kola i drutveno okruje

- kola je (nuni) civilizacijsko-kulturni izraz jednog vremena to znai da u sebi

nosi njegova kulturna, ideoloka, politika, ekonomska i druga obiljeja
- mijenjajui drutvo, mijenjamo i kolu
- promjene u drutvenom okruju ne idu paralelno s pomjenama kole, to dovodi
do krize kole
- odnos pojedinca i drutva, posredovan drutvenim institucijama (i kolom) u
kojima pojedinac obavlja odreenu ulogu, ini ga aktivnim initeljem u
oblikovanju i funkcioniranju drutvene strukture i samog drutva
- u drutvima koja su strukturirana tako da postoje bogati pojedinci i siromana
veina, kole su podeene prema potrebama bogatih i slue im kao mehanizmi
reprodukcije (elitno mjesto u svijetu rada)
- drutvo djeluje na kolu
- kad se govori o nekom drutvu (nekoj koli i nekom odnosu) - neodreenost
nekoga podrazumijeva materijalno bogatstvo (okruja), strukturu drutva,
vladajuu ideologiju, nain proizvodnje, tradiciju, religiju, tip obitelji i sl. = ovi
elementi okruja nazvani kulturnim standardom
- materijalno bogatstvo je bitan element svakog drutva, a dolazi do izraaja u
procesima globalizacije gdje dominira ekonomska paradigma
- bogata drutva s ekonomskim progresom imaju razvijeniji nain proizvodnje i
razvijenije kolske sustave, kao i dobru organiziranost drugih oblika za edukaciju
(posebno za neformalno obrazovanje)
- u bogatim drutvima je bolja opremljenost kola suvremenom tehnologijom i
potiu se znan. istraivanja
- siromane zemlje imaju nerazvijenu mreu kola, tj. nerazvijene kolske
sustave; obuhvat stanovnitva formalnim obrazovanjem je nizak, ne potiu se
istraivanja
- nizak materijalni i obrazovni standard drutva rezultira nerazvijenom
tehnologijom na svim segmentima djelovanja pa tako i na podruju obrazovanja
- zbog siromatva se stvara ekonomska i druga zavisnost od bogatijih zemalja
- na svaku pojavu (instituciju) okruje moe djelovati stimulativno ili
ograniavajue; u tom kontekstu valja promatrati i utjecaj tradicije na kole
(okruja u kojima postoje tradicionalne kole pokazatelj su njihova odnosa prema
koli)
- vjerski (religijski) pogled na svijet takoer utjee na kole - postoje razliiti
modeli, jedan od njih je strogo odvajanje religije iz domena dravnih kola (FRA)
pa se u skladu s vjerskim opredjeljenjima nude razliite privatne (crkvene) kole
- drugi model je paralelno izuavanje religijskih sadraja sa svjetovnim (religijski
sadraji najee imaju status izbornih predmeta)
- odnos kole i drutvenog okruja mogue je promatrati na makro- i mikro-razini
- makro-razina se odnosi na relacije kola - (konkretna) zemlja u kojoj kola
postoji, odnosno na relaciju kola - svijet (nastoji se urediti kolu prema
svjetskim trendovima, mnoga zanimanja ureena prema svjetskim modelima
(piloti, pomorci, ...))
- mikro-razina podrazumijeva odnos kole i blieg okruja u kojem ona postoji - s
okrujem kola uspostavlja tihe ili glasne veze i zbog tih veza dolazi do
promjena, ovisno o kvaliteti odnosa, kole staraju dobru ili lou reputaciju
- urbana okruja nude vie mogunosti od ruralnih (treba ulagati u jedno i drugo)
kola i obitelj
- kola kao i obitelj funkcionira u okviru drutveno-ekonomsko-kulturnih prilika,
stvarajui pri tome posebne uvjete za rad i ivot svojih pripadnika

- sve promjene u drutvu odraavaju se na kolu i na obitelj (na kolu direktnije

jer je ona dravna (drutvena) institucija; obitelj moe dijelom ostati zatiena od
vanjskih utjecaja)
- pridonose opstanku drutvene zajednice i drutva u cjelini
- u obitelji se odvijaju procesi kulturalizacije, socijalizacije i personalizacije, koji se
onda nastavljaju u koli
- pozitivne (obitelj je izvorite odgojnih utjecaja na sve sfere ovjekove linosti) i
negativne (obiteljska klima negativno utjee na dijete pa ga se odvaja od
obitelji i alje u internate, vojne kole, itd.) strane obitelji
- istraivanja > visoka povezanost socio-ekonomskog statusa uenika i uspjeha u
koli
- pokuaj izjednaavanja obiteljskih nejednakosti na globalnoj razini jest stvaranje
comprehensive (sveobuhvatne) kole (V. Britanija) diferencijacija i selekcija se
ne temelje na utvrivanju IQ
- kola i obitelj svoj odnos najee ostvaruju preko uenika-djeteta i taj odnos je
vie-manje odriv dok je dijete uenik
- nakon institucionalizacije (odgojno)obrazovnog procesa, nastaje podjela poslova
obitelji je dodijeljena funkcija odgoja, a koli funkcija obrazovanja (dolazi do
sukoba jer obitelj zbog obveze pohaanja kole gubi radnu snagu)
- selektivna, promocijska funkcija kole > selekcioniranje uenika-djece
- i danas obitelj ima primarno odgojnu funkciju, a kola primarno obrazovnu
- obitelj ima i instruktivnu funkciju ili posredniko-instruktivnu (pomae u
svladavanju kolskog gradiva, angaira osobe ili institucije za davanje instrukcija,
itd.)
- legalizacija poloaja roditelja kao uitelja (Japan, V. Britanija, vedska,
Njemaka)
Modeli suradnje kole i obitelji:
- udruenje roditelja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini koje ima
savjetodavnu ulogu
- razredni forumi (savjeti) koje ine roditelji i razrednici
- kolski forumi (savjeti) koje ine roditelji i svi nastavnici kole
- udruenja nastavnika, roditelja i uenika
- skupni i/ili pojedinani sastanci nastavnika, razrednika, ravnatelja i
drugih strunjaka iz kole i roditelja
- udruenja roditelja kao osnivaa kole
- kriza kole prevelik broj uenika koji naputaju kolu prije zavretka obveznog
obrazovanja, porast broja neuspjenih uenika, porast bolesti kole, bjeanje od
kole
- kriza obitelji porast maloljetnike delikvencije, porast nasilja nad djecom i
majkama, porast narkomanije i alkoholizma, rastave brakova
- prebacivanje krivnje sa kole na obitelj i obrnuto
- familijarizacija kole u obitelji je omoguena (vie nego u koli) tolerancija,
prihvatljivost za osobnost, individualnost, pogreke i druge atipinosti djeteta
Odgojno-obrazovni potencijali suvremene kole
- kola nuni pokazatelj razine razvijenosti odreenog vremena i drutva
- predkolske ustanove predstavljaju znaajan dio o.-o. sustava; u njima poinje
prvi o.-o. rad
- interesne grupe djeca i mlade, posebno u slobodno vrijeme, udruuju se u
razl. forme u kojima zadovoljavaju neki svoj specifian interes (kulturni,
umjetniki, sportski, zabavni,)
- vrnjake grupe pozitivni i negativni utjecaji
- masovni mediji dijete im je vrlo rano izloeno i moe stjecati pedagoki
neopravdane informacije

- drutvene organizacije i ustanove (Crkva, org. za slobodno vrijeme djece i

mladei) nude razl. sadraje i ostvaruju o.-o. utjecaj
Odgojno-obrazovni potencijali kole su:
- nastava temeljni oblik organizacije kole
- komplementarni (nadopunjujui) sadraji i oblici rada kole
- zajedniki ivot i rad u koli, odnosno soc. forme o.-o. rada
- slobodne aktivnosti (izvannastavne i izvankolske)
- uenike organizacije i udruenja
- nastava je najorganiziraniji i najsistematiniji o.-o. proces koji se odvija prema
utvrenom nastavnom planu i programu
- temelj sadrajne ureenosti nastave je plan i program, a vremenske nastavni
sat
- za sadanji sustav nastave karakteristina su obiljeja razredno-predmetnosatnog ureenja (vrijedi za onu nastavu koja je predviena u pojedinim tipovima
kole za minimum nac. kurikuluma)
- tendencija fleksibilnog pristupa redovnoj nastavi (otvoreni, pregovaraki,
dogovorni kurikulum, modificirani sadraji, besadrajna nastava privatne i
alternativne kole)
- zadovoljenje individualnih potreba uenika omogueno je komplementarnim
sadrajima, a to su: povremene i stalne aktivnosti o.-o. karaktera, oblici i program
rada s nadarenim i uenicima koji pokazuju razl. neuspjehe (dodatna i dopunska
nastava, fakultativni i izborni programi, aktivnosti soc. karaktera)
- povremene aktivnosti kolske izlobe koje prezentiraju ukupnost rada i
stvaralatva kole (ope) ili rezultate rada na pojedinim podrujima (tematske)
- kolske priredbe takoer povremene aktivnosti, prema sadraju mogu se
vezati uz odreena razdoblja (blagdani, dani kole) ili uz odreeni sektor rada
(dramski, literarni,)
- terenska nastava ili nastava izvan kole kolske ekskurzije (prema mjestu
izvoenja u prirodi, muzeju; prema trajanju jednosatne ili viesatne, dnevne,
viednevne; prema zemljopisnoj udaljenosti od kole u mjestu, izvan mjesta, u i
izvan zemlje. Prema strukturi nastavnog procesa mogu biti: uvodne ili pripremne,
temeljne i zavrne (zakljune)) i kola u prirodi
- stalne aktivnosti kontinuirana zastupljenost; tu spadaju razl. promatranja
vezana uz bioloke, prirodne cikluse
- organizacija razl. oblika voenja dokumentacije radi boljeg upoznavanja s
uenicima ostalih kola, kao i razvijanja komunikacijskih sposobnosti
- jedna od temeljnih kritika (i nedostataka) redovne nastave je nemogunost rada
s nadarenim uenicima
- za nadarene uenike je potrebno izraditi odreene individualizirane programe
kojima e se produbljivati i proirivati ona podruja za koja je uenik nadaren
- izradu i realizaciju tih programa mogue je organizirati u koli, kombinirati
sadraje iz razl. predmeta i razreda ili izdvajanjem u posebne odjele ili posebne
kole
- u koli postoje i uenici koji pokazuju razliite neuspjehe; potrebno je uvoditi
razl. oblike instrukcija, produeni boravak u koli, razl. oblike suradnje s
roditeljima i drugim institucijama
- za razliku od izborne nastave u koju se uenik mora ukljuiti, u fakultativne je
nastave izraen princip dragovoljnosti i slobodnog opredjeljenja za pojedini
nastavni predmet (sadraj)
- slobodne aktivnosti organizira kola samostalno ili s drugim organizacijama i
ustanovama izvan vremena predvienog za nastavu, tj. u slobodno vrijeme
uenika
- posebna je vrijednost slobodnih aktivnosti za uenike koji pokazuju (razliiti)
neuspjeh u nastavi

