musnedu"
(2/353) i drugi s dobrim lancem prenosilaca.
4
Da'va, poziv Allahu, je put svih Allahovih poslanika i njihovih istinskih sljedbenika.
Allah, Uzvieni, rekao je: "A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, radi dobra
djela, i govori: 'Ja sam doista musliman!'" (Prijevod znaenja, Fussilet, 33)
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Onaj ko bude pozivao u uputu imae nagradu svih onih koji ga u tome budu
slijedili, a od njihove nagrade se nita nee umanjiti. A onaj ko bude pozivao u
7
Strpljivost (ar. es-sabr) je smirenosti i vrstina u srcu prilikom potekoa i nedaa. Musliman
je duan da se strpi na pokoravanju Allahu, Uzvienom, izvravajui Njegove naredbe i klonei
se Njegovih zabrana. Takoer, obaveza mu je da bude strpljiv na iskuenjima koja ga,
Allahovom odredbom, na tom putu zadese.
Allah, delle enuh, rekao je: "Zato budi strpljiv, ishod e, zaista, u korist
bogobojaznih biti." (Prijevod znaenja, Hud, 49)
I rekao je: "O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i obavaljanju namaza! Allah
je doista na strani strpljivih." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 153)
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Onaj ko bude nadaren saburom i vrstim ubjeenjem
(ar. el-jekin), Allah, delle enuh, e ga uiniti predvodnikom drugima u vjeri." ("Medmuulfetava" 6/215)
6
Allah, delle e'nuh, u ovoj plemenitoj suri kune se vremenom, a vrijeme je ivotni period,
razmjena dana i noi, u kojem se ljudi natiu u injenju dobrih ili loih djela, za koja e
naknadno, na drugom svjetu, biti pravedno nagraeni. Svaki dio vremena koji proe proao je
i dio ovjekovog ivota, kojeg je nemogue povratiti, a za kojeg e odgovarati u ta i kako ga
je iskoristio. Zatim je Allah, Uzvieni, napomenuo da je svaki ovjek, muko ili ensko, mlad ili
star, bogat ili siromaan, na gubitku i stalnoj propasti, osim onih koji vjeruju, rade dobra djela
i nareuju dobro i odvraaju od zla, a na tome su strpljivi i ustrajni.
Njihovo najbitnije vjerovanje i najprea istina koju slijede je da samo oboavaju Allaha,
Jednog i Jedinog, iskreno Mu ispovijedajui vjeru. Njemu se pokoravaju i samo Njemu, delle
enuh, robuju, a ujedno naputaju i klone se svega to bi moglo umanjiti ili ponititi to
njihovo isto i vrsto vjerovanje.
Napomena: Allah, Uzvieni, kune se s im hoe od Svojih stvorenja, kao to je u ovoj i
drugim surama, i ne kune se, delle enuh, osim onim to je vrijedno i uzvieno kod Njega.
Dok ljudima nije dozvoljeno da se zaklinju osim s Uzvienim Allahom kao to je dolo u
mnogim hadisma.
Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da je rekao: "Onaj ko se zaklinje meu vama, neka se zaklinje Allahom ili
neka uti." Hadis su zabiljeili Buhari (2533) i Muslim (4346).
7
Ebu Abdullah Muhammed b. Idris E-afi'i El-Muttalibi je poznati imam i jedan od prvaka
meu islamskim uenjacima. Na ahiret preselio 204. god. po H.
8
Ebu Abdullah Muhammed b. Isma'il b. Ibrahim El-Buhari El-Du'fi je poznati imam i voa
pravovjernih u hadisu. Autor poznate hadiske zbirke "El-Dami'us-sahih" koja je
najvjerodostojnija zbirka hadisa pod nebeskim svodom. Na ahiret preselio 256. god po H.
9
Tj. prvo nam je naredio znanje, a to je da spoznamo da nema drugog istinskog boanstva,
koje zasluuje da bude oboavano, mimo Njega, delle e'nuh, a zatim nam je naredio djelo, a
to je da traimo oprosta za svoje grijehe.
10
Ovaj i slini naslovi su stavljeni radi lakeg shvatanja teksta i vee preglednosti i nije od
govora autora, rahimehullah.
11
Allah, delle e'nuh, rekao je: "A onoga ko otkae pokornost Allahu i Poslaniku
Njegovu, i preko granica Njegovih propisa prelazio On e u vatru baciti, u kojoj
e vjeno ostati; njega eka sramna patnja." (Prijevod znaenja, En-Nisa, 14)
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je
rekao: "Svi od mog ummeta e ui u Dennet osim oni koji odbiju!" Bi reeno: "A ko
e to odbiti o, Allahov poslanie?" Ree: "Ko mi se bude pokoravao ui e u Dennet, a
ko mi se ne pokori taj je odbio!" Hadis je zabiljeio Buhari (7851).
