WWW.STUDOMAT.

BA
1. Brak u meunarodnim dokumentima?
Na brak i odnose branih partnera se odnose odredbe jednog broja
meunarodnih ugovora, koje u skladu sa Aneksom Ustava FBiH imaju snagu
ustavnih odredaba, odnosno za koje se u Aneksu I Ustava BiH kae da e se
primjenjivati u BiH.

Evropska konvencija o atiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

(priznaje pravo na brak i zasnivanje porodice, pravo na potovanje
privatnog i porodinog ivota i zabranjuje diskriminaciju)
Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka
(pravo na brak i zasnivanje porodice, ravnopravnost branih partnera i
mogunost sklapanja braka samo uz slobodan i poptun pirstanak osoba
koje stupaju u brak)
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima
(priznaje pravo na brak i zasnivanje porodice i obavezuje drave da
osiguraju jednakost branih partnera)
Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene
(obavezuje drave naosiguranje, na osnovu ravnopravnosti mukaraca i
ena, jednaka prava na sklapanje braka, na slobodan izbor branog
partnera i sklapanje braka samo po slobodnoj volji i uz potpunu
saglasnost, jednaka prava i odgovornosti u braku i pri razvodu, jednaka
lna i imovinska prava mua i ene)
Jednaka prava branih partnera normirana su i u:

Protokolu broj 7 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i

osnovnih sloboda
Na dejstva braka se odnose i:

Konvencija o dravljanstvu udatih ena (1957.)

Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i
njihovih porodica (1990.)

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
2. Sudska praksa kao izvor porodinog prava?
Sudska praksa nije i ne moe biti formalni izvor prava, jer sudovi sude na
sonovu zakona, odnosno pisanih pravnih pravila sadranih u domaim i
meunarodnim aktima.
Meutim, pri primjeni ovih pravila na konkretan sluaj, usloga suda se ne
moe osporiti. Njegov prvi zadatak je da pronae odgovarajuu pravnu
normu koju e primijeniti u konkretnom predmetu.
Sud nije ovlaten stvoriti vlastito pravilo kojim bi zamijenio zakonsko.
Sud mora primjenom odgovarajuih metoda tumaenja, odrediti smisao
norme, kako bi je mogao na najbolji nain primijeniti na konkretan sluaj.
Tei i odgovorniji je zdatak pred sudom onda kada treba da primijeni i
protumai pravnu normu koja je formulisana u obliku pravnog standarda.
U ovim normama zakonodavac ne predvia konkretne okolnosti u sluaju
ijeg nastupanja e se one primijeniti, ve se na sudu ostavlja da cijeni
stanje odnosa i pronae rjeenje koje e najvie odgovarati ureenju
konkretnog odnosa i najbolje zatititi interes njegovih uesnika. Pravni
standardi su naprimjer:

Interes djeteta
Grubo i nedolino ponaanje
Naroito opravdani sluajevi
Teka i trajna poremeenost branih odnosa

Pri tumaenju normi, sudovi mogu zauzimati razliite stavove i istu odredbu
u slinim ili istim sluajevima razliito tumaiti i primjenjivati.
Ovakva neujednaena sudska praksa direktno ugroava pravnu sigurnost i
jednakost graana.
Ujednaavanju sudske prakse doprinose naelni stavovi o pitanjima koja su
od interesa za primjenu federalnih zakona. Do ujednaavanja sudske prakse
dolazi i pod utjecajem odlka viih sudova, donesenih po albi protiv presuda
niih sudova.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
3.

Pravna priroda braka?