- postoje razl. vrste, a one se odreuju prema interesnim grupama i prema

sadraju slobodnih aktivnosti (sportsko-rekreativni sadraji, kulturno-umjetniki
sadraji, popularno-znanstveni sadraji)
- o.-o. proces je prije svega interakcijski i interkomunikacijski proces; to je
meuljudski odnos koji se u koli uspostavlja na razliitim razinama i u razliitim
aktivnostima
- uspostavljanje interakcije meu skupinama uenika, meu nastavnicima i
uenicima kao i probleme tih sloenih odnosa sudionika o.-o. procesa nazivamo
socijalne forme rada
- osnovna soc. jedinica u koli je odjel koji obuhvaa relativno stalnu skupinu
uenika priblino iste kronoloke i mentalne dobi i priblino istog predznanja
- osim formalnih odnosa, u odjelu se javljaju i neformalni koji su ponekad jai jer
nastaju spontano iz specifinih potreba i interesa lanova
- sociometrijska ili afektivna struktura temelji se na odnosu simpatije i antipatije
meu lanovima grupe i na njihovim uzajamnim vezama, ali i o opoj atmosfere
grupe
- svaki odjel ima svoju sociometrijsku strukturu (vrh grupe-sredina grupe-dno
grupe) vrh grupe ine vodei pojedinci, a na dnu su uenici
- znaajan o.-o. potencijal kole jesu uenike organizacije i udruge (uenike
zadruge i uenike znanstvene grupe)
- kola osim o.-o. djelatnosti ostvaruje i svoju drutvenu i kulturnu djelatnost koja
obuhvaa raznolike drutvene, pedagoke, kulturno-umjetnike, znanstvenotehnike i druge aktivnosti
- te aktivnosti kola ostvaruje zajednikim djelovanjem uenika i nastavnika
stvarajui pozitivne odnose potrebne za razvoj kako kole tako i drutvenog
okruja
imbenici kole
- znaajan imbenik kole je njezina organizacija (razredno-predmetno-satni
sustav nastave) zbog koje je pod stalnom kritikom
Odgojno-obrazovna struktura kola
- jedan od bitnih elemenata kolske organizacije je nastava
- nastava ukljuuje najmanje 3 elementa: sadraj obrazovanja, nastavnika,
uenika, a znaajno je vrijeme i nastavna (obrazovna) tehnologija
- danas brza znanstvena i tehniko-tehnoloka promjena > eksplozija znanja
- teorija egzemplarizma njem. didaktiara H. Schoerla nastala kao reakcija na
enciklopedizam stare kole, osnovni kriterij izbora sadraja i njihove realizacije je
odabir tipinih primjera (egzemplara)
- problemsko-kompleksna teorija B. Suhodolskog polazi od stava da je sadraj
obrazovanja (nastave) nuno grupirati u komplekse problema, ime se gubi
stroga podjela na nastavne predmete
- teorija strukturalizma pri izboru nastavnih sadraja predlae odabir strukture,
tj. osnovnih pojmova u okviru metodoloke strukture predmeta ili znanstvene
discipline
- razl. teorijski pristupi prisutni su i u svezi s izborom najadekvatnijih metoda
rada (problemska i predavaka nastava) i u izboru nastavne (obrazovne)
tehnologije, u izboru oblika rada u nastavi kao i u sagledavanju nastave kao
procesa uenja
- toke zasienosti nastavnih programa dovode do neravnotee koja se
manifestira u razl. zastupljenosti esencijalnih (povijesnih) sadraja i modernih,
razl. zastupljenosti tehnolokih i humanistikih sadraja, razl. odreenjem i
izborom opeobrazovnih i strunih sadraja te neravnoteom izmeu trinih

zahtjeva za potrebnim sposobnostima i onih sposobnosti koje su cijenjene u koli

(nastavi)
- eksplozija znanja i odabir odreenih sadraja utjee i na organizaciju nastave
- u nastavi se sadraji rasporeuju u obavezni i neobavezni (fakultativni) dio
- irenje i povezivanje neformalnih i formalnih oblika uenja; integriranje uenja u
izvannastavne i izvankolske aktivnosti; mijenjanje znaenja pojma uenje i
znanje naglaava se razvoj sposobnosti za samouenje i sposobnosti za izbor
izmeu vie mogunosti
- redukcija znan. spoznaja vri se zbog ogranienosti vremena koje uenici
imaju za formalno uenje, zbog potrebe primjerenosti sadraja razl. dobnim
kategorijama uenika
- problem nastaje kad je potrebno realizirati nastavni program, tj. opseg i dubinu
nastavnih sadraja
- postoje razliite nastave: nastava usmjerena na uenika, nastava kao
komunikacijski proces,
- vrijeme je bitna odrednica organiziranog o-o. rada; najmanja vremenska jedinica
(blok) je nastavni sat
- kategoriju vremena moe se promatrati s najmanje 2 aspekta: s aspekta
nastavnika i s aspekta uenika
- nastavnik postavljene ciljeve i zadatke treba realizirati u tono utvrenom broju
nastavnih sati, odnosno tokom kolske godine; on svojim radom treba zadovoljiti
kriterije drutva i kriterije uenika
- u razredu postoje razl. uenici koji u nastavi imaju jednako vrijeme na
raspolaganju svaki uenik zahtijeva svoje vrijeme i u nastavi se to nastoji rijeiti
dodatnom i dopunskom nastavom i drugim oblicima diferenciranog i
individualiziranog rada
Nastavnici
- s nastankom prvih kola javlja se interes za (pouavanje) nastavnika
- od nastavnika zavisi uspjenost kolske reforme, uinkovitost nastave, kvaliteta
kole, odnosi u razredu, doivljaj(i) kole, kao i brojne suptilnosti nastave i
cjelokupnog o.-o. procesa u koli
- uenici najomiljenije nastavnike opisuju kao osobe koje im pomau u kolskom
radu, koji su prijateljski raspoloeni, veseli, zainteresirani za rad i probleme
uenika i koji se korektno odnose prema njima (sustavno istraivanje - Hart,
1934.)
- neomiljeni su nastavnici koji prigovaraju, zanemaruju uenika, ne pomau mu i
nekorektno se odnose prema njemu (Hart, 1934.)
- osobine koje najvie odbijaju studente su: udaljavanje od teme, potapalice,
nervozni pokreti, ironinost, monotono izlaganje i uobraenost nastavnika (Moor,
1935. i 1937.)
- humanost nastavnika u radu s uenicima dovodi do kvalitetnijih meusobnih
odnosa, do boljih rezultata u koli i do stvaranja pozitivne klime u razredu
- osim realnosti, brige i simpatije prema uenicima, posebnu vrijednost ima
empatija
- uenici vole nastavnike koji imaju sljedee kvalitete: dobrotu, strpljivost, interes
za uenike, pravednost, empatinost, fleksibilnost, kreativnost, humor i
odgovornost
- uenici ne vole nastavnike koji su mrzovoljni, namrteni, sarkastini, nervozni i
nemaju takta s uenicima
- osim ljudskih kvaliteta, nastavnici trebaju imati pedagoke i strune kvalitete
- uenici vole nastavnike koji jasno izlau sadraj, koji daju dobro strukturirane
informacije, koji dobro poznaju predmet koji predaju i koji se struno usavravaju;
vole nastavnike-ispitivae koji su objektivni, koji jasno postavljaju pitanja, pomau