12
Hafiz Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "A vi ste, ummete Muhammeda, jo prei da budete
kanjeni i uniteni ako zanevjerujete u vaeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato to je
va Poslanik vrijedniji i bolji od Musa'a sina Imranovog, alejhi selam, koji je poslan Faraonu."
("Tejsirul-vusul" str. 33)
9
Tj. mjesta, kue Allahove, gdje se Njemu, delle e'nuh, ini ibadet, a i organi sa kojima se
Njemu pada na seddu samo su Allaha radi, Jedinog. Radi toga se nemojte u tim mesdidima
moliti, niti sa tim organima padati na seddu, mimo Allaha, Uzvienog, nikom. Bilo da se radi o
melecima, ili poslanicima, ili vjerovjesnicima, ili uenjacima, ili evlijama i ejhovima, ili ostalim
dinima i ljudima.
Allah, delle e'nhu, rekao je: "Allah, doista, nee oprostiti da Mu se irk uini, a
oprostit e sve mimo toga kome On hoe! A onaj ko drugog Allahu pridruuje, on
ini potvoru i grijeh veliki!" (Prijevod znaenja, En-Nisa', 48)
14
prelasku na islam i tako bili uzrokom da se spase vjene patnje u Vatri, koja je pripremljena za
sve koji ne budu slijedbenici islama.
15
Allah, azze ve delle, takoer, je rekao: "Divan uzor za vas je Ibrahim i oni koji su uz
njega bili kada su narodu svome rekli: "Mi s vama nemamo nita, a ni sa onima
kojima se, umjesto Allahu, klanjate; mi vas se odriemo, i neprijateljstvo i mrnja
e izmeu nas ostati sve dok ne budete u Allaha, Njega jedinog, vjerovali!" (Prijevod
znaenja, El-Mumtehane, 4)
16
Allah, azze ve delle, nije stvorio ljude zato to je potreban za njima ili iz razonode i zabave,
niti ih je stvorio bez ikakve svrhe i uzalud, a tako i dinne samo iz jednog i jedinog uzvienog
cilja, a to je da jedino Njega oboavaju i da samo Njemu robuju.
Allah, Uzvieni, rekao je: "Zar ovjek misli da e sam sebi preputen biti?" (Prijevod
znaenja, El-Kijame, 36)
Prenosi se od poznatih uenjaka, Mudahida, afije i drugih, da su protumaili ovaj ajet sa
rijeima: "Tj. misli li da e biti ostavljen bez naredbi i zabrana." ("Tefsir Ibn Kesir" 7/441)
11
18
Pod tevhidom se misli na iskazivanje jednoe Allahu, delle e'nuh, u svim vidovima
pokornosti, tako da se ne oboava i ne velia osim On, Uzvieni, koji nema sudruga. Takoer,
tevhid obuhvata i ubjeenje da je Allah, Uzvieni, jedini gospodar svega to postoji i da Njemu
pripadaju najljepa imena i najuzvienija svojstva i atributi.
Tevhid je iskreno velianje Uzvienog Allaha s ljubavlju, strahom, udnjom, istinskim
osloncem, nadom i upuivanjem dova samo Njemu, delle e'nuh. Tevhid je poetak vjere i
njen kraj, unutranjost vjere i njena vanjtina i to je prvo i posljednje u to su pozivali svi
Allahovi poslanici i vjerovjesnici.
Radi ovog tevhida, stvorena su stvorenja, poslani vjerovjesnici, sputene knjige. Radi njega su
ljudi razdvojeni na vjernike i nevjernike, sretne - koji su stanovnici Denneta i nesretne - koji
su stanovnici Vatre. Kao rezultat njegove bitnosti i vrijednosti Allah, Uzvieni, zabranio je i
svetim uinio krv, imetak i ast onoga koji ga istinski uspostavi i ostvari. Uzvieni je
zagarantovao onome ko umre na tevhidu ulazak u Dennet i zabranio Vatri da ga pri, to
jasno upuuje na velianstvenu korist tevhida.
19
Allah, delle e'nuh, rekao je: "A onaj ko Allahu irk ini, Allah e mu ulazak u dennet
zabraniti i boravite njegovo e dehennem biti; a nevjernicima nee niko pomoi."
(Prijevod znaenja, El-Ma'ide, 72)
20
Abdullah b. Abbas, radijallahu anuhma, rekao je: "Svako mjesto u Kur'anu gdje Allah
nareuje da se oboava pod tim se misli da Mu se ispovjeda tevhid." ("Haije Selasetil-usul"
str. 22-23)
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Nema korisnije stvari za srce ovjeka od tevhida i ihlasa
(iskrenosti), niti ima tetnije stvari po njegovo srce od irka" ("Medmu'ul-fetava" 10/7523)
13
21
Ova tri temelja obavezan je spoznati i po njima raditi svaki musliman, koji vjeruje u Allaha,
Uzvienog, i Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato to e upravo o tome biti
upitan kada bude stavljen u kabur. To jasno upuuje da su ova tri temelja najvanije i
najvrijednije to ovjek mora da spozna prije smrti.