Postoje 2 teorijska shvatanja o pravnoj prirodi braka. Oba su nastala u

francuskoj pravnoj teoriji. Prema jednom shvatanju, brak je ugovor
graanskog prava koji nastaje i prestaje kao i svaki drugi ugovor. Zastupnici
druge koncepcije istiu da je brak institucija, ureen kao drutvena
ustanova, trajna ivotna zajednica koja nastaje na zakonom predvieni
nain. Institucionalna priroda braka proizilazi iz imperativnog karaktera
branih odnosa.
Ove teorije posmatrane odvojeno ne mogu dati odgovor na pitanje pravne
prirode braka.
Po nainu nastanka brak predstavlja isti ugovor, ali ugovor razliit od bilo
kog drugog ugovora graanskog prava. Naime, njegov sadraj je uvijek isti,
predmet su mu prvenstveno lini (a ne imovinski) odnosi, a prava iz braka ne
mogu se prenositi na trea lica. Dakle, brak je ugovor sui generis, a
pobrojane karakteristike ine neprihvatljivom ugovornu teoriju o braku.
Institucionalna teorija, koja istie imperativni karakter branih odnosa,
takoer trpi kritike jer je sve vei broj normi dispozitivne prirode.
Iz navedenog proizilazi da je brak po nainu zakljuenja formalni ugovor sui
generis, iji se naIn nastanka i prestanka, kao i sadraj u smislu
meusobnih prava i dunosti, reguliu zakonom.
4.

Definicija braka?

Teorijska definicija braka

Po Justinijanu, brak je veza izmeu mukarca i ene koja znai ivotnu
zajednicu. Ova definicija izraava shvatanje o braku kao neformalnoj
zajednici mukarca i ene.
Prema Modestinu, brak je veza izmeu mukarca i ene ujedinjenih za itav
ivot, ustanova boanskog i ljudskog prava. Ova definicija je mjeavina
rimske i hrianske doktrine o braku.
U gotovo svim definicijama francuskih teoretiara istie se ugovorni karakter
braka. Prema Planiolu, brak je sveani ugovor na osnovu koga mukarac i
ena osnivaju zajednicu koju zakon sankcionira, ali koju oni ne mogu
raskinuti po svojoj volji. Morandiere braki definie kao sveani ugovor na

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
osnovu koga se mukarac i ena sjedeinjuju da bi zajedno ivjeli i da bi
jedno drugom davali uzajamnu podrku i pomo. U definiciji Jean
Carbonnier-a se naputa klasina ugovorna teorija, mada je akcenat i dalje
na ugovoru. On istie da se pristankom na brak eli stvoriti vie od obinog
odnosa. Stvara se porodica, zajednica branih drugova i osigurava zakonitost
djece.
U engleskoj pravnoj teoriji istie se klasina definicija Lorda Penzansea koju
je dao u procesu Hyde vs. Hyde. On smatra da se brak prema shvatanju u
kranstvu moe definisati kao doivotna, dobrovoljna ivotna zajednica
jednog mukarca i jedne ene, uz iskljuenje svih ostalih. On navodi 4
osobine braka: brak mora biti dobrovoljna, doivotna, heteroseksualna i
monogamna zajednica.
U naoj predratnoj naunoj literaturi bila je opteprihvaena definicija
V.Bakia, tzv.Teorija ugovornog statusa, prema kojoj je po nainu zasnivanja
brak ugovor posebne vrste, dok je po sadrini institucija.
Zakonska definicija braka
PZ BiH definie brak kao zakonom ureenu zajednicu mukarca i ene. Iz ove
definicije proizilaze osnovna obiljeja braka:
Brak je zakonom ureena zajednica - zakon odreuje nain nastanka,
sadraj, te nain prestanka braka.
Brak zasnivaju 2 lica razliitog spola
Brak je ivotna zajednica mukarca i ene - u braku se zadovoljava itav niz
potreba branih drugova: emotivnih, intimnih, seksualnih, raanje i
podizanje djece, etikih, moralnih i ekonomskih potreba. Zbog obilja prava i
dunosti u braku, normirane su samo one najznaajnije, dok je vei broj
ostavljen branim drugovima da se o njima sporazumijevaju.
5.

