SREDNJA ODRASLA DOB

(40-60 god.)

Znaajke razvoja u srednjoj dobi

(40-60 god.)
Teko
1.
2.

3.
4.

definirati temeljem kronoloke dobi:

Velike individualne varijacije u stavovima i

ponaanjima neki mladi s 60, neki stari s 40.
Proizvod dananjeg vremena, bolje zdravlje,
produljen ivotni vijek svijest o vlastitom
starenju i smrtnosti.
Umjesto: godine od roenja, to su: godine
preostale do kraja (Neugarten).
Vrijeme potencijala za aktivnost i zadovoljstvo
ivotom, za ene i mukarce jednako.

TJELESNI RAZVOJ (40-60 god.)

Vanjski znaci - kosa sijedi, prorjeuje se, koa

manje elastina, vide se bore, mrlje, podonjaci,
zubi se kvare, tonus miia opada, trbuh raste i
oputa se

PROMJENE U OSJETILIMA:

VID
Poslije 40. god. slabi vid presbiopija
(dalekovidnost);
Slabiji vid u sumrak, slabije vienje boja;
Vei rizik od bolesti oka npr. glaukom.
SLUH
Poslije 40. - slabi sluh prezbiakuzija, mukarci
jae;
Osobito za visoke frekvencije oko 50. god.

Tjelesne promjene
KOA
Gubi elastinost, labavija - bore na licu, ruke i noge.
Bre stari u ena (tanji sloj derme)
MIINO I MASNO TKIVO
Poveanje tjelesne masti - spolne razlike;
Gubitak potporne mase miia i kostiju.
KOSTI
Gubitak minerala i kotane mase
Propadaju diskovi kraljenice smanjuje se visina, 23 cm do 60 god.

Pomae: nemasna prehrana, manje kalorija, unos

kalcija i vit. D, redovito vjebanje

Tjelesne promjene
REPRODUKTIVNI SUSTAV
Klimakterij

: postupno opadanje estrogena, cca 10 g.

prije menopauze nastupa oko 50 god., raspon 42-58
g.
Pad estrogena - promjene na koi i kostima, valunzi
nadomjesna hormonska terapija rizici.
Psihike reakcije ovise o interpretaciji:
Strah od starenja, novi poetak, obrazovanje
Mukarci plodni do kraja ivota, opada razina
testosterona.
Mogui problemi impotencija ugroena slika o sebi.

Pomae: savjetovanje, psiholoki tretmani, terapija

lijekovima ili hormonima.

Tjelesne promjene
ZDRAVSTVENI RIZICI
Kardiovaskularne bolesti i rak glavni uzronici smrti u
srednjoj dobi.
Mukarci podloniji od ena.
Osteoporoza ee u ena, menopauza.
Crte linosti hostilnost (neprijateljstvo) vei rizik
sranih bolesti, vea hostilnost u mukaraca, pa i rizik.
Suoavanje sa stresom umanjuje pojavu ili teinu
bolesti:
Predvianje i sprjeavanje stresa;
Osobna dobit kad prevladaju stresni dogaaj;
Promjene vrijednosti i perspektive nakon bolesti razvoj.
Pomae:

savjetovanje, programi u zajednici, socijalna

podrka, vjebanje, samoefikasnost, optimizam,
vrstoa: kontrola, posveenost, izazov.

KOGNITIVNI RAZVOJ
(40-60 g.)
Sve

su kognitivne sposobnosti jo uvijek na vrlo

visokoj razini.
Proirenje kognitivnih vjetina preuzimanje novih
odgovornosti i sve sloenijih odgovornosti (npr. na
poslu).
Stadij odgovornosti (Schaie)
Mlai se pitaju: to ja znam?
Sredovjeni:Kako u upotrijebiti to to znam?
Najsloenije obaveze tzv. izvrni stadij
informacije iz raznih izvora (rukovodioci).
Intelektualne sposobnosti: akumulirano znanje,
verbalna fluentnost, pamenje, brza analiza
informacija, rezoniranje, rjeavanje problema,
struna ekspertiza

Kognitivne promjene
KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA
Zasniva se na: akumuliranom znanju i
iskustvu, prosuivanju i vjetoj uporabi
socijalnih konvencija
Mjere: testovi rjenika, opih
informacija,verbalnih analogija, loginog
rezoniranja.
FLUIDNA INTELIGENCIJA
Temeljne vjetine obrade informacija:
otkrivanje odnosa, brzina analize informacija,
kapacitet radnog pamenja.
Mjere: testovi brojanih nizova, spacijalne
vizualizacije, slaganje slika u logian niz.

Promjene u inteligenciji
Seattle

longitudinalna studija Schaiea (1994.)