Beraa b. 'Azib, radijellahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u
dugom hadisu o kaburskom iskuenju nakon smrti, da je rekao: "Zatim se njegova dua
vrati u tijelo i tada mu dou dva meleka koja ga podignu da sjedne i ponu
ispitivati: 'Ko je tvoj Gospodar?' A on e odgovoriti: 'Moj Gospodar je Allah.' 'Koja
je tvoja vjera?' oni e ponovo upitati, a on e odgovoriti: 'Moja vjera je islam.' 'A
ko je onaj ovjek koji vam je poslan?' upitat e oni, a on e rei: 'On je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.' Zatim e ga dva meleka upitati: 'A kako si sve
to znao?' 'itao sam Allahovu knjigu, vjerovao u ono to pie u njoj i sve potvrdio'
odgovorie on. Nakon toga e doi glas s nebesa: 'Istinu je rekao Moj rob pa mu
pripremite posteljinu iz Denneta, obucite ga dennetskom odjeom i otvorite mu
prolaz ka Dennetu.'"
Hadis su u potpunosti, s priblinim verzijama, zabiljeili imam Ahmed u "Musnedu" (18614),
Ebu Davud u "Sunenu" (4755), Ibn Made u "Sunenu" (1549), Abdur-Rezzak (6737) i Ibn Ebi
ejbe (12059) u "Musannefima", Hakim u "Mustedreku" (107), Bejheki u "u'abul-iman" (395)
i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca.
Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi, rahimehullah, rekao je: "Svi uenjaci ehli-sunneta su sloni da je
ispravno ono na to upuuje ovaj hadis." ("erhu-akideti-tahavije" 2/607)
U nekim predajama se spominje da se dva meleka, koja postavljaju pitanja, zovu Munkir i
Nekir, a Allah, delle e'nuh, najbolje zna. ("erhu-akideti-tahavijje" 2/604, "Fethul-Bari"
3/237, "Silsiletus-sahiha" 3/465)
14
22
Nepobrojni dokazi iz Kur'ana i sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jasno
i nedvosmisleno ukazuju da je Na gospodar, Allah, delle e'nuh, daleko uzvien iznad Svojih
robova i openito svih stvorenja. Uzvieni, nakon to je stvorio sedam nebesa i Zemlju, uzvisio
se iznad Ara, koji je Njegov prijestol i najvee stvorenje, iz mudrosti koju je elio, a ne radi
potrebe za tim.
Allah, azze ve delle, bio je i uijek e biti uzvien iznad svih Svojih stvorenja, istinski, Svojim
biem, gospodarstvom i velianjem u srcima vjernika. Na ovo vjerovanje, pored kur'anskohadiskih tekstova, upuuje i zdrav razum, ali za one koji ga nisu izopaili raznim filozofskim i
novotarskim zabludama.
Neka je velianstven i daleko uzvien na Gospodar od zabludjelih vjerovanja koja govore da
je utjelovljen u Svojim stvorenjima i prisutan biem na svakom mjestu. "... a onaj kome
Allah ne da svjetlo nee svjetla ni imati." (Prijevod znaenja, En-Nur, 40).
23
Tj. ne inite Allahu, delle e'nuh, irka u ibadetu i samo Njega, Jedinog, oboavjate, jer ste
svjesni da je On jedini onaj koji vas je stvorio i koji vas opskrbljuje.
15
Ibn Kesir24, rahimehullah, rekao je: "Stvoritelj svih stvari je jedini taj koji je
dostojan da se oboava."
A vrste ibadeta koje je Allah, Uzvieni, naredio su: islam, iman i ihsan.25
Zatim dova, strah, nada, pouzdanje, enja i strahopotovanje, poniznost i
strepnja (bojanje), pokajanje, traenje pomoi i utoita, molba (zov za
pomo), klanje (prinoenje rtve), zavjetovanje i drugo od ibadeta koje je
naredio Allah Uzvieni, sve pripada Allahu, Uzvienom.26
Dokaz za to su rijei Uzvienog:
"Mesdidi (damije) su Allaha radi i ne molite se uz Allaha
nikome!" (Prijevod znaenja, El-Dinn; 18)
Pa ko uputi neto od ovih ibadeta, nekom drugom mimo Allahu,
Uzvienom, on je murik (mnogoboac) i kafir (nevjernik).27
Dokaz za to su rijei Uzvienog:
"A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakva
dokaza o njemu, pred Gospodarom svojim e raun polagati, i
nevjernici ono to ele nee postii." (Prijevod znaenja, El-Mu'minun,
117)
Ebul-Fida Isma'il b. Omer El-Kurei Ed-Dimeki, poznat kao Hafiz Ibn Kesir, je veliki imam i
hafiz hadisa i autor mnogobrojnih islamskih kapitalnih djela meu kojim je i njegov tefsir
"Tefsirul-Kur'anil-azim". Na ahiret je preselio 774. god po H.