Brak sa pravim hermafroditom? (uinci)

Zakljuenje braka izmeu lica istog spola moglo bi se desiti u sluaju

zakljuenja braka sa pravim hermafroditom (vrlo rijedak sluaj osobe koja
ima spolne lijezde oba spola).
Ukoliko prilikom zakljuenja braka nije bio ispunjen neki od uvjeta za
zakljuenje braka, smatra se da brak nije ni nastao. Parnini postupak za

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
utvrivanje da brak ne postoji pokree se tubom. Pravo na tubu pripada
svakom licu koje ima neposredan pravni interes, prvenstveno licima koja su
zakljuila nepostojei brak, te javnom tuiocu. Nepostojei brak ne proizvodi
nikakve pravne posljedice. Djeca roena u ovom braku imaju status
vanbrane djece, a njihovo oinstvo utvruje se na zakonom predvien nain
(priznanjem i odlukom suda).
6.

Faze razvoja branog prava u BiH?

U svom razvoju brano pravo u BiH prolo je kroz nekoliko faza.

Prva faza trajala je od 1919.g do donoenja Ustava FNRJ iz 1946.
Karakterie je vjersko pravo triju konfesija u oblasti statusnog branog
prava. Zajedniko svim ovim pravima bila je zatita patrijarhalne porodice.
Primjena vjerskog prava dovela je do nejednakosti poloaja pripadnika
razliitih konfesija. Tako je muslimanima npr.bila dozvoljena poligamija, a
katolicima zabranjen razvod braka.
Druga faza obuhvata period od 1946.- 1971.godine. Radi se o periodu
saveznog zakonodavstva. Ustav FNRJ iz 1946.godine proklamirao je naela o
dravnoj zatiti braka i porodice, zakonskom ureivanju pravnih odnosa u
braku i porodici, izjednaavanju ene i mukarca u svim sferama
porodinopravnih odnosa, te uvoenju graanskog braka. Osnovnim
zakonom o braku (OZB) iz 1946.godine za cijelu zemlju su normirani brani i
porodini odnosi na principu civilnog braka, dravne zatite braka,
ravnopravnosti ene i mukarca, mogunosti razvoda, te instituta zajednike
imovine branih drugova. RBiH je na osnovu ovlatenja saveznog zakona
donijela u oblasti branog prava 2 zakona i to: Zakon o priznavanju
punovanosti brakova sklopljenih prije 09.05.1945 i Zakon o imovinskim
odnosima branih drugova.
Trea faza obuhvata period nakon 1971.godine (Period republikog
zakonodavstva), kada je
ustavnim amandmanima iz 1971.godine
zakonodavna nadlenost u oblasti porodinog prava prenesena na republike i
pokrajine. Donoenjem Zakona o produenju vanosti saveznih zakona, OZB
je primjenjivan kao republiki zakon sve do donoenja Porodinog zakona
BiH 09.07.1979, odnosno 01.01.1980, kada je PZ BiH stupio na snagu. PZ
BiH je u oblasti branog prava inovirao slijedee segmente:
Brane smetnje - krvno srodstvo zakljuno sa 4.stepenom pobone linije i
donja starosna granica 16 godina;

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
Sistem razvoda braka - smanjen je broj brakorazvodnih uzroka, a uveden je
sporazumni razvod za brakove bez maloljetne djece. Institut mirenja branih
drugova povjeren je centrima za socijalni rad.
Pravo na izdravanje branog druga koji nema dovoljno sredstava za ivot, a
nesposoban je za rad ili nezaposlen. U okviru ovog prava unesena su
odreena ogranienja koja tretiraju samo ostvarivanje prava ili njegovo
vremensko trajanje.
Vanbrane zajednice PZ BiH nije izjednaio sa brakom, ali im je priznao neka
dejstva, uglavnom imovinska i lino-imovinska.
7.

Mjesna i stvarna nadlenost organa za sklapanje braka, koja je

bitna?

Izjava branih drugova mora biti data pred nadlenim organom i na nain
predvien Zakonom. Nadlean je organ uprave koji je nadlean i za voenje
matinih knjiga. Posljedica povrede stvarne nadlenosti je nepostojei brak.
Zakonom nije propisana mjesna nadlenost, pa brani drugovi imaju
neogranieno pravo izbora mjesta na kome e zakljuiti brak.
8.

Kakva je to bitna osobina o kojoj brani drug moe imati

zabludu?

