ETANA SVOJINA

Etana svojina je pravo svojine na posebnim djelovima zgrade s kojim su nedjeljivo

povezana odreena prava na zajednikim djelovima zgrade i na zemljitu na kom je
zgrada podignuta.
Kod ovog instituta vana je injenica: kad ne bi postojali zajedniki djelovi sve norme
koje reguliu etanu svojinu bile bi beskorisne to znai da izvan granica za ouvanje
zajednikih djelova pojedini spratovi (stanovi) slijede svoju individualnu i autonomnu
sudbinu.
Etana svojina je sloena zajednica i dovoljno je da postoji jedna zgrada sa najmanje
dva posebna dijela koji pripadaju razliitim vlasnicima. S toga kada je zgrada
sastavljena od dva posebna dijela u prizemlju koji imaju neto zajedniko postoji etana
svojina. Vrenje prava na posebnom dijelu ne tie se ostalih etanih vlasnika za cijelo
vrijeme postojanja u svim odnosima koji se ne tiu zajednikih djelova. Zemljite na
kome je zgrada podignuta moe pripadati jednom od etanih vlasnika, svim etanim
vlasnicima (odnosno nekolicini od njih) ili nekom treem subjektu.

STAMBENA ZGRADA
Stambena zgrada je zgrada u kojoj je najmanje jedan poseban dio namijenjen za
stanovanje i sa njom ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu. Stambenu zgradu ine
posebni i zajedniki djelovi zgrade. Stambena zgrada ima svojstvo pravnog lica u
pravnim poslovima koji se odnose na odravanje i korienje stambene zgrade. Pravo
svojine na posebnim i na zajednikim djelovima stambene zgrade je vrsta funkcionalne
(namjenske) svojine.
Vlasnici samostalnih djelova zgrade imaju pravo da:
1.Vre svojinska ovlaenja na svom samostalnom dijjelu zgrade.
2.Koriste zajednike djelove zgrade u mjeri koja je neophodna za korienje njihovih
samostalnih djelova.
3.Svoje samostalne djelove zgrade mijenjaju odnosno adaptiraju u granicama zakona u
skladu sa svojim potrebama bez zadiranja u posebne djelove zgrade drugih etanih
vlasnika.
Vlasnici samostalnih djelova zgrade imaju obavezu:
1.Odravaju samostalne djelove zgrade u ispravnom stanju.
2.Uestvuju u odravanju zajednikih djelova zgrade.
3.Upotrebom odnosno korienjem svojih samostalnih djelova ne ometaju upotrebu
posebnih ili zajednikih djelova zgrade.

POSEBNI DJELOVI STAMBENE ZGRADE

Posebni djelovi stambene zgrade su: stanovi, poslovne prostorije, posebni podrumi,
posebna potkrovlja, posebne garae odnosno garana mjesta. Posebnim djelovima
stambene zgrade smatraju se i sporedni djelovi kao to su otvoreni balkoni, terase i dr.
Stan je skup prostorija namijenjenih za stanovanje, koje ine funkcionalnu i

graevinsku cjelinu i koje po pravilu imaju zaseban ulaz. Poslovna prostorija je jedna ili
vie prostorija namijenjenih za vrenje djelatnosti koje po pravilu ine graevinsku
cjelinu i imaju zaseban ulaz.
Na posebnom dijelu zgrade vlasnik ostvaruje sva prava koja su inae karakteristina za
pravo svojine. On moe upotrebljavatii i raspolagati tim djelovima na najapsolutniji
nain pod uslovom da ta upotreba nije zabranjena zakonom ili pravilima zgrade. On npr.
ne moe vriti radnje na svom posebnom dijelu ako su te radnje na tetu ili dosadu
susjeda. On npr. moe stanovati u stanu, vriti u njemu profesionalnu djelatnost,
trgovaku djelatnost ukoliko to pravo nije ogranieno pravilima zgrade (naravno,
pravila zgrade se moraju kretati u okviru zakona). Prozori sa roletnama, kapcima i
krilima, balkoni i balkonske ograde, terase su u iskljuivoj svojini etanih vlasnika ali
se pravilima zgrade moe odrediti da njihovo odravanje (farbanje i sl.) bude izvreno
na nain da se ouva jedinstveni spoljanji arhitektonski izgled zgrade.

