Struktura elektroenergetskog sustava

Seminarski rad

Ensar
Suljagi

Sadraj:

Sadraj:.................................................................................................................. 2
1-

Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree.................................................3

2.1

Struktura 10(20) kV distribucijskih mrea.............................................................9

2.2

Struktura 35(30) kV distribucijskih mrea...........................................................12

2.3

Struktura niskonaponskih distribucijskih mrea...................................................14

2.4

Distribucijske trafostanice................................................................................ 15

1- Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree

Elektroenergetski sustav (EES) sastoji se od 4 osnovne cjeline:

Elektrane (izvori elektrine energije) razliitih vrsta u kojima se proizvodi
elektrina energija. Kao sastavni dio elektroenergetske mree, svaka elektrana ima:
o Elektrine generatore (najee sinkroni generator, a ponekad i
asinkroni generator u sluaju manje instalirane snage), koji proizvodi
elektrinu energiju i aktivni je element mree, te se u ekvivalentnoj shemi
reprezentira kao naponski izvor s odgovarajuom unutranjom
impedancijom,
o Blok transformatore (osim u sluaju kad je nazivni napon generatora
jednak nazivnom naponu voda na koji je elektrana prikljuena), preko kojeg se
elektrina energija proizvedena u generatoru transformira na naponski nivo
voda na koji je elektrana prikljuena.
Elektrane (generatori) veih snaga prikljuuju se na prijenosnu mreu, dok se
elektrane manjih snaga prikljuuju na distribucijsku mreu (distribuirani izvori) ili
direktno na instalacije potroaa (potroake elektrane).
Prijenosna mrea kojom se elektrina energije transportira od elektrana do
distribucijske mree i velikih potroaa, te razmjenjuje snaga izmeu povezanih
elektroenergetskih sustava. Prijenosna mrea sastoji se od zranih i kabelskih
vodova visokog napona (najee 110 kV i vie) i rasklopnih postrojenja
(transformatorske stanice koje omoguavaju transformaciju elektrine energije iz
mree jednog naponskog nivoa u mreu drugog naponskog nivoa i razdjelna
postrojenja u kojima se uvoruje nekoliko vodova). Kao sastavni dio
elektroenergetske mree, u prijenosnoj mrei se pojavljuju:
o Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi izmeu
dva rasklopna postrojenja, najee na velike udaljenosti (od nekoliko
kilometara do nekoliko stotina kilometara i vie)
o Mrene transformatore preko kojih se elektrina energija
transformira iz jednog naponskog nivoa u drugi, i to: izmeu dvije podmree
unutar prijenosne mree (npr. 400/220 kV, 220/110 kV, 400/110 kV), iz
prijenosne mree u distribucijsku mreu (npr. 110/35 kV, 110/10 kV), iz
prijenosne mree u elektrino postrojenje velikog industrijskog potroaa (npr.
110/6 kV).
Distribucijska mrea kojom se elektrina energije preuzeta iz prijenosne mree ili
manjih elektrana prikljuenih na distribucijsku mreu distribuira do srednjih i malih
potroaa prikljuenih na distribucijsku mreu. Distribucijska mrea se kao i
prijenosna mrea sastoji od zranih i kabelskih vodova (ali manjih nazivnih napona,
3

najee ispod 110 kV) i rasklopnih postrojenja (takoer manjih nazivnih napona u
odnosu na prijenosnu mreu).

Distribucijska mrea obino se dijeli na dvije cjeline:

Srednjenaponska distribucijska mrea (najee nazivnih napona 10kV, 20kV,
35kV),
Niskonaponska distribucijska mrea (najee nazivnog napona 0.4 kV)

Kao sastavni dio elektroenergetske mree, u distribucijskoj mrei se pojavljuju:

o Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi na
udaljenosti koje su daleko manje u odnosu na prijenosnu mreu (od nekoliko
desetaka metara do nekoliko desetaka kilometara)
o Distribucijske transformatore preko kojih se elektrina energija
transformira iz jednog naponskog nivoa u drugi, i to: izmeu dvije podmree
unutar distribucijske mree (npr. 35/10 kV, 10/0.4kV), iz distribucijske mree
u elektrino postrojenje industrijskog potroaa (npr. 35/6 kV, 10/0.4 kV).
Potroai elektrine energije koji preuzimaju elektrinu energiju iz prijenosne
ili distribucijske mree i troe je za vlastite potrebe, tj. za napajanje razliitih vrsta
elektrinih troila. Dakle, potroa vien od strane elektroenergetske mree na koju
je prikljuen, predstavlja svaki objekt koji je prikljuen na mreu i koji iz mree uzima
radnu i reaktivnu energiju, ali je takoer i sastavni dio mree koji se ovisno o
pogonskim karakteristikama moe reprezentirati kao impedancija fiksnog iznosa
neovisno o naponu u prikljunom voru ili oduzimanje fiksnog iznosa radne i jalove
snage u prikljunom voru, tako da se odgovarajua impedancija mijenja ovisno o
stvarnom naponu u prikljunom voru.
Potroaem u irem smislu se moe smatrati i jedan dio prijenosne ili
distribucijske mree u sluaju (vrlo estom u razliitim analizama) da se promatra
samo dio elektroenergetskog sustava iznad odreenog naponskog nivoa, a svi
dijelovi niih naponskih nivoa se reprezentiraju kao potroa (potroai) s fiksnom
impedancijom ili snagom. Npr., ako se promatra samo prijenosna mrea, sve
distribucijske mree koje se napajaju elektrinom energijom iz prijenosne mree
ekvivalentiraju se kao fiksne impedancije ili fiksne snage koje u promatranom voru
izlaze iz prijenosne mree.
U analizama distribucijskih ili industrijskih mrea, moe se pojaviti i potroa
koji ne predstavlja ekvivalent veeg broja pojedinanih troila, ve kao pojedinani
potroa (troilo). Najee se radi o velikim asinkronim motorima kao vrlo estim
elementima industrijskih pogona koji su, kao i generatori, aktivni mreni elementi. Na
slici 1-1 dana je grafika ilustracija elektroenergetskog sustava u proirenom smislu,
4

koji podrazumijeva sve objekte i ureaje koji su u funkciji proizvodnje, prijenosa,

distribucije i potronje elektrine energije

Primarni izvori (oblici) energije s odgovarajuim postrojenjima, objektima i

tehnologijama za pripremu energenata (fosilnih, nuklearnih itd.) ne spadaju u
elektroenergetski sustav, budui da se nakon pridobivanja sirovina i primarnih
transformacija, transformirani oblici energije mogu upotrijebiti u elektranama za
proizvodnju elektrine energije, ali i za druge namjene.

Dakle, elektroenergetska mrea moe se definirati kao ui dio elektroenergetskog

sustava koja obuhvaa elemente preko kojih se direktno proizvodi, prenosi,
distribuira i troi elektrina energija, tj. generatori, vodovi, transformatori i potroai
(grupni ili pojedinana troila). Npr., elektrana ili transformatorska stanica u cjelini
se moe smatrati sastavnim dijelom elektroenergetskog sustava, dok je samo
generator i blok transformator u elektrani odnosno transformator u transformatorskoj
stanici dio elektroenergetske mree.

Na slici 1-2 dana je grafika ilustracija elektroenergetske mree u cjelini, s

odgovarajuim komponentama definiranim u prethodnom tekstu.
6

U razliitim analizama elektroenergetske mree nikada se ne promatra mrea u

cjelini, ve samo pojedini (manji) djelovi, dok se ostatak ekvivalentira s veom ili
manjom tonou na fizikalno prihvatljiv nain.
Npr. u analizama prijenosne mree moe se promatrati kompletna prijenosna mrea
jedne drave na nain da su ukljueni svi generatori i blok transformatori prikljueni
na prijenosnu mreu, te svi vodovi i transformatori koji pripadaju prijenosnoj mrei. U
tom sluaju se veze s prijenosnim mreama susjednih drava ekvivalentiraju kao
aktivni izvori koji mogu isporuivati ili preuzimati elektrinu energiju, a distribucijske
mree se ekvivalentiraju kao potroai koji preuzimaju elektrinu energiju iz
prijenosne mree.
Drugi primjer, ako se analizira srednjenaponska distribucijska mrea, kompletna
prijenosna mrea se svodi na jedan ekvivalentan naponski izvor s odgovarajuom
impedancijom na mjestu prikljuka distribucijske mree na prijenosnu mreu
(transformator 110/35 kV), dok se niskonaponske mree prikljuene na promatranu
srednjenaponsku mreu ekvivalentiraju kao potroai s odgovarajuom
impedancijom ili fiksnom snagom koju uzimaju iz srednjenaponske mree u toki
prikljuka (transformator 10/0.4 kV).

