7,00

kuna

novina ZA PROMICANJE ZAVIAJNIH VRIJEDNOSTI I BATINE BROJ 31/13/2016. GODINA 6. WWW.MOK.HR

Volim
repasa

BATINA
LJEPOTE

str. 49

Ante Mile
Naki: prvi

ibenski sporta
ovjenan
nagradom za
ivotno djelo
Matija Ljubek

znanost

dr. sc. Neven

Ninini: Doli

smo do mjesta gdje

egzaktne znanosti
nisu u stanju
povezati posljedice
s uzrocima

str. 14

piritus movens

Darko Relja
Ritmo:

str. 6

Alkemiar
koji emotivnu
nostalgiju
pretvara u
ugodnu stvarnost

GASTRO BATINA
str. 62

Povijesni izvori o ljepoti i zanosu ibenanki

ibenik je vrludasto
kolo ljubavi kojim
eu djevojke pune
omame i ara

str. 12

ibenska gastronomija
iz crne kronike
Gurmanske prie o krai
svinjskih koica i prederavanju
peenom tukom

Osvoji vrijedne nagrade:

a
i trg D lmare
c

da
gra

Pandino tajno selo

Angry birds

vn
la

tra
en

Raun
donesi,
nagradu
odnesi

Djeji
roendanski
event

o sr
Kol ee g

Nagradna igra

roendan
Dalmare centra

sv

na

12.

016.
2
.
6
0
.
17
K
A
T
E
P

0
oji p ko 30
re

glavni trg od 9-20h

KONCERT

Lidija Bai
2. etaa Dalmare centra, u 21h

nska torta
a
d
n
e

ro

DJ
va od 7-9 h
a
k
a
tn
la
p
s
be
Oscar
u caffe baru
i
Humanitarn

sajam:

ih bolesti,
ljelih od razn
o
b
o
a
g
ru
d
aju radova
tandovi u
itarnu prod
n
a
m
u
h
ju
edstva za
organizira
bi sakupili sr
ko
ka
e
g
ru
d
.
lanova u
enje i pomo
njihovo lije

Prijenos
utakmice
HRVATSKA
EKA
u 18:00 h
2. ETAA

u svim
a
inam
trgov

JADRANSKA BANKA, BANKA VAEG POVJERENJA

Krediti za pripremu
turistike sezone

Poduzetnici i obrtnici nisu

vie jedini koji mogu dobiti
povoljne kratkorone
i dugorone kredite
Jadranske banke d.d. za
pripremu turistike sezone.
Jadranska banka je proirila
listu onih kojima se nudi ta
mogunost pa takve kredite
sada odobrava pravnim
osobama, obrtnicima,
OPG-ima, neprofitnim
organizacijama, jedinicama
lokalne i podrune
(regionalne) samouprave
i drutvima u njihovom
vlasnitvu.
Kamatna stopa na
kratkorone kredite za
obrtna sredstva za pripremu
turistike sezone iznosi 7
posto, a na dugorone je
promjenjiva i iznosi 6 posto.

KRATKORONI KREDITI

Prilika koja se
ne proputa!
Otvorite tekui raun u
Jadranskoj banci d.d. ibenik,
prebacite svoja primanja i prva
tri mjeseca dobit ete koritenje
Internet i mobilnog bankarstva
bez mjesene naknade

Iznos kredita: ovisno o kreditnoj

sposobnosti komitenta koju procjenjuje
banka
Namjena: priprema turistike sezone, do
30% za obrtna sredstva
Rok otplate: preko 2 do 12 mjeseci
Kamatna stopa: 7 posto godinje,
promjenjiva
Troak obrade zahtjeva: 0,50 posto
jednokratno; minimalno 500 kuna, a
maksimalno 20 000,00 kuna
Instrumenti osiguranja: uobiajeni
instrumenti osiguranja u kreditnom
poslovanju banke

DUGORONI KREDITI

Iznos kredita: ovisi o kreditnoj

sposobnosti komitenta koju procjenjuje
banka
Namjena: priprema turistike sezone, do
30% za obrtna sredstva
Rok otplate: preko jedne do pet godina
Poek: 6 mjeseci (nije ukljuen u rok
otplate)
Kamatna stopa: 6 posto godinje,
promjenjiva
Troak obrade zahtjeva: 0,50 posto
jednokratno; minimalno 500,00 kuna, a
maksimalno 20 000,00 kuna
Instrumenti osiguranja: uobiajeni
instrumenti osiguranja u kreditnom
poslovanju banke

diagonala

ibenik treba i
mora (p)ostati
prvorazredno
regionalno sredite!
S

enat fetivih ibenana, ustanove visokosvjesne vrijednosti, znaaja i ugleda

ibenika, koju su utemeljili narataji
ibenskih intelektualaca, umjetnika, graditelja, sportaa, znanstvenika i gospode teaka,
tujui, odravajui i ustrajno obnavljajui
tradiciju ibenika kao najstarijega samorodnog hrvatskoga grada, koji se kao takav
i pod hrvatskim imenom ibenik spominje
od 1066. godine, nemajui u svom postojanju te svojoj biti i naravi nikakvih tuinskih
upliva ili stranih tradicija, a temeljni je dionik, kako opstojnosti hrvatskog nacionalnog
identiteta i hrvatske drave, tako i europske
civilizacije, ijem je raanju i razvoju dao
golemi kulturni, umjetniki i znanstveni doprinos, donosi sljedeu:

4 |Volim ibenik

Demar Senata fetivih

ibenana, Senata Sveuilita u
Zadru glede i unato Deklaraciji
o pravnom i funkcionalnom
poloaju Zadra kao regionalnog
sredita, donijetoj u Zadru 25.
travnja 2016. godine
Demar (od francuske rijei
dmarche u znaenju hod, mariranje)

= diplomatskaakcijakoja se
poduzima u znak prosvjeda i/ili
zatite interesa.

DEKLARACIJU O POVIJESNOM,
PRAVNOM I FUNKCIONALNOM
POLOAJU IBENIKA KAO
REGIONALNOG SREDITA
ibenik je izvorni hrvatski grad koji u
kontinuitetu ve gotovo cijeli milenij funkcionira kao temelj nacionalnog identiteta
i nacionalnog bia Dalmacije i Hrvatske te
sjedite, politikih, kulturnih, obrazovnih,
znanstvenih, vjerskih i drugih institucija
koje komplementarno obuhvaaju i proimaju te svojim imenom, ponosom i svojom
postojanou obiljeavaju morski, otoni,
priobalni i zaobalni dio sredinjega dijela
hrvatskog Jadrana. Gotovo cijeli milenij,
od prvog spomena 1066. godine do 1991.

Novine za promicanje zaviajnih

vrijednosti i batine
Mjeseno izdanje asopisa ibenik Tim
GODINA 6. BROJ 31/13 Izlazi mjeseno
ISSN 1847-5116 / UDK 008 (497-5-3 ibenik)
CIJENA POJEDINANOG PRIMJERKA: 7 kn
NAKLADNIK
Mo komunikacije d.o.o., Trg A. Hebranga 11a, IBENIK
sibeniknews@gmail.com tel/fax: 022 / 217 371
INTERNET: www.mok.hr / www.sibeniknews.com
ZA NAKLADNIKA:
Diana Feri (feric.diana@gmail.com), 099 7333 629
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Stanko Feri (stanko.feric@gmail.com), 099 7333 628
MARKETING I MEDIJSKE KAMPANJE: Zoran Stojievi
DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK: Nino Milin (nino@mok.hr)
MULTIMEDIA: IGOR BERGAM
UREDNIKI KOLEGIJ: Stanko Feri, Diana Feri, Karmen Puli,
Manuela Radulovi, Boidar Grga, Boris Plazibat, Joso Gracin
i Zoran Stojievi
STYLING & FASHION PHOTOGRAPHY:
Sara Pauk, Andrea Belamari i Danijel Feri

godine, kada je kao najstariji samorodni

hrvatski grad prvi puta u svojoj povijesti
postao gradom u slobodnoj i neovisnoj
Republici Hrvatskoj, ibenik je bez obzira
na sve tuinske vlasti pod kojima je bio, na
sve pokuaje otuivanja i nacionalnog zatiranja, bio i ostao hrvatski grad i najvaniji
uvar hrvatskog nacionalnog bia junoga
dijela hrvatskoga primorskog prostora koji
je najee bio imenovan antikim horonimom Dalmacija.
U razdoblju od stjecanja hrvatske neovisnosti, a posebno tijekom Domovinskog
rata, kada je izvojevao pobjede koje su
bile presudne za obranu Hrvatske, ibenik
se afirmirao kao neupitno sredite sjevernodalmatinske regije. Iako po snazi svog
gospodarstva i broju stanovnika nije ni
najvaniji ni najvei, ibenik je grad koji
svojim imenom, znamenitim i povijesnim
linostima te kulturnom i prirodnom batinom, ima status jednog od najvanijih
simbola Hrvatske po kojem ga prepoznaju i potuju u svijetu. K tome, ibenik se
etablirao kao zajednica visokih i u svijetu
priznatih, drutvenih, moralnih i socijalnih
vrijednosti standarda, to ga ini jednim od
generatora opstojnosti Hrvatske.
Usprkos jasnim pokazateljima koji ukazuju na znaaj i utjecaj ibenika, posljednjih
je godina dolo do teritorijalnog ustroja
mnogih dravnih i javnih ustanova i slubi,
u kojemu je ibenik podreen takozvanim
regionalnim podrunim uredima sa sjeditem u Splitu. Do sada je takav lo preustroj
proveden u poreznom i carinskom sustavu, Hrvatskoj poti, Hrvatskom zavodu za
zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu
za mirovinsko osiguranje, Hrvatskim umama, Hrvatskim vodama i dr., a sada se predvia i u Ministarstvu unutarnjih poslova u
kojem se predvia ukidanje upanijskih
policijskih uprava.
To je provedeno sukladno zastarjelom

makroregionalnom modelu utemeljenom

u razdoblju socijalistike Jugoslavije koji
nimalo ne uvaava suvremene procese i
interese Hrvatske drave. Takvu racionalizaciju zacijelo je bilo najjednostavnije provoditi primjenjujui nekadanje koncepte,
obrasce i tipologije, a pri tome nisu uvaeni
stavovi, miljenja, elje i osjeaji cjelokupne
zajednice koja ima svoja motrita na prostornu organizaciju i upravno-teritorijalni
ustroj Hrvatske. Nisu provedene ni demokratske procedure, odnosno nisu uvaeni
stavovi stanovnitva i tijela jedinica lokalne i podrune samouprave na koje se takvi
preustroji odnose i egzistencijalno negativno utjeu.
Drimo da ibenik treba (p)ostati prvorazredno regionalno sredite, bez obzira na
mogue promjene upravno-teritorijalnog
ustroja drave, kao i prostorni preustroj
dravnih i javnih ustanova i slubi. ibenik
i sva druga hrvatska regionalna sredita trebaju hijerarhijski biti izravno podreena samo predstavnikoj, izvrnoj, zakonodavnoj
i sudbenoj vlasti te upravama nacionalnih
ustanova i slubi sa sjeditem u glavnom
gradu drave. To je jedino logino i opravdano, a time i racionalno rjeenje. Oekuje
se znanstveno elaboriran i u praksi provediv prostorni koncept odrivog i pametnog
drutveno-gospodarskog razvoja. Podrazumijeva se stvaranje upravnog okvira u
kojem e ibeniku biti vraena podruna
sjedita svih tijela, ustanova i slubi relevantnih za donoenje i provedbu odluka koje
se neposredno odnose na ivot graana
koji svojim svakidanjim ivotom te radnim,
obrazovnim, kulturnim, sportskim i drugim
funkcijama pridonose stratekom razvoju
zajednice i jame odrivi razvoj drutvenih,
kulturnih i gospodarskih kapaciteta srednjeg dijela Jadranske Hrvatske sa Zadrom
kao snanim upravnim i funkcionalnim regionalnim sreditem.

SURADNICI: Zrinka Glasnovi, Sanja Henjak i Duka Stojievi

SAVJETNICI REDAKCIJE:
Prof. Ivo Livakovi, Duka Zaninovi, Branko Viljac, Duko arac, prof.
Jasminka Pai, Diko kevin, Tomislav ovagovi, Joso Smoli, Joko
Zaninovi, Emilija Friganovi, Domagoj Friganovi, Duka Stojievi
AUTORI I SURADNICI U OVOM BROJU:
Prof. dr. Mladen Friganovi (Baldekinska sjeanja), Stanko Feri
(Dossier, Vijesti iz povijesti, Intimna povijest ibenika, Gastronomska
batina, Batina ljepote), Igor Radin (stare fotografije), Toni Erceg
(biciklistike staze), Dinko kevin, Duan arac i Branko Viljac
(Referendum), Diana Feri (Dijagonala, Intervju), Snjeana Klari
(piritus movens) i Dinko kevin (Poezija)
FOTOGRAFIJE: Ante Barani i Stanko Feri, privatne fotografije Darka
Relje, privatne fotografije dr. prof. Mladena Friganovia, privatne
fotografije Ante Mile Nakia, privatne fotografije dr. Nevena Ninia,
privatne fotografije obitelji Simsig, privatne fotografije obitelji upuk,
privatne fotografije obitelji Frua, privatna zbirka fotografija Igora
Radina, anonimna privatna zbirka erotskih fotografija, foto arhiv
Biciklistikog kluba Faust Vrani, foto dokumentacija JU NP Krka,
foto dokumentacija Mo komunikacije d.o.o.
Arhivska graa i dokumenti: Hrvatski dravni arhiv,
Hrvatski dravni arhiv u ibeniku, Gradski muzej Drni, Sveuilina
knjinica Split, Gradska knjinica Jurja igoria ibenik, Arhiv
fotografskog obrta Foto Hella Bulat, privatna zbirka fotografija
Stanka Feria, arhiv Zorana Mikulandre i obrta Noa.
CRNA KRONIKA: Faksimili i transkripcije vijesti iz novina Jadranska
pota, Jadranski dnevnik, Novo doba i Hrvatska rie u razdoblju
izmeu 1915. i 1936. godine, zapisi Manfreda Makale
i fragmenti iz ostavtine Mate Relje.
ILUSTRACIJE: Dalibor iki
TISAK: Slobodna Dalmacija Print d.o.o.

Pretplata, narudbe
i isporuka pouzeem: 099/733-36-27

Takuin

PRIVITAK ASOPISA VOLIM IBENIK ZA

promidbu I PROMIDBENE KAMPANJE
OGLAAVAJTE U Takuinu, ASOPISU Volim ibenik
i NA INTERNETSKOM PORTALU www.mok.hr
PREDSTAVITE SVOJU TVRTKU BUDITE VIDLJIVI I PREPOZNATLJIVI
KORISTITE PREDNOSTI PROAKTIVNE PROMIDBE I PROMIDBENIH
KAMPANJA - UPOZNAJTE KUPCE SA SVOJOM PONUDOM,
PROIZVODIMA I USLUGAMA ATRAKTIVNO I UINKOVITO
NUDIMO SVE TO VAM JE POTREBNO ZA USPJENO OGLAAVANJE:

izradu oglasa, snimanje i obradu fotografija, pripremu promidbenih

tekstova, izradu bannera , ukljuivanje u medijske i promidbene
kampanje tvrtke Mok d.o.o.
Sve nae usluge vezane za pripremu oglasa i bannera ukljuene su
u osnovnu cijenu njihove objave u Takuinu, na stranicama asopisa
Volim ibenik i portalu www.mok.hr.
Trebate li jelovnik, katalog proizvoda, promidbenu brouru,
advertorial, plakat ili neto drugo to vam moe unaprijediti
poslovanje pozovite nas i doi emo k vama.

Kontakt: 091 209Volim

64 75ibenik | 5
zoranstojicevic.si@gmail.com / sibeniknews@gmail.com

PIRITUS MOVENS

Darko
Relja
Ritmo
umirovljeni branitelj
Domovinskog rata,
pokreta Disco
Gimnazije, Radio Disco
Gimnazije, Utrke na
karie, Gitarijade,
kartakih turnira i
projekta LjeTUjte na
Martinskoj, iznimna
je pojava u jakoj
konkurenciji ibenskih
piritus movensa
Rolling Stonesi su 1963. godine izdali
svoj prvi singl, Beatlesi ulaze na svjetsku
scenu na velika vrata, pojavljuje se filmski
lik James Bond, a u ibeniku se raa Darko
Relja, poznatiji po nadimku Ritmo i svojim
poticajnim brendovima Disco Gimnazija, Karii, Radio Disco Gimnazija, Gitarijada, Turnir u brikuli i treeti, a od ove godine i po
ambicioznom projektu LjeTUj na Martinskoj.
Taj ibenanin, kojeg je kao osobu moda
predodredila upravo godina proizvodnje,
ne ivi u prolosti, ali je zna pretoiti u ljepi
dio suvremenog ivota ibenika, na radost
svojih sugraana svih narataja. Njegove
razigrane ideje zapravo su seriozni projekti
koji ibenik ine posebnim mjestom za ivot,
jer ga je obogatio onim, samo naizgled malim stvarima, koje ine veliku razliku. Jo je
vanije i vrednije to to su ibenani, a to je
privilegija kojom se malo tko moe pohvaliti,
prepoznali i prihvatili njegov rad kao neto
dobro, pozitivno i poticajno.