verbalno i neverbalno uenicima i koji nastoje ocijeniti kompletnu uenikovu

linost
- meu uenicima nisu omiljeni nastavnici koji izlau zbrkano i dosadno, koji
zahtijevaju krutu disciplinu, koji su neobjektivni, a posebno su neomiljeni lovci
na jedinice
- od nastavnikovih osobina ovisi soc. klima u razredu koja znaajno utjee na
uspjenost nastave i kole
- nastavnik autokrat strogo provodi upute, inzistira na strogosti i disciplini,
neposlune uenike kanjava, u razredu je najee atmosfera prisile i straha,
negativno utjee na razredno-nastavnu klimu jer se u razredu stvara
nepovjerenje meu uenicima i bolesna konkurencija, a to nepovoljno utjee na
rezultate uenika i kole
- nastavnik demokrat dri se svojih obveza i prava, ali ih provodi kroz grupnu
diskusiju s uenicima, uenike potie na suradnju smatrajui ih jednakopravnim i
jednako vanim lanovima razrednog kolektiva, u demokratskom se razredu
postiu bolji rezultati jer uenici obveze shvaaju kao zajedniki interes
- postoje nastavnici koji su okrenuti znanosti i osobito su im znaajni obrazovni
ciljevi, odnosno znanja uenika
- nastavnik u koli ima razl. funkcije: on ima dravni mandat da realizira o.-o.
ciljeve jedne zemlje u sklopu nastavnog predmeta za koji je kompetentan,
nastavnik je i savjetnik ueniku i savjetnik roditeljima
- u siromanim zemljama nastavnici nisu adekvatno plaeni za svoj posao
- nastavnika je profesija feminizirana
- uspjean je onaj nastavnik koji poznaje predmet rada (to), cilj (zato), metode
(kako), medije (ime) i uvjete (psiho- i sociokulturu) s kime i u kojima uvjetima
radi > to znai da nastavnik treba imati dobro obrazovanje koje e dobro
primijeniti u praksi
- nastavnik ima odreeno mjesto u soc. strukturi kole on se nalazi pri dnu, a u
svim je poslovima izloen kontroli i kritici
- od nastavnika se oekuje da se neprekidno usavrava, odnosno da znanstvene
spoznaje unosi u kolsku praksu
- kakav treba biti nastavnik? = uspjenom je nastavniku dovoljno biti ovjek
Uenici
- uenik u koli ima pravni status koji se regulira zakonom o osnovnoj, odnosno
srednjoj koli
- djeca koja imaju zakonsku obvezu pohaanja osnovne kole, a koja je vezana uz
dob, nazivaju se uenicima
- u RH u 1. razred O upisuju se djeca koja do 1. travnja tekue godine imaju
navrenih 6 godina ivota
- iznimno, u 1. razred se mogu upisati djeca koja nemaju navrenih 6 godina
ivota ako na zahtjev roditelja ili staratelja odobri upravno tijelo upanije,
odnosno grada gdje uenik ivi
- uenicima s navrenih 15 godina ivota prestaje obveza osnovnog kolovanja
istekom tekue kolske godine
- ako se uenik ne upie u srednju kolu, gubi status uenika
- status redovnog srednjokolskog uenika stjee se upisom u srednju kolu nakon
zavrene osnovne kole to odgovara dobi od 15 godina, odnosno dobi od 17,
iznimno 18 godina ivota uz odobrenje kolskog odbora
- uenik status srednjokolca ima do zavretka S, nakon ega ga gubi, a moe
ga izgubiti ispisivanjem iz kole, ako je vie od dva puta ponavljao jedan razred ili
ako je iskljuen iz kole

- kola je duna osigurati kontinuiran razvoj uenika kao duhovnog, tjelesnog,

moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima > uenik ima pravo na svoj osobni razvoj kroz kolovanje
- uenik ima pravo na besplatno kolovanje; u koli mora biti ocjenjivan opisno,
brojano ili njihovom kombinacijom
- osim pravnog statusa, uenici u koli imaju i svoj pedagoki status poloaj
uenika u o.-o. procesu (koli)
- o poloaju uenika kao objekta, najee se govori kada se kritizira tzv. stara
kola naziv za koncepciju o. i o. koja prenaglaava materijalni zadatak nastave;
glavni predstavnik je njem. pedagog Herbart koji je nastojao pedagogiju povezati
s filozofijom, odnosno etikom; konstruirao je formalno-logine stupnjeve razvoja
(jasnoa, asocijacija, sustav, metoda)
- nova kola niz reformskih pravaca, prijelaz iz 19. u 20. st., razmatra se
poloaj uenika, karakteristina je proturjenost izraena u tenji rjeavanja
odnosa izmeu pojedinca i kolektiva; J. Dewey pokuao je stvoriti drutvenog, na
suradnju spremnog pojedinca; uenika se nastoji to vie aktivirati to onda
doprinosi njegovu poloaju kao subjekta o.-o. aktivnosti i kole
- za suvremenu kolu karakteristino je nastojanje sintetiziranja pozitivnih
iskustva iz prolosti te uvoenje brojnih inovacija koje nije poznavala ni stara ni
nova kola
- shvaanja uenika kao subjekta nastave i svih brojnih aktivnosti u koli, a na
uenika se ujedno gleda i kao na objekt (i smislu njegova prouavanja)
- za kolu stvaralatva karakteristino je da se nastoji uenika stimulirati na
slobodno izraavanje, na projektiranje vlastitih modela i hipoteza koje potiu
individualnost, otkrivanje samog sebe, svojih sklonosti i skrivenih mogunosti
- uenici se u koli rasporeuju u razredne odjele postoje veliki i mali odjeli,
odnosno velike i male kole
- velike kole uglavnom rade u smjenama, to zna biti optereujue
- dravne kole imaju slabu kontrolu nad izborom kvalitete onoga tko e se
obrazovati: kole odabiru uenike na temelju godina i na temelju mjesta
boravka
- Spearmanova teorija dvaju faktora faktor G (generalni) koji je odgovoran za
uspjeh u svakoj aktivnosti i faktor S (specifini) koji se iskazuje u onim
aktivnostima koje odreene sposobnosti izraavaju
- razliite sposobnosti uenika dolaze do izraaja u nastavi i koli - i jednom se
odjelu nalaze kreativni i nadareni uenici kojima su ponueni sadraji
neinteresantni i esto ispod njihovih sposobnosti, ali i uenici ije su sposobnosti
nedostatne za uspjeno praenje sadraja i ispunjavanje zahtjeva nastavnika
- uenici se razlikuju prema stupnju motiviranosti za rad postoje visoko
motivirani uenici, uenici niske motiviranosti i nemotivirani uenici
- odnos uenja i motivacije je dvosmjeran i potrebno ga je promatrati s dvaju
aspekata: 1. predstavlja problem uloge i utjecaja motivacije na proces uenja, a
2. problem utjecaja uenja na proces motivacije
- uenici se razlikuju i prema ciljevima koje eli postii u koli nekima je cilj da
se u koli afirmiraju kao subjekti, neki imaju za cilj dobivanje pozitivnih ocjena,
dok je nekima cilj stjecanje korisnih znanja
- vanost obiteljskog okruja na uspjeh, odnosno neuspjeh
Obrazovna tehnologija
- svaka kola ima odgovarajuu tehnologiju
- tehnologija pridonosi razvoju obrazovanja i obrnuto
- Bezi navodi razl. definicije i grupira ih u 4 skupine:

1. skupina shvaanja prema kojima je tehnologija nastave reducirana

samo na materijalna sredstva (preteno tehnika)
2. skupina ekstremna shvaanja koja tehnologiju nastave poistovjeuju s
didaktikom (ili je smatraju i irim pojmom)
3. skupina shvaanja po kojima je tehnologija nastave primjena znanosti
(ne samo didaktike ve i drugih pedagogijskih i nepedagogijskih znanosti)
4. skupina shvaanja koja povezuju materijalni (sredstva) i subjektivni
(uenici i nastavnici) faktor gdje su vana sredstva i postupci
- obrazovna se tehnologija stalno mijenjala i usavravala s ciljem unapreivanja i
olakanja uenja (u nastavi, koli i izvan nje)
- kao se mijenjalo drutvo, mijenjale su se i faze u razvitku obrazovne tehnologije
pa je mogue izdvojiti sljedee periode: period ive rijei, period pisane rijei,
period slike, period manipulacijskih i operacijskih tehnika, period audiovizualnih
tehnika i masovnih medija, period multimedijskih tehnika i period
kompjutorizacije i stvaranje velikih sustava
- svaki od ovih perioda odreivao je funkciju nastavnika i uenika, a funkcije su se
mijenjale kako se mijenjala (razvijala) obrazovna tehnologija
- hoe li obrazovna tehnologija istisnuti nastavnika?
- hoe li kompjutori, CD-rom i videoteke zamijeniti kolu ako uenici budu radije
uili preko kompjutora nego sjedili u koli i sluali nastavnike?
- obrazovna je tehnologija utjecala i na uenika uenici mogu u uenju tempo
prilagoditi svojim sposobnostima, to za razliku od tradicionalne nastave
omoguava individualni rad
- primjena obrazovne tehnologije omoguava ekonominiji rad na usvajanju
znanja, omoguava razvoj razl. vjetina i sposobnosti uenika, omoguava
ueniku izbor sadraja prema osobnom interesu, omoguava ee dobivanje
povratnih informacija o rezultatima rada
- kole koje imaju dovoljno financijskih sredstava omoguavaju uenicima rad na
kompjutorima radi stjecanja informatike pismenosti
- razvijene zemlje ulau znatna sredstva u kolsku opremu, a osim toga znaajne
su intervencije u obrazovanju nastavnika za primjenu tehnologije i intervencije u
obrazovanju strunjaka za razvoj tehnologije

