Professional Documents
Culture Documents
VMŠ Cazin - Osnove Soc - Pol
VMŠ Cazin - Osnove Soc - Pol
VMŠ Cazin - Osnove Soc - Pol
KOLA CAZIN
OSNOVE SOCIJALNE POLITIKE
Silabus predmeta
Osnovni pojmovi
Problem definisanja u
nauci
Definisati pojam znai shvatiti sutinske odredbe tog
predmeta - do pojma se dolazi aktivnim miljenjem,
shvatanjem odnosa cjeline i dijela, opteg i posebnog i
naroito razlikovanjem pojavnih od sutinskih strana i
odredaba predmeta saznanja
Pojmovi nisu statine ve dinamine kategorije
Osnovni pojmovi
Osnovni pojmovi
POJAM SOCIJALNE
POLITIKE
Socijalna politika ima dugu prolost ali kratku
istoriju
Pojam socijalnog
pojam ''socijalno'' potie od latinske rijei
socijalis, to znai drutveni, koji se tie
drutva
- otuda i termin sociaetas koji znai
drutvo.
Douns (Jones) smatra da rije ''socijalno'' ima u
osnovi dve konotacije:
1.odnosi se na drutvo kao cjelinu, njegovu
strukturu, proces, integraciju i koheziju
2.odnosi se na meuljudsku razmjenu, pom,
velikodunost i altruizam
Napomena: moe se odnositi i na globalno drutvo
(najire znaenje) ali i na male zajednice ili organizacije
(struna drutva i sl.)
inioci politike
Za definisanje pojma politike znaajni su i sledei
inioci:
- politika je trajni proces i aktivnost;
- ona je racionalna sa unaprijed odreenim
daljim, bliim i konkretnim ciljevima;
- podrazumjeva i postojanje instrumenata
sredstava za ostvarivanje ciljeva;
- nuno ustanovljava potrebnu organizaciju
drutva u skladu sa osnovnim potrebama drutva na
datom stepenu razvoja, i
- ima svoje specifine metode dejstva.
Razliite definicije
U socijalno politikoj teoriji, a i praksi, ne postoji
jedna univerzalna i opteprihvaena definicija
socijalne politike, to je i za oekivati s obzirom da
se radi o vie ili manje organizovanoj drutvenoj
djelatnosti koja ima svoje specifinosti, istorijsku i
klasnu determinisanost, ideoloku i vrijednosnu
obojenost.
Od prakse ka nauci
Nakon Drugog svijetskog rata, socijalna politika
kao praktina djelatnost postaje znaajan inilac
ukupnog drutvenog razvoja, to dovodi,
ezdesetih godina XX veka, do zasnivanja
posebne teorijske discipline socijalne politike
kao nauke
Socijalna politika kao nauka ima za svoj predmet
prouavanje ivotnih i radnih uslova i
drutvenih grupa kako sa teorijskog aspekta,
tako i praktinog.
Cilj prouavanja: kritika analiza prakse, njeno
objanjavanje, tumaenje i ukazivanje na puteve
razrjeavanja socijalnih protivrijenosti i
obezbjeivanja socijalnog razvoja
Definicija
Socijalna politika je svjesna i slobodna praktina
drutvena djelatnost koja se bavi ivotnim i radnim
uslovima ljudi i drutvenih grupa (Lakievi, 1991,
str. 12)
- Naglaena drutvena aktivnost, praksa i predmet
Vajs (1984) definie socijalnu politiku sa aspekta
socijalnog razvoja drutva navodei da je: Socijalna
politika svjesna djelatnost drutva kojom se
razrjeavaju socijalne protivurijenosti,
usmjeravaju socijalne pojave i procesi ka
socijalnom razvoju i rjeavaju socijalni problemi.
Naglaen razvojni cilj
Primjeri odstupanja
U Francuskoj se pojam socijalna politika koristi kao
sinonim javnim politikama pa se izraz esto
upotrebljava u mnoini ( socijalne politike)
U SAD se termin socijalna politika gotovo ne
upotrebljava, ona ima ue znaenje nego to ima u
evropskim dravama zbog uticaja liberalistike
amerike tradicije. Vie se koristi pojam socijalne
dobrobiti (social welfare system) namenjen
siromanim graanima, unutar koje znaajno mjesto
ima javna dobrobit (public welfare). U ovoj zemlji se
vie govori o programima, a manje o procesima i
dravnim politikama.
