Professional Documents
Culture Documents
Gjuran Standardization of Medical Language
Gjuran Standardization of Medical Language
Saetak. Medicinski jezik odnosi se na medicinsko nazivlje i izraavanje, odnosno umijee uporabe medicinskih jezinih podataka u usmenom i pismenom priopavanju. On bi trebao, kao i
svaki drugi struni i znanstveni jezik, imenovati pojave na jednoznaan nain, sluei se gramatikim sustavom opeg jezika. Njegovo je glavno obiljeje prije svega razmjerno velik udio
strunih rijei i odreenih gramatikih i leksikih sredstava. Jezik svakodnevne uporabe ne
moe zadovoljiti veliku potrebu za novim strunim nazivima, jezik struke nadopunjava se posuenicama i novotvorenicama, pa one postaju njegov sastavni dio. Jezik struke podloan je
normi, a pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi rauna o odreenim zakonitostima, odnosno naelima.
Cilj je ovoga rada analizirati terminoloka naela koja su temelj stvaranja nazivlja. Time emo
dati osnovne smjernice lijenicima i jezikoslovcima u njihovu zajednikom nastojanju oko normiranja medicinskog nazivlja kako bi se izbjegle brojne nesuglasice i nerazumljivost medicinskog jezika. Istraivanje obuhvaa medicinske znanstvene, strune i popularne asopise, a analiza e pokazati u kojoj mjeri norma i terminoloka naela utjeu na stvaranje medicinskog
nazivlja.
Kljune rijei: jezina norma, jezik medicinske struke, medicinsko nazivlje, terminoloka
naela
Abstract. Every language is a multiple system which includes different forms of linguistic reality. According to one of Languages for Specific Purposes (LSP) definitions it implies a language aimed at satisfying some professional needs. LSP is the result of communication
needs of professionals using the language. Languages for Specific Purposes are codes different from the standard language, which have their rules. Some of the features of LSP include
specific vocabulary and certain grammatical and lexical means. Everyday language cannot
satisfy all the needs so loan words as well as loan translations are widely accepted. Medical
language does not differ form other LSP as its vocabulary is based on certain principles.
The aim of this paper is to analyze the standardization of medical terminology based on
principles which will serve as a guideline for doctors and linguists in their common attempts
to standardize medical language in order to avoid misunderstandings. The corpus is based
on scientific, professional and popular articles and the analysis will show to which extent
medical language is affected by the norms.
Key words: LSP, norms and principles, standardization, terminology
Adresa za dopisivanje:
Dr. sc. Anamarija Gjuran-Coha
Katedra za drutvene i humanistike
znanosti u medicini,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Brae Branchetta 20
51 000 Rijeka
e-mail: agjuran@medri.hr
http://hrcak.srce.hr/medicina
UVOD
Svaki je jezik viestruki sustav koji ukljuuje razliite oblike jezine stvarnosti. Jedna od definicija
jezika struke kae kako se pod jezikom struke podrazumijeva (se) jezik namijenjen zadovoljenju
odreenih strunih potreba1. On je i nastao kao
rezultat komunikacijskih potreba ljudi koji se njime slue unutar jedne struke. Jezike struka stoga
moemo smatrati kodovima koji se razlikuju od
opeg jezika i ponaaju se u skladu s posebnim
pravilima.
Medicinska je terminologija osnovni instrument
prenoenja informacija izmeu zdravstvenih djelatnika i bolesnika, ali i izmeu zdravstvenih djelatnika unutar same struke. Svaka terminologija,
pa tako i ova medicinske struke, tei standardizaciji koja podrazumijeva usklaivanje po naelu
jednoznanosti, sustavnosti te uklopljenosti u hrvatski jezini sustav. Jednoznanost je vano obiljeje znanstvenoga jezika. Naime, esto se dogaa da isti nazivi u vie znanstvenih grana imaju
razliito znaenje. Takva neujednaenost u nazivlju vodi k nerazumljivosti sadraja, njegovoj krivoj
interpretaciji i nesporazumu. Nerijetko autori koriste mnogo istoznanica za jedan pojam, a esto
i jedan autor upotrebljava vie naziva za isti pojam. Sustavno usklaivanje ve usvojenih ili samo
zabiljeenih naziva vaan je zadatak pri normiranju hrvatskoga medicinskog nazivlja. Struni nazivi trebaju biti jasni, jednoznani, precizni i razumljivi iroj populaciji.