25
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Ibadet je sveobuhvatni naziv za sve ono to Allah,
Uzvieni, voli i sa ime je zadovoljan, od rijei i djela, javnih i tajnih. Kao namaz, zekat, post,
hadd, istinit govor, izvravanje emaneta, dobrinstvo roditeljima, spajanje rodbinskih veza,
dranje do dogovora, nareivanje dobra, odvraanje od zla, borba protiv nevjernika i
licemjera, doboroinstvo prema komiji, siroetu, putniku prolazniku, robovima, ivotinjama,
upuivanje dove, zikr, uenje Kur'ana i sl. Takoer, ibadet je i ljubav prema Allahu i Njegovom
poslaniku, strah od Allaha i pokoravanje Njemu, iskreno ispovjedanje vjere Allahu uz
strpljivost na Njegovim propisima, zahvalu na blagodatima i zadovoljstvo sa odredbom. Ibadet
je i vrst oslonac na Njega, nada u Njegovu milost, strah od kazne i sl." ("Medmu'ul-fetava"
10/149-150)
27
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Svi muslimani, openito, sloni su da ovjeku nije
dozvoljeno oboavati, upuivati molitvu i oslanjati se osim na Allaha, delle e'nuh, i to je od
osnovnih i nunih stvari koje su spoznali od vjere islama. Takoer, sloni su da je takav, koji
usmjeri neto od ibadeta bliskom meleku ili poslaniku, murik - mnogoboac." ("Medmu'ulfetava" 3/272 i "Tejsirul-vusul" str. 63)
28
vjerodostojan hadis u slinom znaenju: "Dova je ibadet", kojeg su zabiljeili Ebu Davud
(1479), Tirmizi (2969), Ibn Made (3828) i drugi od Nu'mana b. Beira, radijallahu anhu.
29
Upuivanje dove nekom drugom mimo Allahu, azze ve delle, kao mrtvima, ejhovima,
dobrima i evlijama, traei od njih pomo i potrebe, je od najrairenijih djela irka u
dananjem vremenu. Svi uenjaci su sloni da je to veliki irk, koji izvodi poinioca iz vjere.
("Ed-durers-senijje" 1/199)
30
Strah (ar. el-hauf) je nemir i bol kojeg ovjek osjea u srcu radi onog to oekuje da e se
naknadno desiti. Strah od Allaha, delle e'nuh, je jedan od najuzvienijih ibadeta koje rob
mora usmjeriti svome Gospodaru, i to je jedan od temelja, uz ljubav i nadu, na kojem se
zazniva i na kojem poiva svaki ibadet. Allahovi poslanici, alejhim selam, najvie su se bojali
Allaha, Uzvienog, od svih ljudi. Manjkavost straha od Allaha, delle e'nuh, je dokaz da rob
nije dovoljno spoznao Allahovu velianstvenost i uzvienost.
Strah se djeli na tri vrste:
Prva: Strah od Allaha, Uzvienog, i Njegove kazne, jer je ovjekov ivot i njegova sudbina u
Allahovim rukama. On, azze ve delle, je taj koji mu daje opskrbu, sigurnost, postojanje i dr.
Ako mu to uskrati, niko drugi nije ustanju da mu to nadomjesti. Kada bi ovjek strahovao od
nekoga, mimo Allaha, ovim strahom poinio bi veliki irk.
Druga: Da ovjek ostavi ono to mu je Allah, delle e'nuh, naredio iz straha od nekoga od
ljudi. Kao da ostavi namaz u dematu, koji mu je nareen, bojei se da ga direktor firme ne
otpusti s posla i sl. Ova vrsta straha je strogo zabranjena i onaj kod koga se nae taj je
poinio mali irk, koji umanjuje ispravnost njegovog vjerovanja.
Trea: Prirodni strah ovjeka od onoga to ga plai. Kao strah od divljih zvijeri, smrti, bolesti,
vatre i sl. Za ovu vrstu straha ovjek nee biti odgovoran, zato to je to uroena pojava kod
svih ljudi.
31
Nada (ar. er-reda) je jaka elja u srcu za ostvarenjem i postizanjem voljenog. Nada u
Allahov oprost, milost, nagradu, pomo, olakanje i susret sa Njim, delle e'nuh, je jedan od
navrijednijih sranih ibadeta. Da nema istinske nade u Allaha, delle e'nuh, u srcima vjernika,
zapostavili bi i oboavanje Allaha. Vjernik u svom putovanju ka drugom svijetu uvijek mora da
bude izmeu nade u Allahov oprost i milost i straha od Njegove kazne i srdbe.