U Velikoj Britaniji je ee u upotrebi termin
socijalna administracija
Osnovna shvatanja SP
to je posebna grana dravne djelatnosti kojom se
ublaavaju suprotnosti, a naroito u oblasti
raspodele;
socijalna politika je izraz i potvrda solidarizma i
saradnje drutvenih klasa ija je funkcija
neutralisanje konflikata i protivrijenosti u
drutvu;
to je zakonski zasnovana intervencija drave u
oblasti raspodjele, usmjerena na obezbjeenje i
korekciju ivotnih i radnih uslova pojedinaca i
drutvenih grupa;
socijalna politika je integralni dio opte politike,
ekonomije i kulture;
socijalna politika se bavi ivotnim pitanjima ljudi u
zajednici
SOCIJALNI
RAZVOJ
Savremeni pojam
Pojam i koncepcija socijalnog razvoja definisani su
krajem ezdesetih godina XX v. kada se u okviru
raznih institucija Organizacije ujedinjenih nacija
ukazivalo na neophodnost uporednog, integralnog
ekonomskog i socijalnog razvoja nerazvijenih
zemalja u cilju saniranja nagomilanih i akutnih
socijalnih problema i breg izlaska iz opte
nerazvijenosti.
Savremeno znaenje
pojma
U naunoj i strunoj literaturi pojam socijalnog
razvoja najee se upotrebljava u njegovom
irem znaenju, podrazumjevajui pod tim proces
kvantitativnog rasta i kvalitativnih promjena
koje se deavaju u sferi ivotnih, radnih i
drutvenih uslova ljudi (Lakievi,1995).
Razlikovanje promjene i
razvoja
esto se pojam razvoja netano
identifikuje sa pojmom promjena.
Promjena oznaava razliita stanja
sistema ili njegovih uih dijelova, u datim
vremenskim okvirima, pri emu ne mora
da dolazi do kvalitativno novog tipa
osnovnih drutvenih odnosa. Razvoj,
meutim, pretpostavlja cjelovit preobraaj
stanja nekog sistema, tj. promjenu u
unutranjoj strukturi predmeta.
SOCIJALNE
POTREBE
Socijalne potrebe
Sve individualne potrebe nisu predmet
bavljenja socijalne politike.
Socijalne potrebe ili ivotni
standard, kako ih esto nazivaju, jesu
odreene potrebe pojedinaca kao
jedinki koje su uslov njihove
egzistencije kao ljudskih bia i potrebe
koje pojedinac zadovoljava u zajednici,
participirajui sa drugim ljudima
Potrebe za socijalnim
uslugama
Socijalne potrebe su materijalne i nematerijalne
prirode i mogu se shvatiti kao: ukupnost ivota i
rada; nivo materijalnog obezbjeenja
stanovnitva; visina prihoda stanovnitva; ono to
u pogledu ivotnih uslova ljudi tek treba postii.
-U novije vreme pod pojmom ''socijalne potrebe''
naglaava se i znaaj specifinih i specijalizovanih
usluga u razliitim oblastima ljudskih potreba koje
treba zadovoljavati.
SOCIJALNI SLUAJ
Pogrena upotreba
termina
Termin socijalni sluaj, mada je
prevazien, jo uvijek se ponekad koristi u
socijalnoj zatiti, iako je prvobitno nastao
u oblasti socijalnog osiguranja.
Pogrena je upotreba ovog termina
kada se kae da je ovjek socijalni
sluaj, jer ovjek ne moe biti
socijalni sluaj, moe biti pogoen
nekim od socijalnih sluajeva (kao to
je bolest, invalidnost, nezaposlenost,
gubitak lana porodice, i sl.).
SOCIJALNA
SIGURNOST
Socijalna sigurnost
Sigurnost je jedna od kljunih ljudskih
potreba. Ona je povezana sa osjeajem
spokojstva i predvidljivosti, nesuprot neredu
i nepredvidljivosti.