ALTERNATIVNE KOLE
-Rousseau- Emil- zadatak odgoja: drutvene naravi
-drutvo 18. st.- puno nepravdi i nemorala, pa je zato konvencionalno
obrazovanje u okvirima tadanjeg drutva pokvareno (loe)
-oslobaajui utjecaj obrazovanja crpi iz prirode jer sve to dolazi iz
ruku Stvoritelja dobro je, samo se u rukama ljudi iskvari- dijete je po
prirodi dobro i nada za drutvenim preporodom mogla realizirati preko
obrazovanja iji bi uzor bila priroda
-u odgojnim uputstvima roditeljima i uiteljima isticao je potrebu da se
djetetu dade sloboda kako bi izrazilo svoju uroenu dobrotu, a seoski je
ivot bolje mjesto od grada na kojem bi se ostvarila sloboda u odgoju
-pristalice pedagokog naturalizma- osnivali razliite kole
-oko 1891.- Njemaka- pokret Odgojni domovi na selu- osnovni cilj: moralni i
nacionalni odgoj- ureeni su pansionski
-umska kola- izgradnja kola izvan velikih gradova- kola se treba vratiti
prirodi
-Herbart-koncept intelektualistike kole-brojni otpori
-kreatori novih kola- eljeli su stvoriti kolu bez stega i prinuda, kolu bez
drila, a afirmirati subjektivnost poloaja uenika i nastavnika

- udruge uenika i studenata (Bahanti)- putovali su od sveuilita do

sveuilita i sluali (odabrana) predavanja prema svojim potrebama i prema tome
koliko su zadovoljni ponuenim sadrajem i predavanjima;
-pokret mladei Ptice selice- zasnovano na mogunosti uenja kroz
putovanja i osobne doivljaje
-Dom slobodnog djeteta -slobodna zajednica uenika, nastavnika i roditelja
-alternativna kola Lava Tolstoja- protivnik dril sustava, zalagao se za
slobodni odgoj (kolu radosti i slobodu uenika)
-Osnovni je kriteriji pedagogije (i kole)- sloboda tj. kole u kojoj e
dolaziti do izraaja ljubav prema uenicima i briga o njihovu individualnom
razvoju.
-iz 19. U 20. st.- jaa otpor prema tradicionalnoj pedagogiji i staroj koli
Herbartova tipa, sve su izraeniji zahtjevi individualistikog pristupa razvoju
djeteta i shvaanje o dobroj njegovoj prirodi
-1. koji uviaju potrebu osuvremenjivanja obrazovanja- grupa naprednih
pedagoga udruena u napredno obrazovanje, odnosno novo
obrazovanje
- U poetku- glasni u protestima protiv krutosti i suhoparnosti
tradicionalnog obrazovanja
-Obrazovanje-funkcija napretka (pojedinca)
-1 grupa naprednog pokreta- inspiracija u Rousseau i toliko su eljeli
pobjei od tradicionalnih, konvencionalnih kalupa 19. Stoljea koliko je i
Rousseau elio prekinuti veze s 18. Stoljeem, osnivali su brojne
eksperimentalne (alternativne) kole.
-2. struja naprednog pokreta vezala se uz J. Deweya, uravnoteena je
realnou eksperimentalne metode sljedei trag moderne znanosti
-Dewey je reformu kole (i nastave) shvaao kao eksperimentalnu u svojoj
osnovi, rjeavanje problema postalo je osnovna metoda u uionici. Ova je
metoda zapoinjala nekim problemom (djetetovim problemom proizalim iz
okruja i zajednice u kojem i u kojoj ivi). Nakon jasnog definiranja
problema djeteta se uilo formulirati pretpostavku (hipotezu) kojom bi
prevladao potekoe koje mu se javljaju u traganju za rjeenjem problema.
Testiranje hipoteze bio je zadnji korak u uenju otkrivanjem i pomou nje
uenik je ustvrdio ispravnost postupka. Uenje je zbog posebnih koraka
neizostavno ukljuivalo aktivnost uenika; ne samo da je uenje
samostalan in ve i uenik mora biti aktivan kako bi nauio to je istinito.
Dewey smatra da je dobra komunikacija (poveanje razmjene ideja) u
okviru bilo kakve socijalne grupe te izmeu socijalnih grupa jest mjera
dobra ili demokratina drutva. On je inzistirao na liberalnom i strunom
obrazovanju u drutvu gdje je svatko slobodan
-ideje drugaijeg obrazovanja- zamah nakon 1969.
-stoljee djeteta- Elen Key -individualnost djeteta i slobodan razvoj kao
polazna osnova bilo kakve odgojno-obrazovane akcije- pedocentristiki pristup
-Alternativne kole- privatne, financiraju ih donatori, roditelji uenika ili razliite
udruge
-SAD- Pokret za slobodnu kolu
-Njemaka- Pokret za alternativnu kolu
- A. S. Neilla- Summerhill u Engleskoj- 1921.- kola koja odgovara djetetu, a ne
dijete koje odgovara koli- iz ideja Rousseaus- odsustvo straha je najljepa stvar
koja se moe dogoditi djetetu

-Summerhill- od 5-15 god, podijeljena u 3 grupe: najmlai od 5-7; srednja od 8-10

i najstarija od 11-15 god. U skladu sa slobodom (u odgoju i obrazovanju) stvorena
je i organizacija ivota i rada uenika i nastavnika u koli. Pohaanje nastave za
djecu nije bilo obvezno. Satovi nastave nisu bili obvezni. Djeci je dana puna
sloboda da ih pohaaju ili da se dre podalje od njih, ako to ele. U Summerhillu
se malo inzistiralo na uenju. Za Neilla uenje je bilo manje vano od razvoja
linosti i karaktera uenika. U koli nisu postojali ispiti, oni su se provodili
ponekad iz ale. Za uenike su bili organizirani individualni satovi, obavezno za
djecu koja su imala problema; ovaj tip rada je predstavljao reedukaciju, tj.
otklanjanje kompleksa nastalih zbog straha. Sloboda je jedan od fundamentalnih
principa Summerhilla jer je djetetu potrebna sloboda zato to se ono samo u
slobodi moe razvijati na prirodan, dobar nain. Da bi dijete bilo dobro, njemu je
potrebna ljubav, razumijevanje, odobravanje i sloboda; dijete nije dobro muiti
nastavom i uenjem. Iako Neill inzistira na slobodi, u Summerhillu ona nije bila
bezgranina jer djeca nisu mogla raditi sve to su htjela. U koli su postojali
unutranji regulatori odnosa meu uenicima koji nisu zasnovani na vanjskom
autoritetu. Regulatori odnosa proizlazili su iz uvjeta ivota i rada u Summerhillu
koji su svakome omoguavali slobodan razvoj, osloboen vanjskih stega. Uenici i
nastavnici u koli su ostvarili samoupravu demokratskog tipa. Jednom tjedno,
uglavnom subotom, na opem kolskom sastanku odluivalo se o svemu to je
bilo vano za grupni ivot, ukljuujui i (eventualno) kanjavanje; kolski sastanak
je institucija demokratskih odnosa jer glas bilo kojeg pojedinca imao je jednaku
vanost bez obzira na dob. Neill je bio posebno ponosan demokracijom ove vrste
jer je duboko vjerovao i nikada se nije prestajao divit djejem osjeaju za
pravdu.
-Kritiari- nedostatak Summerhilla- odreenje ove kole kao usamljenog otoka
koji, u postojeim drutveno-ekonomskim odnosima, nema povezanosti s realnim
ivotom na kopnu. Ostvarena sloboda Neillova tipa je u suprotnosti s nainom
ivota u drutvu (zajednici) i ona se dodatno komplicira kada je potrebno djeci
omoguiti da ive svoj ivot jer ako navedemo dijete misli kako e se ivot
prilagoavati njemu, onda ga svakako laemo na najcininiji i najbezoniji nain.
Ranije ili kasnije, ljudsko bie mora sebe uskladiti sa svijetom koji ga okruuje. U
odreivanju slobode pojedinca i pruanja uvjeta da pojedinac ivi svoj ivot, ali i
nagovjetavanje uvjeta ivota koji ga oekuju u svijetu odraslih, otvara se,
nanovo, prastaro pitanje odnosa pojedinca i zajednice (individualne i socijalne
pedagogije) te funkcije kole.
-Rose Valley- 1929. osnovana elementarna kola koja je po svojoj
organizacijskoj i sadrajnoj koncepciji predstavljala roditeljsku avanturu u odgoju
i obrazovanju. Prouavanje razvoja djeteta i u okvirima spoznaja do kojih je dola
psihologija, te zasnivanje rada u koli na tim spoznajama, temeljna je odrednica
rada te kole. Osnivai kole bili su roditelji uenika, a sav rad nastojali su
pribliiti obrazovnim mogunostima koje nudi obiteljski ambijent. Potrebna znanja
roditelji su, osim samostalnog uenja, dobivali i na posebno formiranom Odjelu za
odgoj i obrazovanje na koledu. Osim familijarizacije kole ova je akcija i
pokazatelj brige za probleme koje njihova djeca imaju u institucijama za odgoj i
obrazovanje. Odabrano mjesto, Rose Valley, imalo je svoje posebnosti; bogat
biljni i ivotinjski svijet; blizina potoka koji je protjecao kroz dvorite kole, a u
blizini se nalazila rijeka na koju su uenici odlazili obavljati odreene aktivnosti.
Uenje u prirodi i iz prirode predstavljalo je fundamentalni nain rada; uenici su
esto ili u etnju i uz pomo karata se snalazili u prostoru. Na dvoritu su se
nalazile razliite makete koje su olakavale uenje nekih kolskih sadraja.
Uenici i nastavnici su ivjeli u ambijentu koji je potpomagao misaone procese i
istraivanje je organizirano na prirodan nain. Cilj rada u ovoj koli i druge sline