SVOJINA NA POSEBNOM DIJELU STAMBENE ZGRADE

Posebni dio zgrade moe biti u iskljuivoj svojini jednog subjekta fizikog ili pravnog
lica. Naravno na njemu se moe ustanoviti susvojina (propisano zakonskim propisima)
ili zajednika svojina branih drugova.
Subjekti prava svojine na posebnom dijelu zgrade moe biti i poslovno nesposobno lice.
U tom sluaju, u katastar nepokretnosti moe se zabiljeiti injenica da je sopstvenik
posebnog dijela maloljetnik. Ovaj upis ima znaaj za sva lica koja namjeravaju da
pribave zemljini-knjino pravo jer ih upozorava da njihov potencijalni prenosilac nema
poslovnu sposobnost i da prema tome ne moe punovano prenijeti pravo svojine ili
konstituisati slubenost. Ovaj upis nema konstitutivno dejstvo i bez obzira da li je upis
izvren ili ne, maloljetnik se smatra poslovno nesposobnim lice.
Etana svojina se stie po optim pravilima koja vae za sticanje prava svojine. Ona se
stie: izgradnjom, kupovinom, zamjenom, poklonom, nasljeivanjem posebnog dijela
zgrade, pretvaranjem zajednike svojine ili susvojine u etanu svojinu. Za sticanje
etane svojine na nepokretnostima trai se pored ispunjenja formalnosti za ugovor da se
izvri uknjiba u knjigu nepokretnosti. Vlasnik posebnog dijela ovlaen je da raspolae
tim aktom kao njegov potpun i iskljuiv vlasnik. Ako na stanu postoji susvojina onda je
za njegovo otuenje potrebna saglasnost svih vlasnika. Jednoglasnost se trai za
preduzimanje poslova faktikog i pravnog raspolaganja isto kao to je potrebna i za
odluku o promjeni namjene stvari, za konstituisanje stvarnih slubenosti, plodouivanja
i zalonog prava itd. Etani vlasnik je sopstvenik posebnog dijela zgrade. Kao
sopstvenik toga dijela ovlaen je njime da raspolae a da pritom ne trai niiju
saglasnost. Raspolaganje obuhvata mogunost otuenja i optereenja dijela. Svoj dio
moe prodati, pokloniti, razmijeniti ga, opteretiti hipotekom ili konstituisati neku od
stvarnih slubenosti.

ODRAVANJE POSEBNIH DJELOVA STAMBENE ZGRADE

Vlasnik vri o svom troku opravke u cilju odravanja svog dijela stambene zgrade u
ispravnom stanju. Duan je da uva i odrava svoj dio stambene zgrade na nain da se
drugim vlasnicima ne priinjava nikakva teta. Kvarove kojima se nanosi teta drugim
posebnim ili zajednikim djelovima zgrade ili dovodi u pitanje njihovo funkcionisanje
vlasnik je obavezan da otkloni bez odlaganja. Za svu tetu koja je priinjena drugim
vlasnicima odgovara vlasnik koji ima obavezu odravanja a ako je to bila obaveza vie
vlasnika oni odgovaraju za tetu solidarno. Vlasnik je obavezan da o svom troku izvri
opravke na svom posebnom dijelu zgrade ako je to neophodno da bi se otklonila teta za
drugog vlasnika ili za djelove zgrade koji slue zgradi kao cjelini. Duan je da dopusti
pristup ovlaenim licima u svoj dio ako je to potrebno za odravanje zajednikih
djelova stambene zgrade i zgrade kao cjeline. Svaki etani vlasnik vri o svom troku
opravke svog posebnog dijela radi odravanja tog dijela u ispravnom stanju. Ako je na
posebnom dijelu ustanovljeno plodouivanje, plodouivalac snosi trokove redovnog
odravanja a vlasnik trokove koji su izazvani i starou zdanja ili viom silom odnosno
sluajem. Ako je na posebnom dijelu ustanovljen zakup onda na zakupca pada teret
snoenja trokova sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom stana, trokovi same
upotrebe.
Etana svojina je svojina koja obavezuje. Njeno vrenje ne smije biti na tetu cjeline
npr. vlasnik posebnog dijela duan je izvriti opravke na svojoj vodovodnoj instalaciji
ako bi voda mogla da oteti zidove drugog stana ili zajednike djelove zgrade. Vlasnik
moe ili u skladu sa propisima o graenju o svom troku vriti prepravke svog
posebnog dijela stambene zgrade ako se tim prepravkama ne dira u posebni dio drugog
vlasnika ili u djelove koji slue zgradi kao cjelini ili posebnom dijelu drugog vlasnika.
Vlasnik ne moe vriti na svom posebnom dijelu prepravke koje bi mogle naruiti
arhitektonski izgled ili umanjiti stabilnost i sigurnost zgrade. Promjena u
arhitektonskom izgledu ne smije grubo da narui isti (arhitektonski izgled).