Dananje elektroenergetske mree rade se iskljuivo u trofaznoj izvedbi frekvencije

50 ili 60 Hz. Takva situacija rezultat je tehnikih i ekonomskih prednosti uoenih i
ispitanih krajem 19. stoljea (izum transformatora, viefaznih struja, asinkronog
motora) nakon ega su s vremenom istisnute druge varijante (istosmjerna struja,
jednofazna struja, razliite frekvencije), te je zapoela izgradnja elektroenergetskih
mrea koje su povezivale vie elektrana i potroakih podruja (za razliku od
poetnog razvoja elektrifikacije gdje je jedna elektrana napajala elektrinom
energijom jednu grupu potroaa, bez meusobnog povezivanja).
Izuzetak su istosmjerni prijenosni sustavi (kojih danas ima relativno veliki broj), ali koji
se rade samo kao podsustavi velikih trofaznih prijenosnih mrea u sluajevima kad je
to tehniki nuno (prijenos kabelskim vodovima na vee udaljenosti, povezivanje dva
elektroenergetska sustava koji rade na razliitim frekvencijama) ili ekonomski
opravdano (prijenos velikih snaga na vrlo velike udaljenosti).

U prijenosnoj mrei Bosni i Hercegovini koriste se vodovi nazivnog napona 400kV,

220kV i 110kV, dok se u distribucijskoj mrei koriste vodovi nazivnog napona 35kV,
30kV, 20kV, 10kV i 0.4kV. U razliitim industrijskim postrojenjima (pogonima) koriste
se i naponi 6 kV, 3kV i 1kV, a u elektranama se za nazivne generatorske napone
koriste i naponi 4kV, 12kV, 16kV, 25kV itd.
2.1 Struktura 10(20) kV distribucijskih mrea
10(20) kV-tne distribucijske mree mogu biti:
A)Jednostrano napajane mree, kod kojih je napajanje svih vodova mogue samo iz
jedne TS x/10(20) kV. Mogue su slijedee varijante:
A1) Zrakasta - radijalna mrea (Z mrea), slika 2-1. Svi srednjenaponski
vodovi izlaze radijalno iz TS i nisu meusobno povezani, to znai da ne mogu
jedan drugom posluiti kao rezerva. Ako doe do prekida napajanja jednog
voda u sluaju kvara na istom, sve niskonaponske mree napajane preko tog
voda ostaju bez napajanja.
A2) Prstenasta mrea (P-mrea), slika 2-2. Kod prstenaste mree, zrakasti
izvodi spojeni su razdjelnom stanicom (rasklopno mjesto), pri emu vodovi
predstavljaju rezervu jedan drugom. U normalnom pogonu, rasklopno mjesto
je otvoreno, tako da mrea u stvari predstavlja zrakastu mreu. Ako doe do
kvara (ili iskljuenja radi odravanja) na nekoj dionici jednog od izvoda, ta
dionica se isklapa sa obje strane, a rasklopno mjesto se zatvara, tako da se
dio potroaa s jednog voda (oni iza mjesta kvara) napaja preko drugog voda.
Rasklopnih mjesta moe biti i vie (npr. u svakoj TS 10(20)/0.4 kV
rastavljaima na SN strani se moe razdvojiti SN mrea na dva dijela).
Normalni pogon sa zatvorenim rasklopnim mjestom (dvostrano napajanje),
iako je tehniki mogu i predstavlja sigurniji nain napajanja, rijetko se izvodi
jer iziskuje vea ulaganja u opremu (prekidae, zatitu) i odravanje, to ini
ovu izvedbu skupom. Primjenjuje se izuzetno za napajanje potroaa koji su
posebno osjetljivi na prekide napajanja.
A3) Mree s potpornom tokom (T-mrea ili TP-mree ako je ujedno i
prstenasta), slika 2-3, imaju izdvojeno rasklopno mjesto (potpornu toku),
obino vezanu dvostrukim vodom za pojnu TS, iz kojeg se onda napajaju
vodovi koji mogu biti zrakasti ili prstenasti. Ovakvo rjeenje je obino
ekonomski uvjetovano, tj. primjenjuje se ako je cijena izgradnje manja u
odnosu na voenje svih vodova iz trafostanice. Druga je varijanta da se
potporna toka formira kao mjesto uvoenja nove TS x/10(20) kV u
budunosti.