Iz Gimnazije
u Gimnaziju
Darko je prvo dijete Ljube i Nevenke Relja, roene Bai. Osnovnu kolu pohaao je
u tadanjoj O Rade Konar, danas O Petra
Kreimira IV., koja je tada bila smjetena u
zgradi Gimnazije. Prve dvije godine, dok je
na snazi bio sustav takozvanog usmjerenog
obrazovanja, iao je u Opu gimnaziju iz koje
je preao u Tehniku kolu, smjer elektrotehniara za procesnu tehniku. Tako se dogodilo
da je za zgradu Gimnazije bio vezan punih
10 godina. Projekti koje je pokrenuo 2013.
6 |Volim ibenik

Alkemiar
koji
emotivnu
nostalgiju
pretvara
u ugodnu
stvarnost
Pripremili: Snjeana Klari i Stanko Feri
Fotografije: Privatne fotografije Darka Relje,
foto arhiv asopisa Volim ibenik

Utrka karia kao

ibenski F1 Monaco
Grand Prix

ibenski kari
kao zatieno
kulturno dobro

Prva utrka karia odrana je 2015.

godine pod nazivom Velika nagrada ibenika Tri bogena, a vozilo
se od tvrave Barone do nadvonjaka na magistrali kod Gimnazije. Bilo je prijavljeno vie od 100
karia, a na startu se pojavilo 87.
Ove godine ta se utrka odrava
pod nazivom Utrka karia - Velika
nagrada ibenika, a vozit e se od
tvrave Barone sve do mula Krka!
Na taj nain e utrka karia postati ibenska verzija Monaco Grand
Prixa, utrke bolida Formule 1 koja
se vozi ulicama Monte Carla. Postoji mogunost da bi ovogodinja
Velika nagrada ibenika mogla
biti proglaena i prvim svjetskim
prvenstvom u vonji karia ibenskog tipa. Prema planu 2. utrka
karia Velika nagrada ibenika,
bit e odrana 2. srpnja, a vozit e
se u svim karikim kategorijama.

Jedan od prioritetnih projekata Udruge

Disco Gimnazija je upis ibenskog karia u registar zatienih kulturnih dobara
Ministarstva kulture RH. U Udruzi Disco
Gimnazija smatraju da je to neophodno
uiniti jer se ibenski kari konstrukcijom
i nainom vonje bitno razlikuje od slinih
vozila koja su postojala u drugim dalmatinskim gradovima. U ostvarivanju te
zamisli pridruio im se ibenski automobilistiki as Darko Roguli koji je, prema
rijeima Darka Relje, autor ideje da se
ibenski karii zatite, kao i projekt utrke
karia pod nazivom Velika nagrada ibenika Svjetsko prvenstvo u vonji karia.
Za zatitu karia kao kulturnog dobra ve
je pripremljena dokumentacija, a napisan
je i pravilnik koji rigorozno definira izgled,
dijelove i dimenzije autentinog ibenskog karia te kako se njime upravlja.
Da bi sve bilo kako treba, Udruga Disco
Gimnazija organizirala je i edukativne
radionice izrade karia.

godine, nakon gotovo tri desetljea, vratili

su ga u Gimnaziju, koja je i stvarno i metaforino postala sredite njegove alkemije koja emotivnu nostalgiju pretvara u ugodnu
stvarnost.

Tri Darka
i jedan Branimir
Pozitivna hiperaktivnost kojom zrai nije
dola niotkud. Takav je, kako sam kae, bio
oduvijek. U osnovnoj i srednjoj koli trenirao
je plivanje, igrao je vaterpolo, bio je jedriliar
u Valu, u Muzikoj koli (na)uio je svirati
gitaru, na razini Hrvatske nagraivan je za
svoju poeziju i pjesme u prozi, kao autor
izvrsne elektrine gitare bio je s kolegom
Branimirom Vlahovom prvak Hrvatske u
natjecanju iz tehnike kulture, a kao pliva
donosio je u ibenik titule pionirskog prvaka
bive drave.
- Moji prijatelji znaju da sam bio odlian
pliva. Osvajao sam medalje u bivoj Jugoslaviji u tafetama 4 x 100 i 4 x 50 metara,
koje je plivala ekipa od tri Darka i jednog
Branimira: Darko Milkovi, Darko Bujas, Darko Relja i Branimir Krni. Osim nas medalje
je tada s plivakih natjecanja u ibenik donosila jo samo arhitektica Nastja Guberina,
udana Alfier.

Zvuk elektrine gitare

iz crkve sv. Frane
Jedna od vanih trajnih niti u Darkovom
ivotu je i rock sastav Struggle for life. Jo
u gimnazijskim danima osnovali su ga po-

Pinball Wizard

Projekt Darka Relje, Disco Gimnazija poeo se

ostvarivati 2013. godine. Disco u Gimnaziji pod
nazivom Disco Gimnazija, bio je pun pogodak.
ibenani su obnovu tradicije dobre glazbe,
plesa i druenja u Gimnaziji odlino prihvatili
kao fini nostalgini ir. Posebno oduevljava
injenica de se Disco Gimnazija u zimskom
izdanju dogaa upravo u hodniku gimnazijske
zgrade, dakle na autentinom mjestu na kojem
se uiva u istoj nepatvorenoj glazbi koja je bila
popularna prije 30 godina.
Vrijedno je napomenuti da je Disco Gimnazija,
zimsko izdanje vol. II 2015. godine, bilo
i dobrotvorna manifestacija na kojoj se
prikupljala pomo za au i mater disca u
Gimnaziji i najtrofejnijeg ibenskog sportaa
svih vremena, profesora Vedrana Jakia.
Discu u Gimnaziji koji je pokrenut 1978. godine,
prethodio je gimnazijski Disco Camel koji je
zapoeo u kolskoj godini 1975. / 1976., a ugasio
se 1977. godine. Disco u Gimnaziji pokrenut
je 1978. godine, a prvu plou na gimnazijski
gramofon na prvom discu u Gimnaziji u rujnu
1978. godine stavio je upravo Darko Relja. Bila
je to ploa grupe The Who i njihova pjesma je
bila Pinball Wizard iz rock opere Tommy.

kojni Joko Erak zvan Hari i Branimir Krni,

a prikljuili su im se Bore Mareti, Branimir
Krni, ime Krni zvan ona ili Kinez, piro
Erak i Darko Relja. Band postoji i danas jer
se nikada nije raziao niti je slubeno prestao
djelovati. Na gitarijadama u Gimnaziji je pobjeivao sa svojim autorskim pjesmama, a
imao je i vlastiti ibenski hit koji se i danas
rado slua, senti Ni sam ne znam. U svijet
rock glazba, gramofona i gramofonskih ploa Darko je zahvaljujui stricu Zoranu Relji
bio umoen od kada zna za sebe, a elektrina gitara, njegova neprolazna ljubav, ula je
u njegov ivot na neoekivan nain:
-U Muziku kolu krenuo sam 1970. godine. Uio sam svirati gitaru kod profesora
Drutera. Naravno, uio sam svirati klasinu
gitaru, a onda sam jednoga dana 1973. godine, prolazei pored crkve sv. Frane, uo
zvuk elektrine gitare. Taj zvuk je dopirao iz
crkve. Privuen tim neodoljivim zvukom koji
me je oarao, pokucao sam na vrata iza kojih
je dopirao i uao. Fratri su me lijepo primili
i utaili moju znatielju. Od toga dana za
mene je postojala samo elektrina gitara.

Prvi ibenski trgovac

satelitskom opremom
Po zavretku srednje kole Darko je odmah otiao na odsluenje vojnog roka, a
1983. godine, kada ga je odsluio, upisao je
studij politehnikog obrazovanja na Prirodoslovno - matematikom fakultetu u Zagrebu. Privlaio ga je pedagoki rad i elio je
biti profesor, ali mu se to nije svidjelo pa je
preao na Viu elektrotehniku kolu Rade
Volim ibenik | 7

PIRITUS MOVENS
Konar. Po zavretku kolovanja zaposlio se
u poduzeu Rade Konar i u Zagrebu ostao
do 1989. godine, a onda se vraa u ibenik i
otvara, najprije videoteku Don preko puta
kazalita, a zatim videoteku Panda pored
Luke kapetanije na rivi. Tu je otvorio i prvi
duan s opremom za prijem satelitskih, radijskih i TV programa.

Mauro igon, vlasnik najpoznatijeg ibenskog

kafia u Docu, uvao je Darka kada su se igrali na ulici

Prva fotografija Darka Relje

snimljena je u studiju ibenskog
fotografa Stanka Glomusa

U Gutinoj vali na Jadriji u naruju majke Nevenke

1964. godine pored kue

Vukorepa u kojoj je ivjela obitelj
Spahija koja je imala tri keri
i sina, a meu kerima je bila
Marija Spahija, majka Maksima
Mrvice s kojim je Darko Relja u
rodbinskoj vezi.

Darko je svirao gitaru na priredbi u O Rade Konar. Za

klavirom je supruga vaterpolskog trenera A. M. Nakia

Darko i njegova sestra Sanja pored oeve Zastave

1300, popularnog tristaa, negdje poetkom 80-ih
Darko je jo u osnovnoj
koli 1976. godine
imao svoj band

Teta Anela, baka

Marica i darkov otac
Ljubo u dvoritu
Reljia kod benzinske
crpke na Vanjskom
gdje je Darkov djed
drao tovernu
8 |Volim ibenik

Umirovljenik
koji ne miruje
Darkovo poduzetnitvo drastino je prekinuo rat. Tijekom napada agresora na ibenik u rujnu 1991. godine, istoga dana kada je
pogoena kupola katedrale sv. Jakova, izravno su granatom ispaljenom s broda Jugoslavenske ratne mornarice pogoeni njegov
duan i videoteka. Sve je bilo uniteno, ali to
vie nije bilo toliko vano jer se Darko nekoliko mjeseci ranije, kao branitelj - dragovoljac,
ukljuio u Zbor narodne garde. U 113. brigadi HV-a od obinog vojnika napredovao je
od dunosti zapovjednika veze topnitva i
dozapovjednika satnije veze do dunosti asnika za vezu 3. pjeake bojne 113. brigade
HV-a. Razvojaen je 31. prosinca 1995. godine. Ostao je u gardi sve do kraja rata usprkos
ranjavanju 1992. godine. Po zavretku rata
zaposlio se u poduzeu Gambi, a zatim je
kao elektrotehniar radio kao ef odravanja sustava, a onda kao ef triju tadanjih
ibenskih kockarnica. Tek 2007. godine, zbog
naruenog zdravlja kao izravne posljedice
ranjavanja, otiao je u mirovinu da bi, kako
sam kae, postao umirovljenik koji ne miruje.

Sudbinski klik
Danas Darko Relja sada ima socijalni status umirovljenog branitelja Domovinskog
rata i drutveni status pokretaa zbivanja i
uvara specifine ibenske batine. U jakoj
konkurenciji ibenskih piritus movensa, on
je sa svojim arenim ardinom lucidnih ideja, posve iznimna pojava. Taj novi dio njegovog ivota poeo je 2013. godine.
-Sa svojim projektima krenuo sam zahvaljujui Hrvoju Jelkoviu i oru Kataliniu,
vlasnicima kluba Azimut. Njih su dvojica
prepoznala bit moje prie o discu u Gimnaziji i pomogla mi da san o tome kako bi bilo
lijepo obnoviti taj nevjerojatni dio glazbene
prolosti ibenika, pretvorim u stvarnost.
Bio je to taj sudbinski klik, a dalje je sve bilo
lako jer sam imao ono najvanije, a to je bilo
78 autentinih i originalnih audio kaseta s
glazbom koja se putala u zlatno doba gimnazijskog disca. Te sam kasete dobio od
profesora Vedrana Jakia, bez kojeg, uz sav
na trud, rad, elju i volju, disca u gimnaziji
ne bi bilo. Sve te kasete popisala je i sistematizirala moja sadanja ivotna suputnica
Sanja Antunac, a ja sam ih digitalizirao. Iste
se godine dogodio prvi stari - novi Disco
Gimnazija. Ukazao se na Badnjak 2013. go-

LjeTUjte na Martinskoj

LjeTUjte na Martinskoj najvei je i najambiciozniji projekt Darka Relje i Udruge

Disco Gimnazija. Ponovno je rije o uvanju
i oivljavanju jednog lijepog dijela ibenske
povijesti punog fine nostalgije, iji zaborav
bi za ibenik bio neprocjenjiv gubitak.
Manifestacija LjeTUjte na Martinskoj poet e, nimalo sluajno, upravo 27. srpnja,
zato to je toga dana 1966. godine otvoren
ibenski most. Otvaranjem mosta Martinska je naputena, izgubila je duu i postala
tek lijepa uspomena. Sada, nakon 50 godina Udruga Disco Gimnazija eli Martinsku
vratiti ibeniku, a ibenane na Martinsku.
Nain na koji se to namjerava uiniti vie
je nego zanimljiv i ambiciozan. U planu je
ureenje prvog ibenskog drive in kina, ali
tako da publika koja e gledati film iz svojih
automobila ima pogled na none vedute ibenika. U pripremi su filmska, foto, likovna
i plesna radionica. Sportska natjecanja u
plivanju, ronjenju, zadravanju daha, traganju za izgubljenim predmetima, pucanju
vaterpolskih penala, triatlon (tranje-plivanje-bicikl) za velike i male od Jadrije do
Martinske.
Svake veeri bit e uprilien sunset, ali na
ibenski nain. Nee se, naime, uivati u
gledanju zalaska sunca, nego e se uivati u
pogledu na ibenik koji tone u san. Naravno
tu su i brojni glazbeni programi, a na Martinskoj e biti odrana i ovogodinja Gitarijada.
Bit prie je da se ibenani vrate na Martinsku i da ona opet dobije svoju izgubljenu duu.
U projekt su se ukljuile udruge um i
Forca, a podravaju ga Grad ibenik, TZ
Grada ibenika, upanijska luka uprava,
Klub ibenana i Klub ibenskih studenata
u Zagrebu.
Manifestacija LjeTUjte na Martinskoj odrava se u povodu 50. obljetnice izgradnje
ibenskog mosta, 25. obljetnice bitke za
ibenik i 950. obljetnice prvog spomena
imena ibenika u povijesnim izvorima.

S ekipom iz vrtia koji je se nalazio u sklopu

samostana sv. Frane. Danas je tu kavana
Kreimir. Uz njega su Nastja Guberina,
Nives ivkovi, Jagoda Grubii i Joko Radi.
Spizu im je u vrtiu pripremala baka
ibenskog novinara Samira Mile

Darko sa eljkom Gveriem

Gverom u Oluji 1995. godine

Darkova
videoteka
Panda
na rivi koja
je stradala
tijekom Bitke
za ibenik
istoga dana
kada je
pogoena
kupola
katedrale sv.
Jakova

dine ispred Stare pekarije, ispriao nam je

Darko.
Tako je kultni gimnazijski disco uskrsnuo
kao Disco Gimnazija. ibenani su na to
odlino reagirali. Svima je bilo drago. Pria
se zakotrljala pa se ve 2014. godine Disco
Gimnazija, zahvaljujui razumijevanju i podrci Ivanice Belamari, ravnateljice Gimnazije Antuna Vrania, vratio u Gimnaziju, u
prostrani hodnik gimnazijske zgrade, tamo
gdje je doivio svoje zlatne dane i gdje su
najljepe dane mladosti svojih roditelja iz
zlatnog doba rock and rolla, mogli doivjeti
i novih narataji.

Unuk nezaboravne
kumpravende babe Matije
-Sve to jesam i to sam kroz ivot postigao, postigao sam zahvaljujui svojim roditeljima, majci Neveni i tati Ljubi. Imam prekrasne roditelje. Moja majka je porijeklom
iz obitelji Bai. Njena majka, a moja baka,

znamenita je ibenska kumpravenda baba

Matija. ibenik je pamti i potuje kao jedan
od svojih simbola. Prodavala je verduru u
Maloj loi i po njoj je Miljenko Smoje stvorio
lik kumpravende Mare Mulice u seriji Velo
misto. ibenani su je voljeli, a pamte je i
danas. Neki o njoj govore kao da je jo tu,
meu nama. Moja baka Matija bila je plemenito stvorenje. Rado je se sjeam kao i
mog dida Krste, oca moga tate koji je drao
poznatu ibensku tovernu. Bila je to gospodska toverna, a nalazila se na Vanjskom
kraj dananje benzinske pumpe. Nitko tamo
nije moga ui i praviti nered. Nema anse da
bi unutra netko vika. Bilo bi odmah za ui i
vani. Dida je strogo dra do sebe i svoje toverne. U to vrijeme nije bilo kafia, a ni puno
pristojnih restorana pa su kod dida Krste zalazili doktori, odvjetnici i ugledni ibenani.
Darkova majka radila je u poduzeu Luka
ibenik kao raunovotkinja, a otac cijeli je
radni vijek proveo u poduzeu Vinoplod
Vinarija ibenik u kojem se zaposlio kada
Volim ibenik | 9

PIRITUS MOVENS
Dobra zabava u
Kuluiu i drugim
zagrebakim
klubovima, ali i
ibeniku bila je
nezamisliva bez
Zorana Relje

Zoran Relja Bady

Zoran Relja Bady bio je, kako se govorilo,

najljepi mukarac u ibeniku. Bio je prvi
ibenanin koji je 1978. godine, kada mnogi
nisu ni znali da tako neto postoji, diplomirao kibernetiku, a bio je i jedan od prvih
raunalnih programera. On je izradio, kako bi
se to danas reklo, software koji je upravljao
strojevima zadarskog Bagata, jedne od
najmodernijih tvornica u bivoj Jugoslaviji.
Govorio je est stranih jezika, bio je iznimno
naitan i glazbeno obrazovan. Jako je volio
glazbu i druio se sa svim glazbenicima iz
Hrvatske i bive Jugoslavije koji su sedamdesetih godina neto znaili u rocku i jazzu.
Bio je prijatelj Davorina Popovia, pjevaa
Indeksa, Vedrana Boia, jednog od najboljih hrvatskih rock gitarista, legendarnog
bubnjara Pece Peteja... Bio je modna, glazbena i intelektualna ikona svoga vremena i
ovjek u sjeni mnogih glazbenika i rock grupa
u ibeniku, Zagrebu, Ljubljani... I on sam je
svirao. Bio je jedan od zaetnika VIS-a Magneti i Grupe Mi. Danas se zaboravilo, a
ne bi smjelo biti, da je Zoran Relja, iako nije
imao nikakvu formalnu funkciju, dao golemi,
neprocjenjivo vrijedni doprinos stvaranju
legendarne KK ibenka i svemu onomu to
je taj klub postigao u svoje zlatno doba, a
danas je neizbrisivi dio zaviajnog identiteta
svih pravih ibenana.
Zoran Relja bio je na neobian nain
velika zvijezda svoga vremena. Primjerice, veer se smatrala propalom i neuspjelom u kultnom zagrebakom Kuluiu,
ako nije doao Relja. Kada se Relja ne bi
pojavio u Kuluiu to je bila tako vana
vijest da su je objavljivale tadanje novine, a kultni asopis Pop Exspres je o tomu izvjetavao kao da je nacionalni dan
alosti. Ostalo je zabiljeeno i to da, kada
bi se doznalo da Relja nee doi, te veeri
u Kuluiu gotovo uope ne bi bilo ena.
Bio je iznimno lijep, elegantan, elokventan,
galantan i armantan mukarac. Njegovo
zlatno doba bilo je krajem ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina. Umro je mlad,
u 42. godini.
-ao mi je to ga se u ibeniku malo spominje i to pada u zaborav jer je zaista puno
uinio za ibenik, posebno za slavnu KK ibenku. kae Darko Relja.
10 |Volim ibenik

O Zoranu Relji
pisao je kultni
asopis Pop
Exspress

Zoranovo
zlatno
doba bilo
je krajem
ezdesetih i
poetkom
sedamdesetih
godina.
Umro je
mlad, u
42. godini

Gitarijada
Darko Relja je obnovio
i tradiciju ibenskih gitarijada koje se dijelom
preklapaju s discom u
Gimnaziji. Do sada su
odrane dvije gitarijade. Prva se dogodila u
prosincu 2014. godine
u ardinu, u sklopu
adventskih dogaanja.
Mnogi ibenani vratili
su se te veeri u mladost
zahvaljujui bendovima
koji su obiljeili ibensku
rock scenu sedamdesetih
i osamdesetih godina 20.
stoljea, Tarkus, Radno vrijeme, Struggle
for life, Desire koji je
sljedbenik Prototipa,
No1, Start i Sigmund koji je sljedbenik
benda ITD. Obnovljena
gitarijada 2014. godine
naila je na odlian prijem kod ibenana koji su
je doivjeli kao svojevrsni
ibenski nostalgini Woodstock.
Druga gitarijada odrana
je 2015. godine u Azimutu. Obiljeili su je
solo nastup Ante Prgina,
lana ibenskih bendova
Fali V. i L'Kok, s iskustvom nastupa u kultnoj
londonskoj etvrti Soho
te bendovi Struggle for
life, NO1 i Gong s
kojim je pred publiku nakon due pauze ponovno
izaao Emil Baljkas, a
pridruio im se i Branko
Viljac, direktor Veeri
dalmatinske ansone, kojeg ibenani znaju i kao
lana benda Mali Vrag i
prijatelji.