10

akcije, bio je osiguravanje okruja u kojem dijete moe uporabiti svoje miie i
razum za zapoinjanje akcije kao to se alat rabi da bi se predmet napravio
prema vlastitoj zamisli. U uporabi miia i razuma djeca su samostalno
korigirala svoje pogreke. Odabranim sadrajima (prirodne znanosti, slikanje,
pisanje, glazba, igra, vrtlarstvo i kuhanje) trebali su potencirati
razvoj i
obrazovanje djeteta za ono za to dijete jest. Rad uenika nije se vrednovao,
odnosno, ocjene nisu imale selektivan karakter nego su uvedeni funkcionalni
izvjetaji koji su sadravali podatke o razvoju uenika. Radi kontinuiranosti u
poticaju razvoja uenika i naviknutosti na drugaiji rad, kasnije je osnovan
djeji vrti.
-Djeja republika u panjolskoj 1958.- osniva kole- katoliki sveenik Jesus
Silva Mendez. kola je uzdravana, uglavnom, samostalnim radom uenika i
nastavnika u poduzeima Djeje republike. Rad ove kole je pokuaj da se u
okvirima postojeeg drutva poveu u obrazovanja proces socijalizacije i
zajednikog rada. U sastavu kole bili su tiskara, tvornica obue, keramika
radionica, stolarska radionica i turistiki hotel. Nastava je bila organizirana prema
dobi uenika u razliitom trajanju za mlae uenike 2 sata, a za starije 4 sata
dnevno. U 1. ciklusu uenici su uili itati, pisati, raunati, religiju i graansko
pravo, a u 2. se ciklusu prelazilo na struno obrazovanje. Uenici nisu bili obvezni
pohaati satove religije (mogli su imati i svoje vjerovanje); svakodnevno, nakon
objeda ili su na proizvodni rad, prema rasporedu ili na trening
-Katoliki sveenik don Lorenzo Milani- Italija- Scuola di Barbiana- antikola ,
kole bez cenzure, aka kola- ideja vodilja- ideje I. Ilicha. Odabir sadraju
uenja vren je prema interesu uenika i praktinoj koristi, odnosno uenici su
mogli uiti sve ono to ih je interesiralo i predstavljalo im radost. Za svoj rad
uenici nisu bili ocjenjivani.
-Firenza- Gastone Tassinari- projekt kola i kvart-1968.- izvankolske
aktivnosti su ukljuivale roditelje i uenike. Odvijale su se kroz veernje kole,
skupove u kvartu, roditeljske udruge, kontakte s radnikim udrugama. Ovaj je
pokret imao socijalno-humanitarnu dimenziju jer je bio okrenut rjeavanju
ivotnih problema niih slojeva talijanskog drutva. Cilj ove kole bio je
okrenutost prema okruju ivotne situacije i reagiranja na te vanjske utjecaje
radi njihova poboljanja. U doposkoli su odabrani obrazovni sadraji koji su
reprezentanti stvarnog ivota koji djeca i roditelji stjeu izvan kole. Pokret
kola i kvart dao je najvei doprinos u podruju obrazovanja za ivot u
drutvenom okruju i drutvenom osvjeivanju ljudi koji su pripadali radnikoj ili
srednjoj klasi. Meutim, nije uspio promijeniti drutvo, to je bila skrivena
ideja.
-Vodei se idejama I. Ilicha, J. Bremer je osnovao kolu bez zidova , odnosno
Parkway program- uenici- od 9 do 12 godina, osnovni je cilj bio
prevladavanje nedostataka uionike nastave; biologija se ui u zoolokom vrtu;
drutvene znanosti u redakcijama listova, geometrija u parkovima i na
graevinama, panjolski jezik u predgrau Portorikanaca. Osim zornog uenja,
ovim se nainom rada pridonosilo i socijalizaciji uenika jer su stalno bili u
drutvu vrnjaka i odraslih. U radu s djecom inzistiralo se na razvoju socijalnih
sposobnosti putem suradnje i meusobne pomoi uenika. Sadraje predmeta
sastavljali su nastavnici, roditelji i uenici (dogovorni kurikulum).
-eksperimentalna gimnazija u Norvekoj 1966.- osnovana na inicijativu
dvojice uenika koji su bili nezadovoljni radom u dravnoj gimnaziji i napustili su

11

kolovanje nakon prvog razreda. U ovoj koli uenici i profesori su imali ista prava
i sami kanjavali one koji ih kre. U toj koli nije bilo ocjena ni obaveznog
prisustvovanja nastavi; prisustvovanje nastavi temeljilo se na principu
dragovoljnosti. Profesori i uenici su ustanovili program; sloboda je bila
ograniena samo time je li uenik elio polagati veliku maturu i koliko su se
nastavnici osjeali sposobnim prihvaati netradicionalne predmete. Umjesto
nametnute discipline i sankcija zbog nepotivanja
pravila, uenici su u
zajednikoj suradnji dolazili do samodiscipline.
-Waldorfske kole- Stuttgart 1919.- Rudolf Steiner- antropozofski pogled na
svijet- ovjekovo bie sastoji se od etiriju dijelova: fiziko tijelo, eterino ili
ivotno tijelo, duevno tijelo i JA. Struktura ovih kola odreena je koncepcijom
uenja i koncepcijom razvojnih faza djece. Razvojni se periodi, prema Steineru,
smjenjuju u sedmogodinjem ritmu. kolski rad u waldorfskim kolama polazi od
prirode djeteta i smisao je u usmjeravanju djetetova ivota. U koli ne postoji
obveza prisustvovanja nastavi, a nastavni plan je usmjeren na sedmogodinje
faze u razvoju djeteta. Ove kole u Njemakoj predstavljaju cjelovit kolski sustav
(8+4), a za uenike koji ele nastaviti kolovanje organizira se trinaesti razred koji
je priprema za polaganje mature pred dravnom komisijom.
-slobodna kola u Bochumu- Freie Schule Bochum- 1981. Osniva ove kole je
grupa uitelja i roditelja koji su bili nezadovoljni postojeom dravnom kolom. U
ovoj se koli nastoji osigurati maksimalni individualni razvoj, sloboda i sigurnost.
Djeca iz svih slojeva drutva imaju zagarantirana prava, ali i odreenu
odgovornost. Umjesto klasine nastave kombinira se projektna nastava i rad po
epohama kroz aktivno uenje. Uionice su opremljene razliitim didaktikim
materijalima, a vie su nalik obiteljskom domu) uenici mogu odmarati i itati
leei kako to rade doma).
-Slobodna kola Prinzhoefte- cilj: slobodni razvoj pojedinca kroz aktivno
uenje i procese unutarnje (vlastite) dinamike. Osnovni koncept- uiti znai biti
djelotvoran. Razliitim aktivnostima u uenika se nastoji razviti pozitivna
emocionalna privrenost prema ostalima, treba uiniti sve da zajedniki ivot
bude veseliji. U koli se nastoji to manje uiti u uionici, a to vie u procesu
povezivanja s okolinom; u prirodi i na logorovanjima ue ekoloke sadraje, a
mnoga teorijska znanja provjeravaju u laboratorijima i prirodnim mjestima.
-Njemaka- LaborschuleBielfeld u Bielfeldu- za uenike primarnog i
sekundarnog prvog stupnja. Karakteristino- istraivanje i aktivnost uenika
(uenje putem djelovanja) to im je omogueno u dobro opremljenim uionicama
i na terenima oko kole. Znanstveno istraivanje i sloenost nastave u kurikulum
nastaje djelotvornom kooperacijom istraivanja i nastavne prakse fakulteta i
kole.
-SAD- 90-e god.- ugovorne kole
-prva-1991. U Minesoti
-osnivaju ih grupe uitelja i roditelja i drugih zainteresiranih koji ele
kreirati alternativno obrazovanje. Ne plaaju se, a iako primaju novac iz
fonda javnog obrazovanja, mogu same odluivati o prioritetima potronje.
Kritiari upozoravaju da ove kole iscrpljuju budet javnog kolstva to se
onda negativno odraava na kvalitetu javnih kola, kritiziraju ih i zbog
nepouzdanih postupaka po evaluaciju uenikova postignua i svojim radom
ne osiguravaju ekselentnost . Zagovornici tvrde kako konkurencija meu
kolama unaprjeuje obrazovanje te da je rastui broj kola dokaz iroke
potpore javnosti. Svake se godine poveava broj upisanih uenika, a oni

12

uenici koji poloe maturu, pokazuju kako su arter-kole poveale

mogunost uspjeha onih uenika koji nisu uspijevali u javnim kolama.