Onaj ko se nada u nekog drugog, mimo Allaha, da mu pribavi neku korist ili otkloni tetu, to
je u stanju pribaviti ili otkloniti samo Allah, delle e'nuh, kao da se nada od nekoga da mu
oprosti grijehe ili ga izlijei, poinio je veliki irk.
17
"Ko se nada susretu Gospodara svoga neka ini dobra djela i neka,
oboavajui Gospodara svoga, ne smatra Njemu ravnim nikoga!"
(Prijevod znaenja, El-Kehf, 110)
Pouzdanje (ar. et-tevekkul) je istinski oslonac na Allaha, delle e'nuh, u svim djelima i
stanjima uz poduzimanje potrebnih uzroka za ostvarenje eljenog. Spomenuto je pravo
znaenje tevekkula, dok oni koji se oslanjaju samo na uzroke (sebebe) a i oni koji tvrde da se
oslanjaju na Allaha a ne rade uzroke, svi su pogreno shvatili njegovo znaenje i ine vjerom
zabranjenu stvar.
33
enja (ar. er-regbetu) je vrsto nastojanje za postizanjem voljenog, kao dennet i Allahov
oprost, inei odgovarajua djela uz elju i udnju. Razlika izmeu nade (er-reda) i enje
(er-ragbetu) je u tome da nada za voljenim biva samo u srcu, dok enja biva u srcu uz
poduzimanje potrebnog za ostvarenjem onoga za ime se ezne.
34
Strahopotovanje (ar. er-rehbetu) je strah, strepnja, koji uzrokuje bjeanje i skrivanje. Tj. to
je strah koji ovjeka tjera za poduzimanjem odreenih djela. Strahopotovanje od Allaha,
delle e'nuh, tjera vjernika da strahuje od Allahove kazne i tako potuje Njegove granice i
propise.
35
Strepnja (ar. el-haije) ima isto znaenje kao i strah, osim to strepnja dolazi kao rezultat
spoznaje Allaha, delle e'nuh, jer je nemogue da rob strepi od Allaha dok ne spozna
Njegove uzviene osobine. Takoer, strepnja od Allaha, delle e'nuh, mora da bude uz nadu
u Njegovu milost, jer je strepnja bez nade oaj, koji je zabranjen.
37
Povratak Allahu (ar. el-inabe) je potpuno okretanje Allahu, srcem i djelima, nakon pokajanja
od grijeha. Pokajanje (ar. et-tevbe) je povratak Allah naputanjem grijeha dok je "inabe"
povratak Allahu naputanjem grijeha i injenjem djela koja pribliavaju Allahovoj, delle
e'nuh, milosti. Povratak Allahu, delle e'nuh, je osobina svih poslanika, vjerovjesnika i
iskrenih Allahovih robova i to je jedan od najveih uzroka sree na dunjaluku i ahiretu.
18
Hadis su zabiljeili Ahmed (2763), Tirmizi (2516), Hakim (2303) i drugi s vjerodostojnim
lancem prenosilaca od Ibn Abbasa, radijallahu anhu.
40
Traenje utoita (ar. el-isti'aze) kod Allaha, delle e'nuh, je traenje Njegove zatite i
pomoi od onoga to ovjeku izaziva strah i strepnju. Allah, Uzvieni, je jedini koji otklanja
nedae i pribavlja koristi. Sve to se deava, deava se Njegovim htjenjem i odredbom. Svako
stvorenje se boji i strahuje od nekoga i neega i svaki ovjek ima neprijatelje od ljudi i dinna.
Iz tog razloga Uzvieni, delle e'nuh, naredio je svojim robovima, na mnogo mjesta u
Kur'anu, da se samo na Njega istinski oslanjaju i da samo od Njega pomo trae.
41
42
Klanje (ar. ez-zebh) je prinoenje ivotinja, koje je Allah dozvolio da se jedu, kao rtvu
Allahu, Uzvienom, s ciljem pribliavanja Njemu, Jedinom, i to je jedan od najvrijednijih i
Allahu najdraih ibadeta. Pod prinoenjem rtve misli se na klanje kurbana i akike u
odreenim situacijama i povodima. Kao za kurban bajram, prilikom roenja, svadbe, gozbe i
sl. Takoer, u to ulaze i rtve koje je propisano prinijeti Allahu, delle e'nuh, pri hadskim
obredima, kao sastavni dio nekih obreda ili kao iskup za odreene prijestupe na hadu.
Dozvoljeno je i propisano prinijeti rtvu bez odreenog vjerskog povoda, kao radi gosta ili
hrane, ali mora, takoer, da se zakolje u ime Allaha, delle e'nuh.