Pojam socijalne sigurnosti se koristi u dva
znaenja. U prvom, irem znaenju,
odnosi se na stanje drutva u kome se
graani osjeaju sigurnim, bezbjednim
od rizika sa kojima se mogu susresti.
Takav vid sigurnosti ne zavisi samo od
drave, ve od drugih inilaca kao to su
porodica, porodine i mree prijatelja,
lokalna zajednica.
Sistem socijalne
sigurnosti
U uem smislu, pod socijalnom sigurnou
se podrazumjeva sistem zadovoljavanja
osnovnih potreba graana u kojima
dravna ima kljunu ulogu.
Rije je o specifinom sistemu socijalne
sigurnosti koji predstavlja organizovan
odgovor savremenih drutava na rizike.
Sistemi socijalne sigurnosti predstavljaju
vaan dio institucionalizovane prakse
socijalne politike.
SOCIJALNI
PROBLEM
Socijalni problem(i)
Socijalni problemje pojam koji je prvobitno imao
znaenje koje ukazuje na posljedice nezadovoljenja
potrebaljudi zbog nepovoljnih socijalnoekonomskih
uslova ivota, ime se produkuju socijalni
sluajevi. Obino se u strunoj literaturi navodi da
mnotvo socijalnih sluajeva ini socijalni problem.
Savremena shvatanja istiu da su socijalni problemi
objektivni dogaaji ili situacije koje nepovoljno
deluju na ivotne i radne uslove veeg broja ljudi.
Meu najee socijalne probleme se ubrajaju:
nezaposlenost,siromatvo,agresivnoponaanje,
kriminalitet, bolesti ovisnosti, poremeeni porodini
odnosi, kao i zatita manjinskih grupa.
Socijalni problemi i SP
Nastajanje socijalnih sluajeva, pa i
socijalnih problema, je pojava imanentna
prirodiovjekaidrutva. Zato je mogue
u odreenim sluajevima ovakve okolnosti
sprijeavati, odnosno smanjivati
posljedice organizovanim drutvenim
aktivnostima. Socijalni problemi, kao skup
nepoeljnih manifestacija popojedincai
grupe, su kompleksni i esto dugorono
destabilizujui za drutvenuzajednicu, to
zahtjeva kompleksne, sistemske i
dugorone mjeresocijalne politikeza
njihovo prepoznavanje,prevencijui
rjeavanje.
SOCIJALNO
PRAVO
Definicija
Zatim su nastala socijalna prava (20.vijek), koja
garantuju svim graanima zadovoljavanje osnovnih,
egzistecijalnih potreba.
Socijalna prava definisana su pravnim aktima
jedne drave kojima ona intervenie u cilju
pomoi i podrke pojedincu, porodici ili
drutvenoj grupi radi rijeavanja
egzistecijalnih problema i njihove integracije u
drutvo (Buljubai,2012).
Socijalno pravo ima duboko humanu funkciju, jer
titi graane od siromatva i drugih nepovoljnih
stanja u kojima se mogu nai.
Subjekti socijalno-pravnog
odnosa
1) fiziko lice kao titular prava (to lice je uvek
odreeno, konkretno),
2)drutveni organ kao obavezna strana u
odnosu, koji se odreuje prema socijalnom
domicilu titulara socijalnog prava.
Osnovne karakteristike
socijalnog prava
1) Utvruje novu granu subjektivnih prava
ovjeka socijalna prava, afirmie
ovjekovu linost, ima duboko humanu
funkciju;
2) Afirmie ovjekovu volju;
3)Ima za cilj da obezbijedi egzistenciju
oveka;
4)Jedino ovde nadleni organ je uvek
obavezna strana;
5)U socijalnom pravu volja nadlenog
drutvenog organa je slabija od volje
fizikog lica kao titulara;
Osnovne karakteristike
socijalnog prava
6) Nema sankcije prema fizikom licu
moe biti prema organu i ona je imovinske
prirode;
7)Objekt odnosa je socijalna prestacija i
ona se ne moe zameniti po vrsti;
8)Poseban postupak socijalno-pravni
(neke zemlje uvode i socijalno sudstvo
upravni postupak i socijalni rad kao
metod za ostvarivanje prava);
9)Pokazuje veliku ekspanziju
SOCIJALNE
PRESTACIJE
Definicije
Socijalne prestacije su davanje i injenje
onima koji se nalaze u stanju socijalne
potrebe. One su instrument socijalne politike u
rijeavanju problema prouzrokovanih socijalnim
sluajem.