Zahvaljujui opoj globalizaciji, engleski je jezik
postao tzv. lingua franca2, a njegov je utjecaj na
medicinske znanosti nepobitan. Engleski se nazivi prihvaaju u izvornom obliku, a njihovo se
znaenje razliito oblikuje u pojedinim granama.
U publikacijama, stoga, biljeimo latinizme, grecizme, engleske izvorne nazive, pravopisno prilagoene nazive ili hrvatske prevedenice. Ovakva je arolikost i nesreenost neprihvatljiva u
nazivlju te emo u radu istraiti osnovna obiljeja medicinskog jezika, ali i predloiti naine i naela njegova normiranja. Istraivanje obuhvaa
korpus koji ine hrvatske medicinske publikacije,
ukljuujui knjige, znanstvene, strune i popularne asopise, kao i priloge u dnevnim i tjednim
novinama.
Jezik se ostvaruje kroz funkcionalne stilove. Pisani medicinski tekstovi pripadaju znanstvenom funkcionalnom
stilu, publicistikom stilu, ali i razgovornom funkcionalnom stilu kada se radi o usmenoj komunikaciji izmeu
lijenika i bolesnika, ali i samih lijenika. Svaki funkcionalni stil ima svoje zakonitosti, a mijeanje obiljeja
dvaju ili vie stilova, odnosno stilskih razina, odaje nedovoljnu jezinu izgraenost autora.
hrvatskih naziva koji bi bili razumljivi iroj populaciji, no ti su pokuaji izolirani i uglavnom nisu prihvaeni. Prijedlozi Ivana Demana3 u njegovom
prvom medicinskom rjeniku iz 1868. godine za
lijezdu, une kamence, poplunicu pokazali su
se uspjenim, dok je naziv mokrani libak za mokrani mjehur ostao samo kao prijedlog i nikada
nije bio prihvaen. Takvih jezinih intervencija
ima i u dananje doba. Godine 1981. Babi4 u
svom lanku Naena zamjena za body scanner
trai hrvatski izraz za body scanner i predlae
tjelesni pretranik ili pretranik tijela. Ti prijedlozi nisu prihvaeni, pa se i danas koristi posuenica skener, kao i njezine izvedenice skenirati,
skeniranje ili u nekim sluajevima skaner, skaniranje.
Izvorni je naziv scanning microscope zamijenjen
prevedenicom pretrani mikroskop, a taj se naziv uvelike koristi u publikacijama. Dapae, naziv
scanning microscope nismo zabiljeili u izvornom
obliku niti kao posuenicu (skenirajua elektronska mikroskopija), ve u svim publikacijama nalazimo prevedenicu. Razlog tome lei u injenici da
je prevedenica prikladna i iroko prihvaena. Neki
autori ipak u zagradi navode i izvorni naziv.
http://hrcak.srce.hr/medicina
http://hrcak.srce.hr/medicina
http://hrcak.srce.hr/medicina
Antonin je pisao da upravo neke slabosti u medicinskom nazivlju i potjeu iz neprikladne primjene naziva zbog nepoznavanja njihova pravog znaenja. Osim toga, tu je i pretjerana i ni sa im
opravdana uporaba stranih rijei tamo gdje nisu
potrebne. lanci pretrpani tim nazivima daju ruan, neestetski utisak, a i ne slue boljem razumijevanju sadraja ak i onda kada su namijenjeni
uem krugu struno obrazovanih ljudi. Strune
termine je prijeko potrebno upotrebljavati, ali
bez pretjerivanja i s odreenom mjerom, vodei
Prema normi strane bi se rijei trebale pisati kurzivom, no u istraivanju biljeimo odstupanja od
norme, kako u znanstvenim, tako i u strunim publikacijama (tablica 1).