Zaluda o bitnoj osobini branog druga postoji kada se radi o osobini, odnosno
okolnosti koja bi drugog branog druga odvratila od zakljuenja braka da je
za nju znao, a naroito u sluaju krajnje opasne ili teke bolesti,
protivprirodne navike, polne nemoi, trudnoe ene sa drugim mukarcem,
neasnog zanimanja i ranije osude zbog krivinog djela uinjenog iz neasnih
pobuda (l.33 st.4 PZ BiH). Zakon navedene osobine ne nabraja taksativno,
ve primjera radi i to samo one koje smatra najtipinijim. Ove injenice
uglavnom se odnose na fizike i moralne osobine lica o kome je brani drug
bio u zabludi u momentu zakljuenja braka. S obzirom na razliito
doivljavanje odreenih injenica kao bitnih, u svakom konkretnom sluaju
potrebno je dokazati da li je ta osobina bitna za osobu koja trai ponitenje
braka.
9.

ta je to branost?

Niko ne moe zakljuiti brak dok raniji brak ne prestane. (l.34 PZ BiH). Ova
brana smetnja posljedica je naela monogamije. Ako je brak ipak zakljuen
za vrijme trajanja ranijeg braka jednog od branih drugova, on se nee

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
ponititi ukoliko je raniji brak u meuvremenu prestao na zakonom
predvien nain.
10.

Brane smetnje?

Brane smetnje su injenice ili okolnosti koje ometaju zakljuenje

punovanog braka. Tano su odreene zakonom, moraju postojati u trenutku
zakljuenja braka, a njihovo postojanje sankcionirano je nitavnou braka.
U sluaju postojanja nekih branih smetnji predviena je i krivina sankcija.
PZ BiH predvia slijedee brane smetnje:
-

fiktivni brak,

nedostatak volje,

branost,

duevna bolest, duevna nerazvijenost i drugi razlozi koji dovode do

nesposobnosti za rasuivanje,
-

srodstvo i

maloljetstvo.

U pravnoj teoriji brane smetnje se klasificiraju na razliitim osnovama, te se

mogu klasificirati na:
a)
Otklonjive i neotklonjive. Otklonjive su one za koje sud moe dati
odobrenje za zakljuivanje braka, ali samo u Zakonom predvienim
sluajevima. U naem pravu to su maloljetstvo i srodstvo po tazbini. Sve
ostale smetnje su neotklonjive.
b)
Trajne i privremene. Trajne mogu prestati samo smru. To je npr.krvno
srodstvo koje ne moe prestati niti se moe raskinuti. Sve ostale brane
smetnje su privremene.
c)
Apsolutne i relativne. Apsolutne smetnje onemoguavaju zakljuenje
braka sa bilo kojim licem. To su branost, nesposobnost za odluivanje i
maloljetstvo. Relativne brane smetnje onemoguavaju zakljuenje braka
samo sa odreenim licem (srodstvo).

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
11.

Koje su to relativne brane smetnje?

Relativne brane smetnje onemoguavaju zakljuenje braka samo sa

odreenim licem (srodstvo).
12.

Koje brane smetnje mogu prestati?

Otklonjive su one za koje sud moe dati odobrenje za zakljuivanje braka, ali
samo u Zakonom predvienim sluajevima. U naem pravu to su
maloljetstvo i srodstvo po tazbini. Sve ostale smetnje su neotklonjive.
13.

Kod koje brane

zastarijeva?

smetnje

tuba

za

ponitenje

braka

ne

U sluaju zakljuenja fiktivnog braka i postojanja branosti, pravo podizanja

tube imaju sva navedena lica. Pravo na tubu ne zastarijeva.
U sluaju brane smetnje srodstva, pravo na tubu imaju brani drugovi,
organ starateljstva i javni tuilac. Pravo na tubu ne zastarijeva.

14.

Nesposobnost za rasuivanje, mogu li takva lica zakljuivati

brak?