UPRAVLJANJE KOLOM
Nekoliko vrsta upravljanja:
1. centralizirani nain upravljanja- dominantan za kontinentalne zemlje
(Francuska, Austrija, Belgija, Italija, Luksemburg, Portugal)
2. decentralizirani- dominantan u zemljama anglo-saksonskog kulturnog utjecaja
(Engleska)
3. mijeani, prijelazni nain- predstavlja odreenu sintezu centraliziranog i
decentraliziranog (integracija sredinje vlasti engleskog tipa i pokrajinskih vlasti
francuskog tipa). Ovaj je nain dominantan u zemljama koje su teritorijalno
podijeljene (u kantone, pokrajine i sline teritorijalne jedinice koje se relativno
samostalne u provoenju (obrazovne) politike
Centralizirani nain upravljanja:
Poseban je znaaj i utjecaj sredinje vlasti (dravnog ministarstva obrazovanja,
odnosno ministra) na cjelokupnu obrazovnu politiku. Ovo ministarstvo brine o
mrei i vrsti kola, o nacionalnom karakteru ispita, o programima i sadrajima
obrazovanja, o rasporedu sati koji je jedinstven za cijelu zemlju, o nastavnom
kadru i cjelokupnom ivotu u koli. Pri ministarstvu i pod njegovim rukovodstvom
djeluje vii savjet nacionalnog odgoja kao konstitutivno tijelo koje daje svoje
miljenje o najvanijim pitanjima iz podruja odgoja i obrazovanja. Upravljanje
kolama ministarstvo ostvaruje preko generalnih inspektora.
Generalni inspektor ima obvezu da brine o odreenom tipu kolskih ustanova ili
nastavi odreenog nastavnog predmeta. Pod nadzorom generalnog inspektora
sastavljaju se nastavni planovi i programi, vri instrukcija kao i nadzor nad
kolama. Za svoj rad odgovorni su ministru, a svoj posao obavljaju prema
odreenim normama prema kojima se i ocjenjuju namjetenici.
Ovakav nain upravljanja je, barem u Francuskoj, doprinio ustanovljenju i jaanju
nacionalnog jedinstva. Nedostaci se manifestiraju u:
- Pomanjkanju jasnoa (u podjeli izmeu slubi) upravljakih, praktinih i
pomonih funkcija;
- Neusklaenosti izmeu upravljakih tijela i brojnih slubi koje se nerijetko
podvostruuju i meusobno nadmeu;
- Uvjerenje koje je svojstveno upraviteljima da sva poboljanja odgojnoobrazovnog sustava treba osmiljavati sredinja administracija;
- Stalan rast broja osoba i slubi pri sredinjoj administraciji koja je rezultat
sloenosti uprave, mnotva propisa i uredbi, birokratizacije upravnih slubi
i u odreenoj mjeri pedagoke slube.
Negativno se odraava na uenike, na njihovu uspjenost; uenik je na dnu
hijerarhijske piramide i mora vratiti ono to je od uitelja primio. Tono odreeni
kriteriji na temelju kojih se procjenjuje koliko je uenik dobivenog vratio. Na
temelju toga uenik se nakon zajednike faze kolovanja usmjerava u najbolju
(za uenika) kolu. Praksa u kolama pokazuje da se uenici svakodnevno
proiuju i usmjeravaju u kratke programe strunog osposobljavanja. Iz javnog
sektora obrazovanja znaajan je egzodus uenika u privatne kole, u tzv.
slobodan privatni sektor nad kojim drava ima znaajan utjecaj. Privatne kole
dune su potivati (i provoditi) programe i upute ministarstva. No one
predstavljaju posljednje utoite pred premjetanjem u drugo usmjerenje (ili
kolu), a i titnici su od neuspjeha zbog visokih kvaliteta nastavnog osoblja, bolje
discipline ili moralne ili vjerske orijentacije.

13

Postoji mogunost decentralizacije, na deklarativnoj razini. Neke zemlje tu

decentralizaciju nastoje provoditi, no sredinja administracija i dalje ima najvee
podruje djelovanja, djelovanje lokalnih vlasti je jako sueno i gotovo
nepostojano. Udruge roditelja, te razredna vijea, kao pokuaji uvoenja
samouprave, koja obuhvaaju predstavnike roditelja i uenika imaju malo utjecaja
na donoenje odluka za rad u konkretnoj koli. Roditelji, kao i ostale nie
strukture provode vjerno upute izraene na vrhu.
Decentralizirani nain upravljanja:
Suprotan je centralizaciji svih moi na jednom mjestu. Decentralizacija
predstavlja postojanje veeg broja samostalnih centara odluivanja, tj. lokalnih
organa koji imaju pravnu vlast nad svojom djelatnou.
Sredinja vlast (Odjel za obrazovanje i znanost) brine se o minimalnim
standardima u obrazovanju, odreuje politiku obrazovanja nastavnog kadra i
bavi se istraivakom djelatnosti u podruju obrazovanja. Osim odjela za
obrazovanje, kao sredinja vlast, obino postoji nekoliko administrativnih tijela
(centralno savjetodavno tijelo, inspektorat, organizacija za razvoj kolstva i
organizacije za znanstvenoistraivaki rad).
Lokalne vlasti brinu se o osnivanju i razvoju kola, materijalno-tehnikoj i
kadrovskoj osnovi i razvoju kolstva prema lokalnim potrebama. Na razini mjesnih
kola postoje lokalna upravna tijela koja su sainjena od upravitelja (ravnatelja)
kojeg imenuje mjesna obrazovna vlast, te predstavnika roditelja i uenika, a
njihov rad prati kolski nadzornik ili savjetnik koji brine o kvaliteti nastave i esto
su savjetnici nastavnicima.
Za praenje ostvarivanja programa, odnosno tekoa koje se javljaju u nastavi, u
kolama se formiraju razliite komisije. lanovi ovakvih komisija su uglavnom
uitelji s dugogodinjom uiteljskom praksom i autonomni su pri donoenju
prijedloga za poboljanje nastave u mjesnim kolama. Neke od privatnih i
alternativnih kola dobivaju financijsku pomo od drave, a neke se financiraju
same (od kolarine uenika).
Decentralizirani je nain upravljanja fleksibilniji u odnosnu na centralizirani, ali je
sloboda lokalnih vlasti i kola dozirana s koordinacijom rada sredinje vlasti i
lokalnih prilika. Ovakav nain upravljanja proizvodi razliitost i arolikost kola,
to rezultira nepostojanjem jedinstvenog kolskog sustava. Dijelovi
centralizacije u decentraliziranim oblicima postoje, a posebno dolaze do izraaja
pri polaganju zavrnih ispita gdje je kriterij postignua jedinstven za cijelu zemlju
i ini se da oni daju najvjerniju sliku nekog kolskog sustava.

Mjeoviti oblik upravljanja kolama:

U upravljanju postoji decentralizacija jer sredinja vlast preputa teritorijalnim
jedinicama nadzor kola koje onda provode prilino centraliziran nain upravljanja
(u Njemakoj na lokalnoj razini kolama upravljaju pokrajine; u vicarskoj se radi
o kantonalnoj vlasti i sl.). U obrazovnoj politici (razvoju, kvaliteti, poboljanju svih
bitnih segmenata organizacije kola i izvoenja nastave) brine savezno
ministarstvo obrazovanja. Sa saveznog ministarstva ovlasti se prenose na
pokrajinska ministarstva koja uz osnovne smjernice obrazovanja na saveznoj
razini predlau razvojne strategije pokrajinskog obrazovanja. U djelokrug njihovih
poslova ulaze okvirni nastavni planovi i programi, upravljanje sustavom
obrazovanja u pokrajini, nadziranje rada kola, pruanje strune pomoi, praenje
i ocjenjivanje rada uitelja, upravitelja kole i lokalnih kolskih uprava.
Gradska upravna tijela (glavni k uredi, inspektori) brinu o prostoru, opremi i
nastavnicima u koli. kolom upravlja upravitelj uz suradnju sa kolskim odborom

14

u kojem su predstavnici nastavnika, roditelja i uenika. Funkcija upravitelja, kao

izvrnog tijela upravljanja, jest upravljanje cjelokupnom kolom u okvirima odluka
nadlenog ministarstva; on brine o nastavnicima, uenicima, njihovim roditeljima
koji su ravnopravni sudionici u donoenju svih bitnih odluka vezanih za kolu, te
koordinira druge imbenike iz okruja kole.
Zbog mijeanja tipova upravljanja kolom u zemljama s ovakvom strukturom
upravljake administracije javljaju se mnogi problemi. Raznorodnost odgojnoobrazovnih sustava u pokrajinama omoguava pokretljivost uenika iz pokrajine u
pokrajinu i nesmetano nastavljanje kolovanja; nije ravnomjerna zastupljenost
razliitih tipova srednjih kola ime su vidljive razlike u ekonomskoj razvijenosti
kantona, odnosno pokrajine, a koje pridonose socijalnoj selekciji uenika (bogatiji
dijelovi zemlje bogatiji su i kolama i ansama za dobar izbor); na niim razinama
obrazovanja vidljive su znatne razlike postignua uenika.
Potreba za menaderskim upravljanjem odgojno-obrazovnih sustava (i kole)
nastaje zbog razvoja kolstva i buma obrazovanja, a taj razvoj obiljeen je i
mnotvom meuodnosa izmeu sastavnih dijelova sustava i razliitih inilaca koji
na nj utjeu. Mnotvo meuodnosa valja uspjeno koordinirati, a posebno je
vano uspostaviti dobru komunikaciju, odnosno veu osjetljivost na reakcije iz
okoline.
Hijerarhijska organizacija i upravljanje svojstveno (de)centraliziranim sustavima
provoenja odluka s vrha stavlja aktere odgojno-obrazovnog procesa u poloaj
zavisnosti tj. podreenosti. Podreenost gui slobodu, kreativnost, inicijativnost i
druge potrebne osobine potrebne za obavljanje sloene odgojno-obrazovne
djelatnosti. Menadersko upravljanje je u funkciji razvoja institucije i njene
uspjenosti. Nepostojanje strogo hijerarhiziranih odnosa
u menaderskom
upravljanju pridonosi i demokratizaciji obrazovanja.