5000 ljudi, 22-70 god, kroz 35 godina, od 1956.
Umjereni rast do 60 god, zatim postupno opadanje,
u 5 sposobnosti: verbalna, numerika, spacijalna,
induktivno rezoniranje, verbalno pamenje
zahvaaju i krist. i flu. Sposobnosti srednja dob:
intelektualni vrhunac.
Kaufmanova

studija verbalnog i neverbalnog

praktinog IQ (2001.) 2500 osoba, 16-85 godina,
transverzalno, WAIS
Verbalni faktor krist. int., na vrhuncu 45-55. g.,
polako pada do u duboku starost.
Neverbalni faktor flu. int., vrhunac u 20-im, pada
iza 45 g.

Tumaenje kognitivnih promjena

Ope

usporavanje funkcioniranja CNS-a.

Brzina

obrade informacija opada

(vrijeme reakcije) neuralne mree
slabije nove sinaptike premosnice
slabije ili gubitak informacija u prijenosu.

Ipak:

kompenzacija anticipira tj.

priprema se unaprijed (npr. sviranje po
notama), vjeba, iskustvo vrlo uspjeni!

Tumaenje promjena
PANJA
Tee

istodobno usmjeravanje panje na dva

sloena zadatka (pie i pria na telefon)
Usmjeravanje na relevantnu informaciju
(oblik/boja)
Prebacivanje s jedne na drugu mentalnu
operaciju (parni-neparni ili manji-vei
brojevi)
Kompenzacija: iskustvo znaju to trae,
vjeba.

Tumaenje promjena
PAMENJE
20-60

g. - opada koliina informacija u radnom

pamenju.
S dobi manje ponavljanja, slabije strategije
pamenja (organizacija i elaboracija) slabije
koritenje dosjeanja (npr. papiga i ojka ne
sjete se ptica).
Ouvano ili raste: ope injenino znanje,
proceduralno znanje (vonja), struno znanje.
Metakognitivno znanje priprema, organizacija,
ponavljanje maksimalni uinak ne slabi s dobi!
Pamenje u kontekstu!

Primjena kognitivnih sposobnosti

STRUNOST
iroka,

organizirana, integrirana baza

znanja osigurava visok uinak.
Godine uenja i iskustva primjena u
rjeavanju praktinih problema:
sagledavanje, razumijevanje, logiko
analiziranje (kvar stroja, predavanje).
U svakoj djelatnosti, ne samo
visokoobrazovani ili menaderi.

Primjena kognitivnih
sposobnosti
KREATIVNOST
Iza 40 god. - ukljuuje vie promiljanja, planiranja,
integriranja znanja i ideja (pjesnici/pisci).
Manje egocentrino izraavanje sebe, vie
altruistino usmjereno obogaivanju drugih.
Mijenja se oblik kreativnosti.
PROFESIONALNI IVOT
Kognitivno fleksibilnije osobe trae izazovniji posao
potie kognitivnu fleksibilnost reciprono.
Dobitak jednak u mlaoj i srednjoj dobi, u ljudi
razliitih generacija i ivotnih iskustava.

EMOCIONALNI I SOCIJALNI
RAZVOJ (40-60 god.)
RAZVOJNI ZADACI SREDNJE DOBI:
Pomoi

djeci adolescentima da odrastu kao

odgovorne i sretne osobe.
Postii drutvenu i graansku odgovornost.
Biti uspjean u svom zanimanju.
Aktivno provoditi slobodno vrijeme.
Zrelo se odnositi prema branom partneru.
Prihvatiti i prilagoditi se fiziolokim
promjenama.
Prilagoditi se ostarjelim roditeljima.
(R. Havighurst, 1972.)

RAZVOJ LINOSTI podsjetnik

(40-60 god.)
Dob

Razvojna razdoblja:

Psihosocijalna teorija (Erikson):

40-60
Stvaralatvo
(generativnost)nasuprot
neostvarenosti (samozaokupljenosti)
Teorija ivotnog ciklusa (Levinson)
40-45
kriza sredine ivota
45-50
ulaz u srednju odraslu dob
50-55
prijelaz pedesete godine
55-60
kulminacija srednje dobi

Razvoj linosti: Erikson

Stvaralatvo

spaja osobne tenje i

zahtjeve kulture
Osobna razina: sredovjeni ele biti
potrebni i pridonijeti simbolika
besmrtnost;
Kulturna razina: socijalni sat za srednju
dob zahtijeva da preuzmu odgovornost
za sljedeu generaciju, kroz uloge
roditelja, mentora, uitelja, voditelja
Neostvareni: stagnacija, jer vlastitu
udobnost i sigurnost pretpostavljaju
izazovima i rtvovanju.

Teorija ivotnog ciklusa D. Levinsona (1978.)