Nesposobnost za rasuivanje mora postojati u trenutku sklapanja braka. Ako

se javi u toku braka moe biti uzrok za razvod, ukoliko dovede do teke
poremeenosti i nepodnoljivosti zajednikog ivota (l.55 PZ BiH). U ovom
sluaju nije potrebna odluka suda, ve ukoliko matiar posumnja u
postojanje ove brane smetnje, mora pribaviti struno miljenje ljekara
vjetaka o stanju duevnog zdravlja osobe koja eli zakljuiti brak. Na
osnovu tog miljenja e podnosiocima prijave saoptiti da li mogu zakljuiti
brak ili ne.
15.

Kako se otklanja brana smetnja maloljetstva?

Opinski sud u vanparninom postupku moe dozvoliti zakljuenje braka ako

postoje opravdani razlozi, ako je osoba navrila 16 godina i ako utvrdi da je
dijete fiziki i duevno sposobno za izvrenje branih prava i dunosti.
Prijedlog za davanje dozvole za zakljuenje braka moe podnijeti
zainteresirano maloljetno lice (l.39 st.2). Sud je u postupku duan sasluati
podnosioca prijedloga, njegove roditelje, lice sa kojim on namjerava

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
zakljuiti brak, te pribaviti miljenje organa starateljstva i zdravstvenih
ustanova kako bi utvrdio okolnosti znaajne za donoenje odluke. U
kontekstu svih provedenih dokaza sud samostalno donosi rjeenje. Rjeenje
se odnosi samo na konkretnu osobu sa kojom je predloeno zakljuenje
braka. Protiv rjeenja kojim se odobrava zakljuenje braka albu mogu
uloiti podnosilac prijedloga, osoba sa kojom podnosilac prijedloga eli
zakljuiti brak i roditelji (staratelji) maloljetnika. U sluaju da sud odbije
zahtjev, pravo albe ima samo podnosilac prijedloga.
16.

Ravnopravnost?

lan 6 st.2 PZ BiH istie da se brak zasniva na ravnopravnosti branih

drugova. Ovaj princip realiziran je u sferi linih i imovinskih odnosa. Povreda
naela moe dovesti do razvoda braka, to zavisi od branog druga da li e
postaviti zahtjev za razvod braka ili ne.
17.
18.
19.
20.
21.

Ima li razlike izmeu braka i zajednice ivota?

Naela porodinog prava?
Naela branog prava?
Gdje se spominje pravo na privatnost i porodicni ivot?
Pravni standard?

Interes djeteta, grubo i nedolino ponaanje, naroito opravdani sluajevi,

teka i trajna poremeenost branih odnosa.
22.

Koja se prava i dunosti reguliu dispozitivnim normama?

Sporazum o porodinom imenu, mjestu zajednikog stanovanja, obavljanje

poslova u domainstvu itd.
23.
24.
25.

ta su subjektivna prava i koje su sankcije za njihovo krenje?

Objasnite pravo na privatnost i porodini ivot?
Uvjeti za punovanost braka?

Uvjeti za punovanost
punovanog braka.

braka

su

injenice

koje

ometaju

zakljuenje

Nae zakonodavstvo rpedvia sljedee uvjete:

-

Ve postojei brak
Oduzeta poslovna sposobnost i nesposobnost za rasuivanje
Srodstvo: krvno srodstvo, srodstvo po usvojenju, srodstvo po tazbini

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
26.
27.

Maloljetstvo
Nedostatak volje
Konstitutivni elementi braka?
Ustavna naela FNRJ?

Period od 1946.- 1971.godine. Radi se o periodu saveznog zakonodavstva.

Ustav FNRJ iz 1946.godine proklamirao je naela o dravnoj zatiti braka i
porodice, zakonskom ureivanju pravnih odnosa u braku i porodici,
izjednaavanju ene i mukarca u svim sferama porodinopravnih odnosa, te
uvoenju graanskog braka. Osnovnim zakonom o braku (OZB) iz
1946.godine za cijelu zemlju su normirani brani i porodini odnosi na
principu civilnog braka, dravne zatite braka, ravnopravnosti ene i
mukarca, mogunosti razvoda, te instituta zajednike imovine branih
drugova. RBiH je na osnovu ovlatenja saveznog zakona donijela u oblasti
branog prava 2 zakona i to: Zakon o priznavanju punovanosti brakova
sklopljenih prije 09.05.1945 i Zakon o imovinskim odnosima branih
drugova.
28.