Vrste prestacija
Socijalne prestacije mogu biti u obliku:
1) davanja u novcu ili u naturi
2)injenja usluge javnih slubi
3)kombinovane - davanje i injenje
Visina prestacija
Visina socijalne prestacije zavisi od:
Usklaivanje visina
prestacija
Usklaivanje visine socijalnih
prestacija vri se na vie naina:
1) trajne
2) povremene (bolest)
3) privremene (dijeiji dodatak,
invalidnina za sluaj privremene
invalidnosti)
4) jednokratne (pogoeni socijalnim
sluajem ije se ponavljanje ne oekuje)
SOCIJALNO
OBEZBIJEENJE
Vie od socijalnog
osiguranja
Pojam ''socijalno obezbijeenje'' razliito
se definie i upotrebljava
Univerzalna deklaracija o pravima
ovjeka i Pakt o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima, istiu pravo svakog
ovjeka na socijalno osiguranje,
odnosno obezbijeenje, navodei sve
elemente ivotnog standarda.
Univerzalna deklaracija
''Svako ima pravo na standard ivota
koji obezbijeuje zdravlje i blagostanje,
njegovo i njegove porodice, ukljuujui
hranu, odjeu, stan i ljekarsku njegu i
potrebne socijalne slube, kao i pravo na
osiguranje u sluaju nezaposlenosti,
bolesti, onesposobljavanja, udovitva,
starosti ili drugih sluajeva gubljenja
sredstava za izdravanje usljed okolnosti
nezavisnih od njegove volje ...''
Definicija
M. Milosavljevi:
''Socijalno obezbijeenje bi bio takav sistem
socijalno-politikih mjera kojima drutvena
zajednica garantuje i obezbijeuje osnovnu
socijalnu sigurnost svim svojim pripadnicima u
interesu njih samih i te zajednice''
Definicija 2
A. Gavrilovi:
SOCIJALNO
STARANJE
Karakteristike
Socijalno staranje ima najee sljedea obiljeja:
ne obuhvata cjelokupnu populaciju;
obuhvata samo najtee ''socijalne sluajeve'';
mjere i oblici socijalne zatite su siromani po
sadraju i visini davanja;
socijalno-pravni poloaj korisnika
je nesiguran;
socijalnim staranjem obuhvaeni su samo oni
graani koji nemaju pravo na zatitu po osnovu
socijalnog osiguranja, odnosno socijalnog
obezbeenja;
Obuhvat korisnika
socijalnim staranjem obuhvataju se graani koji su
materijalno neobezbijeeni, za rad nesposobni i
koji nemaju srodnika koji bi, prema odreenim
propisima, bili obavezni da se o njima staraju
U savremenom vokabularu ovaj pojam se rijetko
upotrebljava zbog toga to postoje razvijeniji
oblici zatite ljudi koji se nalaze u stanju socijalne
potrebe.