Band Struggle for life na Gitarijadi u Gimnaziji

Napii pismo!

Piramida je bila obvezni folklorni

element disca u Gimnaziji

Napii pismo jo je jedan topli projekt iz

retorte Relja & Disco Gimnazija. Zamisao je
krajnje jednostavna, ali zaista plemenita. Bit
je u tome da se barem jednom posveti malo
vremena, tek koliko je potrebno da se popije
jedna kava, pisanju starih dobrih pisama.
Moderne tehnologije potpuno su potisnule
pismo kao sredstvo komunikacije meu
ljudima. Danas nam u kuvertama stiu tek
rauni i opomene, hladne omotnice od ije
pojave strepimo, umjesto da im se radujemo
zbog rijei i poruka koje nam je netko napisao
vlastitom rukom, a koje je mogue opipati,
mirisati i uvati kao dragu uspomenu.

Turnir u brikuli i treeti

Turnir u brikuli i treeti novi je doprinos

Darka Relje i Udruge Disco Gimnazija uvanju i njegovanju ibenske tradicije. Rije je
o natjecanju u najpopularnijim ibenskim
kartakim igrama. Natjee se 10 ekipa, a igra
se devet kola. Igra svatko sa svakim, a onda
slijedi polufinale i finale. Zanimljivo je da na
turniru u brikuli i treeti sudjeluju ibenani
svih generacija.
Zlatno doba gimnazijskog disca u kojem
je Darko pustio prvu vinilnu plou, pjesmu
Pinball Wizard grupe The Who

Udruga Disco Gimnazijag

urno
Udruga za promicanje i zatitu kult
ja
nazi
Gim
co
Dis
stvaralatva
E-Mail: disco.gimnazija@gmail.com

Radio Disco Gimnazija

www.disco-gimnazija.hr
Live music & talk show Prie iz bunara,
etvrtkom u 21 sati

Na prvoj godini studija

elektrotehnike u Zagrebu

je bilo osnovano. Od oca je Darko naslijedio

i sportske gene. Naime, Ljubo Relja bio je
prvotimac Nogometnog kluba ibenik.
-Iako je est godina mlaa od mene, vaan oslonac i podrka u ivotu mi je i moja
draga sestra Sanja. Ona me uvijek dobro
razumjela ak i kada ne bismo izgovorili ni
jednu rije. Dovoljan joj je bio pogled da tono zna to se dogaa i kako se osjeam, procijeni o emu se radi i pomogne mi pravim
savjetom u pravom trenutku. Neizmjerno
sam joj zahvalan na svemu, - kae Darko i
dodaje da su njegov najvei ivotni uspjeh
i ponos, njegove keri, Matea i Anamaria
iz braka s Ivanom Relja, profesoricom matematike u Gimnaziji. Matea je magistrica
ekonomije i zaposlena je u hrvatskoj filijali
britanske revizorske kompanije Deloitte,
a Anamaria je studentica pete godine ekonomije i trenutno je u panjolskoj u sklopu
europskog programa razmjene studenata
Erazmus.

Dobre vibre i guti iz

prolosti likarija su za
nevolje sadanjosti
-to me tjera? Pomislim ponekad, takav
sam roen, ali ima tu puno vie od roda nego od boga. Pokojni stric Zoran Relja Bady
vezao me je za ploe i glazbu. Odrastao sam
u ozraju njegovog entuzijazma. A sada, kada su vremena tuna i kada se guimo od
nezadovoljstva i depresije, ono to me die,
to me budi i ini sretnijim, to je prolost.
Ta moja prolost bila je lijepa, puna dobrih
stvari, guta i dobrih vibri. To to mene ini
sretnim u ovim nevoljnim vremenima kroz
svoje projekte pokuavam pruiti drugima.
Malo sam dvojio jesam li u pravu, a onda
sam pokuao i vidio da i druge ta prolost
ini sretnijima i zato to radim. To me je
ohrabrilo i dalo mi energiju da krenem i s
drugim projektima. Dobre vibre i guti iz
prolosti pokazali su se blagotvornom likarijom za nevolje sadanjosti. Posebno me
raduje kada vidim da to ne prihvaa samo
moja generacija, nego da nam se prikljuuju
i puno mlai, da nas slijede naa dica pa i
dica nae dice. Isto tako elim svojoj djeci,
svojim anelima, svojoj najveoj srei, svojim kerima, kao aa neto ostaviti, tako da
jednoga dana one ili moja unuad nastave
ono to sam zapoeo. Ne moraju biti nostalgine ovako kao to sam ja, ali bih elio da
postanu i ostanu uvarice ove nae ibenske
batine.
Zbog njegovog arolikog kreativnog uura i cijele palete interesa, Darka je teko
uklopiti u bilo kakve okvire.
-Nikad u ivotu nisam ivio po nekim
obrascima, pravilima ili u kalupima. Jednostavno upali mi se lampica pa onda ideju
podijelim s Hrvojem Jelkoviem, vlasnikom
Azimuta i orem Kataliniem i onda to
napravim. I to je to. Eto...
Volim ibenik | 11

batina ljepote

ibenik je
vrludasto
kolo ljubavi
kojim eu
djevojke pune
omame i ara
P

utnici koji su prije 80 i 90 godina dolazili u ibenik, ostavili su malo zapisa

o ibenskoj povijesnoj batini i ibeniku kao nekom osobito posebnom gradu.
Zanimljive su im bile ibenske politike
teme, gospodarska pitanja, kao i nastojanja
ibenana da oive i razviju turizam. Tek
je poneki primjeivao katedralu i druge ibenske znamenitosti, ali je gotovo svaki barem u jednoj reenici spomenuo ljepotu ibenanki te uz to, neizostavno, estoku ud
ibenana, ija je ljubomora bila doslovno
smrtonosna.

ibenanke pune
omame i ara
Jedan putopisac ili moda novinar ibenik opisuje kao vrludasto kolo ljubavi kojim eu djevojke pune omame i
ara, naglaava da ulice ibenika odjekuju od zvonkog djevojakog cijuka te opisuje ibenanke kao kraljice srca. Njegov je zapis kratak, ali pun divljenja i lijepih
rijei za ibenik kao grad ljubavi i lijepih
ena. Posebno je zanimljiv snani, soni
opis ibenskih ljubavnih obiaja: utiskivanje vrueg poljupca u djevojaka usta
u ibeniku je uareni peat budue ljubavi i ivota!

ibenani u dui gore ognjem

paklene ljubomore
Uz izraze divljenja prema stasitim, vitkim, zanosnim ibenankama koje hodaju uspravne i uzdignutih grudi, na ijim se ozbiljnim licima sjaje pune rumene
12 |Volim ibenik

Povijesni izvori o ljepoti i zanosu ibenanki iz 1919. i 1929. godine

Suoeni s ljepotom ibenani

se prave da je ne primjeuju,
ali u dubini due gore od
strasti, ljubavi i ljubomore
Pojava lijepih ibenanki na
nekom drutvenom dogaaju
smatrala se inauguracijom
politike snoljivosti i
drutvenog saobraaja
Bez obzira na stale porijeklo
i drutveni poloaj ibenanke
svjesne svoje ljepote brino su
njegovale svoj izgled

usne, neizostavno je spominjanje ibenana i njihove udi. Prema autentinom zapisu iz toga doba muka srca ibenana titraju ljubavlju prema ibenankama, ali
su i ali Boe estoki od jare ljubomore.
Prema uzvienoj ljepoti ibenanki, ostalo
je zapisano, ibenani se odnose sa samo
njima svojstvenom cininom apatijom i
omalovaavanjem, ali ako netko u tu ljepotu dirne, brane je srano, ne prezajui ni od
najgoreg. S druge strane, kada su ibenani blizu lijepim djevojkama onda se ini da
ih ne vide, da ih ne zanimaju, a u dui gore
ognjem paklene ljubavi i ljubomore, jer ljubav je u ibenana estoka.

enska ljepota kao

inauguracija politike
snoljivosti i drutvenog
saobraaja

Utiskivanje
vrueg poljupca
u djevojaka
usta, u ibeniku
je uareni peat
budue ljubavi i
ivota

Naravno, ljepotu i eleganciju trebalo je

negdje pokazati, a najbolja i najprikladnija mjesta bila su plesovi i zabave koje su u
razdoblju izmeu dva svjetska rata organizirala ibenska drutva, graanske udruge, sportski klubovi, vatrogasci, sindikati,
akademski obrazovani graani, strukovne
udruge, aci, profesori, politike stranke...
Plesalo se i zabavljalo gotovo svakodnevno,
a bilo je pravilo da na plesove i zabave koje
organiziraju simpatizeri jedne politike opcije, ne dolaze ibenani simpatizeri druge
politike opcije. Iznimka su bili samo plesovi za koje se unaprijed znalo da e na njih
doi osobito lijepe i elegantne ibenanke.
Kroniari ibenskog drutvenog i politikog
ivota bili su jednoduni u ocjeni da je pojava lijepih ibenanki na nekom drutvenom dogaaju inauguracija politike
snoljivosti i drutvenog saobraaja.
Volim ibenik | 13

znanstveni izazov

eorija o umijeanosti promatraa ili

Istoni grijeh znanstvenika, knjiga dr.
sc. Nevena Ninia, jedna je od najzanimljivijih pa i najsmionijih znanstvenih
knjiga koje su ikada tiskane u ibeniku.
Knjigu je izdao ibenski ogranak Matice Hrvatske, a u ibeniku je predstavljena nakon
promocije na visokoj znanstvenoj razini na
Sveuilitu u Splitu. ibenska promocija,
odrana nakon splitske, bila je dvostruko
znaajan drutveni, znanstveni i intelektualni dogaaj. Bilo je to predstavljanje
teorije koja pomie granice znanstvene
spoznaje i otvara nove, nesluene perspektive u poimanju i razumijevanju fizikalnih procesa, na kojem se pokazalo da
u ibeniku postoje intelektualci koji prate,
izuavaju i razumiju najnovija znanstvena
otkria i u stanju su kompetentno razgovarati o svemu pa ak i tako sloenoj teoriji
kakva je Ninieva.
Teorija o umijeanosti promatraa u prirodne zakone i istoni grijeh znanstvenika
koji proizlazi iz zanemarivanja pitanja stava
i pozicije onog koji promatra neke prirodne
procese i tako ga se dovodi u situaciju da
odreuje prirodne zakone sa svoje toke
gledita te ih namee kao ope, znanstveni je rad kojeg je Nini prvi puta javnosti
predstavio 2014. godine upravo u ibeniku
na predavanju koje se zvalo Zakon postojanja i ouvanja energije u svjetonazorski
razliitim pristupima. Tu sloenu teoriju,
za ije je razumijevanje potrebno puno
znanja i otvoren um, on je u svojoj knjizi
objasnio na popularan, obinom ovjeku
razumljiv nain, zato to smatra da bi trebala zanimati i iru javnost.

Neven Nini,
znanstvenik iz Crnice
Neven Nini, rodio se 1942. godine,
usred tegobnih vremena Drugog svjetskog
rata. Njegova obitelj je ivjela u Crnici, gdje
su se sve do ezdesetih godina iza ograde
njihovog vrta prostirali kr, makija i uma.
Sam se zna naaliti da je njegova obitelj u
tom dijelu Crnice ivjela poput pionirskih
obitelji koje su naseljavale Ameriku, s obzirom da je otac uvijek neto dograivao
i unapreivao. Tu je s majkom Anelkom,
roenom Bujas, ocem irilom, sestrom
Marijom i bratom Ivom ivio sve do svoje
osamnaeste godine kada je otiao na studij. Njegov otac iril je bio poznati majstor,
mehaniar koji je dobro shvaao rad raznih
motora i mehanizama, to je bilo osnova za
sigurnu dijagnostiku kvarova, popravke, a
esto i njihove radikalne prepravke. Po tomu je bio uven i izvan ibenika. Iskustvo
u radu s motorima poeo je stjecati davno
prije Drugog svjetskog rata, radei u crnikoj tvornici Sufid iz koje je kasnije nastala
Tvornica elektroda i ferolegura. Nakon Sufida radio je kao strojo-mehaniar, a onda i
14 |Volim ibenik

Dr. NEVEN
NINI
umirovljeni
redovni profesor
Sveuilita u Splitu,
eminentni ibenski
znanstvenik,
autor teorije o
umijeanosti
promatraa koja
rui granice
znanstvenog
prouavanja
materijalnog
svijeta i otvara
horizonte spoznaje

Doli smo do
mjesta gdje
egzaktne
znanosti
nisu u stanju
povezati
posljedice s
uzrocima

kao majstor u Mornarskoj komandi u Mandalini. Vlastitu strojo - mehaniku radionicu

iril Nini i drug otvorio je 1939. godine
na dananjoj adresi Eugena Kvaternika 7,
iza kina Tesla. Od 1947. godine radionicu
je drao sam, kod kue.

Ispred oeve
radionice u Crnici.
ime Brali,
Drago Belamari,
Nevenov otac iril
i Neven Nini

Potvrda uspjeno
obavljenog posla bili su
prut, sir i vino na Tromilji
Oeve radionice u kojima Neven nije
previe sudjelovao, imale su ipak vaan
utjecaj na njegovo kolovanje i ivot. Tu
je stekao samopouzdanje i radne navike,
a upoznao je, iz svog kuta gledanja, razne
zanimljive ljude iz onog vremena, meu
kojima su bili prvi poslijeratni ibenski privatni poduzetnici, vozai i naunici koji su
kod oca uili zanat.
-Rado se sjeam onoga to se kod mog
oca zvalo ii u probu. Rije je o probnoj
vonji kamionom nakon popravka ili generalnog remonta motora. Tada nije bilo
gotovih zamjenskih precizno izraenih
sklopova za motore i druge mehanizme na
vozilima. Za konani uinak bilo je vano
znanje, iskustvo i osjeaj metra mehaniara. Konani uinak ovisio je o njegovoj
preciznosti i znanju. Jesu li popravak ili
remont bili uspjeni moglo se provjeriti
samo probnom vonjom koja je obavezno
ukljuivala i najteu provjeru, a to je bila
uzbrdica uz Trtar. Ako bi sve bilo ba kako
treba, leajevi ni pretijesni ni prelabavi,
vua i ubrzanje dobri, tada je proba uspjela. U tom sluaju se produavalo do Tromilje, gdje je bila poznata gostionica. Tu je
vlasnik kamiona astio prutom, sirom i
vinom. Priale su se zgode iz ivota, a bilo
je sluajeva da se pjevalo i da je pomonik
vozaa svirao na harmonici. I koliko god
sam volio ii na takve probe, toliko me
ljutilo kada bi neki voza ili vlasnik doao
nenajavljen u petak ili subotu s molbom
za hitan popravak kakve iznenadne i vee
havarije. Ako je bilo ljeto, to je znailo da
toga dana ili sutradan ne idemo na kupanje na plau Batielo koja je bila malo dalje
od TEF-a. Za ii sam i tako daleko bio sam
premali.