Onaj ko prinese rtvu nekom drugom, mimo Allahu, azze ve delle, elei da mu se priblii ili
ostvari neku dobrobit, kao mrtvim, turbetima, kipovima, evlijama i drugim, poinio je veliki
irk. Zato to je usmjerio ibadet, koji je samo Allahovo pravo, nekom drugom mimo Njemu,
Uzvienom.
43
Hadis je zabiljeio imam Muslim u "Sahihu" (1978) od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu.
44
Zavjetovanje (ar. en-nezr) je da ovjek obavee sam sebe nekim djelom, koje mu po
erijatu nije obavezno, elei da se priblii Allahu, delle e'nuh. Veina islamskih pravnika je
na stanovitu da je zavjetovanje, u osnovi, pokueno, dok neki smatraju da je haram zabranjeno.
Onaj ko se obavee neim, obavezan je da se toga dri i da to ispuni ako se radi o pohvalnim
radnjama i to je kao da se obavee da e postiti deset dana u odreenom mjesecu ili da e
udijeliti pola imetka na Allahovom putu i sl. Dok, onaj ko se obavee sa zabranjenim djelom,
kao da e prekinuti rodbinske veze ili da e neto ukrasti, takvom je zabranjeno za izvri ono
ime se obavezao po konsenzusu islamskih uenjaka.
Onaj ko se zavjetuje, neka se zavjetuje samo Allahu, delle e'nuh, jer je zavjetovanje nekom
drugom, mimo Allahu, Uzvienom, kao poslanicima, ejhovima, evlijama i drugima, zabranjeno
i veliki irk.
20
DRUGI TEMELJ
Poznavanje vjere islama sa dokazima, a to je potpuna predanost Allahu,
delle e'nuh, ispovjedajui Mu jednou, neprikosnovena pokornost
Njegovim naredbama i cjelokupno odricanje od irka i njegovih pristalica.45
Islam se sastoji od tri stepena: islama, imana i ihsana. Svaki od tri stepena
ima svoje temelje. 46
PRVI STEPEN - ISLAM
Osnove islama su:
1.) svjedoenje da nema drugog istinskog Boga osim Allaha i da je
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov Poslanik,
2.) klanjanje pet dnevnih namaza,
3.) davanje zekata,
4.) post Ramazana,
5.) i hodoae Allahove kue, K'abe (obavljanje hadda).47
Dokaz za SVJEDOENJE 48 su rijei Uzvienog:
45
Vjera islam, s kojom je doao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, derogirala je sve
od prijanjih objava i erijata, tako da se muslimanom naziva samo onaj koji slijedi njega,
sallallahu alejhi ve sellem, kao Poslanika, a onaj koji mu se suprostavi takav nije musliman.
46
Pod prvim stepenom, islamom, najee se misli na vidljiva, vanjska, djela kao izgovor dva
ehadeta, obavljanje namaza, davanje zekata i sl. Drugi stepen, iman, je ono u to svaki
musliman mora da vrsto vjeruje, kao vjerovanje u Allaha, meleke, poslanike, knjige i sl. Kada
se spomene islam, zasebno, u njegovo znaenje ulazi i iman, a isto tako i kada se spomene
iman, zasebno, u njegovo znaenje ulazi cjelokupni islam.
Ihsan, koji je trei stepen, je najuzvieniji stepen vjere, kojeg su dostigli samo poslanici,
vjerovjesnici i iskreni vjernici, a to je da rob stalno bude svjestan Allahovog, delle e'nuh,
nadzora i da Mu uvjek bude isto pokoran, bilo javno ili tajno.
47
Islam, kao vjera, sagraena je na pet jasnih i vrstih temelja, koji su kao stubovi koji
podupiru graevinu. Ako jedan ili vie od stubova budu uklonjeni graevina e biti nestabilna
ili e se sruiti, shodno bitnosti i mjestu stuba koji je uklonjen. U sluaju kada bi svi od
stubova bili uklonjeni, graevina bi se, bez imalo sumnje, sruila i ne bi imala nikakvu
vrijednost. Pa tako i ovjek, ukoliko bi izostavio svih pet islamskih stubova - artova, jasno je
da bi njegov islam bio sruen i neispravan.
48
Dokaz za "negaciju i potvrdu" je hadis kojeg prenosi Tarik El-Ede'i, radijallahu anhu, od
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ko kae: 'La ilahe illellah Nema boga osim Allaha' i zanjee sve to se oboava mimo Allaha, njegov imetak i
krv su zabranjeni, a njegovo polaganje rauna je na Uzvienom Allahu." Hadis je
zabiljeio Muslim (139).
50
Svjedoenje "la ilahe illellah" nije puka reenica koja se izgovara na jeziku bez poznavanja
njenog znaenja i rada po onome na to upuuje. Islamski uenjaci su, izuavajui erijatske
tekstove, postavili osam uslova da bi ovo svjedoenje bilo ispravno onome koji ga izgovara.