STAROST
65
60
55
50
45
40
33
28
22
17

KULMINACIJA
SREDNJE DOBI
PRIJELAZ
50-e GODINE
ULAZ U SREDNJU
ODRASLU DOB

SREIVANJE

PRIJELAZ MLAE ODRASLE DOBI

DJETINJSTVO
I MLADOST

PRIJELAZ KASNE ODRASLE DOBI

PRIJELAZ SREDINE IVOTA

PRIJELAZ
30-e GODINE
ULAZ U SVIJET
ODRASLIH

KASNA ODRASLA
DOB - STAROST

MLAA
ODRASLA DOB

SREDNJA
ODRASLA DOB

Razvoj linosti: Levinson

40-45: kriza sredine ivota

preostalo vrijeme? Zadovoljstvo?
Promjene?

45-50: ulaz u srednju odraslu dob prilagodba ciljeva i ostvarenje;

50-55: prijelaz pedesete godine

kasnije sazreli, promjene?

55-60: kulminacija srednje dobi

uitak u vlastitim postignuima,
ostvarenjima i zrelosti ogranienja
(spol, obitelj, socijalni kontekst)?

Kriza sredovjenosti
Postoji

li?
Istraivanja: velike individualne razlike;
ee se pripisuje zahtjevnim ivotnim
okolnostima, a ne dobi;
Nekad se srednja dob doivljava kao
olakanje, a ne kao kriza jaa osjeaj
pouzdanja i postignua, promiljeno
vienje tekoa (proi e!);
Malo ljudi drastino mijenja svoj ivot.

Razvoj: kontinuitet ili promjena?

Costa

i McCrae: nema razvojnih stadija,

samo prilagodba na normativne
dogaaje: odrastanje djece, vrhunac
karijere, i sl.

Veina

istraivaa: prilagodba je
kombinirani rezultat starenja i socijalnih
iskustava.

Danas,

dogaaji nisu tako dobno

odreeni kao nekad.

Prilagodba na srednju dob

Dobra

prilagodba linosti na srednju dob

ukljuuje:
Sliku o sebi to je i to bi mogao
postati;
Samoprihvaanje, autonomija, vjetine
upravljanja okolinom;
Strategije suoavanja;
Rodni identitet;
Odrasli:

mijenjaju organizaciju linosti, ali

pomou temeljnih, trajnih dispozicija.

Obitelj: obiteljski ciklus i

stres
ivotni ciklus

Obiteljski ciklus Neoekivani

ivotni dogaaji

Djetinjstvo

Roditeljski dom

Bolest, nesrea,
katastrofa

Adolescencija

Roditeljski dom

Promjena kole,
okoline, bolest

Mlaa odrasla
dob

Brak, roditeljstvo

Razvod,
nezaposlenost,
bolest

Srednja odrasla
dob

Djeca odlaze,
prazno
gnijezdo

Smrt lana
obitelji, gubitak
posla, bolest

Starost

Udovitvo

Promjena
ivotnih uvjeta,
bolest

Obitelj: odnosi
1.

stadij: Sendvi generacija sredovjeni

ljudi nalaze se izmeu djece adolescenata i
ostarjelih roditelja.

2.

stadij: Prazno gnijezdo djeca odlaze,

brani partneri ostaju sami, zbliavaju se ili
udaljavaju.

Topli

odnosi i podrka bliskost traje i poveava

se, sredovjena majka uvarica obitelji,
okuplja ih zadovoljstvo.

Odravaju

se odnosi meu generacijama u

obitelji i drutvu.

Posao
Potreba

za novim izazovima.
Postaju svjesni vremena preostalog do
mirovine, preispituju ciljeve i ostvareno.
Nastoje zadovoljiti one interese za koje
ranije nisu imali vremena - novi posao,
hobi, prekvalifikacija.
Neki doivljavaju tzv. burnout sagorijevanje na poslu.
Nezaposlenost u srednjoj dobi - veliki
problem, razoarenje, apatija,
bespomonost, ogranieni su im socijalni
kontakti, napetost u obitelji.

PSIHOLOKA POMO
SREDOVJENIM OSOBAMA
Dob

najveih ivotnih
odgovornosti.

Izloeni

brojnim stresovima, bilo

na poslu, bilo u obitelji.

Imaju

bogato iskustvo
suoavanja sa stresom.

Osobno iskustvo studenata

Koje

potencijalne izazivae stresa

vidite kod svojih roditelja?

Kako
to

biste im mogli pomoi?

biste mogli oekivati kakvu

reakciju?

Psiholog moe ublaiti stres u

sredovjenih osoba na sljedei
nain:
Pruiti

emocionalnu i socijalnu
podrku;

Savjetovati

i usmjeravati osobu ka
konstruktivnom suoavanju sa
stresom;

Uoiti

potencijalne izazivae stresa:

obitelj, posao, zdravlje i pokuati
pripremiti osobu.