Obitelj Nini
pred kuom
u Crnici
1952. godine

Obitelj Nini na
Jadriji 1969

Presudni utjecaj
profesora Lava Skraia
Iako je odrastao u ozraju mehanike
radionice, Neven je kroz cijelo djetinjstvo
i mladost puno itao. Kako sam kae, itao
je sve to mu je dolo pod ruku. Njegovi
roditelji kupovali su knjige koje je traio,
a bilo je tu strieve ostavtine i dosta predratnih asopisa, tako da je uvijek mogao
nai neto to bi ga zanimalo.
-U koli sam bio relativno dobar. Presudna promjena dogodila se kada me je
moja poduzetna majka Anelka poslala
Volim ibenik | 15

znanstveni izazov

Zlatna generacija zlatnog doba

ibenske gimnazije

ibenske maturante iz 1960. godine, mnogi smatraju

zlatnom generacijom ibenske Gimnazije jer su gotovo
svi, a bilo ih je oko 80, zavrili fakultete i izgradili uspjene karijere u Hrvatskoj i inozemstvu. Meu njima su etiri sveuilina profesora, Ivan Juras, Nikica Juras, Drago
Ban i Neven Nini te niz strunjaka u razliitim djelatnostima. Meu maturantima 1960. su bili poznati pokojni
ibenski pravnik i ahist Joko Pisa, Zdenko Zjai, jedan
od poznatijih gimnazijalaca iz zlatne generacije, ime
Gulin Mime, priznati energetski strunjak u Njemakoj, Ivka Skroza, strunjakinja koja je radila na izgradnji
TLM-ove Elektrolize, Vanja Poli Jovanov, metalurginja,
Neda Brki ermak, profesorica kemije u Njemakoj, inenjer Slobodan Fabris, diplomirana pravnica Mirjana
Matkovi, vaterpolski trener s respektabilnom meunarodnom karijerom Ante Mile Naki, skladatelj Duko
arac, inenjer i glazbenik Nikica irini i mnogi drugi.

Nevenov stric Josip Nini kod

kojega je ivio za vrijeme studija

Dr. Neven Nini sa suprugom Spomenkom

na repeticije iz matematike kod profesora

Lava Skraia. Kod njega sam otkrio svijet
geometrije i algebre i njihovu povezanost
s fizikom stvarnou. Negdje u sadanjem
drugom ili treem razredu gimnazije privukla me matematika u veoj mjeri, a pod
utjecajem tatina zanata takoer i pretvorba energije u motorima i propulzorima.
Sve to, uz jo neke okolnosti, presudilo
je da nakon mature 1960. godine upiem
studij strojarstva u Beogradu. Beograd je
bio praktini izbor jer sam mogao stanovati kod strica Josipa, strine Tine i njihove
keri Vande. Pokojna strina je bila vedra i
drutvena ena iz obitelji krivani iz Omia, a pokojni stric Josip, koji je maturirao
u ibeniku 1920. godine, bio je ugledni
graevinski inenjer, projektant mnogih
pruga i tunela po cijeloj tadanjoj dravi
i naelnik u Direkciji jugoslavenskih eljeznica. Moja sestrina Vanda, sada naalost
takoer pokojna, studirala je primijenjenu umjetnost. Po zavretku studija bila je
kostimografkinja na TV Zagreb. Njeno su
djelo kostimi za mnoge televizijske emisije
i serije meu kojima je najpoznatija bila
legendarno Velo misto.

Zadnji romantini
putnik vlakom na relaciji
ibenik - Split

S kolegama iz Zavoda za strojarstvo splitskog FESB-a

16 |Volim ibenik

Kao stipendist Instituta za nuklearne

znanosti Boris Kidri u Vini, Neven Nini je diplomirao 1965. godine te nastavio karijeru u toj uglednoj znanstvenoj
instituciji. Fokusirao se u radu na ono to
ga je najvie zanimalo, a to su bili termodinamika i pretvorbe energije. Uskoro se
oenio sa Spomenkom Vuksanovi, dobio
sina Ivicu i kerku Marinu te doktorirao.
Stalno je ostao u bliskoj vezi sa ibenikom
i svojom obitelji u rodnom gradu. U ibenik
se, sada ve kao ugledni doktor znanosti

Knjiga Teorija
umijeanosti
promatraa ili istoni
grijeh znanstvenika
dr. Nevena Ninia
u ibeniku se moe
nai u Knjiari
Matica.

Dr. Neven Nini i dr. Orest Fabris na fakultetu u Splitu

s respektabilnom karijerom, Neven Nini

vratio 1992. godine.
-Okolnosti u kojima sam ivio i radio
od 1989. do 1991. godine postale su neprihvatljive. Trebalo je donositi teke i
dramatine odluke. Obitelj jako trpi. Moj
sin Ivica krajem 1991. godine odlazi preko Sarajeva u ibenik. Nekoliko mjeseci
kasnije i ja dajem otkaz u Vini i takoer
odlazim u ibenik. Kerka Marina i supruga Spomenka ostaju u dosta tekoj situaciji u Beogradu. Bili su to teki dani. Nisam
imao posla, no uspio sam putem Zavoda
za zapoljavanje dobiti mjesto profesora u
Tehnikoj koli u ibeniku. Uspostavio sam
i prve kontakte sa Sveuilitem u Splitu te
polako i vrlo postepeno, tek nakon Domovinskog rata, dobivam mjesto na splitskom
Pomorskom fakultetu i zatim na FESB-u.
Osobni ivot se uz neke nove tekoe ipak
popravlja. Obitelj je opet na okupu, kerka me posjeuje, radujem se posljednjim
godinama druenja s majkom i ocem koji
su umrli 2003. i 2002. godine.
Iako je postao redovni profesor Sveuilita u Splitu, Neven Nini i dalje ivi u ibeniku, a na posao u Split putuje vlakom. On
je jedan od zadnjih stalnih gotovo romantinih putnika vlakom na relaciji ibenik Split. U vlaku priprema svoja predavanja i
koncipira kolegije, radi na novim idejama...
-Bilo je naporno i ne bez raznih tekoa,
ali sve u svemu, dobro i pozitivno.

Prototip elektrane koja bi

radila po naelu tornada

Promocija knjige dr. Nevena Ninia u ibeniku

projekta koji su se ticali jednog originalnog, ali zasad ipak futuristikog naina
pretvorbe topline u elektrini rad. Rad na
tim projektima rezultirao je otkriem
glavne zakonitosti u fenomenu
prirodnih tornada i u prijedlozima nekoliko naina
za realizaciju prototipa
elektrane koja bi radila u biti po naelu
tornada. Ta elektrana
koristila bi energiju
Suneva zraenja ili
otpadnu toplinu iz
buduih velikih termocentrala, bilo kojega tipa. Osim toga,
privlaio ga je i rad na
osnovama same termodinamike. Tako se odluio
na pisanje sveuilinog udbenika iz toga predmeta, iako dobrih
knjiga za tu klasinu znanost nije nedostajalo, ni na hrvatskom, ni na engleskom
jeziku. Poticaj za pisanje udbenika bile
su nove znanstvene spoznaje koje je elio
objaviti i pribliiti studentima. O kakvim
je novim spoznajama rije, dr. Nini je
objavio u knjizi Teorija umijeanosti promatraa ili istoni grijeh znanstvenika. Ta
knjiga namijenjena je iroj, za znanstvena
postignua zainteresiranoj javnosti, ali i
mladima koji se ele upustiti u avanturu
pomicanja granica znanosti i spoznaje.

Znanstveni vidikovac s
drukijim pogledom na
ivot i rad dr. Nevena Ninia, profesora materijalni svijet

i efa Katedre koji je, uz ostalo predavao

termodinamiku i nekoliko primijenjenih
predmeta vezanih za pretvorbu energije,
ako se to tako za znanstvenika moe rei,
tekao je do 2002. godine ustaljenim tijekom. Nakon toga vodio je dva znanstvena

-Nadam se da e svaki itatelj te knjige

od tek pedesetak stranica, koji uloi malo
intelektualnog napora, strpljenja, volje i
znanstvene znatielje, otkriti i upoznati
jedan pogled na materijalni svijet za ka-

kav do sada nije mogao uti. Moja knjiga

je zapravo znanstveni vidikovac s kojeg se
prua neto drukiji pogled na materijalni
svijet, a ta panorama potie preispitivanje ili uvrenje vlastitog svjetonazora kod itatelja. Iako se
moja teorija ini sloenom,
za njeno razumijevanje dovoljno je sjeanje na pet
posto znanja iz fizike
za srednje kole. No za
prihvaanje onoga to
je u knjizi objanjeno,
itatelj mora imati povjerenja u vlastiti zdrav
Karikatura
razum, a ne u o ope podr. Ninia
znate autoritete. Otkrie
iz 1974.
do kojeg sam doao nema
godine
izravnu tehniku primjenu,
no ipak je bitno jer ukazuje na
to da su u egzaktnim prirodnim i
tehnikim znanostima prirodni zakoni
pogreno postavljeni i izmijeani s neim
to se ne odnosi na prirodu, nego na samoga znanstvenog promatraa. Ignoriranje te
injenice dovelo je do ozbiljnih posljedica
u samim osnovama egzaktnih znanosti.
Samo po sebi namee se pitanje ima li
otkrie i kakav siguran zakljuak zanimljiv
i za iru javnost?
-Ako sam u pravu, otkrie da su u egzaktnim prirodnim i tehnikim znanostima
kriteriji neumijeanosti promatraa izmijeani s prirodnim zakonima, tada postoji
granica u prouavanju materijalnog svijeta metodom tih znanosti. Time se otvaraju
mogunosti otkrivanja podruja zbivanja
gdje egzaktne znanosti nisu u stanju ukazati na uzroke zbivanja. Doli smo dakle
do mjesta gdje egzaktne znanosti naelno
ne mogu povezati posljedice s uzrocima. U
drugom dijelu knjige ukazano je na takva
podruja zbivanja i to bliska naoj svakodnevici.
Volim ibenik | 17

u slast!

Nita nije slae od domae ibenske spize

Drnika peka
punjena mesom,
sirom i povrem
Sastojci za 4 osobe:

omai trgovaki lanac Djelo i

udruenje hrvatskih trgovakih
kua Ultra nagrauju potroakim
bonom vrijednim 200 kuna itatelje asopisa Volim ibenik, koji nam
poalju najbolje i njima najdrae
recepte za pravu, domau ibensku spizu, koja se moe pripremiti
od mesa, ribe, peradi, jaja, sira, ulja
i povra hrvatskih i domaih lokalnih proizvoaa iz ibensko kninske upanije i Dalmacije, koje nude
Djelo duani i mesnice.
Recepte treba slati elektronikom potom na adresu volimsibenik1066@gmail.com ili starom
dobrom potom na adresu Udruga
Volim ibenik, Dobri 6, 22 000
ibenik.
Imena dobitnika bit e objavljena
na Radio ibeniku i portalu Sibeniknews.com odnosno mok.hr.
Ovomjeseni dobitnici nagrada Djela
za najbolje recepte za domau spizu:
Neno Bilui Deko, Raslina
Ivana ular, Dubrava
18 |Volim ibenik

4 svinjske ili telee brole ili

centimetar debele fete pureih
prsa ili fileta bijelog mesa od kokoi
1 vea pomidora
1 paprika
1 kapula
2-3 enja luka
1 pun dlan crnih maslina
4 fete sira koji se dobro topi
1 dl maslinova ulja
2 dl juhe od mesa
sol, papar
Sve domae sastojke
za ovaj recept u svojim
Priprema:
duanima i mesnicama
nudi domai trgovaki
Idealno je ako se meso i povre moe ispei, Na meso se stavi
ali ne do kraja, na gradelama. Ako gradele povre. Mogu se
lanac Djelo.
nisu pri ruci meso i povre moe se ispei
i u dobroj tei debljeg dna. Paprika, kapula
i pomidore, reu se na kolutie debele barem jedan centimetar. Kada je meso napola
peeno, a povre malo omekalo izvadi ih
se na topli pijat posoli, pokapa maslinovim
ulje, a tko voli moe dodati i papra. Dodaju se
crne masline iz kojih je izvaena kotica ili
kapare iz maslinova ulja. Kada je to gotovo
uzme se drnika peka, a moe i neki drugi
kruh iz pekare Djela i razree uzdu. Polovine kruha se one strane na kojoj je puka
lagano zapeku na gradelama ili tei tako da
pupa postane hrskava i dobije zlatnu boju.
Jo vrue polovice kruha skinu se s gradela
i stave na stol okrenute korom prema dolje
pa ih se natrlja lukom. Peena pupa pojede
luk kao grataka. Nakon toga se lukom natrljana pupa pupa nakapa maslinovim uljem
i dobrom mesnom juhom, ali ne previe da
se kruh ne raspadne. Na kraju se obje polovice kruha posole. Sada se na donju polovicu sloi meso i zalije ga se toom koji se
iscijedio na dno pijata u kojem je meso bilo.

staviti samo pomidore ili kapula, odnosno paprika, a moe

se staviti sve. Ista je stvar i s maslinama koje
se moe zamijeniti kaparama. U igri su sve
kombinacije. Preko svega se poslau fete sira. Dobro je da su deblje, ak i vie od pola
centimetra, ali je vano da se sir dobro topi.
Kada je taj posao gotov meso, povre i sir
se pokriju drugom polovicom kruha. Sve to
ve izgleda jako dobro i moe se odmah jesti,
ali treba se jo malo strpjeti. Kruh napunjen
mesom, povrem i sirom sada treba ubaciti
u penicu ugrijanu na barem 200 stupnjeva
ili staviti ispod peke (ajme!!!). Sada treba biti
paljiv jer je vano da spiza ne ostane u penici ili ispod peke ni predugo ni prekratko.
Bit je u tome da korica kruha mora dobiti
divnu smeu boju i postati hrskava, a sir
se mora otopiti. Nije dobro odmah navaliti.
Treba ostaviti da se drnika peka punjena
mesom, povrem i sirom malo ohladi, ali
ne previe nego toliko da je se moe kidati
rukama. Ako je u kruhu meso bez kosti ne
trebaju vam ni pijati.

JESTE LI ZNALI... da je domai trgovaki lanac Djelo vodei po zastupljenosti

voa i povra kojeg proizvode poljoprivrednici i obiteljska poljoprivredna
gospodarstva s podruja ibensko kninske upanije i Dalmacije.

UDRUENJE HRVATSKIH TRGOVAKIH KUA

Ivana ular

lasnu spizu od domaih namirnica nije

teko pripremiti ako se moe doi do
kvalitetnih sastojaka i svjeih namirnica. Zahvaljujui domaem trgovakom lancu Djelo koji u ponudi stalno ima povre
proizvedeno u obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima naeg kraja i ruralnim podrujima Hrvatske, te svjee meso s hrvatskih
panjaka, tovie meso iz zagorskih dijelova
ibensko - kninske upanije, Bukovice, Ravnih kotara i Sinja, moe se bez straha zaviriti
u kuharice naih baka pa skuhati neto po
starinski ili pustiti mati na volju pa pripremiti
neto originalno, drukije, a opet povezano s
gastronomskom tradicijom naeg kraja.
itatelji asopisa Volim ibenik iskoristili
su priliku pa od domaeg mesa, peradi i povra iz Djela za svoje gute, gute svojih obitelji
i prijatelja pripremaju kripna i ukusnu spizu,
a k tomu dobiju i nagradu za svoj recept. Na
adresu asopisa Volim ibenik stiglo je toliko
recepata da bi se mogla odmah tiskati povelika ibenska kuharica pa zbilja nije bilo lako
izmeu njih izabrati onaj najbolji.
Nagradu za najbolji recept za spizu od namirnica iz Djelo duana zasluio je Stjepan
krlin iz ibenika. On nam je poslao odlian
recept kojeg svatko moe prilagoditi svom
ukusu i sezonskoj ponudi. Recept je odlian,
lako ga je pripremiti, izgleda odlino, mirie
jo bolje, djeluje raskono, a troak je minimalan. Rije je o svinjskim ili teleim brolama
odnosno pileim ili tujim medaljonima, zapeenim u kruhu iz Djelo pekare sa sirom i
pomidorama i/ili paprikom, moe i kapulom
ali i maslinama na poseban nain!

Neno
Bilui
Deko

OTPAD nije
smee nego
vrijedna sirovina
Svjesni ljepote kraja u kojem ivimo
i vanosti ouvanja okolia koji smo
naslijedili, odluni smo u nastojanjima da ga ouvanog predamo buduim
naratajima. Odvojenim sakupljanjem
otpada smanjit emo koliinu otpada
koji se odlae, kao i broj i veliinu potrebnih odlagalita te tako ostaviti vie
ivotnog prostora naoj djeci i unucima, poruuju iz ibenskog poduzea
Gradske istoe.
istoa je regionalni lider u prikupljanju otpada i aktivno radi na uvoenju cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom u ibensko - kninskoj upaniji
pa tako i pripremama za uvoenje odvojenog prikupljanja otpada. To je jako

vano, jer otpad nije smee, nego vrijedna sirovina koja se moe ponovno
upotrijebiti. Tako se uva okoli, ostvaruju utede i tite prirodni resursi koji
nisu neogranieni. Odvajanjem otpada
od smea, smanjuje se masa koja se
odvozi na odlagalita pa se tako i tedi,
jer nije potrebno ulagati novac u proirivanje postojeih ili gradnju novih
odlagalita. Od odvojenog prikupljanja
otpada koristi e imati zajednica, ali i
graani. Oni koji budu savjesni u odvajanju otpada, imat e u budunosti
nie mjesene raune, dok e s druge
strane, trokove sustava zbrinjavanja
plaati oni koji neodgovorno postupaju s otpadom.

Promidbena stranica, istoa d.o.o.

ZATO ODVAJAMO OTPAD?

