MEZI ARIJANA

MUHEDIN NEJRA
OSMANKOVI ANEL
ROI SULVANA
TURBO FARIS

Od prapovijesti ljudi kopaju podzemne prostorije za potrebe stanovanja,

rudarenja, navodnavanja i sl.

Razvojem drutva pojavila se potreba za tunelima ispod gradova, mora, rijeka...

U prve gradnje tunela ubrajamo: grobnice Egipana (2000.pr.Kr.),

tunel za gradski vodovod (Jeruzalem,1000.pr.Kr.), cestovni tunel kraj
Napulja....

 Osnovni

faktori koji su doveli do razvoja

tunelogradnje:

pronalazak baruta-intenzivnija gradnja

pojava eljeznica-prvi eljezniki tunel u Engleskoj
pojava builica
pronalazak nitroglicerina 1847. (upotreba dinamita i eksploziva)
intenzivna izgradnja metroa
pojava novih graevinskih materijala
razvoj metoda sidrenja stijenske mase
primjena prskanog betona
uvoenje konsolidacionih i naponskih injektiranja

Ovisi o:
-izmjerama otvora,
-vrsti stijene, hidrolokim uvjetima i prilikama u tlu

ERUPTIVNE STIJENEMINIRANJEJEDNOSTAVNA GRADNJA

GLINE,PJESKOVITE I ILOVASTE NASLAGENAJTEA GRADNJA

Stari nain- postepeni iskop, podupiranje drvenom podgradom

este nesree pri prodiranju vode...

Novi nain- upotreba primarne i sekundarne obloge, ekonomian, uteda

vremena...
Primarna obloga -osiguranje iskopa, upotreba trokretiranog betona,
dodatno ojaanje elinom mreama, tapnim sidrima,
elinim lukovima...
Sekundarna obloga- tunel poprima zavrni izgled, ona nosi
hidroizolaciju, te razliitu opremu...

Izvoenje radova na izgradnji tunela uvijek se odvija u vie

faza.

I- istrani radovi (geoloki profil, mehanika svojstva,

mjere osiguranja stabilnosti...)

II- buenje tunelske cijevi (miniranje, hidrauliki eki)
III- obrada tunelske cijevi (tunelska oplata)
IV- izgradnja donjeg i gornjeg stroja

Faza I-istrani radovi

Cilj istraivanja je detaljno odreivanje kvalitativnih i

kvantitativnih osobina terena, pa su potrebna osnovna
ispitivanja i istraivanja:
- Inenjersko-geoloka istraivanja
- Hidrogeoloka istraivanja
- Geofizika istraivanja
- Geotehnika istraivanja

Faza II-buenje tunelske cijevi

Faza III-obrada tunelske cijevi

Faza IV-izrada gornjeg i donjeg stroja

 Najznaajnija

laki tuneli- grade se u vrstim stijenama

srednje teki tuneli- grade se u mekim stijenama
teki tuneli- grade se u zemljanim ili izuzetno loim stijenama

Podjela

podjela prema teini graenja:

prema nainu izvoenja:

podzemni
otvoreni nain

podrazumijeva nain iskopa,nain osiguranja stabilnosti tunelskog

otvora, u primarnom i konanom stanju
NAPREDAK PROIZVODNIH SNAGA,NOVA OTKRIA

NOVE METODE GRAENJA

NAROITE PROMJENE U TUNELOGRADNJI

Na izbor metoda utiu:

-inenjersko-geoloki i geotehniki uvjeti,
-visina nadsloja,veliina poprenog profila,
-duina tunela, i
-tehnoloki uvjeti.

Tri osnovne grupe:

Klasine metode
Savremene metode
Specijalne metode

Klasine metode:

znatno poremeena stijenska masa,

vanprofilski trokovi
podgraivanje drvenom graom...

Savremene metode:

neporemeena stijenska masa,

pravilni profili, primjena mehanizacije i
savremenih materijala...

Velike brzine rada daju sljedee prednosti:

izbjegava se porast brdskog pritiska

smanjenje roka izgradnje

smanjenjenje vanserijskih trokova

visoki i ujednaeni kvalitet rada

mali broj uposlenih radnika

 Mogunosti primjene savremenih metoda stvorene su sljedeim

uslovima:
-vrlo opsenim i detaljnim (i dugotrajnim) istranim radovima ,

-podreivanjem poloaja trase i nivelete gotovo iskljuivo geolokim

uslovima ,
-vrlo monim mnogostranim mehanizovanjem radnog procesa graenja,
-novim postupkom miniranja sa velikim efektom,
-primjenom visokovrijednih glavnih i pomonih materijala i gotovih djelova
-savremenom, naunom organizacijom radova.

Izbijanje punog profila bez podgraivanja

Izbijanje tunela bez podgraivanja sa primjenom potkopa
Izbijanje punog profila sa podgraivanjem
Djelimino izbijanje profila
Metoda centralne grede
Metoda krtice

 Zadatak

zadrati izbijeni dio profila bez tetnih

deformacija.

Koriste
Pored

se primarna i sekundarna podgrada.

statike uloge,koja se redovno javlja u slabim

stijenskim masama, podgrada u vrstim stijenama se
daje kao zatita od ispadanja manjih komada stijene.