10

B) Dvostrano napajane mree, kod kojih je napajanje vodova mogue iz dvije

razliite TS x/10(20) kV. Mogue su slijedee izvedbe:
B1) Linijske mree (L-mree), slika 2-4. Linijske mree nastaju spajanjem
zrakastih vodova koji izlaze iz dviju pojnih stanica (trafostanica x/10(20) kV).
Normalni pogon obino podrazumijeva otvorena rasklopna mjesta. U sluaju kvara
na jednoj trafostanici ili vodu, vodovi se mogu napajati iz druge TS.
B2) Kombinirane prstenaste i linijske mree (PL-mree), slika 2-5. PL-mree
nastaju od linijskih mrea spajanjem dodatnim vodom u prsten (ili obratno). Na taj
nain osigurana je dvostruka rezerva, jedna preko voda iz iste trafostanice, a jedna
preko voda iz druge trafostanice.

11

2.2 Struktura 35(30) kV distribucijskih mrea

Struktura 35(30) kV-nih mrea ovisi o brojnim tehnikim uvjetima, ekonomskim
mogunostima i zahtjevima sigurnosti napajanja. Ne postoji neka openita
klasifikacija, a neki tipini primjeri su slijedei:
A) Zrakaste (radijalne) mree su, kao i na 10(20) kV-tnom naponskom nivou,
radijalno napajane iz jedne TS 110/35 kV, kao na slici 2-6. Mogue su i neke
sloenije izvedbe koje omoguavaju rezervno napajanje dijela potroaa sa drugog
voda/transformatora u sluaju ispada.
12

B) Prstenaste mree omoguavaju dvostruko napajanje svake TS 35/10 kV, na

nain da se u sluaju kvara na glavnom vodu od TS 110/35 do TS 35/10, napajanje
prebaci preko rezervnog voda koji povezuje dvije TS 35/10 kV. U normalnom pogonu,
rezervni vod nije u pogonu (iskljuen je u jednoj ili obje TS 35/10), slika 2-7.
C) Linijske mree podrazumijevaju mogunost napajanja TS 35/10 kV iz dvije
razliite TS 110/35 kV, uz pretpostavku rezervnog voda koji povezuje dvije TS 35/10
kV, slika 2-8. Rezervni vod 35 kV u ovom sluaju je rezerva za ispad jednog voda 35
kV, ali i ispad TS 110/35 kV. U ovom, kao i prethodnom sluaju, vodovi moraju biti
dimenzionirani da preuzmu optereenje (potronju) obje TS 35/10 kV.

13

2.3 Struktura niskonaponskih distribucijskih mrea

Niskonaponske distribucijske mree su najee zrakaste, eventualno sa potpornom
tokom. U gradovima su mogue i prstenaste i linijske mree (vie pojnih toaka s
mogunou rezervnog napajanja), ali su redovito u radijalnom pogonu. Njihova
struktura je dakle slina kao i struktura prethodno opisanih10 kV-tnih mrea, a
mogue su i uzamene mree (sa jednim ili vie izvora, tj. TS 10(20)/0.4 kV).
A) Radijalne niskonaponske mree su najjednostavnije i najekonominije, tako
da se ovo rjeenje najvie koristi u praksi (u BiH gotovo iskljuivo), . Zbog
nemogunosti rezervnog napajanja, kvar na bilo kojem mjestu u mrei izaziva prekid
napajanja kompletnog izvoda na kojem se dogodio kvar.
B) Uzamena niskonaponska mrea ima mogunost rezervnog napajanja, iz
iste ili susjedne TS 10(20)/0.4 kV, tako da je po strukturi ista kao i prstenasta/linijska
mrea 10 kV, U redovnom pogonu iskljuene su meuveze, tako da je pogon
radijalan. Na slici su crtkano oznaene dionice vodova NN koje su iskljuene u
redovnom pogonu.
C) Petljasta niskonaponska mrea se koristiti u uvjetima gdje je velika
povrinska gustoa optereenja i gdje postoje poveani zahtjevi za pouzdanou
isporuke elektrine energije. U svaki vor ove mree moe se prikljuiti potroa ili
grupa potroaa, a u nekim vorovima se prikljuuju TS 10(20)/0.4 kV. Pogon nije
radijalan, ve su zatvorene sve petlje u NN mrei, ali i petlje preko mree 10(20) kV.
14

2.4 Distribucijske trafostanice

Distributivne trafostanice su one koje povezuju:
o srednjenaponsku i niskonaponsku mreu (SN/NN, tj. 10/0.4kV, 20/0.4 kV i
vrlo rijetko 35/0.4kV),
o dvije srednjenaponske mree (SN/SN, tj. 35/10kV ili 35/20kV),
o a u irem smislu i one koje povezuju visokonaponsku (prijenosnu) i
srednjenaponsku distribucijsku mreu (VN/SN, tj. 110/35kV, 110/20kV ili 110/10kV).

15