ZAJEDNIKI DJELOVI STAMBENE ZGRADE

Zajedniki djelovi stambene zgrade su djelovi koji slue stambenoj zgradi kao cjelini i
to:
-temelji,
-vertikalna konstrukcija,
-horizontalna konstrukcija (meuspratna konstrukcija),
-krov,
-prohodne i neprohodne zajednike terase,
-fasada zgrade, ukljuujui prozore i vrata,
-krovna i ostala limarija na zajednikim djelovima zgrade,
-dimnjaci i ventilacioni kanali, hidranti, protivpoarni sistemi,
-poarni prolazi, ljestve i stepenita,
-liftovi u zajednikim djelovima zgrade sa instalacijama i ureajima koji omoguavaju
njihovu redovnu upotrebu,

-instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i horinzotalni vodovodi i temeljne

infrestrukture, sanitarni ureaji i instalacije vodovoda i kanalizacije u zajednikim
djelovima zgrade,
-elektrine instalacije stepenine rasvjete i drugih potroaa u zajednikim djelovima
zgrade,
-radijatori i druga grejna tijela u zajednikom dijelu zgrade,
-telefonske instalacije do mjesta razdvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade,
-zajednike televizijske i radio antenske instalacije,
-zajednika kotlarnica i toplana,
-svjetlarnici,
-gromobranske instalacije,
-kanali za smee itd.
Zajedniki djelovi stambene zgrade su i oni djelovi koji slue samo nekim a ne svim
posebnim djelovima zgrade (posebna ulazna vrata, posebni holovi, potkrovlje, podrum,
terase, ureaji za ogrijev). Zajedniki djelovi stambene zgrade su i drugi djelovi koji su
u posebnoj zgradi ili su dio druge zgrade (zajednika kotlarnica, hidrofori, garae i dr).
Norma o zajednikim djelovima stambene zgrade je jedna od najvanijih u zakonu (ona
daje institutu etane svojine jednu pravu i instinsku fizionomiju). Najvei broj lanova
zakona koji se odnosi na institut etane svojine govori upravo o zajednikim stvarima.
Zajedniki djelovi su strukturno i funkcionalno povezani sa posebnim djelovima
(stanom, poslovnom prostorijom) i upravo ova veza objanjava posebnost instituta
etane svojine.

SVOJINA NA ZAJEDNIKIM DJELOVIMA I NA ZEMLJITU NA KOME JE

ZGRADA IZGRAENA
Na zajednikim djelovima stambene zgrade koji slui zgradi kao cjelini svi vlasnici
posebnih djelova stambene zgrade imaju zajedniku nedjeljivu svojinu. Na zajednikim
djelovima stambene zgrade koji slue samo nekim a ne svim posebnim djelovima
zgrade zajedniku nedjeljivu svojinu imaju samo vlasnici tih posebnih djelova.
Karakteristika ove svojine je najprije u tome to udjeli zajedniara (etanih vlasnika)
nijesu odreeni s tim u vezi je i pravilo po kome etani vlasnici upotrebljavaju
zajednike djelove zgrade prema svojim potrebama i u onoj mjeri koja je potrebna radi
korienja stana a ne srazmjerno veliini stana ni njegovoj vrijednosti prema ukupnoj
vrijednosti zgrade. Druga karakteristika ove svojine je njena nedjeljivost njena dioba
bi bila apsolutno nespojiva sa njenom svrhom.
Njena povezanost sa pravom svojine je sljedea njena karakteristika iz ega proizilaze
posljedice: nemogunost raspolaganja zajednikom svojinom odvojeno od svojine na
posebnom dijelu, preduzeti pravni akti kojim se raspolae odvojenim dijelom, nuno i
automatski znai i raspolaganje neopredijeljenim udjelom u zajednikoj svojini. Takve
su posljedice i kod zasnivanja hipoteke na stanu. Zalono pravo prostire se na te
zajednike djelove. Ako je urbanistika parcela na kojoj je stambena zgrada izgraena u
privatnoj svojini, vlasnici imaju zajedniku nedjeljivu svojinu na tom zemljitu, ukoliko

pojedini djelovi zemljita ne predstavljaju javnu povrinu. Ako je stambena zgrada

izgraena na urbanistikoj parceli u dravnoj svojini vlasnici imaju zajedniku
nedjeljivu svojinu na zemljitu na kom je zgrada izgraena. Na zemljitu koje slui za
redovnu upotrebu zgrade vlasnici imaju pravo korienja.