EFIKASNOST KOLE
-procjena se efikasnosti vri prema postignutoj razini postavljenog cilja
(djelatnosti), manja razlika izmeu postavljenog i (uspjeno) realiziranog znai
veu efikasnost i obrnuto
-procjena je olakana ako je cilj precizno postavljen
-pedagogija- efikasnost- odnosi se na procjenu i poboljanje bilo kojeg
(mikro)segmenta odgojno-obrazovne djelatnosti
-u sloenim se djelatnostima efikasnost ralanjuje- efikasnost kole, nastave,
nastavnih metoda, izvannastavnih aktivnosti...
-efikasnost k- najee se iskazuje brojkama (broj odlinih uenika, koji su proli
razred, broj neopravdanih sati, broj (ne)odrane nastave...)
Pojam efikasnosti treba obuhvaati i iskazivati realizaciju svih postavljenih ciljeva
i zadataka obrazovanja i odgoja na odreenoj razini i na odreenom podruju,
poevi od opih ciljeva i zadataka sve do pojedinanih zadataka koji se
postavljaju pred nastavu odreenih nastavnih predmeta (disciplina). Takvo
shvaanje efikasnosti obuhvaa i informativni (materijalni) i formativni
(funkcionalni) i odgojni zadatak, dakle stjecanje znanja, formiranje linosti (sa
svih njegovih strana i aspekata). Na realizaciju ovih ciljeva ne bi se smjelo gledati
izolirano, ve u njihovoj povezanosti i meuzavisnosti.
Najee se efikasnost zamjenjuje kvalitetom, to ona dijelom jest, ali ne postoji
nuan uzrono-posljedini odnos; mogue je poboljati kvalitetu (imbenika
djelatnosti), a da efikasnost izostane. No, i kada se efikasnost zamjenjuje
kvalitetom, stvar nije bitnije jasna jer se i kvaliteta najee iskazuje brojkama.
Ako su brojke pokazatelj efikasnosti, onda one ponekad demantiraju kolu, tj.
njenu djelatnost ine neefikasnom "ili nepotrebno efikasnom".

15

Ako je efikasnost mjera (procjena) razlike izmeu ostvarenog i planiranog

(poeljnog ili idealnog), onda je u odgoju i obrazovanju u koli prva potekoa za
odreivanje efikasnosti, definiranje cilja odgoja i obrazovanja, odnosno definiranje
cilja kole. Konkretizacija cilja omoguava preciznije odreivanje efikasnosti
kole.
kola malo respektira uenikove posebnosti i najee ih "uprosjeuje" iako ima
svoje potencijale koji su usmjereni na razvojnost uenika. "Uprosjeenje" je
znaajno izraeno koliko su i izraeni zahtjevi individualnog rada i
individualizacije. U praksi se deava da se u ocjeni efikasnosti kole barata s
posebnim uenicima koji su postigli zavidne rezultate, to onda doprinosi dobroj
reputaciji kole. kako kola najee odmae takvim uenicima, njihove rezultate
ne bi smjela "svojatati". "Nepodobne" situacije svojih uenika, koji rue
efikasnost, sklona je odbaciti od sebe i pripisati neefikasnosti drugih (roditelja,
ulice, djeteta..).
Taksonomija odgojno obrazovnih ciljeva odnosi se na normativno sreivanje,
odnosno klasifikaciju odgojnih i obrazovnih pojedinosti. Potreba za taksonomijom
ciljeva i zadataka odgojno-obrazovnog procesa javila se zbog toga to su ciljevi
najee davani uopeno i u "pedagokim frazama" to je oteavalo njihovu
realizaciju i odreivanje efikasnosti. Svatko je tako postavljeni cilj tumaio na svoj
nain i odabirao druge vrijednosti za koje je smatrao da su relevantne.
Poznati su mnogi zagovornici taksonomije ciljeva: Mager smatra da svrha i cilj
pouavanja trebaju biti usmjereni prema ueniku, a zadano gradivo je objekt
procesa pouavanja (obrazovanja). Ciljeve je potrebno konkretno i operacionalno
formulirati, a temelj operacionalizacije je uenik, subjekt poduavanja. U
obrazovanja treba znati to su uenici znali prije namjernog djelovanja, ali isto i
to znaju nakon poduavanja. Finalno e se stanje ustanoviti prema ponaanju
uenika kojem e pomoi cilj poduavanja formuliran u kategorijama konkretnog
ponaanja, a ne u apstraktnim terminima (znati, razumjeti, procijeniti..) koji
oznaavaju subjektivna psihika stanja.
Bloomove taksonomije izazvale su brojne otre protivnike koji su smatrali da nije
potrebno unaprijed postavljati ciljeve u nastavi jer se tako koi kreativnosti
nastavnika i uenika; Predlagali su i tzv. "besadrajno obrazovanje", tj. takvu
nastavu gdje e uenici zajednikim radom s nastavnicima proizvesti odreen
sadraj kao izraz spontaniteta. Sa stajalita efikasnosti ovakve nastave i kole ini
se da ona ne bi ni postojala s obzirom na to da nije postojao ni cilj obrazovanja,
kao mjera koja treba posluiti pri odreivanju efikasnosti.
S. B. Bloom pod odgojnim ciljem podrazumijeva preciznu formulaciju promjena
uenika pod utjecajem odgojno-obrazovnog procesa, a konaan izbor i sreivanje
odgojnih ciljeva ovisi o tome koje se teorije pridrava i kakvu filozofiju odgoja
kola prihvaa. Bloom ciljeve dijeli na kognitivne, afektivne i psihomotorne. Istie
da pri izradi ciljeva valja voditi rauna o ciljevima kojima tei kola ili pojedini
nastavni predmet, koje odgojne utjecaje primijeniti radi ostvarenja zadanih ciljeva
i kako uspjeno organizirati odgojne utjecaje da kontinuirano djeluju i osiguravaju
integraciju uenikovih iskustava te kako vrednovati uspjenost tih ciljeva i
postupaka.
Taksonomijski pristup je ostao na razini openitosti, a ta se openitost ogleda
u promatranju (eljenog) ponaanja koje treba nastati pod utjecajem ciljanog
djelovanja (za koje nismo sigurni da e "proizvesti" eljeno). Ta je openitost
pretoena u nastavne planove i programe koji su slubeni dokumenti kole, a koje
propisuju prosvjetne vlasti koje pak odreuju sadraj rada svakog nastavnog
predmeta. To bi znailo da su u planovima i programima isplanirani svi potrebni
elementi koji dovode do ostvarenja cilja, a onda i do precizne efikasnosti. U
tradicionalnim nastavnim planovima i programima nema jasno uspostavljenih