Prvi: da poznaje njegovo znaenje i ono to proizilazi iz njega, to je suprotno nepoznavanju.
Drugi: da bude vrsto ubjeen u ono na to upuuje, to je suprotno sumnji.
Trei: da srcem i rijeima prihvata ono na to upuuje, to je suprotno odbijanju.
22
Ovo je tekst hadisa kojeg su zabiljeili Buhari (9) i Muslim (38) od Ebu Hurejre, radijallahu
anhu, s tim da u Buharinoj predaji stoji: "... ezdeset i nekoliko ogranaka".
52
Vjerovanje u Allahovo odreenje i odredbu (ar. el-kada vel-kader), bila dobra po nas ili loa,
je esti imanski temelj, bez kojeg je neispravno ovjekovo vjerovanje.
To vjerovanje ogleda se vjerovanjem u etiri velika temelja. A onaj ko zanegira jedan od njih
ne smatra se od onih koji vjeruju u Allahovo odreenje i odredbu.
Prvi: da Uzvieni Allah sve podrobno zna i da Mu nita nije skriveno. Znao je sve to e ljudi
raditi prije nego to ih je stvorio. Nita se ne desi a da On, Uzvieni, za to ne zna prije nego se
desi. On zna ono to se desilo, a i ono to se nije desilo, kada bi se desilo, zna kako bi se
desilo.
Allah, azze ve delle, rekao je: "On je Allah nema drugog boga osim Njega -, On je
poznavalac nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Milostivi, Samilosni!" (Prijevod
znaenja, El-Har, 22)
Ebu Hurejre, radijellahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
upitan o statusu djece mnogoboaca, pa je rekao: "Allah dobro zna ta bi oni radili."
Hadis su zabiljeili Buhari (1318) i drugi.
24
Drugi: da je Uzvieni Allah svoje znanje, o stvorenjima, zapisao u knjigu prije nego ih je
stvorio na 50 000 godina, i sve to se deava, deava se shodno onome to je zapisano u toj
knjizi.
Allah, Uzvieni, rekao je: "Zar ne zna da je Allahu poznato sve to je na nebu i na
Zemlji? To je sve u Knjizi; to je, uistinu, Allahu lahko!" (Prijevod znaenja, El-Hadd,
70)
Abudullah b. Amr, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Allah je zapisao sudbinu stvorenja prije nego to je stvorio nebesa i
Zemlju na pedeset hiljada godina, a Njegov Ar, tada je bio na vodi." Hadis je
zabiljeio Muslim (6919).
Trei: da se sve to se deava, deava po Allahovom sveopem htjenju i nita se iz toga ne
izuzima.
Uzvieni Allah, delle e'nuh, rekao je: "... a vi ne moete nita htjeti ako to Allah,
Gospodar svjetova, nee!" (Prijevod znaenja, Et-Tekvir, 29)
I rekao je: "I nikako za bilo ta ne reci: 'Uradiu to sigurno sutra!' ne dodavi: 'Ako
Allah da!'" (Prijevod znaenja, El-Kehf, 23-24)
ervti: da su Allahova stvorenja i sve to rade stvoreni od strane Njega, delle e'nuh.
Allah, delle e'nuh, rekao je: "Allah je stvoritelj svega..." (Prijevod znaenja, Ez-Zumer,
62)
U isto vrijeme, iako je Allah, Uzvieni, stvoritelj svega, bilo dobro ili zlo, neispravno je zlo
pripisivati Allahu, delle e'nuh. Sve to je Allah stvorio, stvorio je iz mudrosti koju on zna i sva
Njegova djela su dobra i mudra. Uzvieni Allah, delle e'nuh, stvorio je nevjernike, kipove,
alkohol, svinju, i sl., i ta stvorenja su zlo, ali Allahovo stvaranje tih stvorenja, samo po sebi,
nije zlo, zato to ih je stvorio s ciljem. Npr. stvorio je nevjernike kako bi njima iskuao
vjernike, ili alkohol kako bi nagradio one koji se suzdre od pijenja i sl. Ovo su samo neke od
mudrosti koje moemo dokuiti, dok potpunu mudrost u stvaranju takvih stvari zna samo
Sveznajui i Svemoni.
25
Omer, radijallahu anhu, ree: "Zatim je otiao pa smo ostali dugo." Pa ree
Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "O Omere! Zna li ko je
onaj to pita?" Rekli smo: "Allah, Uzvieni, i Njegov Poslanik najbolje
znaju!" Ree: "Ovo je Dibril, doao vam je da vas podui vaoj
vjeri."54
54
TREI TEMELJ
Poznavanje Poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. A on je
Muhammed, sin Abdullaha, sin Abdul-Muttaliba, sin Haima, a Haim je iz
plemena Kurej, a Kurejije su od arapa, a arapi su potomstvo Isma'ila,
sina Ibrahima, neka je salavat na njega i na naeg Poslanika.