ODRAVANJE ZAJEDNIKIH DJELOVA ZGRADE

Odravanje stambene zgrade ini izvoenje radova na zajednikim djelovima zgrade
kojima se obezbjeuje ispravnost i sigurnost zajednikih djelova zgrade, upotrebljivost
zgrade kao cjeline i bezbijednost njenog korienja. Odravanje stambene zgrade ini i
izvoenje radova na stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade ako su ti radovi od uticaja
na odravanje, bezbjedno korienje zgrade i bezbijednost zgrade kao cjeline.
Odravanjem stambenih zgrada obezbjeuje se zatita stambenih zgrada i potreban nivo
stanovanja. U cilju obezbjeenja uslova jedinica lokalne samouprave vodi registar
vlasnika kao i stambenih zgrada i njihovih posebnih djelova. Donoenje odluka o
odravanju stambene zgrade je jedno od bitnih komponenti upravljanja stambenim
zgradama. Izvravanje obaveze odravanja zajednikih djelova zgrade je najznaajnija
obaveza koja se namee etanim vlasnicima u pogledu ovih djelova. Zakonodavac je
propisao da je investiciono odravanje zajednikih djelova stambene zgrade i radovi
koji se izvode kao hitne intervencije na zgradi u javnom interesu.
Dakle ova obaveza predviena je ne samo u interesu etanih vlasnika ve i u cilju
zatite stambenog fonda potrebnog nivoa stanovanja i uopte javnog interesa. Radovi
koji se preduzimaju na odravanju zajednikih djelova stambene zgrade su:
1.Radovi redovnog odravanja (kreenje unutranjih zidova, bojanje fasade).
2.Hitni radovi.
3.Nuni radovi (sanacije krovne konstrukcije, zamjene instalacija na zajednikim
djelovima i ureajima zgrade itd.).

NADGRADNJA STAMBENE ZGRADE

Stambena zgrada moe se nadograditi odnosno zajedniki djelovi pretvoriti u stan
saglasno propisima o planiranju i ureenju prostora, propisima o graenju i ovim
zakonom. Ne moe se vriti nadogradnja koja utie na stabilnost i sigurnost stambene
zgrade ako se nadogradnjom nanosi teta arhitektonskom izgledu zgrade ili znaajno
umanjuje provjetrenost niih spratova.
Imalac prava nadogradnje duan je vlasnicima naknaditi vrijednost zajednikog dijela
koji se nadograuje osim ako drugaije ne proizilazi iz odluke skuptine vlasnika
odnosno ugovora. Imalac prava nadogradnje i stambena zgrada svoje meusobne
odnose ureuju ugovorom.
Imalac prava nadogradnje duan je:
1.O svom troku da otkloni kvarove i oteenja koja nastanu uslijed izvoenja radova
najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka kvarova i oteenja.
2.U sluaju potrebe privremenog iseljenja iz stana vlasniku uz njegovu saglasnost dok
traju radovi da obezbijedi na privremeno korienje drugi stan koji mu ne pogorava
uslove stanovanja ukljuujui i odgovarajue trokove.

3.Po zavretku radova u roku od 10 dana da prostorije, ureaje i instalacije dovede u

stanje kakvo je bilo prije izvoenja radova.
4.Da obavijesti vlasnike o poetku izvoenja radova najkasnije 30 dana prije poetka
izvoenja radova.
Ovdje se radi o pravu pree kupovine udjela u zajednikoj svojini na kojima se vri
nadogradnja i kupovini vazdunog volumena jer djelovi zgrade na kojima se vri
nadogradnja su zajedniki djelovi. Vlasnici koji trpe tetu zbog izvoenja radova
nadogradnje ili zbog konanog umanjenja vrijednosti njihovog dijela ili zbog ozbiljnog
ometanja uivanja ak i kada je to privremeno imaju pravo na obeteenje.