Upcycling
ili kako od
starih stvari
napraviti
nove
Nastojanje da se na
domiljat, praktian pa i
umjetniki nain od starih
stvari naprave novi ukrasni
i uporabni predmeti pa i
umjetniki, bez dodatne
prerade otpada, u svijetu
se pretvorilo u masovni
pokret. Za pretvaranje
starih, odbaenih stvari
koristi se izraz upcycling
koji je suprotan pojmu
recycling.
Recikliranje(recycling)
je izdvajanje korisnih materijala iz otpada i njihovo
ponovno koritenje, odnosno izrada novih proizvoda. U recikliranje spada
sve to se moe ponovno

iskoristiti, a da se ne baci.
U pravilu, reciklaa se
obavlja u centrima za reciklau, ali se moe primjenjivati i u svakodnevnom
ivotu. Jedan oblik reciklae je primjerice poklanjanje stvari koje se vie
ne koriste, a reciklaa je i
pravljenjekompostaod
organskih ostataka.
S druge strane upcycling, za kojeg nemamo
prikladan hrvatski izraz,
izrada novih predmeta od
svega to je staro, a moe
se upotrijebiti bez dodatne prerade. Upcycling je
u svijetu jako popularno
meu mladima, a otilo

se i korak dalje pa se ve
otvaraju i hoteli ija je unutranjost u cijelosti ureena produktima upcyclinga.
Kod nas se na to jo uvijek
gleda s podsmijehom, ali
se ipak mijenja nabolje.
U upcyclingu u ibeniku,
primjerice, prednjae djeji
vrtii gdje djeca od starih
predmeta prave izvrsne
blagdanske ukrase, a
pojavili su se i upcycling
produkti iz kune radinosti
ibenskih domainstava.
Pri svemu tome najvanije
je jaanje svijesti da otpad
nije smee i da se prema
otpadu vie ne moemo
odnositi kao do sada.
Volim ibenik | 19

intimna povijest

Pitanje zajednikog kolovanja djevojaka i mladia, ibenanima je 1914. godine

bilo vanije od smrti, razaranja i tekih bitaka Prvog svjetskog rata

Zavladala je u ibeniku
manija da se ene izjednae s
ljudima i pripuste vioj kulturi

ibenik se 1914. godine usred pakla

Prvog svjetskog rata, dok su sa svih
strana stizale vijesti o tekim borbama kod Ypresa i Verduna, u Galiciji i Argonskoj umi, izvjea o tisuama mrtvih
i ranjenih te obavijesti o smrti prvih ibenana koji su pali na bojitu, bavio daleko
vanijim i teim pitanjem uvoenja zajednikog obrazovanja djevojaka i mladia u
srednjim kolama. Vijest da e i u ibeniku biti uveden amerikanski sistem zajednikog srednjokolskog vaspitanja
mukih i enskih bila je toliko okantna
da je s naslovnica lokalnih novina potisnula ak i vijest o izricanju smrtnih i dugogodinjih zatvorskih kazni atentatorima na
cara Franju Ferdinanda. Spoznaja da e u
istoj uionici zajedno sjediti pa ak i kolske klupe dijeliti djevojice koje se fiziki razvijaju i zriju i mladii kod kojih
one bude snani nagon i strast, spada
ibenanke
su se za ravnopravnost
poele boriti
krajem 19.
i poetkom
20. stoljea a
emancipiranost su pokazivale smionim kupaim
kostimima

20 |Volim ibenik

Koedukacija djevojaka i mladia

nasilni je plod feminizma djevojke trebaju izobrazbu za
zadau ene, a ne za zadae ovjeka
ne mogu kolske klupe dijeliti
djevojice koje se fiziki razvijaju
i zriju i mladii kod kojih one bude
snani nagon i strast

u najzanimljivije epizode slabo poznate i

nedovoljno istraene intimne povijesti ibenika.

Zajedniki odgoj mukih i enskih

teti moralnom uzgoju mladei

Moderna kultura, pisali su konzervativni ibenski intelektualci, prenijela je u

kole nae drave amerikanski sistem koedukacije, zajednikog odgoja mukih i
enskih. Prama tom sistemu uenici sjede
zajedno za istim klupama sa uenicama,

primaju obuku pod identinim programom i metodom i isti uzgojni pravac.

Plod sistema koedukacije su mjeovite
puke kole kojih ima veliki broj osobito
po selima. Koliko su iste tetne moralnom
uzgoju djece ne treba biti vrstan pedagog
da se uvidi, a sada toj tetnosti otvaramo
vrata i srednjih kola. Da nae djevojke
zajedno sa srednjokolcima sjede za kolskim klupama i sluaju isto pouavanje,
to moe biti moda moderni zahtjev dvadesetog vijeka, ali je li to korisno odgoju
nae mladei, to je pitanje.

Koedukacija djevojaka i mladia

nasilni je plod feminizma

Provedba koedukacije po sred

njim
kolama, tvrdili su ozbiljni analitiari
1914. godine, naravni je nasilni plod
feminizma, koji hoe da ena sae sa svoje visine, na koju ju je uzdigla kranska

Zajedniko
kolovanje
djevojica
i djeaka
u ibeniku
nije nailo na
odobravanje

Neke ibenske gospoe

bile su za
zajedniko
kolovanje
djevojica i
djeaka ali
su i dalje
zahtijevale
odvojene
plae za ene
i mukarce

ideja, te je pod primamljivim nazivom

jednakosti baca u ivotnu borbu sa ovje
kom. Ova jednakost nudno stoga trai,
da se i ena stavi na jednaku ratnu nogu
sa jednakim orujem ofensive i defensive,
koje ima ovjek. Odatle proizlazi potre
ba vie izobrazbe djevojaka, tako da one
ne budu iskljuene od nikakva stupnja
kulture. Odatle posljedica, da djevojke, u
najpogibeljnije vrijeme njihovog fizinog
i moralnog razvoja, pohaaju sa mukar
cima srednje kole i polau maturu. Za
vladala je dapae u ibeniku neka manija,
da se ene izjednae s ljudima i pripuste u
jednakom razmjerju vioj kulturi.

Fotografije iz kolekcije
nepoznatog ibenanina koji
je erotske fotografije ena i
mukaraca sakupljao u razdoblju
od 1910. do 1930. godine.

Djevojke trebaju izobrazbu za

zadau ene, a ne za zadae ovjeka

Moglo bi se ibeniku zamjeriti da mu

nazori nijesu savremeni i da je protivni
izobrazbi ene. Nipoto. Nek se i djevojke
izobraze, na to imaju pravo i dunost, ali
neka se izobraze za zadau ene, a ne za
zadau ovjeka. Ovo je u istinu pravedno
i u suglasju sa naravi i zdravim razumom.
Nek se dade i djevojci kultura, ali openi
ta, koja e oznaiti njezin duh i uiniti je
sposobnom, da, u prvom redu, vri obi
teljske i socijalne dunosti. Misli li se da je
potrebito da i djevojke pohaaju srednje
kole, neka se utemelje srednje kole is
kljuivo za enske, nek se podignu liceji
za djevojke, gdje bi se naukovni program
i metoda adaptirala odgoju djevojaka.

Djevojke u srednjim kolama

ubitano djeluju na moral mladia

Openje mukaraca sa enskim na na

im srednjim kolama, ubitano djeluje na
moral mladia. udno je pak, kako mnogi

roditelji ovo ne promiljaju. Bila disciplina

u kolama najstroa, pazilo oko nastavni
ka najbudnije na svako nepristojno vla
danje i izraz uenika prama djevojkama,
nee se moi nikako odaleiti neke neu
godne i tetne posljedice ovog openja. U
niim razredima nee se moda nita spa
ziti ili dogoditi, ali u gornjim naprotiv ra
zredima, kad se djevojice fiziki razvijaju,
kada se kod mladia bude strasti i seksu
alni nagon, onda e ovaj pogubni kolski
sistem koedukacije postati izvor mnogih
zala. Djevojke e same od sebe primijetiti,
da ih mladii motre i gledaju drugim po
gledom, i da kod njih pobuuju osobite
misli i elje. A koliko pak za mladie njiho
va blizina u koli mora da bude ubitana?

Zajedniko uenje djevojaka i

mladia kobno je za moral mladei

Pikantne slike neednih dama za profinjenu gospodu bile su u prvoj polovici 20. stoljea
popularne irom Europe pa i u ibeniku. Do
njih se dolazilo lako jer su se, uz zajamenu
diskreciju, mogle naruiti potom, a prodavai
su ih nudili putem oglasa u novinama. Zbirka
nepoznatog ibenanina pronaena skrivena
u ufitu stare kue na Gorici sadri izvrsno
ouvane erotske kartuline iz Pariza, Bea i Budimpete, ali i nekoliko originalnih fotografija
za koje se pretpostavlja da su mogle biti snimljene u ibeniku, u studiju nekog od ibenskih
fotografa, ali i u prirodi, po svemu sudei na
Skradinskom buku.

Mjeovita srednja kola, silogirajui

analogno, pogibeljna je za mlade. Isti
na, do sada ne biljee se izvanredni do
gaaji u kolama, ali tko moe jamiti, da
pod pepelom ne tinja vatra, koja e jed
nom usplamtiti na razoaranje i onih koji
hvale i odobravaju ovaj kolski sistem kao
kulturnu steevinu? Naivno bi bilo misliti
da ibenik eli da se zakonom dozvoljeno
hospitiranje uenica u srednjim kolama,
ukine. Ne, ibenik eli upozoriti javnost i
kompetentne faktore na injenicu, da iz
meu drugih razloga, zajedniko uenje
djevojaka i mladia u srednjim kolama
ima kobnu posljedicu, jer prouzrokuje
moralnu dekadencu nae mladei. Kultu
ra i napredak ovjeanstva ne bi nita pre
trpili, kad bi se u ovom velevanom pita
nju poduzelo shodne mjere te zaprijeilo
provaanje tog kobnog sistema.
Volim ibenik | 21

MOZAIK

Krpice iz bore malog Moe

Zapisi iz rukopisne ostavtine

prof. dr. sc. Mladena Friganovia
(ibenik, 1927. Zagreb 2015.)

Stricu Stipi nos je bija rascvitan

ka pitari jer mu mira nije bila
tri kvarta vina nego cili susak
TRI SATA KLEANJA NA KUKURUZU ZAKAJAVANJE MULACA S PLICA KUPANJE
POD BIKARIJOM KAKO JE STRIC STIPE OBISIJA MAGARCA NA FAFARINKU
Ratovi mulaca s Baldekina i mulaca
s Plica na Fratarskoj livadi
Tamo di je danas Draenov ko, tonije izmeu kua Friganovia koji vie nema i kua
Varla i Crivara s istoka, kue Sunara sa sjevera
i upukove vile i vrtla sa zapadne strane i ferate s juga, bila je velika ograda. Zvali smo je
Fratarska ograda. Zato Fratarska? Ne znam.
Tako se prialo da su joj vlasnici fratri pa smo
je zvali Fratarska ograda. U toj ciloj ogradi nije
bilo puno pogodnog dila za igrat na krpae
ili fusbal, ali je zato bila puno dobra za nae
kaubojske igre i pustolovine. ume nije bilo,
ali je bilo puno grmova iza kojih smo se mogli
skrivati. Fratarska ograda bila je nae najvee bojite u ratovima protiv Pliana koji su
se tute uplitali. Zato smo se vie puta s njima
zakajali. Jedan put je, sian se, bilo estoko. U
prolie 1938. godine smo ih estoko natirali da
se povuku iza ograde. I to do te mire da smo
zakajali i prostor ispred kue di je stanova
upravitelj eljeznike stanice. Zato smo kasnije
dobro ogrizli. Pozvani su nam bili roditelji na
policiju, a mi smo morali kleat tri ure na kukuruzu. Tako smo to dobro upamtili. Ne znan
jeli ikada vie bilo takve tue izmeu mulaca
s Baldekina i mulaca sa Plica? Jedino znaden

Mulac na magarcu. Fotografija

iz prve polovice 20. stoljea
22 |Volim ibenik

da smo mi mulci s Baldekina uvik bili jai, jerbo

smo imali dvojicu najboljih jurinika Ivu Eregu
i Tonka imira.
Baldekinska kupalita od
bikarije do nasukane pinice
Baldekin je vrime mog djetinjstva ima etiri
kupalita. Najbolje bilo kupat se na Rogau,
ali kupalo se i na Crvenoj zemlji to e re na
Vrulji, zatim na Ungradu kojege su neki zvali i
Garbunjelom, a onda i na Rivici, ako nije bilo
ratni brodova koji su se tu sidrili kada bi bili u
ibeniku. Isprid Rogaa bilo je Brdo ljubavi di
su ljubav vodili mornari, fakini i Anelije kako
smo zvali te enske. Di smo se kupali ovisilo je
o vitru, ali i o tome to smo naumili lovit. Jer
kad se ide kupat uvik se lovila i riba. Na Rivici
su se lovile trilje, na Dumbancu pari i oradice,
oradice i pari lovili su se i na Crvenoj zemlji,
kod nasukane pinice lovilo se biote, a kod
bikarije ciplji. Tamo je uvik bilo strugotine od
drobaca, a to je bila najbolja jeka. Lovio se i
na guje, a di su najbolje samo smo mi znali i
tamo smo ih gambali. A koji put bi od ena iz
Jadrtovca kupili i aku kozica pa bi na nji lovili.
Bikarija je bila izmeu prvog i drugog Toria,
izmeu brae Toria koji su tu gradili brodove,

Bikarija klaonica bila je iznad dananjeg taksi

stajalita na autobusnom kolodvoru

a u ibenik su doli iz Vrgade. I sad se zamisli

kakva je to bila uivancija kupati se i loviti ribu
na Rogau, a o drugin igrama da se i ne govori.
Sve je to trajalo cilo lito dok ne pone kola. E
moj Boe koje lipote.
Kako je Stric stipe obisija
magarca koji mu je ugriza unuka
Stric Stipe, brat moga ae, bija je ovik
velika nosa i dobra srca, al to da je dobra srca nije se vidilo na prvi pogled. Obino je bio
mrk i uvik je mrmljao sebi u brk da bi li juto il
ne bi. Gegao se s noge na naogu od kue do
toverne nakon marende il uine. Nos mu je
bija rascvitan ka pitari jer mira mu nije bila tri
kvarta vina na dan nego cili susak. Neka, bija
mi je isto drag. Najdrae mi je ipak bilo kad bi
usred lita kad bi usred lita sidija u kabanu ispod
slara il u ladu ispos smokve i govorija: - Ovo je
nita ugrijalo? Stric Stipe pustija bi me u obor
na magarca ili na fafarinku kad je bija staun.
A ipak kad ga se sitin puno sam tuan jer je
jednoga dana obisija magarca na fafarinku! Zato? Magarac mu je bija ugriza unuka Vinka.
Zamislite jedinog mu je unuka ugriza tovar i
to njegov vlasiti. Zato je tovar strada, a ja vie
nikad nisam ia na fafarinku strica Stipe.

ibenski mulac na kupanju.

Fotografija iz 1939. godine

zaviajni

PUTOPIS
Putovanje na odmor u ibenik vrelog ljeta 1986. godine, tri mjeseca nakon ernobilske katastrofe

Tamo gdje majka

postaje mater,
a otac aa ibenika

ri mjeseca nakon ernobilske katastrofe,

nuklearne nesree planetarnih razmjera
koja je uzdrmala cijeli svijet, naa se obitelj tog
vrelog ljeta 1986. godine zaputila, kao da se
ba nita vano pod milim Bogom ne dogaa,
na odmor u mamin i tatin rodni ibenik. Putujemo naom novom polovnom kodom. Ova
se zove bez veze, 120L, a ona koju smo imali
prije bila je 1000 MB, to se italo kao tisuu
malih briga. Ta nam se vie sviala, ali obje su
iz Male Boleslave, nama totalno nepoznatog

Tekst: Rekonstrukcija prema

nepotpisanim zapisima neimenovane
ibenske obitelji koja je ivjela u Zagrebu
Redaktura i prilagodba: Stanko Feri
Fotografije: Kopije fotografija iz starih
novina, asopisa i turistikih prospekata
hotelskog poduzea Rivijera.

mjesta u ehoslovakoj, ije je ime u naoj

obitelji postalo uzreica za masu stvari i situacija. Motor straga, prtljanik sprijeda. Gepek
na krovu nakrcan kao slavonska zaprega kada
vozi plastove sijena. Na radiju jo se raspravlja
o skandaloznom travanjskom zahtjevu Saveza
socijalistike omladine Slovenije da se priznaju ljudska prava homoseksualcima. Poduzeli
smo sve mjere opreza prije polaska. Gorivo
smo u auto i kantu za ne daj Boe, napunili
jo juer. Mama je po ibenski za put ispohala
Volim ibenik | 23

zaviajni putopis
pile. Termosica je napunjena kavom. Tu je jo i
sljedee: pet paketia Golub WC papira, bocun s vodom, ugaman za pokrivanje prozora
da nas sunce ne ubije, ugaman za tatu da
brie znoj da mu ne ide u oi dok vozi, kuinii
za pod glavu i sav ostali pribor potreban za
preivljavanje. Tu je i neizbjeni kasetofon EI
Ni i kasete s biranom glazbom... za mamu
Gabi, Tereza, Vice, Lado Leskovar, Kemal Monteno, Jadranka Stojakovi... za tatu mianca
Stones, Kinks, Sabath, Doors, Santa... za nas
Bangles, Eurythmics, Talking Heads, Clash...
Bez veze. Ionako emo se posvaati i nitko
nita nee sluati.

Tamo gdje majka postaje

mater, a otac aa ibenika
Kreemo u cik zore. To je najbolja ura za
izbjegavanje nevolja na zagrebakom Bermudskom prometnom rotoru kod Velesajma
i milicije koja se budi kasnije pa se ne treba
bojati radarskih zasjeda. Bolje je negdje usput
gutat janjetinu nego plaat kazne. Do Karlovca ide sve glatko. Nema guve... autoput...
milina... Ali traje kratko. Kroz Karlovac prolazimo stani, kreni, psuj, kuni, prijeti, trubi. iva
histerija. Ali i to traje kratko. U Turnju se strasti
smiruju, a u naoj kodi poinje uobiajena
transformacija. Turanj je mjesto gdje se poinje dogaati udesna preobrazba majke u
mater, a oca, odnosno tate u au. Kao po nekom nebeskom zakonu i mama i tata prestaju
biti Purgeri i poinju se transformirati u ibenane ibenika. To znai da poinju govoriti pobenski, da mi prestajemo biti djeca i postajemo dica i mulci, da naa koda vie nema

24 |Volim ibenik

volan nego
ima timun,
kotai postaju kola,
sjedala
katrige, a
mi vie ne
sjedimo na
zadnjem sicu
nego u tinelu. Nama
je najgore to za nas poinje
kola ibenskog govora. Moramo razlikovati
zavjesu od koltrine, pinjur od vilice, kotul od
suknje, gae od hlaa... kola traje dok se mater i aa ne umore.