SOCIJALNA
ZATITA
Nastanak
Kao institucionalno-pravni sistem i
osmiljena funkcija drave, socijalna
zatita se prvi put javlja poetkom XVII
vijeka u Engleskoj, u vidu nerazvijenog
socijalnog staranja o nemonim i
siromanim (Old Poor lows) u kome se
sadraji i oblici ''pomoi'' kombinuju sa
socijalnom kontrolom i prinudnim radom u
kuama i zatitnim radionicama za
siromane
Uloga u graanskim
drutvima
U graanskim drutvima socijalna
zatita je, uz socijalno i zdravstveno
osiguranje, vaan dio socijalne politike,
ali i sredstvo socijalne kontrole
marginalizovanih pojedinaca, drutvenih
grupa i skupina
Svoj zenit u graanskom drutvu socijalna
zatita dostie u okviru socijalno-politike
koncepcije drave blagostanja
Raznolike djelatnosti
Ona u ovim drutvima najee obuhvata razliite
programe, sadraje i aktivnosti usmjerene prema
kontroli i suavanju siromatva, pomoi
ugroenima, migrantskim i manjinskim
grupama, zatiti fiziki i psihiki hendikepiranih,
starih, nemonih i invalidiziranih osoba i
kontroli i socijalnoj rehabilitaciji devijantnih
osoba
Definicija
Socijalna zatita je, takoe,
organizovan sistem raznovrsnih usluga
pojedincima i porodicama koji imaju
tekoe u svakodnevnom ivotu i ne mogu
ih prevazilaziti bez organizovane pomoi
privatnih, javnih, dravnih i drugih slubi i
institucija, odnosno dobrovoljnih i
humanitarnih udruenja, organizacija i
samoorganizovanja graana i lokalnih
zajednica.
Odnos sa socijalnom
politikom
U savremenim drutvima socijalna zatita
je znaajan dio socijalne politike i
predstavlja organizovan sistem socijalne
sigurnosti pojedinaca i porodica koji nisu
u stanju da sopstvenim radom
obezbijede ni minimum ivotnih uslova.
Najei nosioci ovih djelatnosti su
drava i lokalne vlasti.
Savremena socijalna
zatita
U modernim sistemima socijalne zatite
kao njihov predmet javljaju se savremeni
socijalni problemi meu kojima
siromatvo, beskunitvo, nezaposlenost,
alkoholizam, ovisnost od droga,
maloljetniko prestupnitvo,
nepismenost, ekoloka zagaenost i sl.
U njima se razvijaju i razliite koncepcije i
praksa prevencije socijalnih problema
Sve vie se tei deinstitucionalizaciji,
decentralizaciji usluga i partnerstvu sa
nevladinim sektorom
SOCIJALNO
OSIGURANJE
Civilizacijski iskorak
Socijalno osiguranje se smatra najveom
tekovinom socijalne politike s kraja XIX i
itavog XX vijeka
Njime su na odgovarajui nain rijeeni svi glavni
socijalni rizici bolest, nezaposlenost, starost,
invalidnost i smrt
-
Doprinos ljevice i
humanista
Pretee uvoenja sistema socijalnog osiguranja:
-Sidni i Beatrisa Veb, iz kruga Fabijanskog
pokreta u Velikoj Britaniji,
-Radovi Marksa i Engelsa,
-Organizovan radniki pokret i njegova borba za
socijalna prava radnika.
-Razvoju sistema socijalnog osiguranja u XX vijeku
doprineli su i humanistiki orijentisani pojedinci:
-Gunar i Alva Mirdal u vedskoj,
-lord Beverid i Kejns u Velikoj Britaniji,
-Pjer Larku u Francuskoj itd.
Uticaj kriza
Posmatrano u cjelini, moe se rei da su
iskustva velikih ekonomskih kriza i
dvaju svjetskih ratova, kao i
dominantna doktrina dravnog
privrednog i socijalnog
intervencionizma i puni prosperitet i
zaposlenost, doprinijeli da se u XX vijeku
razviju javni sistemi socijalnog osiguranja
u Evropi, Americi i drugim razvijenim
dijelovima svijeta
Definicije
Najee definicije odreuju socijalno osiguranje
kao zakonom ustanovljeno obavezno materijalno
obezbeenje i zdravstvena zatitu radnika i
lanova njihovih porodica za sluajeve utvrene
propisima
-''Socijalno osiguranje je dio socijalnog prava koji
ima za cilj zatitu osiguranih lica od socijalnih rizika
kada nastupi osigurani sluaj'' (Mirjani, Savi)
D. Lakievi smatra da bi opta definicija mogla da
glasi:
Cilj osiguranja
Osnovni cilj socijalnog osiguranja je:
Obezbijeivanje socijalne sigurnosti
zaposlenih i njihovih porodica za
ouvanje i unapreenje zdravlja, kao
osnovne pretpostavke za obnavljanje
ivota (zasnivanje porodice i raanje), za
rad i za obezbijeivanje odreenih
materijalnih sredstava kada su zaposleni
privremeno ili trajno sprijeeni da rade.