Sta je brana zrelost?

U smislu l.39 PZ BiH, Ne moe brak zakljuiti lice koje nije navrilo 18
godina ivota. Razlozi za navedeno su nedovoljna fizika, spolna,
emocionalna i socijalna zrelost prije punoljetstva i sticanja poslovne
sposobnosti. Pravilo ima izuzetke predviene u l.39 st.2, prema kome
opinski sud u vanparninom postupku moe dozvoliti zakljuenje braka ako
postoje opravdani razlozi, ako je osoba navrila 16 godina i ako utvrdi da je
dijete fiziki i duevno sposobno za izvrenje branih prava i dunosti.
29.
30.

Slinosti i razlike u pravnom ureenju braka, vanbrane i istospolne

zajednice?
Definicija i porodinopravni uinci vanbrane zajednice
regulisani su propisom pod nazivom?

Porodini zakon Federacije BiH i porodini zakon Republike srpske.

31.

Koje je vrijeme trajanja ivotne zajednice kako bi porodino

pravo istoj priznalo uinke vranbrane zajednice?

Najmanje 3 godine ili krae ako je u joj roeno zajedniko dijete.

32.

Uinci vanbrane zajdnice prema porodinom pravu su?

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
Ureenje imovinskih odnosa i izdravanje.
33.

Konstitutivni elementi vanbrane zajednice?

Osnovni konstitutivni element vanbrane zajednice je ivotna zajednica

mukarca i ene. Da bi ona proizvodila dejstva koja su joj zakonom priznata,
bilo je potrebno i da je trajala due vrijeme.
34.

Navedite brane sporove?

Utvrivanje postoji li brak ili ne postoji, ponitenje braka i razvod braka.

35.

Brak je?

Zakonom ureena ivotna zajednica ene i mukarca.

36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.

Otklonjive brane smetnje su?

Pravo na albu na odluku suda kojom se doput apravo na sklapanje
braka licu potpuno lienom poslovne sposobnosti imaju?
Kogentnog su karaktera odredbe pz fbih o?
Brak je sklopljen kad?
Dan za sklapanje braka matiar odreuje u roku od?
Svjedok pri sklapanju braka moe biti?
Brak se sklapa?
Bravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne imaju?
Lice lieno poslevne sposobnosti?
Tuba(u) za ponitenje braka lica lienog poslovne sposobnosti?
Povezano sa odnosom usvojenja, brak ne mogu sklopiti?

47.
48.
49.

Razlike izmeu nepostojeeg i nitavnog braka?

Razlike izmeu razvoda i ponitenja braka?
Definicija razvoda?

Razvod braka je nain prestanka punovanog braka za ivota branih

drugova, iz uzroka i na nain predvien zakonom.
50.

Razlozi za razvod po PZ FBiH?

PZ BiH predvia 2 brakorazvodna uzroka: poremeenost i nepodnoljivost

zajednikog ivota kao relativni, te nestalost kao apsolutni brakorazvodni
uzrok.
51.

Apsolutni i relativni uzroci za razvod braka?