16

veza izmeu ciljeva, sadraja, metoda i medija i zbog toga su velike nade
polagane u kurikularno planiranje.
Kurikularno planiranje- kurikulum se shvaa kao ivot i program kole, tj.
dinamian sustav aktivnosti za organiziran ivot u koli; on je plan uenja i
djelovanja, oblik miljenja i vrednovanja; odnosi se samo na nastavne sadraje,
ve i na metodike prirunike za uenike i nastavnike; oznaava i organiziran
sustav iskustva koji ima za cilj osposobljavanje uenika za uenje i djelatnost.
Prema Tyleru kurikularna evaluacija je proces odreivanja ostvarenosti ciljeva
nastave (odgojno-obrazovnog procesa), odnosno proces odreivanja stupnjeva
promjena jer ciljevi nastave podrazumijevaju (predviaju) promjene u modelima
ponaanja uenika. U evaluaciji se polazi od pretpostavke da su ciljevi ponaanja
jasno definirani jer ako ne znamo to u uenika treba promatrati (koje vrste
ponaanja ukljuuju nastavni ciljevi), onda ne znamo koliki je stupanj promjena
uenika nastao (jer ne znamo ni koje vrste ponaanja treba promatrati).
Slijedea etapa u evaluaciji je identifikacija situacija u kojima uenici mogu
iskazati ponaanje koje zahtijevaju nastavni ciljevi (situacije moraju eljeno
ponaanje uenika stimulirati i izazivati). Izrada i ispitivanje potrebnih
instrumenata za provjeravanje ostvarivanja (ostvarenosti) odreenog cilja jest
pretposljednja faza evaluacije. Odabir pravih instrumenata pretpostavlja
ispitivanje vie nastavnih situacija za koje se moe oekivati da bi u njima uenici
pokazali oekivano ponaanje, a istovremeno se dobivaju informacije o
adekvatnosti situacija zbog evidencije ponaanja uenika. U posljednjoj fazi rabe
se instrumenti za prikupljanje podataka (kvalitativnih i opisnih) o ponaanju
uenika, dobiveni se podaci obrauju i rezultati usporeuju s ciljevima ponaanja.
Dakle, ustanovljuje se efikasnost nastavnih situacija koje bi trebale dovesti do
eljenog ponaanja. Pri interpretaciji rezultata valja, kako istie Tyler, vriti
razliita usporeivanja koja se odnose na brojne aspekte i rezultate, a to slui
lakem odreivanju uzorka dobrih i loih strana kurikuluma i njegovoj korekciji.
Kritika evaluacija znai kontinuiranost procesa planiranja kurikuluma i stalno
poboljanje, a orijentir poboljanja su ciljevi i sadraji, nastavna sredstva,
metode,
oblici i organizacija odgojno-obrazovnog procesa. Ovaj je model
koncipiran na bihevioralnoj paradigmi jer gotovo sve etape svodi na "ciljanu
akciju" (stimulus) i "poeljno ponaanje" (reakciju) koja se iskazuje brojkama.
Mnoge dimenzije i aspekti rada u nastavi, a posebno u radu s uenicima, ostaju
skrivene to znai da predloeni model odreivanja efikasnosti nije dostatan ni
sveobuhvatan.
Tylerovi sljedbenici nastojali su model dopuniti i predloiti novi. Uvode nove
pojmove (formativnu i sumativnu evaluaciju koje su obuhvatnije od evaluacije
kurikuluma koja moe jedino odrediti smjer prerade kurikuluma. Osnovna
negativnost u kurikularnoj evaluaciji je usmjerenost na opipljive rezultate, a prava
evaluacija treba obuhvatiti i druge elemente (utjecaj nastave na nastavnika,
slubenike, kolske psihologe i ostale) te iz takvog pristupa proizlazi da su
rezultati nastave neposredne i dugorone kognitivne, afektivne, osobne i
drutvene posljedice odgoja koje se mogu mjeriti kasnije.
Lee J. Cronbach je proirio Tylerov model, a osnovna zamjerka je to to se sve u
tom modelu svodi na ponaanje: proirivanje ovog modela se odnosi na
istraivanje adekvatnosti (odabranog) modela jer Cronbach smatra da testovi
nisu jedni primjereni za provjeru obrazovnih rezultata uenika i ti rezultati nisu
jedina osnova za procjenu kurikuluma. Krajnji rezultati (dobiveni i testovima)
slue za procjenu pozitivnih i negativnih stran kurikuluma, meutim, kako istie
Cronbach, evaluaciju treba sagledati obuhvatnije jer je ona osnovna komponenta
razvoja kurikuluma.
Skinnerova koncepcija:
"Neopipljive" veliine oteavaju ustanovljenje
efikasnosti kole i kada je rije o znanju uenika (kojim gotovo sve kole barataju

17

kao s pokazateljem svoje efikasnosti). U kolama se znanje uenika odreuje

brojevima koje su nepoznanica. Nastavnici e "isto" znanje razliito vrednovati;
ocjenjivanje je stvar trenutka. U ovom se pristupu, kao i u taksonomijskim, radi o
"modelu efekta" koji je zasnovan na tezi da je najvanije kontrolirati preradu
informacija i dobivenu reakciju od uenika. Model efekta daje prilino pouzdane
metodoloke postupke razrade operativnih zadataka, ali ne daju dovoljno
pouzdane argumente na osnovi kojih bismo mogli tvrditi da kontrolirane reakcije
uenika zaista reprezentiraju osnovna obiljeja opih zadataka (razvoja mentalnih
sposobnosti, formiranje pogleda na svijet, razvoj motivacije i sl.)
Potekoa razgraniavanja utjecaja pojedinih "ciljanih" akcija i "nametnutih" javlja
se i zbog toga to je proces obrazovanja kontinuiran proces, to se novi ulazi
nadovezuju na prethodne, udruuju se s njima i dovode do novih kvalitativnih i
kvantitativnih promjena. Sve to onemoguava izmjerljivost efikasnosti kole kao i
nemogunost "omeavanja" vremenskog opsega u kojem se efikasnost odgojnoobrazovnog procesa jasno iskazuje.
U suvremenim uvjetima osim kole u realizaciji odgoja i obrazovanja sudjeluju
brojni imbenici (obitelj, predkolske ustanove, mediji, ua i ira okolina i dr.). Svi
oni imaju utjecaja na rezultate u koli. Ova se injenica uglavnom zaboravlja kad
se procjenjuju ishodi rada u koli. Tada se apostrofiraju samo subjektivne snage u
koli, a o drugim, vanjskim imbenicima efikasnosti (i uspjenosti) gotovo da se i
ne govori.
Osim unutarnje efikasnosti, valja govoriti i o vanjskoj efikasnosti kole ("bolje" i
"loije" k). Mjerilo vanjske efikasnosti trebala bi biti osposobljenost uenika za
ukljuivanje u "svijet rada" i u "svijet odraslih" ili efikasno ukljuivanje u vie
stupnjeve obrazovanja. Vanjska efikasnost moe potkrijepiti ili demantirati
pokazatelje unutarnje efikasnosti i biti dobar orijentir njenog poveanja. kole su
sklone prekinuti "pupanu vrpcu" s uenicima kada zavre odreeni stupanj
kolovanja i kada preu u drugu kolu. Umjesto toga valjalo bi sustavno pratiti
uenike, a njihovi (ne)uspjesi mogli bi biti dragocjeni podaci o (ne)efikasnosti
kole i koristan materijal za usavravanje metodologije istraivanja efikasnosti.

SELEKCIJA U OBRAZOVANJU (KOLI)

-1. kole- klasno- socijalni, odnosno selekcijski karakter, namijenjene socijalnoj
eliti
-Platon- idealna drava je pravedna, u njoj svatko svoj posao obavlja uspjeno,
prema sposobnostima, zadatak odgoja i obraz. je da se otkrije nadarenost
pojedinca za taj posao jer je svatko sposoban za jedno
-franc. buroaska revolucija:
-odgoj i obraz.- prirodno pravo ovjeka, tj. jedna od osnovnih i neotuivih
potreba ljudske prirode, drutvo je duno osigurati svim ljudima uvjete da
bi zadovoljili te potrebe
-nikom nije unaprijed uroena, a ni uskraena mogunost da se razvija,
razvojnost je bitno obiljeje ljudske prirode
-za svakoga treba stvoriti uvjete za to potpuniji i slobodniji razvoj njegove
prirode
-obraz.- uvjet drutvene jednakosti graana
-obveznost i besplatnost obraz., javni i drutveni karakter obraz., kole su
odreivane kao pedagoki, prosvjetni i kulturni centri okruja namijenjena
odgoju i obraz. mladih i odraslih (ideje permanentnog obraz.)
-prijedlozi nisu realizirani, ali su dali poticaj demokratizaciji kolovanja u
paroli: bratstvo, jednakost, sloboda
-Parika komuna-nije uspjela ostvariti ni 1 ped. zahtjev (osiguravanje istovjetnih
prava i realne dostupnosti obrazovanja svim graanima bez razlike (oba spola),
stvaranje uvjeta za to svestraniji razvoj svakog pojedinca da se uini

18

obrazovanje opim, javnim i besplatnim za sve, ozakonila je jednakost u obraz., tj,

garantirala je svakom graanu pravo na puni razvoj svojih sklonosti, odnosno
isticani su zahtjevi da se graanima osigura odgoj i obraz. koje e ih osposobiti da
upravljaju svim drutvenim poslovima)
-demokratsko ureena drutva- bez obzira na princip jednakih ansi jo uvijek
je selektivni karakter obraz.
-pravo svakog uenika da dobije onakvo obraz. koje odgovara njegovim
karakteristikama, sposobnostima, interesima i mogunostima- stvaranje
diferenciranog obraz.- potvrena je vanost koja se pridaje sposobnostima
uenika (razliiti uspjeh, zavren razliit stupanj kolovanja)- zagovornik J.B.
Haldone
-obrazovna elita- rezervat talenata, nacionalno vrelo, izvor sposobnosti
-malen dio stanovnita sposoban je obrazovati se, oni se obraz.
trebaju odvojiti od ostalih
-kola bi trebala uvaavati uroene sposobnosti- zbog negativnih ocjena
vidimo da svoj zadatak nije ostvarila
-elitne i neelitne kole- okruje iz kojeg uenik potjee utjee na poloaj i
anse djeteta u kolovanju- posebno se iskazuje nakon zavretka obveznog obraz.
-kada je smjetanje u k na temelju testova- djeca iz elitnih slojeva drutva
postiu najbolje rezultate
-selekcija preko ocjena
-negativna selekcija- ponavljanje razreda, naputanje k zbog neuspjehabazino bi obraz. trebalo biti primjereno ueniku u onoj mjeri koja e osigurati
prohodnost i napredovanje dokle postoji elja u uenika
-strimovi-grupe u kojima se uenici grupiraju prema sposobnostima u okviru
pojedinih nastavnih predmeta (smatraju da su sposobnosti pojedinca uroene i
da ih se teko moe korigirati i zato uenike razvrstavaju u te grupe)- selekcija
-nediferencirani modeli- stvaraju se radi razbijanja krute diferencijacije uenika
po strimovima koji predstavljaju samoispunjenje predvienog (limitiranog)
razvoja, smatraju da kola i nastava mogu znaajno utjecati na razvoj uenika
-tiha selekcija kroz razliite smjerove po sposobnostima uenika- neopravdano
ju je provoditi jer uspjeh nije pokazatelj sposobnosti
-selekcioniranje i onih s jednakim uvjetima za upis- numerus clausus- upis na
temelju ocjena iz srednje kole i uspjeha na prijamnim ispitima

19