Principi na kojima se bazira metoda izbijanja punog

profila sa podgraivanjem :
-NATM (nova austrijska tunelska metoda)
-NTM (norveka tunelska metoda)

 NATM nije metoda ako pod metodom podrazumijevamo

tehnologiju gradnje koja se moe prikazati shemom iskopa i
nacrtima podgrade.
NATM nije vezana za neku proceduru iskopa i podgraivanja.
NATM je generalni koncept odnosno filozofija tunelogradnje. Ona
je postupak gradnje tunela temeljen na znanstveno utvrenim i u
praksi potvrenim idejama i principima, kako bi se mobiliziranjem
kapaciteta stijenske mase ostvarila optimalna sigurnost i
ekonominost.

etiri su osnovna naela NATM-a:

I. Zadrati vrstou stijene

II. Zaobljeni oblici presjeka
III. Popustljiva tanka podgrada
IV. Mjerenja in-situ

Zasniva se na istim naelima kao i NATM uz bitne razlike.

Osnovne odlike su:
-niski trokovi
-ouvanje okolia
-upotreba znanstvene tehnologije
-numerika verifikacija
-upotreba elinih vlakana
-izgradnja u dobroj stijenskoj masi...

KARAKTERISTIKA

NATM

NTM

Stijenski masiv

meka zemlja, slabija

stijena u kojoj
diskontinuitet nije
dominatan

dobra stijenska masa, dominantni

diskontinuiteti

Naini iskopa

runi ili mainski,

primjenom miniranja
dobija se glatki profil

iskljuivo mainski,
miniranje u istoj stijenskoj masi

pojedinana sistemska
sidra, mlazni beton,
armaturne mree,
elini lukovi

ne koriste se eline potpore,

reetkasti nosai, mreaste armature,
suhi postupak mlaznog betona,
obavezno se koristi sistemsko
sidrenje, mlazni beton sa elinim
vlaknima

od armiranog betona

od armiranog betona

Primarna podgrada

Sekundarna podgrada

U odnosu na kvalitetu stijenske mase i stanje naprezanja u njoj, potrebno

je meu vie razliitih tehnika iskopa odabrati najpraktiniju. Osnovna
podjela se vri na:

-runi iskop
-mainski iskop (za irok raspon tla i stijena, precizniji iskop)
-miniranje (za tvre stijenske mase, grublji iskop)

BAGERI
Bagerima se tradicionalno
vri iskop mekih stijena i tvrdih tala.

ISKOP REZANJEM STIJENE

Iskop vren ovim strojevima je precizan

i s vrlo malo poremeenja stijenske mase,
a moe se primjenjivati i kod srednje tvrdih stijena.

Pri miniranju, eksploziv se postavlja u predviene buotine, povezuje i

detonira.
Eksplozije moraju biti kontrolirane jer treba posvetiti panju na ouvanje
kvalitete okolne stijenske mase.
Koriste se dvije tehnike miniranja:
a. presplitting (pre-split) metoda
b. metoda glatkog miniranja (smooth-wall blasting)

Sidra - osnovni podgradni element s kojim se poboljavaju fizike i mehanike

karakteristike stijene oko iskopa. Ugrauju se sustavno kao dio standardnog
podgradnog sustava. Broj sidara, njihova duina, nosivost i raspored ovise o
kvaliteti stijene, veliini i obliku poprenog presjeka i duini napredovanja.

-Uloga pojedinanog sidrenja

je da sanira lokalne pojave nestabilnosti i
smanjuje mogunost geolokih odvala stijenske mase.
-Uloga sistematskog sidrenja
je poveanje ili odravanje vrstoe stijenske mase
i ravnomjerna raspodjela optereenja oko podzemnog iskopa.

NATM

-Upotreba elinih armaturnih mrea za

dodatno ojaanje
-Uobiajeno se primjenjuju mree "Q" i "R".
-Kod veih debljina mlaznog betona (> 25
cm) primjenjuje se dvostruka
-U slaboj stijeni potrebni su elini lukovi.
Ti lukovi podupiru iskop zajedno s
armiranim mlaznim betonom kao
elastina podgrada i spreavaju
rastresanje stijene.

NTM
- Prskani beton sa elinim vlaknima daje
dodatno homogeno ojaanje.
- Razlozi za koritenje mlaznog betona s
elinim vlaknima su:
-uteda na trokovima ugradnje eline
armature
-smanjenje slijeganja zbog velikih
poetnih vrstoa
-uklanjanja sjene prskanjaprilikom
prskanja armaturne mree
-mlazni beton ojaan elinim vlaknima
moe izdrati razliite vrste

NAMT
-Suhi postupak suha mjeavina
cementa i agregata dovodi se na
mlaznicu zranim transportom gdje
joj se dodaju voda i aditivi
-Mokri postupak

NMT
-Mokri postupak mjeavina
agregata, cementa i vode napravi se u
mjealici za beton i gumenim se
cijevima dovodi na mlaznicu zranim
transportom ili pumpama za beton.

Sekundarna tunelska obloga izvodi se od armiranog betona nakon zavretka

primarne tunelske podgrade. Izmeu primarne podgrade i sekundardne obloge
postavljaju se slojevi hidroizolacije.
Usprkos tome, sekundarna obloga konstruktivno djeluje sa primarnom podgradom
kao spregnuta konstrukcija, a njihov spoj se promatra kao kruta veza.
Sekundarna tunelska obloga ne preuzima nikakvo znaajnije optereenje.

Tuneli svijetla u Japanu

Podvodni tunel u L'Oceanographic centru u Valenciji,

panjolska

The tunnel Wisteria

Podvodn restoran Ithaa, Maldivi