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
PZ BiH predvia 2 brakorazvodna uzroka: poremeenost i nepodnoljivost
zajednikog ivota kao relativni, te nestalost kao apsolutni brakorazvodni
uzrok.
Brani drug moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno
poremeeni, usljed ega je zajedniki ivot postao nepodnoljiv (l.55).
Dakle, osnovni brakorazvodni uzrok je teka i trajna poremeenost branih
odnosa koja je dovela do nepodnoljivosti zajednikog ivota. Ovdje teite
nije na uzrocima ve na posljedici. U praksi se kao sluajevi teke
poremeenosti navode postupci suprotni meusobnim pravima i dunostima
branih drugova npr.stalne svae, fiziko maltretiranje, prestanak
meusobnog povjerenja, potovanja, naklonosti itd.
Pored objektivne posljedice poremeenosti branih odnosa, Zakon trai i
postojanje nepodnoljivosti zajednikog ivota, kao subjektivne posljedice,
odnosno subjektivno doivljavanje braka kao nepodnoljivog. Odnos
poremeenosti i nepodnoljivosti je ravnopravan, te sud mora utvrditi obje
injenice.
Nestalost branog druga je drugi brakorazvodni uzrok. Brani drug moe
traiti razvod braka ako je njegov brani drug nestao i o njemu nema
nikakvih vijesti za vrijeme od 2 godine (l.56). Po svojoj prirodi, ovaj
brakorazvodni uzrok je apsolutni, te je da bi se brak razveo dovoljno utvrditi
injenicu nestalosti u trajanju od 2 godine.
PZ normira mogunost sporazumnog razvoda braka i razvoda braka po
zajednikom prijedlogu. Razvod braka po zajednikom prijedlogu (l.57)
mogu je kada su u pitanju brakovi sa maloljetnom djecom (zajednikom ili
usvojenom). Brani drugovi u zajednikom prijedlogu navode injenice zbog
kojih trae razvod braka, a sud je duan da utvrdi teku i trajnu
poremeenost branih odnosa i nepodnoljivost zajednikog ivota.
52.

Posljedice razvoda braka za djecu?

Posljedice razvoda braka u odnosu na djecu. Presudom o razvodu braka

rjeava se pitanje zajednike djece branih drugova, odnosno njihovog
povjeravanja na uvanje, vaspitanje i izdravanje. Ovo pitanje rjeava se uz
puno uvaavanje djejih interesa. Organ starateljstva ve u sluaju
neuspjelog mirenja nastoji da roditelji postignu sporazum o zatiti,
vaspitanju i izdravanju zajednike djece. Ukoliko sporazum ne bude
postignut, odnosno ako on ne odgovara interesima djeteta, sud e u

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
brakorazvodnoj parnici odluiti o ovom pitanju. Zakon predvia vrlo iroka
ovlatenja organa starateljstva koji uestvuje u postupku radi zatite djeijih
interesa. Sud nije vezan miljenjem organa starateljstva, a u svakom
konkretnom sluaju mora ocijeniti ta je u interesu djeteta. Osim miljenja
organa starateljstva, sud uzima u obzir i elju djeteta, ukoliko je ono
sposobno da je izrazi. Sud moe odluiti da sva djeca ostanu kod jednog
roditelja, da neka ostanu kod majke a druga kod oca, ili da djeca budu
povjerena nekoj treoj osobi ili ustanovi. Roditelj kome dijete nije povjereno
na zatitu i vaspitanje ne vri roditeljsko pravo, ali ima pravo da odrava
kontakte sa djetetom, prati njegov razvoj i utie na taj razvoj.

53.

Posljedice razvoda braka za brane partnere?

Posljedice prestanka braka na brane drugove tiu se porodinog imena,

zajednike imovine i vraanja poklona, izdravanja i stanarskog prava.
Porodino ime spada u lina dejstva braka. Nakon razvoda od branog druga
zavisi da li e pokrenuti postupak za promjenu porodinog imena.
Imovinskopravni odnosi i izdravanje su obraeni u posebnom poglavlju.
Pravo nasljeivanja bivih branih drugova regulisano je Zakonom
o
nasljeivanju. Stanarsko pravo branih drugova nakon razvoda, ukoliko o
njemu ne postoji sporazum, rjeava se od strane suda u vanparninom
postupku. Brani drug koji je odlukom suda prestao biti nosilac stanarskog
prava duan je iseliti iz stana kada mu se osigura nuni smjetaj.
54.

ta je vanbrana zajednica?

Vanbrana zajednica je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku ili
u vanbranoj zajednici sa drugom osobom i koja je trajala najmanje tri
godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete.
55.

ta e dovesti do obustave postupka posredovanja?

Ukoliko se oba brana partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv d

auestvuju u postupku, a ne opravdaju svoj izostanak postupak e se
obustaviti. Postupak se nee izostaviti ukoliko izostane brani partner koji se
nasilniki ponaa prema drugom branom partneru.
56.