Vrste osiguranja
-Socijalno osiguranje moe biti obavezno i
dobrovoljno
SOCIJALNA
DRAVA
SOCIJALNI
DIJALOG
U socijalnoj politici
Vana funkcija socijalne politike i socijalnog rada
Najee, podrazumijeva razliite vrste
komunikacija, esto suprotstavljenih grupa,
radi pomoi pojedincima i grupama ugroenih
subjektivnim ili objektivnim okolnostima
ivota
Obuhvata brigu za obezbeivanje materijalnih
davanja, kao i pomoi u vidu usluga javnih slubi
iri smisao dijalog strana sa razliitim interesom u
rijeavanju povezanih socijalnih pitanja: Socijalnoekonomski savjeti, dijalog sindikata i poslodavaca
SOCIJALNA
INTEGRACIJA
Pojam socijalne
integracije
Pod drutvenom integracijom se
podrazumijeva povezivanje ljudi, grupa
odnosno dijelova drutva u jednu
funkcionalnu celinu.
Cilj drutvene integracije je ublaavanje
drutvenih konflikata i postizanje
konsenzusa oko temeljnih vrijednosti i
ciljeva, kako bi drutvo moglo nesmetano
da funkcionie i napreduje.
Kako do socijalne
integracije?
Da bi do integracije dolo, potrebno je
osigurati odreeni nivo dobrobiti svih
lanova, odnosno smanjiti socijalne razlike i
izbei drutvenu polarizaciju.
Drutvena integracija se moe postii
razliitim mehanizmima koji treba da djeluju
paralelno: na religijskim ili ideolokim
osnovama, zakonskim putem,
obrazovanjem, programima socijalne politike
itd.
Za drutvenu integraciju se kao posebno
vane izdvajaju solidarnost meu lanova
drutva i relativna socijalna jednakost
Kvalitet ivota
Problematian pojam
Kvalitet ivota je koncept koji je u irokoj
upotrebi u oblasti socijalne politike, ali
esto nejasan i razliito definisan. Pojedini
istraivai smatraju da se on i ne moe
precizno definisati.
Kakva je individualna a kakva
drutvena percepcija kvaliteta
ivota? ta kvalitet ivota treba da
obuhvata?
Osnovne definicije
Kvalitet ivota je lina percepcija sopstvenog naina
ivota u kontekstu kulture, sistema vrednosti, tenji,
izgleda za budunost, standarda i interesa;
Kvalitet ivota je viedimenzionalna procena
trenutnih okolnosti ivota pojedinaca u kontekstu
kulture u kojoj ive i vrijednosti koje imaju. To je,
prije svega, subjektivni oseaj blagostanja i
obuhvata fizike, psiholoke, drutvene i duhovne
dimenzije;
Kvalitet ivota je cjelokupno blagostanje, sastavljeno
od objektivnih parametara i subjektivnih procjena
fizikog, materijalnog, drutvenog i emocionalnog
blagostanja, ukljuujui stepen linog razvoja i
svrsishodnih aktivnosti, sve ponderisano linom
vanou;
Sveobuhvatna definicija
kvalitet ivota je multidimenzionalni
koncept koji obuhvata fiziko, socijalno i
mentalno zdravlje, kao i materijalni status i
blagostanje pojedinca.
SOCIJALNA
KOHEZIJA
Od pojedinca ka drutvu
Podrazumjeva povezivanje i integraciju
pojedinaca i grupa unutar drutva kao
cjeline
Pokazuje sposobnost drutva da osigura
odreeni nivo dobrobiti svim svojim
lanovima, da smanji socijalne razlike i
izbjegne polarizacije
Kohezivno drutvo pretpostavlja solidarnu
zajednicu koju ine slobodne individue
koje demokratskim metodama ostvaruju
svoje zajednike ciljeve
HVALA NA PANJI