Drske glupae guske

Odluka da krenemo u nedjelju ujutro imala
je smisla jer nema guve, zato to poboni,
kako tvrdi tata/aa, ne idu na put prije mise
pa je guva manja. Ali zato ima traktora koji
jezde bacajui visoko u zrak goleme grude
blata koje padaju s neba poput bombi. Tata
ih s mukom izbjegava gledajui jednim okom
nebo, a drugim cestu da ne pogazi kokoi ili
Boe sauvaj patke. Patke su posebna pria.
Tata ih potuje za razliku od gusaka koje smatra drskim glupaama. On je naime miljenja
da bi patke htjele pobjei ispred auta i silno
se trude, ali ne mogu jer imaju kratke noge
pa se gegaju, a guske bi mogle pobjei da
hoe, ali nee. Jedino mu nije jasno ne bjee
li zato to su glupe pa se ne mogu domisliti
to e im se dogoditi ili su toliko blesave da
nee da pobjegnu nego vozae drsko gledaju
u oi? Dok on vozi slalom, mi raspravljamo

o vanoj dilemi. Kako to da

poboni Zagrepani ne
kreu nedjeljom na more
prije mise, a poboni seljaci nedjeljom rade sve u
esnaest?

Invazija
graevinara
amatera
Pobonih koji, po tatinoj teoriji, na more
idu poslije mise zaista nema, ali je zato po
cesti, osim traktora, kamiona i tegljaa kao
u prii. Dodue, nedjeljom ne bi smjeli voziti,
ali kamiondije imaju istu logiku kao i mi. Raunaju da milicija nee vrebati iza busije prije
devet. Mue nas i vikendai koji vuku prikolice
natovarene daskama, vreama cementa, kariolama, lopatama i mijealicama za beton. To
je zaostali dio masovne invazije graevinara
amatera na Jadran. Veina se vikend graevinara ve znoji na dalmatinskom kamenjaru
jer su mudro krenuli jo u petak popodne,
odmah poslije posla. Gradnja vikendica, ini
se, najjai je nacionalni hobi. Kada nas pitaju
da li i mi gradimo vikendicu na moru, a mi
odgovorimo da ne gradimo jer nam dida i baba imaju kuu u ibeniku, bijelo nas gledaju
i ude se kakve to ima veze jedno s drugim?

Klozeti kao tvornice

bojnih otrova
Tata bi popio kavu jer mu se spava, ali od
Karlovca do mora odbojne birtije nude samo
tursku, a on voli espresso. Nee ni onu iz termosice jer mu je ona bljak. Turska u birtijama
uz cestu je zapravo smea vodica koju tata
usporeuje sa utom vodicom koju puta
skriven iza grma, jer nee ni po cijenu pucanja mjehura ii u klozet u tim ugostiteljskim
objektima, zato to zaudaraju po ustajaloj
mokrai i svakog tko im prie na 20 metara
udaraju u plua koncentriranim amonijakom
kao da su tvornice bojnih otrova, a ne mjesta
za blagodatno olakavanje i pranjenje crijeva. Odvratni uavci su najee zaepljeni,
fekalije plivaju po poplavljenom podu kao
patke, a papira nema ni za lijek, kao ni vode
u slavinama. Prva prava nuda u pristojnom
i urednom ambijentu moe se obaviti tek na
Borju, a do tamo je jo o ho ho puta. Zaudo sav taj smrad kao neka arobna maglica
prekriva miris peene prasetine i janjetine s
ranjeva koji se vrte na svakih 100 metara
du puta. Moglo bi se pomisliti da je mamina
ibenska strategija s pohanom kokoetinom
pretjerivanje, ali nije. Usput zbilja ima dobre
spize, a najbolja je, to svi znaju, tamo gdje je
ispred gostione parkirano puno kamiona. Ali
ima kvaka. Vozaa amatera, makar auto sakrio dva kilometra dalje, odmah, kao da imaju posebne senzore, detektiraju kao strano
tijelo pa nema anse da on dobije pristojne
tripice, grah s cijelom kobasicom ili porciju

peene teletine s vie mesa nego kosti.

Banana City
Ipak napredujemo. kodilak prede. Ve je
vrue. Mi bi otvorili prozor. aa ne da. Mama i bi i ne bi. Nervoza raste, ali nije opasno
jer smo na ulazu u Banana City. Dodue, na
putnoj karti kao i na tabli na ulazu u grad
pie Slunj, ali svi znaju da je to zabuna, jer
ni u Africi nema tako svjeih banana kakve
putnik moe nai u Banana Cityju. Tu je kapo
od banana
erafedin Muhtardija. Ima tu i drugog voa,
ali banane su zakon. Kupujemo godinju zalihu i gutamo ih dok se vozimo kroz ugodnu
hladovinu ume na Plitvicama. Je, tu su slapovi i ostalo, ali nema anse da se tu stane. Zato
bi na Plitvicama stao bilo tko iz ibenika kada
ima svoju Krku i svoj Skradinski buk, naravno,
najlipi na svitu. Mi, djeca, voljeli bismo vidjeti
Plitvice, ali nema anse pa drijemamo. Htjeli
bismo sluati glazbu, ali je kazetofon progutao vrpcu. Uzalud nam trud svirai.

Booooorjeeee!
Borje. Jeeee!!! aa i mater ilo i veselo
iskau iz kodilaka kao da su se s daleka puta
vratili kui. Ah Borje! WC istiji nego u bolnici pa kiselo mlijeko pa utipci. aa, kako
se pribliavamo ibeniku, sve vie govori
pobenski, tvrdi da to nisu utipci nego gigantski pispaji. Pa dobra kava... pa, ah, tako
dobar miris fine spize... Mi bi, al mama ne da.
Kae imamo jo pohane kokoi, a u ibeniku
nas kod dida i babe ekaju srdele s gradela.
Nemono gledamo zlatnu teletinu koja se
jo pui, brdo vrue janjetine, ajme pohane
nicele veliine teniskog reketa... Nita, imamo kokoetinu. Otac guta u kavi kao da je
prvi puta u ivotu pije. Nakon kave pije kiselo
mlijeko i jede utipke. Mama ne bi nita. Kae
idemo na more, plaa pa zna... linija i to. Mi
djeca rujemo kuarinima (tata kae da se male
lice zovu tako i nikako drukije) po krempiti
planinskih proporcija. Prije polaska kupuje se
u duanu ispod restorana srbijanska klekovaa. aa kae da je najbolja na svitu.

Rock and roll

od Graaca do Knina
Idemo dalje. Boce smo napunili svjeom
vodom na esmi generala Filipovia u Bjelopolju. U Udbini toimo gorivo, a mama u
suvenirnici pred kojom stoji preparirani medvjed kupuje darove, neke rukotvorine, kao
male sagove, seljake vunene torbe. Htjela je
kupiti i drvenu aplju. Jedva smo je odgovorili.
Odustala je tak kada smo joj rekli da iste takve prodaju u ibeniku na skali od katedrale.
A onda rock and roll! Najprije blago zagrijavanje od Udbine do Graaca. koda veselo
skae preko rupa, ali to je samo laki dance.
Od Graaca preko Knina do ibenika, e to je
Volim ibenik | 25

zaviajni putopis

hard rock. koda skae kao podivljalo magare.

A uz cestu na svaka dva, tri kilometra milicija
optimistino eka da netko nagazi preko 60.
Nije nam jasno zato aa nee preko Obrovca i Benkovca. Preko Knina niti je blie niti je
bre, ali rasprava je uzaludna, a svaki pokuaj
uvjeravanja besmislen.

Od Bilica do Kronjinog
magazina
I onda smo ipak stigli u ibenik. Ne, nije to
to se die prema nebu gljiva nakon eksplozije atomske bombe. To su dimnjaci ibenskog TEF-a. Nama je to uas. Tati nije jasno o
emu priamo. Njemu je to normalno. Kada
kaem da smo stigli do ibenika, to zapravo
znai da smo stigli do Bilica, jer se od Bilica do
Kronjinog magazina pii brzinom umornog
pua. Bre se doe od Plitvica do Konjevrata
nego od spomenika u Bilicama do Kronjinog
magazina. aa pue, zvizdan pri, edni smo
i gladni. Nervoza u kodilaku raste kao u pretis
loncu. Ali nije to najgore. Treba jo savladati
zadnju zapreku, a to je puteestvje epskih
razmjera od Kronjinog magazina do Poljane!
Dok se doe na prostor izmeu ibenskog
zaljeva koji, kako tata kae, ne da u se i Kamenara koji ne da nase, Dostojevski bi mogao
napisati jo dva nastavka Rata i mira.

Vrua okolada u Pakija i

burek Miloa Baljaka
I onda Poljana! Mama ide odmah na vruu okoladu u Pakija. Kae da takve nigdje
nema. Finta je u tome da u Pakija u Kra
express otopljen u toploj vodi stavljaju, kazao bi otac, teke likera od kokosovog mlijeka i zeru pjene od mlijeka kakva se stavlja na
kapuino, a odozgo bokun laga posut nagratanom Kra okolade za kuhanje. Divota!
Ali mi preskaemo te gute i idemo ravno na
vrui burek kod Miloa Baljaka. Takvog bureka
u Zagrebu nema. Em je dobar, em je vru,
26 |Volim ibenik

em je u njemu slasnog mesa i kapule kao u

prii, em je tri puta jeftiniji od najjeftinijeg na
zagrebakom autobusnom kolodvoru.

Pazite kad zauzimate pozu

da se ne strmopizdite
Dok se mi davimo u bureku, a mater u Pakijevoj vruoj okoladi, tata glumi turistikog
vodia i objanjava ekipi iz pranjavog crnog
Mercedesa beogradske registracije da im je
najbolji kamp u Solarisu i dodaje savjet da
uvijek imaju sitnog za napojnice konobarima
jer ako im daju togod krupno, da im nee
vratiti. Pa nastavlja iako ga nita nisu pitali da
je abori dosadan, a plaa prljava... Preporuuje im da ibenik razgledaju s gutom, izi,
ulicu po ulicu, a da na kupanje svakako idu
u Primoten jer je tamo more najlipe, a u
Primotenu je, namiguje vozau Mercedesa
urotniki, masa oni fureti to ne volu nosit
gornji dil od badia... ovjek bi iao dalje, ali
aa ne posustaje. Najbolje peeno je u Skradinu, najbolja riba i koljke jedu se u Zlatnoj
ribici na Brodarici. Pazite, die prst u vis, ako
na ribu stavljaju puno petrusimena i luka,
znate ne crnog nego enjaka, dakle belog
luka, maskiraju ribu koja nije frika. Pazite i

na kampe. Ako se meso od repa lako izvlai iz ljuske nisu friki. Ne smijete preskoit ni
marendu u ikoli. Tu vam je leo najbolje, a
ima i gulaa. U ikoli je najbolje sve to se
jede licom. Ni Alpa nije za bacit. Biftek je
najbolji u Baruna u Podsolarskom. Gdje je
to? Ma nai ete. To Vam je uz cestu od Solarisa do Brodarice. Odozgo puca pogled na
groblje brodova, ali ne smeta jer bifteci su ka
kolo od fie. U Baruna vrijedi ii jer gazdarica goste koji malo vie potegnu vozi kui
svojim autom. Oni vam jedini imaju neto i za
vegetarijance. Niste vegetarijanci. Nema veze.
Zato je u Mate u Skradinu najbolji prut. Po
hotelima spiza nije dobra, ali zato vrijedi potegnut do Murtera. Tamo u Tik taka su brudeti
i frigane ribe za prste polizat. Murterini ba ne
gradelaju, al da znaju frigat, znaju. Na Slapove
Krke ne idite bez fotoaparata, ali pazite kad
zauzimate pozu da se ne strmopizdite. I Kornate vrijedi vidjet, al treba potroit cijeli dan.
Pazite da vam ne podvale lancarde iz leda. A
kad budete ili kui jel idete preko Bosne ili
preko Like? Preko Like? Preko Obrovca? Onda
pazite da vam uzbrdo ne zakuha auto i ne
propustite liku orbu u Likom Leu, a uz
Velebit nemojte puiti uz otvoreni prozor jer
tamo pue pa e vam ar baciti nazad u auto,
a pepel u oi.
Tata zastaje da uzme dah, a Beograanin
grabi priliku i bjei glavom bez obzira. Iz kafia
mu se rugaju znanci: -Cukune nisi in kaza da
tribaju vidit i katedralu, a?

Lanteini!
Mi bi na Jadriju. Tata ne da. Kae ekaju nas
did i baba. Majka bi imala neto rei, ali mudro
uti jer zna da ne vrijedi nita rei. Mi djeca
pravimo tune face, ali ne pomae. Dida i baka nas doekaju po ibenski. Pogledaju nas
i kau: -A, stigli ste. i -E, diste do sad? Srdela
nema. Dida pee lanteine. Otac se oblizuje i
klie: -Enti guta! Otkad nisam izija zeru lanterina! Majka, tj. mater, samo se smjeka i uti.
Lanteini? Srea da smo se najeli bureka. Baba
nam namiguje i zamahuje glavom iza kue.
Zove nas da nam kriom da para da nam se
nae. Lipa naa baba...

Biciklistiki klub Faust Vrani

5. humanitarna Biciklijada Radio ibenika, BK Faust Vrani i Turistike zajednice Grada ibenika

Biciklisti prikupili novac

za kupnju Brajevog pisaa za slijepog

uenika osnovne kole Tina Ujevia
Duina: 17 kilometara
Vrsta: rekreativna staza
Visinska razlika: 80 metara
Navigacijska teina: 1/5
Fizika zahtjevnost: 1/5
Vidik: 5/5
Podloga:
beton 100%, makadam 0%, poljski put 0%
Trajanje vonje:
sportai 25 min, rekreativci 60-90 min
Pravci: Tradicionalna humanitarna Biciklijada
ima start na rivi kod katedrale sv. Jakova.
Odatle se vozi pored Autobusnog kolodvora,
Vukovarskom ulicom do Mandaline te od
krunog toka prema Zablau. Nazad se vozi
istom rutom s tim da cilj nije kod katedrale nego
na plai Banj. To znai da se kod Autobusnog
kolodvora skree desno prema Poljani i vozi
Ulicom kralja Zvonimira do Doma zdravlja,
a odatle se ulicom Stipe Ninia sputa do
TEF-a odnosno plae Banj. Staza je lagana,
rekreativna, ali je potrebno voziti paljivo jer
prolazi nekim od najprometnijih gradskih ulica.

Tradicionalnu humanitarnu
Biciklijadu podrali su
Udruenje obrtnika ibenik,
Policijska uprava ibensko
kninska i Nextbike, a glavni
su sponzori bili Gradski
parking, Grad ibenik i
tvrtka Top sport Srima

eta humanitarna Biciklijada Radio ibenika, BK Faust Vrani i Turistike

zajednice Grada ibenika ove je godine bila jedna od najboljih i najuspjenijih
do sada. Sudjelovalo je gotovo 180 biciklista
svih uzrasta, a zavrila je druenjem i biciklistikom fetom na plai Banj. Humanitarna startnina iznosila je 20 kuna, a prikupljao
se novac za didaktiku opremu za olakavanje svladavanja nastavnog gradiva slijepom
djeaku iz ibenika, Mati Braliu, koji pohaa
Osnovnu kolu Tina Ujevia. Konkretno, rije
je o kupnji posebnog pisaa koji na papir
utiskuje znakove Brajevog pisma .
Biciklijada, koja nema natjecateljski karakter, protekla je u ugodnom ozraju biciklistikog druenja i prekrasnog proljetnog
dana. Ugodno iznenaenje sudionicima Biciklijade pripremili su mjetani Zablae koji
su bicikliste dobrotvore doekali, pozdravili
i poastili odlinim fritulama i krotulama.
Druenje se nastavilo na plai Banj uz dobru glazbu jo bolju spizu koju su pripremili
lanovi Ceha ugostitelja i turistikih radnika
Udruenja obrtnika ibenik.
Humanitarnu Biciklijadu i ove su godine
podrali Udruenje obrtnika ibenik, Policijska uprava ibensko kninska i Nextbike,
a glavni su sponzori bili Gradski parking,
Grad ibenik i tvrtka Top sport iz Srime.
Volim ibenik | 27

oni nas mijenjaju nabolje

EURO TUR 2016. CHARITY TRANSPORT:

Moto klub Galebi, Biker Brummi Hilfe,
Eurobiker Charity Croatia, Eurobiker Charity i

Bajkerski
konvoj
dobrote
Konvoj od 17 lepera, nekoliko sanitetskih vozila i mini
autobusa u pratnji vie od 200
bajkera iz Hrvatske Njemake,
Austrije, vicarske, Slovenije,
Bosne i Hercegovine stigao je
u ibenik nakon puta dugog
gotovo 2000 kilometara, tono
kako je bilo najavljeno, 8. svibnja u 18 sati. Dolazak konvoja
kamiona dugog vie od jednog
kilometra i njegov prolazak kroz
ibenik bio je nezapameni,
nikad vieni spektakl dobrote,
pozitivnih vibracija i spremnosti da se pomogne. Bilo je to
neto najljepe to se ibeniku
moglo dogoditi u godini kada
obiljeava 950. obljetnicu prvog
spomena svog imena u povijesnim izvorima. Dolazak konvoja
bio je veliki finale dobrotvorne
akcije humanih bajkera Europe Euro Tur 2016. Charity Transport, koju su prema ibeniku
usmjerili lanovi moto kluba
Galebi. Zahvaljujui njima,
ibenik je od 7. do 11. svibnja
bio domain druenja bajkera
Europe i epicentar jedne od najveih dobrotvornih akcija koju
su ikada organizirali volonteri
neke sportske udruge.

Prijateljstvo,
dobroinstvo
i humanost
Veu vrijednost od one materijalne imali su prijateljstvo,
dobroinstvo i humanost koje
su iskazali zaljubljenici u moto28 |Volim ibenik

re. Oni ne samo to su prikupili

pomo, nego su s osmijehom
na licu prevaliti put dug gotovo
2000 kilometara, sami snosei
sve trokove, imajui pri tomu
samo jedan cilj - pomoi i pruiti ruku prijateljstva. Prikupljena
pomo, svi trokovi prijevoza i
sav rad da sve to doe na eljeno mjesto, nije bio dar dravnih institucija nego obinih
ljudi povezanih ljubavlju prema
motorima i moto sportu. U ibeniku je organizaciju dolaska
i prihvata bajkerskog konvoja
dobrote besprijekorno odradio
Moto klub Galebi uz pomo
svojih prijatelja. Sve je proteklo
u savrenom redu, bez zastoja u
prometu, bez bilo kakvih incidenata, a ono to je bilo dogovoreno i najavljeno, odigralo se
u minutu tono, usprkos veliini
projekta i nevjerojatnoj udaljenosti koju je trebalo prevaliti.