Uporaba kratica jo je jedno od (negativnih) obiljeja medicinskoga jezika. Kratice se koriste radi
utede vremena uz istodobno ostvarenje komunikacije. No, uporaba kratica moe prouzroiti
smetnje u komunikaciji zbog nejasnoe njihova
znaenja. To su u potpunosti neprozirne rijei iz
ijeg se oblika ne moe prepoznati znaenje. Ako
ne poznaju njihov potpuni naziv, one na govornika i itatelja obino djeluju zbunjujue. Zbog
male informacijske vrijednosti kratice se zadravaju kratko u jeziku.
U medicinskom je jeziku uporaba kratica dvojbena s bioetikog aspekta. Prema dananjim naelima medicinske bioetike bolesnik ima pravo na
potpunu informiranost (engl. informed consent).
l. 2 Kodeksa medicinske etike i deontologije21 jasno odreuje obvezu lijenika u potovanju prava svakog bolesnika da dobro obavijeten slobodno prihvati ili odbije pojedinog lijenika, odnosno
preporuenu lijeniku pomo. Bolesnici su dobro obavijeteni o dunostima lijenika prema
njima, a to ukljuuje razumljivost i jasnou jezika
kojim se lijenici slue.
Kratice nastaju na nekoliko naina22, a najee se
prihvaaju izvorne engleske kratice. To je opravdano ako u hrvatskom ne postoji hrvatska kratica
ili ako se u tekstu koristi izvorni/engleski naziv, no
nerijetko biljeimo uporabu engleske kratice uz
hrvatski naziv:
indeks tjelesne mase (BMI od engl. body mass
index)
deoksiribonukleinska kiselina (DNA od engl.
deoxyribonucleic acid))
Tablica 1. Odstupanja od norme pisanja stranih rijei kurzivom u znanstvenim i strunim publikacijama
Table 1. Norm deviation in foreign words writing in scientific and professional publications
Primjer iz istraivanja
Prema normi
Rinovirusi uzrokuju upalu dinih putova (...), wheezing u djece koja boluju od
astme...18
wheezing
protein ima predvieni coiled coil motiv slian onome u intermedijarnih filamentnih
proteina19
coiled coil
crush ozljedom
http://hrcak.srce.hr/medicina
autori uestalo koriste. Zbog nesigurnosti znaenja i uporabe naziva, njegove (ne)razumljivosti ili
stava da se strunjaci odreenoga podruja ionako slue engleskim nazivima, nerijetko navode i
engleski i hrvatski naziv, to ne pridonosi znanstvenosti stila ve ostavlja dojam jezine nesreenosti.
... poele su se provoditi mjere sekundarne
prevencije ciljanim probiranjem ispitanika
(od engl. screening)24
Analizom nukleotidnoga slijeda moemo
prepoznati otvorene okvire za itanje (engl.
open reading frames)19.
Okidai (trigger) glavobolje su rjee zastupljeni, a najei trigger je nedostatak spavanja20.
Normo tenzivni glaukom (engl. low tension
glaucoma) ... kao posljedica vee osjetljivosti vaskularnog sustava oka i na normalne
vrijednosti IOT zbog pada tlaka u cilijarnim
arterijama...25
Vieznanost naziva, ali i kratica, u nazivlju nije
prihvatljiva. esto se dogaa da jedan naziv ima
razliita znaenja. Takva neujednaenost vodi k
nerazumljivosti sadraja, njegovoj krivoj interpretaciji i nesporazumu. Biljeimo sljedee primjere
(tablica 2 i 326):
CML
CMV
Znaenje kratice
1. Airway, Breathing, Circulation
2. Aspiration Biopsy Cytology
3. Antigen Binding Capacity
1. cell-mediated lymphocytotoxicity
2. chronic myelocytic leukemia
1. contolled mechanical ventilation
2. cytomegalovirus
Hrvatski naziv
1. dini put, disanje, cirkulacija
2. citologija iz uzorka aspiracijske biopsije
3. sposobnost vezanja antigena
1. stanina limfotoksinost
2. kronina mijelocitna leukemija
1. nadgledana mehanika ventilacija
2. citomegalovirus
http://hrcak.srce.hr/medicina
10
http://hrcak.srce.hr/medicina
Tablica 4. Primjeri preoblika nominalizacije tvorbenim obrascem pridjev+imenica ili imenica+imenica u genitivu
Table 4. Examples of nominalisation transformation according to the formation pattern adjective+noun or
noun+gen. noun.