Imao je ezdeset i tri godine. etrdeset godina prije poslanstva i dvadeset i
tri godine kao Vjerovjesnik, Poslanik.
Postao je Vjerovjesnik kada mu je sputena sura "El-Ikre" a Poslanik kada
mu je sputena sura "El-Mudessir".55
Njegov rodni kraj je Mekka, a hidru (preseljene) uinio je u Medinu.
Allah, Uzvieni, ga je poslao da upozori i odvraa od IRKA i da poziva u
TEVHID.
Dokaz za to su rijei Allaha Uzvienog:
"O ti pokriveni! Ustani i opominji! I Gospodara svoga veliaj! I
haljine svoje oisti! I kumira se kloni! I ne prigovaraj drei da je
mnogo! I radi Gospodara svoga trpi!" (Prijevod znaenja, El-Muddessir, 17)
55
56
Tj. uzdignut tjelesno i duevno, to je ispravnije miljenje i stav veine uenjaka ehlisunnetskog pravca. Svaki musliman obavezan je vjerovati i potvrivati sve ono o emu su nas
obavjestili Allah, delle e'nuh, i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pa makar ljudski
razumi ne mogli neto od toga poimati. Iako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
doao s vjerom i propisima koji su prihvatljivi za ljudske razume, postoje odreene stvari u
koje vjernik mora da vjeruje, onako kako je o tome obavjeten, bez ulaenja u kakvou.
Ljudski razum je ogranien i nije u stanju da dokui mnoge stvari. Vjernik je nazvan vjernikom
upravo zato to vjeruje u ono o emu je obavijeten, pa makar to ne vidio svojim oima i ne
uo svojim uima.
Allah, delle e'nuh, spominjui prvu i najbitniju osobinu vjernika u Kur'anu, rekao je: "Elif
Lam Mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji
se budu Allaha bojali; onima koji u nevidljivo (ar. el-gajb) budu vjerovali i molitvu
obavljali i udjeljivali dio od onoga to im Mi budemo davali..." (Prijevod znaenja, ElBekare, 1-3)
57
59
Ebu Muhammed Husejn b. Mes'ud El-Begavi je poznati imam i hafiz hadisa. Na ahiret
preselio 516. god po H.
60
Hadis su zabiljeili Ahmed (16906), Ebu Davud (2481), Nesai u "Kubra" (8711), Darimi
(2513), Bejheki (18234) i drugi sa vjerodostojnim lancem prenosilaca od Mu'avije, radijallahu
anhu.
61
Ebu Zerr, radijallahu anhu, rekao je: "Umro je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a
nije ostavio ni pticu na nebesima koja pokree svoja krila da nam o njoj nije dao znanja."
Predaju su zabiljeili Ahmed u "Musnedu" (21361), Ibnu S'ad u "Tabakatul-kubra" (2/354),
Taberani u "Mu'demul-kebiru" (1647) i drugi.
30
62
Allah, delle e'nuh, opisujui proivljenje rekao je: "I u rog e se puhnuti, i umrijet e
oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat e, samo oni koje bude Allah odabrao;
poslije e se u rog po drugi put puhnuti i oni e, odjednom, ustati i ekati. I Zemlje
e svjetlou Gospodara svoga zasjati i Knjiga e se postaviti, vjerovjesnici i
svjedoci e se dovesti, i po pravdi e im se svima presuditi, nikome se nee
nepravda uiniti; svako e dobiti ono to je zasluio, jer On dobro zna ta je ko
radio." (Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 68-70)
31
63
Ukratko, tagut je izraz za sve to se oboava i velia mimo Allaha, delle e'nuh, i odvodi
ljude s pravog puta na stranputicu, bilo da se radi o ejtanima, nevjernicima, sihirbazima i
vraarima, nepravednim vladarima, medijima, inteligenciji, zakonima suprotnim erijatu i sl.
64
Tj. prvo im je naredio da zanevjeruju u sve to se oboava mimo Allaha, delle e'nuh, i
odvodi s Njegovog pravog puta, a nakon toga im je naredio da povjeruju u Allaha.
Dokaz za to su Njegove, azze ve delle, rijei: "Onaj ko ne vjeruje u taguta, a vjeruje u
Allaha - dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti." (Prijevod znaenja, ElBekare, 256)
32
65
Hadis su zabiljeili Ahmed (22068), Tirmizi (2616), Nesai u "Kubra" (11394), Ibn Made
(3973) i drugi od Mu'aza, radijallahu anhu. Lanac prenosilaca ove predaje je prekinut i hadis je
nevjerodostojan ali njegovo znaenje, openito, je ispravno i potvreno u drugim Kur'anskohadiskim tekstovima, a Allah najbolje zna. Pogledaj: "Dami'ul-ulumi vel-hikem" str.507 od
Hafiza Ibn Redeba, rahimehullah.
33