Razlike izmeu mirenja i posredovanja?

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
57.

Na koje naine se moe pokrenuti postupak za razvod braka?

Razvod braka se moe zahtijevati tubom ili zahtjevom za sporazumni

razvod braka.
58.

Kada ne moe doi do sporazumnog razvoda braka?

Ako nisu ispunjeni sljedei uslovi:

-

Ako je od skapanja braka proteklo najmanje est mjeseci

Ako postoji sporazum branih partnera, sklopljenu postupku
psoredovanja o: ostvarivanju roditeljskog staranja, izdravanja djeteta,
uvjetima i nainu odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata
djeteta sa roditeljom koji e ostvaruje roditeljsko staranje i izdravanje
branog partnera.

59.

Kada sud moe odbiti tubu za razvod braka, a kad zahtjev za

sporazumni razvod braka?

Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok
dijete ne navri tri godine ivota. Sud e odbiti zahtjev za sporazumni razvod
braka ako sporazum koji se tie djeteta nije u djetetovom interesu.
60.

Kada e sud donijeti presudu za sporazumni razvod braka?

Sud mora utvrditi jesu li ispunjeni uslovi zakonom normirani za sporazumni

razvod, pa im utvrdi da jesu, bez ispitivanja ozbiljnosti i opravdanosti
razloga donosi odluku o razvodu.
61.

Mjeoviti sistem razvoda braka?

Mjeoviti (kombinirani) sistem razvoda braka podrazumijeva razvod braka

samo u sluajevima predvienim zakonom. Ovaj sistem je normirao
brakorazvodne uzroke koji se zasnivaju na krivici branih drugova, ali i one
kod kojih se poremeenost branih odnosa ne moe staviti u njihovu krivicu.
Mjeoviti sistem uglavnom je usvojen u zakonodavstvu zemalja Evropske
unije. Prihvata se brakorazvodni uzrok trajne i teke poremeenosti braka ili

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
nepovratne propasti braka, uz sporazumni razvod braka, ali i taksativno
nabrojani brakorazvodni uzroci koji su po svojoj prirodi neskrivljeni i
skrivljeni.
62.

Tuba za razvod braka?

63.

Kada se ne mora podnijeti zahtjev za posredovanje?

Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za sporedovanje ako je boravite

drugog branog partnera nepoznato est mjeseci i ako je branom partneru
oduzeta poslovna sposobnost.
64.
65.
66.

Karakteristike parninog postupka kod branog spora?

Navedite pretpostavke za razvod braka?
Kada e u postupku posredovanja, te o kojim e sadrajima roditeljske
skrbi odluku donijeti Centar za socijalni rad?

67.

Tijela nadlena za postupak posredovanja?

Centar za socijalnu skrb, savjetovalite za brak i obitelj, te osoba ovlatena

za pruanje strune pomoi (posredovatelj)
68.

Rok za okonanje postupka posredovanja iznosi?

Tri mjeseca.
69.

Ko i s kojim podnescima moe pokrenuti brakorazvodni postupak i

objasnite poremeenost branih odnosa kao pretpostavku za razvod
braka?

70.

Navedite osnovu prestanka braka koja ne zavrava sudskom

odlukom?

Smrt branog druga.

71.

Moe li doi do razvoda braka po tubi ene za vrijeme trudnoe

ene?
Moe po tubi ene, ali ne moe po tubi mua.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA
72.

Kod pozivanja branih drugova na koju pretpostavku za razvod

braka sud nije duan utvrivati okolnosti koje su dovele do
razvoda?
Kod sporazumnog razvoda braka.

73.
74.
75.
76.
77.

Brak prestaje?
Pravo na tubu za ponitenje braka imaju?
Ako je nestali brani drug proglaen umrlin, brak prestaje danom
pravomonosti sudske odluke?
Ako je prijani brak prestao do zakljuenja glavne rasprave u parnici za
ponitenje kasnijeg braka, sud ... ?
Postupak proglaenja nestale osobe umrlom je?

WWW.STUDOMAT.BA