UPRAVLJANJE STAMBENOM ZGRADOM

Stambenom zgradom upravljaju vlasnici posebnih i zajednikih djelova zgrade.
Upravljanje stambenom zgradom obuhvata:
1.Donoenje odluke o nainu korienja stambene zgrade kao cjeline i zajednikih
djelova zgrade;
2.O njihovom odravanju i uvanju, obezbjeenju finansijskih sredstava za odravanje
zgrade, odluivanje o drugim pitanjima od znaaja za korienje i odravanje stambene
zgrade.
Etani vlasnici imaju pravo da upravljaju stambenom zgradom. To pravo vre vlasnici
posebnih djelova s obzirom da su oni vlasnici zajednikih djelova u zgradi. Kod etane
svojine upravljanje zgradom vri se preko organa upravljanja: upravnika i skuptine
etanih vlasnika. Po zakonu o etanoj svojini stambena zgrada nema svojstvo pravnog
lica ak ni u onim pravnim poslovima koji se odnose na korienje stambene zgrade.
Etani vlasnici imaju svoje organe upravljanja (skuptina i upravnik) koji vre te
poslove u skladu sa nadlenostima koje su im date zakonom.

UPRAVLJANJE VELIKIM STAMBENIM ZGRADAMA

Kad stambena zgrada ima vie posebnih ulaza ili lamela mogu se obrazovati organi
upravljanja za svaki ulaz ili lamelu posebno. U stambenoj zgradi u kojoj su obrazovani
organi upravljanja meusobni odnosi vlasnika ureuju se ugovorom.
Odredbom Zakona o etanoj svojini o organima upravljanja za svaki ulaz posebno
eljela se pruiti mogunost rasparavanja velikih zgrada. U tom smislu data je
mogunost stvaranja posebnih organa upravljanja za svaki ulaz (skuptina i upravnik).
Ova posebna skuptina ima nadlenosti samo u pogledu posebnog ulaza pa su zato i
nadlenosti ove skuptine ograniene. Tako npr. posebna skuptina ne moe da donese
odluke o nadgradnji iznad posebnih ulaza. Donosi i svoja posebna pravila (ako je broj
vlasnika u ulazu vei od 10). Ova pravila moraju biti u skladu sa zakonom i pravilima
koje je donijela generalna skuptina.

SKUPTINA ETANIH VLASNIKA

Organi upravljanja stambenom zgradom su upravnik i skuptina vlasnika. Skuptinu
ine vlasnici odnosno njihovi predstavnici. Svaki etani vlasnik ima jedan glas, bez
obzira na broj poslovnih djelova u njegovoj svojini. Umjesto obaveznog predstavnika

pravnog ili fizikog lica svaki etani vlasnik moe neformalno odrediti svog zamjenika
koji e uestvovati u radu skuptine. To moe biti bilo koje poslovno sposobno lice
(lan porodice), zakupac stana itd.
NADLENOST SKUPTINE ETANIH VLASNIKA:
1.Donosi program odravanja stambene zgrade i obezbjeuje njegovo izvravanje;
2.Odluuje o nainu organizovanja radova na odravanju stambene zgrade;
3.Utvruje visinu i nain obezbjeenja sredstava za odravanje stambene zgrade;
4.Odluuje o poboljanju uslova stanovanja u zgradi;
5.Donosi odluku o korienju poslovnih prostorija;
6.Obezbjeuje primjenu kunog reda u stambenoj zgradi;
7.Odluuje o osiguranju stambene zgrade;
8.Stara se o zatiti stambene zgrade i ispravnosti instalacija i ureaja;
9.Donosi pravila o meusobnim odnosima vlasnika kada je broj vlasnika vei od 10;
10.Odluuje o radovima koji su potrebni za vanredno odravanje, ustanovljavajui u
sluaju potrebe posebni fond.
Veinska odluka skuptine ne bi mogla da proizvodi pravno dejstvo ako bi bila npr.
usmjerena na otuenje cijele zgrade. Zadaci skuptine su da upravlja zajednikim
stvarima i instalacijama. Ako skuptina vlasnika ne zavri zakonom propisane poslove
iz svoje nadlenosti jedinica lokalne samouprave obezbijedie vrenje tih poslova
putem obaveznog zakljuivanja ugovora iju sadrinu propisuje ministarstvo nadleno
za stambene poslove. Skuptina odluuje ako je pristuno vie od polovine ukupnog
broja vlasnika a odluke donosi veinom glasova prisutnih vlasnika. Svi etani vlasnici
moraju biti pozvani da prisustvuju radu skuptine. Ukoliko se ne eli nitavnost
odluka.