Primjer iz istraivanja
laser akupunktura
organ specifini antigen
balon-kateter
Prema normi
laserska akupunktura
specifini antigen organa
balonski kateter ili kateter s balonom
Tablica 5. Primjeri domaih rijei koje imaju prednost pred stranima (prvo terminoloko naelo)
Table 5. Examples of Croatian words which are preferred in terminology
Domai naziv
premosnica/prjemosnica
srani elektrostimulator ili
stimulator rada srca
probir
nadzor nad bolesnikom
Posuenica
bajpas
pejsmejker
Engleski naziv
bypass
pacemaker
skrining
monitoring
screening
monitoring
raunalna tomografija
T-vrijednost
premotenje (arterije)
prijenosni DNK
kompjutorizirana tomografija
T-skor
briding
transferni DNA (vrlo esto smo u korpusu naili na naziv
transportni DNA u kojem je zadrana engleska kratica. Naime,
do unatrag dva desetljea uvelike se koristila engleska kratica
naziva deoxyribonucleic acid (DNA), a zatim je uvedena hrvatska
kratica DNK (deoksiribonukleinska kiselina).
skenirajui
stent
computerized tomography
T score
bridging
transfer DNA
pretrani
potpornica
scanning
stent
Tablica 6. Primjeri naziva latinskog i grkog podrijetla koji imaju prednost pred engleskim (drugo terminoloko naelo)
Table 6. Examples of terms of Latin and Greek origin
bolje
incidencija
magnetska rezonancija
prevalencija
latencija
sekvencija gena
komplementarnost
imunodeficijencija
srana frekvencija
postvirusni
supstancija
reagencija
rezistencija
metastatski
funkcijski
referentni
venski
beta-blokatori
miokardni
refleksogen
stehiometrijski
respiracijski
artikulacijski
nego
incidenca
rezonanca
prevalenca
latenca
sekvenca
komplementacija
imunodeficijenca
frekvenca
postviralni
supstanca
reagens
rezistenca
metastatiki
funkcionalan
referencijalni
venozni
beta-blokeri
miokardijalni
refleksogenian
stehiometriki
respiratorni
artikulatorni
engleski naziv
incidence
magnetic resonance
prevalence
latence
sequence
complementation
immunodeficiency
frequency
postviral
substance
reagent
resistance
metastatic
functional
referential
venous
beta-blockers
myocardial
reflexogenic
stechiometric
respiratory
articulatory
http://hrcak.srce.hr/medicina
11
znaenje povezuju s odreenom vrstom pretrage. Predloen je i naziv sranik, ali u medicinskoj se praksi on ne koristi.
Nasuprot tome premosnica ili prjemosnica, hrvatska istovrijednica za bajpas iroko je prihvaena i uvelike se koristi i u popularnoj i strunoj literaturi i u prijevodima TV serija, npr. Hitna sluba.
Naziv presadak ponuen je kao hrvatski naziv za
transplantat, no i dalje je posuenica vie u uporabi. U korpusu smo u jednom lanku o umjetnoj
oplodnji naili na naziv ugnjeenje, a radilo se o
implantatu. Danas se upotrebljava naziv usadak koji je u irokoj uporabi u stomatologiji.
Hrvatski naziv potpornica predloen je kao istovrijednica engleskom nazivu stent, no dosad nije
iroko prihvaen, te se engleski naziv i dalje koristi
i u struci i u medijima. U Dnevniku HRT-a zabiljeili
smo primjer Predsjedniku Sabora Vladimiru eksu ugraen je stent i njegovo se stanje stabilizira
(28. 12. 2006.). Isti je engleski naziv upotrijebljen u
pisanom tekstu: Obavljena je kateterizacija srca i
predsjedniku Sabora postavljen je stent. Moemo
pretpostaviti da e proi odreeno vrijeme dok hrvatska istovrijednica ne bude prihvaena kao to je
to bio sluaj s premosnicom, no vrlo je vano
predloiti hrvatsku prevedenicu prije nego to se
strani naziv udomai meu populacijom.