Promijenili su nas
nabolje, zauvijek
Cijeli taj pothvat protekao je
bez velikih rijei i pompoznog
protokola i toliko skromno,
jednostavno i srdano da kurtoazne pohvale i zahvale zvue
uplje i besmisleno. Dovoljno
je rei da su nas Biker Brummi
Hilfe, Eurobiker Charity Croatia, Eurobiker Charity i Moto
klub Galebi iz ibenika svojom
niim izazvanom plemenitom
gestom promijenili nabolje, zauvijek.

O EMU JE RIJE?
Euro Tur 2016. Charity Transport - dobrotvorna akcija humanih bajkera Europe.
Akciju su pokrenuli njemaki zaljubljenici u
motore i moto sport okupljeni oko udruge Biker Brummi Hilfe iz Bremena, meunarodna
dobrotvorna bajkerska organizacija Eurobiker
Charity i njena hrvatska podrunica Eurobiker
Charity Croatia u suradnji s Moto klubom Galebi iz ibenika, u povodu obiljeavanja 950.
obljetnice prvog spomena imena ibenika i 10.
roendana moto kluba Galebi. U ibenik su iz
Njemake dopremili golemu materijalnu pomo
koju su sami prikupili, a za iji prijevoz je moralo
biti angairano ak 17 lepera. Najvei dio te pomoi bio je namijenjen ibenskoj bolnici, Centru
za odgoj i obrazovanje ubievac i Cvjetnom
domu, a preostali dio bit e iz ibenika odvezen
u bolnicu u Oraju.
POVOD:
Obiljeavanje 10. obljetnice moto kluba Galeb,
ibenik i 950. obljetnice spomena imena ibenika
TKO:
Biker Brummi Hilfe e.V. u suradnji s Eurobiker Charity Croatia, Eurobiker Charity e.V. i
Moto klubom Galebi iz ibenika
Udruga Biker Brummi-Hilfe e.V. (BBH)
osnovana je 2011. godine u njemakom gradu
Weyhenu, u blizini Bremena. Na poticaj dr. Hermanna Munzela koji od 2003. godine organizira
humanitarni motociklistiki EuroTour, humanitarnu akciju prikupljanja pomoi za bolnice,
socijalne ustanove, djecu, postradala podruja,
osnovali su zaljubljenici u motociklizam i autoprijevoznici. Udruga BBH suosniva je meunarodne bajkerske mree dobroinstva i ljubavi
Biker of Europe Charity. Ideja dr. Hermanna
Munzela privukla je veliki broj bajkera, prijevoznika i ljudi dobre volje, spremnih pomagati svima
kojima je pomo potrebna, bez obzira na granice
pa je vrlo brzo prerasla u veliku meunarodnu
dobrotvornu mreu. Pomo koja se prikuplja nije
nasumina nego smislena, organizirana i ciljana.

Rije je prije svega o materijalnoj pomoi. Ono

to prikupe i daruju dobrotvori, doprema se u
sredinje skladite u sjevernoj Njemakoj i odatle se konvojima prevozi do mjesta kojima je pomo namijenjena. Do sada je pomo prikupljena
posredstvom mree bajkera dobrotvora okupljenih oko BBH - bila upuivana uglavnom na
Kosovo, u Albaniju, BiH, Hrvatsku i Rumunjsku.
MK Galebi, osnovan je 2006. godine, a
proizaao je iz dugogodinjeg druenja ibenskih
bajkera. lanovi kluba sudjeluju u svim humanitarnim akcijama i javnim manifestacijama. Klub
se u meunarodnu dobrotvornu organizaciju
ukljuio 2013. godine i od tada sudjeluje u svim
akcijama. MK Galebi ima oko 40 lanova.
MOTO: Crossing borders linking cultures /
Mobilnost nadilazi granice i spaja kulture
POKROVITELJSTVO:
Parlament Europske unije
Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica Republike Hrvatske
Michael Brand, predsjednik Deutsche Bundestag
EURO TUR 2016 CHARITY TRANSPORT
POMOGLI I PODRALI:
Turistika zajednica Grada ibenika, ibensko
kninska upanija, Grad ibenik, Radio ibenik,
udruga Volim ibenik, asopis Volim ibenik,
caffe bar Domald, caffe bar Garaa, hostel Globo, vlasnik Sreko Ujevi, Luka uprava ibenik,
Zagreb montaa d.d., Javna ustanova Nacionalni park Krka, Pivac bus d.o.o., Marina Kremik
d.o.o., Kamp Europa, Lakovica, vlasnik Joso irini, Mima d.o.o. Dubrava, Kremik servis d.o.o.,
NCP Remontno brodogradilite ibenik, ibenski
mesari, restoran Tommaseo, apartmani Leko,
Bilice, panja, Brodarica, Dragojevi, Brodarica,
Klari, ibenik, Vuki, Zablae, Konzum, Velpro
ibenik, ibenska narodna glazba, Vuna sluba
ae, Ante Gaperov ae, Milenijska fotografija,
ime Strikoman, Autoprijevoznik Davor Kreak,
caffe Fjaka, prevoditeljica i lektorica Zorana
Glasnovi.
Volim ibenik | 29

Referendum

o najljepoj ibenskoj pjesmi

svih vremena i 100 vjenih
ibenskih skladbi

Referendumska pitanja:
1. Koja pjesma zasluuje titulu
Najljepa ibenska pjesma svih vremena
2. Kojih 99 ibenskih pjesama zasluuje
titulu Uvik i za sva vrimena i ulazak u
Kuu neprolazne slave ibenske pjesme
ibenani!
Izaite na referendum i izjasnite se!
Ne dozvolite nikom da odluuje u Vae ime o
pitanjima od osobite vanosti za Vas i Va ibenik.

Pokrovitelj:

Takav sam Roen,

Mie Kovaa, Dugo nije
pala kia Frane Bilia i
Dobro je Mate Skraia
dobile su najvie
glasova i ule meu
100 najljepih ibenskih
pjesama svih vremena
Rezultati glasovanja itatelja asopisa Volim ibenik
i sluatelja Radio ibenika nakon 60 tjedna referenduma

Glasaka mjesta:

1 1 ibenska balada

Moderato Cantabile, Domald, Shuby,

Caffe & Wine bar Kreimir IV., Pizzeria Viva,
Pivnica Toni, Buffet imun, Giro espresso,
Passage, Harmonija, Meduli, Bono, Knjiara
matica, Bagatin, Domai trgovaki lanac
Djelo hipermarket Vodice

2 2 Da te mogu pismom zvati

E-mail: volimsibenik1066@gmail.com
Tel: 022 336 999 - Radio ibenik

(nedjeljom od 11 do 13 sati)
Glasovanje potom:
Volim ibenik, Trg A.Hebranga 11a, 22000 ibenik
SMS: 099 7333 628
Zato je vano glasovati
popunjavanjem glasakog listia
iz novine Volim ibenik?
Svi glasaki listii ujedno su i kuponi za
nagradnu igru. Svaki listi sudjeluje u
izvlaenju mjesenih nagrada i ostaje u
igri sve do izvlaenja glavne nagrade po
zavretku referenduma.
Vrijede li glasovi koje pjesme dobiju
tijekom telefonskog glasovanja u emisiji
Radio ibenika Volim ibenik?
Glasovi koje pjesmama budu dali sluatelji
upanijskog radio ibenika putem telefona
pribrajaju se ukupnom broju glasova.
Sluatelji Radio ibenika koji glasuju putem
telefona sudjeluju u tjednim nagradnim
igrama, a nagrade mogu preuzeti uz
predoenje popunjenog glasakog listia iz
novine Volim ibenik. Njihovi glasaki listii
sudjeluju u izvlaenju zavrne nagrade na kraju
referenduma.
30 |Volim ibenik

Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi

Krste Juras, aranman Duan arac
Klapa Maslina, glazba Ivica Badurina, stihovi
Frane Bili, aranman Andrej Baa

3 3 Zvona moga grada

12 12 Dalmatino
Mio Kova, glazba i stihovi Nenad Ninevi,
aranman Goran Maui
13 13 ibenske kale

Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,

aranman Mato Doen

Vice Vukov, glazba Zvonko pii, stihovi Drago

Britvi, aranman Pero Gotovac

14 14 Ko ovo more platit

Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi

4 4 Dida moj

Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen

Dedi, aranman Mato Doen

15 24 Dalmatinska elegija
Vice Vukov, glazba Zvoko pii, stihovi
Stjepan Benzon, aranman Stjepan Mihaljinec

5 6 Maslina je neobrana
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Drago
Britvi, aranman Duan arac

16 16 Najljepe su oi moje majke

Mio Kova, glazba i stihovi ore Novkovi,
aranman Rajmond Rui

6 5 Kua pored mora

Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen
Dedi, aranman Stipica Kalogjera

17 17 Mirno teku rijeke

Vice Vukov, glazba Miroslav Biro,
stihovi Drago Britvi, aranman Alfi Kabiljo

7 7 ibenska no

18 18 Dobra ti veer mati moja

Mio Kova i klapa ibenik, glazba Duan arac,
stihovi Krste Juras, aranman Duan arac

Klapa Jadrija, narodna, aranman Ivo Lako

8 8 Pismo ali

Vice Vukov, glazba Zdenko Runji, stihovi Tomislav

Zuppa, aranman Nikica Kalogjera

19 19 Iz toverne pisma zvoni

klapa Jadrija, glazba, stihovi Ante Barbaa

9 9 Bodulska balada

20 31 Da mi nije moje dice

Klapa Maslina, glazba i stihovi Arsen Dedi

10 10 Dalmacija u mom oku

21 21 Moderato cantabile
Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi,
aranman Stipica Kalogjera

11 11 Bokeljska no

22 22 Zalud me svitovala mati

klapa ibenik, glazba, stihovi i aranman
Arsen Dedi

Vice Vukov, glazba Ivica Bai, stihovi Stjepan

Bazon, aranman Alfi Kabiljo

Mio Kova, glazba Duan arac,

stihovi Krste Juras, aranman Mato Doen
Vice Vukov, glazba Hrvoje Hegedui,
stihovi Maja Pertfiljeva, aranman Alfi Kabiljo

referendum

Frane Bili

Prelijepu himnu o ljubavi Dugo nije

pala kia koju izvodi klapa Cambi, sve se
vie prihvaa kao pjesmu za srce i duu. Na
referendumu za najljepu ibensku pjesmu
svih vremena iz tjedna u tjedan raste broj
ibenana i onih koji vole ibenik, koji (za)
glasuju. Stihove Frane Bilia, pune emocija i
plemenite nade, uglazbio je Pero Kozomara,
a aranerski dvojac Kraljevi-Kazinoti
nadahnuto ju je pretvorio u lirsko i glazbeno
remek-djelo koje se ne moe doivjeti drukije
osim kao pjesmu uvik i za sva vrimena.

23 23 Stara cura
Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi

Mio Kova, legenda par exellence,

najuspjeniji hrvatski pjeva zabavnih melodija
bez konkurencije, osvojio je srca svih koji ga vole,
ali i onih koji nisu znali da ga vole svojom novom
pjesmom Takav sam roen. Samo Mio moe u
tri, etiri stiha i tri minute ukrcati leper emocija.
Stvorio je pjesmu koja se lijepi za duu, izaziva
grop u grlu i tjera suzu na oko. Mio je bio i jest
najvei. Biografska oda Takav sam roen, na
referendumu za najljepu ibensku pjesmu svih
vremena, ula je meu 100 najljepih ibenskih
pjesama za srce i duu za manje od mjesec dana.

Mio Kova

35 35 Jadrija moje mladosti

Klape Bonaca i ibenik, glazba i stihovi Ivo Mikuliin
aranman Ante Gapardi

47 38 ibenska
Klapa Bonaca, glazba Duan arac, stihovi ana
Radeti, aranman Mladen Jelii

36 36 Dijana
Grupa Mi, glazba i stihovi N. Mijat, aranman I. Labura

48 49 Balada o ipinoj livadi

Boris Erceg, glazba Boris Erceg, stihovi Boris Erceg

25 25 Djevojka iz moga kraja

Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen
Dedi, aranman Joe Privek

37 37 ibenik je to
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste
Juras, aranman Duan arac

49 49 Noas emo zemlji ko materi rei

Mio Kova, glazba Stjepan Mihaljinec, stihovi Drago
Britvi, aranman Stjepan Mihaljinec

26 43 Tvoja Zemlja
V. Vukov, glazba i aranman A. Kabiljo, stihovi D. Britvi

38 47 Oj ti duo moje due

Mio Kova, narodna, stihovi August enoa,
aranman Duan arac

50 50 Bam bam ba ba lu bam

Grupa Mi, glazba Grupa Mi, stihovi Neven Mijat

24 15 ibenie prijatelju
Klapa Bonaca i Oliver Jakovev, glazba Oliver
Jakovev, stihovi D. kevin, aranman R. Kazinoti

27 27 Ostala si uvijek ista

Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi
eljko Sabol, aranman Mato Doen
28 56 Da mi se vratit
Ivo Pattiera, glazba Teo Trumbi, stihovi Teo
Trumbi, aranman Stipica Kalogjera

39 39 Drugi joj rasplie kosu

51 51 Koliko je ibenika
Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi Jaka
Fiamengo, aranman Arsen Dedi

40 40 ibenska nevista
Gabi Novak, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

52 52 Klapo moja
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Duan arac

Mio Kova, glazba, stihovi i aranman ore Novkovi

29 29 Imala sam babu

Klapa Mela, glazba i stihovi Vedranko iki Balara

41 41 ibenske uspomene
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Pere Picukari,
aranman Duan arac

30 30 Sino kad sklopih oi

Ivo Pattiear, glazba Mario Nardelli, stihovi
Mario Nardelli, aranman Duan arac

42 42 Proi me se
Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi
Krste Juras, aranman Mato Doen

31 20 Mala tica
Klapa Maslina, glazba Pero Kozomara, stihovi
Jaka Fiamengo, aranman Remi Kazinoti

43 26 Dalmatinac
Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi eljko Sabol,
aranman Duko Mandi

32 32 Gorika balada
Vlaa Nalis, glazba Ante Barbaa,
stihovi Gana Bujas i Ante Barbaa

44 33 Dalmacijo sluaj ovo

Nenad Petkovi i klapa Bonaca, glazba Duan arac,
stihovi Pere Picukari, aranman Mladen Jelii

33 33 Balada o Koki

45 45 ibenie, ti si stina

Klapa Maslina, glazba Branko Bubica, stihovi Frane Bili,

aranman Zoran Markulj

57 57 Evo san ti doa

Ansambl Dalmacija, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

34 34 Kite
klapa ibenik, glazba, stihovi i aranman Arsen Dedi

46 79 Kad se odmota stara tunja

Klapa ibenik, glazba Arsen Dedi, stihovi Jaka Fiamengo

58 58 U Kuini

Mate Gulin i klapa Fortica, glazba Duan arac,

stihovi Dinko kevin, aranman Toni Eterovi

53 53 Suza je slana
Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Ivo
Mikuliin, aranman Duan arac
54 54 Dalmatinske oi plave
klapa Maslina, glazba Ivica Badurina, stihovi Frane Bili
aranman Andrej Baa
55 55 Dobra veer ibenie
Klapa Maslina, glazba Ante Barbaa, stihovi
ime Vukman, aranman Mladen Jelii
56 56 Dalmacijo sakrij suze
Klapa Jadrija, glazba Ivo Lako, stihovi Jaka Fiamengo,
aranman Ivo Lako

Gabi Novak i Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi

Ime i prezime:
Adresa:
E-mail:

(nije obavezno)

Najljepa ibenska pjesma svih vremena je:

>> Na usluzi graanima

022 / 212-205

Volim ibenik | 31
060/368-368

referendum
Dobro je,
pjesma Mate Skraia
koju izvode njegov
Mate Skrai Adaptiva
Quartet i pjevaica
Matea Skrai,
pridruila se udesnim
fenomenima ibenske trubadurske
poezije i glazbe. Nakon Gorike balade
i Balade o ipinoj livadi, Vlade Nalisa i
Borisa Ercega, to je trea pjesma koja je
na referendumu za najljepu ibensku
pjesmu svih vremena ula meu prvih
100, iako nikada nije izdana na nekom
nosau zvuka niti ju je pratila bilo kakva
promidbena kampanja.