UPRAVNIK ZGRADE
Kad je broj vlasnika vei od etri imenuje se upravnik stambene zgrade.
Upravnika bira i razrjeava skuptina veinom glasova vlasnika-lanova skuptine za
period od etri godine. Za upravnika se moe imenovati vlasnik odnosno drugo fiziko
ili pravno lice registrovano za poslove upravljanja.
Skuptina sa upravnikom zakljuuje ugovore o meusobnim odnosima. Imenovanje i
razrjeenje upravnika upisuje se u registar upravnika stambene zgrade koji vodi
nadleni organ lokalne uprave. Upravniku po pravilu za obavljanje rada pripada
naknada koju obezbjeuju vlasnici iz sredstava odravanja. Ako vlasnici nijesu
obrazovali organe upravljanja na nain propisan ovim zakonom nadleni organ lokalne
uprave imenovae na zahtjev jednog ili vie vlasnika ili po slubenoj dunosti
privremenog upravnika. On ima sva ovlaenja upravnika i ovlaenja za sazivanje
skuptine vlasnika radi njenog konstituisanja. Privremena uprava imenuje se na
odreeno vrijeme do izbora upravnika. Dakle imenovanje upravnika je obavezno kada
postoji najmanje pet etanih vlasnika u zgradi iz ega proizilazi da u sluaju kada je
broj etanih vlasnika u zgradi etri ili manji obaveza ne postoji. Ova obaveza je
imperativnog karaktera jer je stalni interes etanih vlasnika da ima stalnog upravnika.
Etani vlasnici kao pojedinci ne mogu se ak ni jednoglasnom odlukom odrei ovog

kolektivnog interesa. Za upravnika zgrade se moe imenovati jedan od etanih vlasnika

ili neko tree lice. Istekom roka na koji je imenovan do izbora novog ovaj upravnik
nastavlja da vri svoje funkcije. Bilo koji od etanih vlasnika moe zahtijevati i
sazivanje skuptine za imenovanje upravnika.
NADLENOST UPRAVNIKA STAMBENE ZGRADE:
Upravnik, kao organ upravljanja zgradom treba da vri poslove opteg i posebnog
znaaja za etane vlasnike. Kada je jednom imenovan vlasnici ne mogu vie
intervenisati u krug njegovih nadlenosti i samo je on glas etane svojine. On:
1.Izvrava odluke skuptine;
2.Predlae program odraavanja zgrade;
3.Po sopstvenoj inicijativi obezbjeuje obavljanje hitnih poslova;
4.Zakljuuje ugovore o zakupu poslovnih prostorija;
5.Naplauje prihode i izvrava obaveze;
6.Prima i otputa domara;
7.Organizuje naplate i prijem uplata u korist rauna zgrade;
8.Izvrava i druge poslove koje odredi skuptina.
Protiv akata i radnji upravnika vlasnik moe uloiti prigovor skuptini. U sluaju
prihvatanja prigovora, upravnik je duan naknaditi priinjenu tetu.

PRAVILA O MEUSOBNIM ODNOSIMA EETANIH VLASNIKA

Pravila o meusobnim odnosima vlasnika sadre odredbe o posebnim i zajednikim
djelovima stambene zgrade, uslovima njihovih uivanja, upotrebi zajednikih djelova i
raspodjeli trokova, ouvanja izgleda zgrade, upravljanju i dr. Pravila vlasnika se
donose veinom glasova prisutnih lanova skuptine. Svaki vlasnik moe pokrenuti
inicijativu za donoenje pravila vlasnika. Pravila vlasnika odlau se u registar koji vodi
nadleni organ lokalne samouprave. Uvid u sadrinu pravila vlasnika moe izvriti
svako zainteresovano lice. Kada stambena zgrada odlui da pokrene spo vlasnik koji s
tim nije saglasan moe se podnoenjem zahtjeva upravniku osloboditi od odgovornosti
u pogledu posljedica spora za sluaj neuspjeha. Vlasnik je obavezan da zahtjev dostavi
upravniku u roku od 30 dana od dana obavjetenja o odluci skuptine. Ako je ishod
spora u korist vlasnika, vlasnik koji se nije saglasio sa voenjem spora, ali koji izvlai
korist obavezan je da uestvuje u snoenju svih trokova koji padaju i na teret drugih
vlasnika. Pravila treba da sadre norme koje ureuju upravljanje zajednikim djelovima
uivanje istih i raspodjelu ostalih trokova. Uobiajeno je da pravila sadre:
1.Modalitete uivanja zajednikih djelova;
2.Rasporeivanje trokova za tekue i drugo odravanje, izuzimajui one koji su
zakonom obavezni;
3.Upravljanje zajednikim djelovima.