12
Bolje
laserska akupunktura
fraktura prouzroena stresom ili stresna fraktura
obojeni dopler
http://hrcak.srce.hr/medicina
Obrazloenje uporabe
bolje je koristiti pridjev laserski nego imenicu laser
pridjev stresni ima znaenje koji se odnosi na stres
od imenice kolor teko je izvesti pridjev te je prikladnije
koristiti domau rije obojeni
Krai naziv
CT mozga
dijalizator
konica prolaktina
kada za porod
lijek bez recepta
opeklina od munje
opeklina od vrueg izvora
seroloka prognoza
Z-plasika
Engleski naziv
CT brain scan
dialyser
prolactine inhibitor
birthing pool
over-the-counter drug
flash burn
dry burn
seroprognosis
Z-plasty
respirator
respirator
pacemaker
pacemejkerski
skrining
Hrvatska izvedenica
premosnica
premosni
premotenje
premostiti
elektrostimulator
elektrostimulacijski
elektrostimulacija
elektrostimulirati
probir
probirni
probiranje
probirati
http://hrcak.srce.hr/medicina
13
ZAKLJUAK
Iz navedenog je istraivanja vidljivo da se u hrvatskome medicinskom nazivlju uglavnom ne primjenjuju dosljedna terminoloka naela, pa se
tako prednost daje stranoj, a ne domaoj rijei,
nazivi su vieznani, prevladava sinonimija i ne
ujednaenost u nazivlju, a naelo duljine naziva
rijetko se potuje jer prevladavaju dugaki vierjeni nazivi. Stoga je potrebna uska suradnja izmeu jezikoslovaca i strunjaka da se otklone sve
nedoumice oko medicinskog nazivlja o kojima je
bilo rijei u ovome radu, a koje stvaraju nesporazume u komunikaciji i dovode do nerazumljivosti
te da se medicinsko nazivlje normira u skladu s
datim predlocima. S druge strane, inzistiranje na
prevoenju moe dovesti do dugih, nezgrapnih
naziva ili neprirodnih prevedenica (npr. tjelesni
pretranik), stoga je u stvaranju jezino i terminoloki prihvatljivih hrvatskih naziva potrebno imati
na umu da se jezik i njegova norma mijenjaju32.
LITERATURA
14. Ani V, Goldstein I. Rjenik stranih rijei. Zagreb: Novi liber, 2004.
15. Babi S. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku.
Zagreb: HAZU Globus, 1986.
16. vajger A. Kljuna zbivanja u gametogenezi i ranoj embriogenezi. Available from: http://www.vms.hr/school/
embrio.htm. Accessed January 4th 2011.
17. Mihaljevi M. Terminoloki prirunik. Zagreb: Hrvatska
sveuilina naklada, 1998.
18. Preseki V i sur. Virologija. Zagreb: Medicinska naklada,
2002.
19. Cox TM, Sinclair J. Molekularna biologija u medicini. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.
20. Trkanjec Z. Glavobolja tenzijskog tipa. Medix 2005;
59:71.
21. Kodeks medicinske etike i deontologije. Zagreb: Hrvatska lijenika komora, 2006.
22. Gjuran A, Bosnar-Valkovi B. Uporaba kratica u jeziku
medicinske struke. Filologija 2008;50: 1-12.
23. Mihaljevi M. Hrvatski terminoloki prirunik. Zagreb:
Sveuilina naklada, 2009.
25. Stani R. Glaukom. In: Oftalmologija. upak K (ed.) Zagreb: Nakladni zavod Globus. 1994.
14
13. Bujas . Veliki englesko-hrvatski rjenik. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1999.
29. Babi S. Nacrt smjernica (uputnika) za izradu terminolokih rjenika. Zagreb, 1982.
30. Hudeek L, Mihaljevi M, Pili J. Hrvatski jezik IV. Zagreb: Profil, 2004.
31. Padovan I. Enciklopedijski rjenik humanog i veterinarskog naziva. Zagreb: HAZU, 2006.
http://hrcak.srce.hr/medicina