59 59 Ti si pjesma moje due

Mio Kova, glazba Harold Seals, stihovi Zlatanovi/

Kasumovi/Sester, aranman Mato Doen

70 70 Samo nas nebo rastavit moe

Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi,

eljko Pavii, aranman Mato Doen

71 71 Smokva pokraj kue

Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Mato Doen
72 83 Volin te za sva vrimena
Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Mato Doen
73 73 ibenska grandeca

Ivana Kova, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,

aranman Toni Etereovi

74 74 Hrvatski kraj
Vice Vukov, glazba Mario Bogliuni, stihovi Pajo Kaniaj,
aranman Kreimir Oblak
75 75 Nokturno na koju

85 85 Hvala tebi ibenie grade

Mio Kova, glazba, stihovi, aranman
86 86 Kad razie se dim
Vice Vukov, glazba Arsen Dedi, stihovi Krste Juras,
aranman Stipica Kalogjera
87 87 Sino kad sam ti proa
Mio Kova i klapa ibenik, narodna, aranman Duan arac
88 88 Ne daj se Ines
Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi,
aranman Deo gur
89 89 Dalmatinac
Papagalo, glazba i stihovi Duko Trlaja, aranman
Aljoa Dragani
90 90 Za aku tvoga ala

Klapa Bonaca, glazba i stihovi Ivo Mikuliin,

aranman Goran Maui

Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi

Frane Bili, aranman Arsen Dedi

91 91 Vratija se ime
Grupa Dalmatinaca Petra Tralia, glazba, stihovi Arsen Dedi

61 61 Ja nemam vie razloga da ivim

76 76 Sjeanja
Grupa Mi, glazba Aljoa Gojanovi, stihovi
Sinia karica, aranman Grupa Mi

92 92 Budi noas mirno more

Milo Hrni, glazba Duan arac, stihovi Drago Britvi,
aranman Duan arac

62 62 Ko e nae smokve brati

77 77 Tael
Klapa Teuta, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,
aranman Toni Eterovi

93 93 Ludo More
Klapa ibenik , glazba Nikica Kalogjera, stihovi Krste
Juras, aranman Nikica Kalogjera

78 78 Prelilo se more
Ivo Pattiera, glazba i aranman D. arac, stihovi K. Juras

94 94 Marenda
Grupa Dalmatinaca Petra Tralia, glazba, stihovi Arsen Dedi

79 46 Doi na jednu akulu

Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Vinka Ani,
aranman Toni Eterovi

95 95 ivot leti kapetane

eljko Sesvean, glazba Teo Trumbi, stihovi Petar Crljen i
Sinia karica, aranman Stipica Kalogjera

80 80 uvaj je majko moja

96 96 Ljubav je tvoja kao vino

Oliver Dragojevi, glazba Zdenko Runji,
stihovi Krste Juras, aranman Stipica Kalogjera

60 60 Odlazak

Arsen Dedi, glazba i aranman A. Dedi, stihovi Tin Ujevi

Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi Marina
Tucakovi, aranman Mato Doen

Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

63 72 Kako vitar pue

Klapa Jadrija, glazba i aranman Duan arac,
stihovi Krste Juras
64 70 Adio, sad, adio

Mio Kova, glazba i stihovi Nenad Minevi,

aranman Goran Maui

65 65 Partili tenori
Klapa Fortica, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,
aranman Toni Eterovi

66 novo Dugo nije pala kia

Klapa Cambi, glazba Pero Kozomara, stihovi Frane Bili,

aranman R. Kraljevi R. Kazinoti

67 72 ibenska

Boris Erceg, glazba, stihovi i aranman Boris Erceg

68 68 Ako si pola spat

Mio Kova, narodna, narodna, aranman Dinko Fio
69 69 Ne ivi se od arije

Klapa Teuta, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,

aranman Toni Eterovi

Klapa ibenik, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

81 81 iviti u ibeniku
Do posljednjeg daha, glazba Penny Flowers, stihovi
i aranman Darko Kalogjera
82 92 Sve ti sritno bilo
Klapa ibenik, glazba i aranman A. Dedi, stihovi S. Gulin
83 67 Dalmatinske drage luke
Oliver Dragojevi, glazba Zdenko Runji, stihovi Ivo
Mikuliin, aranman Stipica Kalogjera
84 84 Zadrale su ruke
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi
Krste Juras, aranman Duan arac

Za titulu UVIK I ZA SVA VRIMENA

i ulazak u Kuu neprolazne slave
ibenske pjesme kandidiram:
1.
2.
3.

32 |Volim ibenik

97 97 Dalmatinska vilo
Marko kugor, glazba i stihovi Nenad Ninevi,
aranman Edvard Botri
98 98 Dalmacijo za sva vrimena
Klapa Bonaca, glazba Duan arac, stihovi Pere Picukari,
aranman Duan arac / Goran Maui
99 novo Takav sam roen
Mio Kova, glazba, stihovi i aranman Branimir Mihaljevi
100 novo Dobro je
Mate Skrai Adaptiva Quartet, glazba, stihovi
i aranman Mate Skrai
Glasovanje potom:
Volim ibenik,
Trg A. Hebranga 11a, 22000 ibenik
Izravno glasovanje na glasakim
mjestima: Moderato Cantabile, Domald,
Shuby, Caffe & Wine bar Kreimir IV.,
Pizzeria Viva, Pivnica Toni, Buffet imun,
Giro espresso, Passage, Harmonija, Meduli,
Bono, Knjiara matica, Bagatin, Domai
trgovaki lanac Djelo hipermarket Vodice
E-mail: volimsibenikv1066@gmail.com
Telefon: 022 336 999
(nedjeljom od 11 do 13 sati)

Takuin
PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

ibenik, Matije Gupca 93

Tel: 022 312 644
E-mail: info@dijagnostika-vita.hr

www.dijagnostika-vita.hr
Radno vrijeme:
Od ponedjeljka do petka
od 8:00 do 20:00 sati

Usluge radioloke
ordinacije:

Magnetska rezonanca (MR)

Kompjutorizirana
tomografija (CT)
Digitalna mamografija
Ultrazvuk s color dopplerom
3D i 4D ultrazvuk
Digitalizirana radioloka
snimanja
RTG zubi i eljusti

Usluge ginekoloke
ordinacije:

Kliniki ginekoloki
pregledi (PAPA test, UZV Color
i Power Doppler, UZV dojke)
Kontrola i nadzor trudnoe
Dijagnoza i obrada
preinvazivnih promjena na
vratu maternice
Mali zahvati
Savjetovanje

ORDINACIJE:
Radiologija,
voditelj dr.med. Vlatko Kneevi
Ginekologija,
voditeljica dr.med. Indira Vukevi
Internistiko-kardioloka,
voditelj dr.med. Edvin Paro-Vidolin

Usluge internistikokardioloke ordinacije:

Prvi pregled s EKG-om, kontrolni

pregledi i konzultacije
Potpuni preoerativni internistiki
pregledi
Kompletna neinvazivna kardioloka
dijagnostika (UZV srca, holter EKG,
holter krvnog tlaka, ergometrija,
spirometrija)

Kompletne laboratorijske pretrage

TAKUIN

Perfekt auto d.o.o.

PRODAJA VOZILA I SERVIS
ibenik Bilice
113. ibenske brigade HV 86b
Tel: 022 340 688
Mobitel: 099 342 3003
E-mail: davor@perfekt-auto.com
Informacije: 0 24
Radno vrijeme:
ponedjeljak petak 9:00 17:00
subota 9:00 - 12:00

FINANCIRANJE
BEZ KAMATA:
pola platite sada, pola
nakon godinu dana!
*Akcija se odnosi na sva testna,
izlobena i nova Suzuki vozila.

110.900
kuna
Vitara 1.6B 2WD
Super opremljena

Benzinski motor 1,6 88kW (120 KS) Kombinirana potronja 5,3 l/100km Klima ureaj ABS,EBD,ESP
9 zranih jastuka Elektrino pokretanje prednjih prozora Elektrino podesivi retrovizori
Daljinsko centralno zakljuavanje Putno raunalo TPMS - sustav za nadzor tlaka u gumama
Hill Hold Control - pomo pri kretanju uzbrdo EASS Auto Stop Start - sustav automatskog
gaenja i paljenja motora Radio, CD/mp3 s komandama na volanu, USB, Bluetooth

iji
n
t
e
r
Najsp

!
V
U
S

Jamstvo do

10 godina

za sve modele
www.perfekt-auto.com
FOTOGRAFIJA VOZILA JE INFORMATIVNOG KARAKTERA

34 |Volim ibenik

PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

Va partner za nekretnine
Kupnja, prodaja, najam i upravljanje naa je profesija.
Naa razlika je iskustvo, profesionalnost i strunost.
Posjetite nas u Njivicama:

INTER-SERVIS BULAT d.o.o.

Ivana Metrovia 11 B
22 000 ibenik

+385 22 217 570

+ 385 22 219 309
+385 99 213 21 09
interservis@interservis-bulat.hr
Pogledajte najbolju ponudu
nekretnina na naim
internetskim stranicama:

MARTINSKA

Unikatna vila u rustikalnom stilu

www.interservis-bulat.hr
Oprema za dezinfekciju vode
Automatika i energetika
Bazenska tehnika
DDD usluge

Controlmatik d.o.o.
Industrijska zona Podi
Dolaka 8, HR-22000 ibenik
tel: +385 22 217 637
fax: +385 22 200 284
e-mail: controlmatik@controlmatik.hr

www.controlmatik.hr
Volim ibenik | 35

TAKUIN

Prva etaa Shopping centra Dalmare

Izraujemo balon dekoracije za sve

prigode: roendane, krstitke, roenja,
evente, vjenanja, domjenke isva lijepa
dogaanja koja baloni mogu uveliati
Pruamo usluge dekoracije prostora
Besplatno dolazimo kod Vas i na osnovu
vienog izraujemo idejna rijeenja za
vjenanja i ostale prigode
U ponudi su prigodni paketi za roendane
od 100, 150 i 250 kuna, a u svakom paketu
nalazi se poklon dekoracija za kupca
O paketima za vjeanja i svemu ostalom vie moete
saznati na facebooku, putem E-maila ili mobitela:
E-mail: sibenikbaloni@gmail.com
Mobitel: +385 (95) 805 38 13
36 |Volim ibenik

PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

8. dalmatinske udarne brigade 71

(Vidici)
22 000 ibenik,
Tel: 022 340 229
Tel: 022 217 264

RADNO VRIJEME:
RADNIM DANoM 8 - 20 sati
SUBOTOM 8 - 13 sati

Novo u ponudi:

Prodaja
i ugradnja
video nadzora
i alarma

za automobile, brodove,
kue, stanove,
apartmane, poslovne
prostore ...

CIJENA POVOLJNA !!!

PRODAJA - MONTAA

SERVIS

- RASHLADNI I KLIMA UREAJi

- BIJELA TEHNIKA
- MALI KUANSKI APARATi
- sudoperi i slavine
- TERMO PEI i grijalice
PRODAJA REZERVNIH DJELOVA

Besplatna
dostava u kuu

ibenik, Velimira korpika 23

(Dalmare shopping center)
Tel: 022/ 342 000 Mob: 091/ 201 8141
e-mail: iwash.uwash@gmail.com

www.iwash-uwash.com
Radno vrijeme: svaki dan od 9 do 20 sati
www.facebook.com/iWash.uWash

va
sta
do
!

tna 0km
pla gu 1
s
e
B
kru

U praonici iWash-uWash moete oprati sve to se da

prati: od maramice do vunene deke samo jedan
komad ili preko 50kg razliite robe.
Nudimo usluge: pranja - suenja - slaganja peglanja (pojedinano ili kombinirano)
Komplet usluga (od pranja do peglanja) iznosi samo
135kn za 7kg suhe robe, i sve moe biti gotovo za 24h!

Za nae poslovne korisnike vrimo usluge pranja

i dostavljanja posteljnog rublja, restoranskog
rublja, te profesionalno tretiranje radnih uniformi!
Volim ibenik | 37

TAKUIN

Program osposobljavanja za poslove

Uzgajiva ljekovitog bilja

Poetak osposobljavanja 30. svibnja 2016.

UPISI U TIJEKU!

VERIFICIRANI PROGRAMI: U suradnji s Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (upis u e-radnu knjiicu)

Pretvorite Va hobi
u Vae zanimanje
Bilo da planirate vlastitu
proizvodnju ili traite posao kod
drugih proizvoaa ovo znanje i
uvjerenje o zavretku obrazovanja
e vam biti neophodno potrebno.
Vrimo predbiljebe za programe osposobljavanja:

UZGAJIVA OVACA | VINOGRADAR - VINAR | MASLINAR

SPLIT - IBENIK - RIJEKA

POU LIBAR

Draga 1, 22000 IBENIK

INFO: 022/201-177 ili obrazovanje@libar.net
www.libar.net
38 |Volim ibenik

PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

AKCIJSKE CIJENE KLIMA UREAJA

www.klima-elektro-supe.hr

ibenik | Trg D. Petrovia 11

Vodice | Dulcin 1
Volim ibenik | 39

TAKUIN

aborika 3b tel: 022 340 366

e-mail: maticdoo@net.hr
www.vulco.hr

Veliki izbor guma svih

dimenzija renomiranih
svjetskih proizvoaa
Goodyear, Dunlop, Fulda,
Michelin, Sava... po izuzetno
povoljnim cijenama

Montaa i vulkaniziranje guma

Izmjena ulja i filtera za ulje
Izmjena koionih obloga
Izmjena arulja
Kontrola ispravnosti akumulatora

VINOM
O
T
O
G
I
L
AMA I PUST
C
I
T
R
A
K
O
RADNO VRIJEME:
PLAANJEZ GOTOVINSKI P
U
Radnim danom od 8 do 20 sati
Subotom od 8 do 13 sati

Draga 14, ibenik

tel: 022 200 770 | fax: 022 200 771
www.gradski-parking.hr
Informacije
060 368 368
Draga 14, ibenik
Cijena poziva s PDV-om:
1,74 kn/min s fiksnog;
2,96 kn/min s mobitela

Reklamacije
tel. 022 212 205
fax. 022 212 255
Draga 14, ibenik
reklamacije@gradski-parking.hr

AUTOBUSNI KOLODVOR

SEKTOR PARKIRALITA

Informacije
tel 022 218 459

Reklamacije
tel. 022 200 770
fax. 022 200 771

Velimira korpika 5, ibenik

pauk@gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJETANJE VOZILA

40 |Volim ibenik

Draga 14, ibenik

brod@gradski-parking.hr

brodska
linija 501 krapanj-brodarica

PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

Obala palih omladinaca 4, ibenik

E-mail: uozlanitulp@gmail.com
Informacije i rezervacije: 091 111 2727

Radno vrijeme od 11:00 do 23:00

Jela po tradicionalnoj domaoj recepturi:
RIBLJI SPECIJELITETI
JELA OD PLODOVA MORA
MESNI SPECIJALITETI
DIVLJA
PEKA PO NARUDBI

BOGATA VINSKA KARTA

I VELIKI IZBOR OSTALIH PIA
ORGANIZACIJA SVIH VRSTA

DOMJENAKA ZA GRUPE

CATERING
Volim ibenik | 41

TAKUIN

Boidara Petranovia 2 (kod Starog pazara)

Tel: 022 310 494 , Mobitel: 098 336 598
Radno vrijeme radnim danom od 8,30 do 20,00

subotom od 9,00 do 12,30

Windows 10

BESPLATNA NADOGRADNJA*

Stolna i prijenosna
raunala, raunalna
periferija
Catepilar, HTC,
Sony Xperia i Vivax
mobilni telefoni

Tableti
Printeri
Originalne i
zamjenske tinte
i toneri
Led televizori
KLIMA UREAJI

Sa Windowsa 7 i 8.1

*cijena tehnike izvedbe iznosi 150 kn

Pizzeria Viva
Vae mjesto za uivanje u
raznolikim pizzama i toplim
sendviima iz krune pei

Frana Supila 7
22 000 ibenik
tel: 022 331 707
Radno vrijeme:
svaki dan od
17:00 do 24:00

Pizzeria Viva
mogunost kreiranja
pizze po osobnom ukusu
od 30 razliitih sastojaka i
dodataka
Pizzeria Viva
posebno izdvajamo veliki
izbor domaeg i stranog piva
te likera i rakija

Kuajte i nau vrhunsku illy logo kavu

42 |Volim ibenik

PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

GENTLEMEN
style

ibenik - Put Gimnazije 4

Tel / fax: 022 338 340
info@gentlemen-style.hr

Radno vrijeme:
pon. pet. od 8 do 20 sati
subotom od 8 do 13 sati

za mukarce sa stilom
ODJELA, KOULJE, HLAE, SAKOI, KAPUTI, JAKNE,
MAJICE, PULOVERI, KRAVATE, RUBLJE
ibenska kapa i nonja
iz vlastite proizvodnje
Stalna krojaka usluga prilagodbe odjee
kupljene u naoj trgovini Ili bilo gdje drugdje
Nudimo kompjuterski vez odjevnih
predmeta i viebojni tisak

Domaa
ibenska
spiza

VEGETARIJANSKI

PIJAT

ORGANIZIRAMO DOMJENKE, ROENDANE I PROSLAVE | CATERING I DOSTAVA SPIZE NA KUNU ADRESU

Volim ibenik | 43

TAKUIN

Restoran-Konoba Bulin Danilo

Riderska cesta 10 22000 IBENIK mob: 098 9834 729

Sala za proslavu vjenanja do 300 uzvanika

Sala za poslovne objede i obiteljske proslave
Proslave roendana, krtenja, priesti, krizme...
Proslave djejih roendana uz zabavu na djejem igralitu
Osnovni menu za vjenanja:
aperitiv
prut, sir, francuska salata, peeni
odojak, po elji salata od hobotnice
govea juha
crni rioto ili rioto s plodovima mora
janjetina s ranja
voe i kolai

Mogunosti izbora:

paticada s njokima
pohani kampi i kampi na buzaru
sipa s purom
janjetina, teletina ili pivac ispod peke
hobotnica ispod peke
jela s gradela

Ispunjavamo elje
i prilagoavamo se
potrebama i eljama
mladenaca i slavljenika
Pruamo sve usluge vezane za vjenanja:
vjenanice, pozivnice, zahvalnice, konfete,
izradu buketa, cvjetnih dekoracija i aranmana
Nakon vjenanja organiziramo nedjeljne
objede kod nas ili vaem domu
Prijem turistikih grupa
Catering dostava u Va dom ili tvrtku

w w w. r e s to ra n z a p r o s l ave v j e n c a n j a .co m
Usluge:
- umatanje i araniranje poklona
- dekoraciju poslovnih prostora
i sala za sve vrste sveanosti
- organizacija vjenanja
- od pozivnice do sale

cvjetni atelje
Shopping centar Dalmare 1. etaa
Tel: 022 341 429 Mob: 098 284 662

Veliki izbor buketa,

aranmana, vijenaca,
poklon buketa, ukrasnih
tegli, vaza i rezanog cvijea
Besplatna dostava na podruju grada
44 |Volim ibenik

Vae ideje
pretvaramo
u matovita i
jedinstvena djela.
Neka originalne
cvjetne dekoracije
budu dio vae
svakodnevice!

Iz usluga za vjenanja
izdvajamo najpovoljniji paket:
- vjenanica
- dekoracija sale
- vjenani buket - reveri
- dekoracija automobila
- reveri za uzvanike
- pozivnice, zahvalnice
Sve ovo za samo 5.500,00 kn

PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

NAJBOLJI
REZULTATI
UZ NAJBOLJE
TRETMANE

25 godina s Vama
www.linija-z.hr

Besplatne
konzultacije i izrada
individualnog
programa
prilagoenog
Vaim trenutnim
potrebama
NAJ MASAE:
- Kraljevska
masaa lica i tijela
- Kleopatrina
masaa sa
medom, mlijekom,
matinom mljei
- Hot stone
masaa sa toplim
vulkanskim
kamenjem

TRETMANI LICA:
- Ultra zvuno ienje
- Dermoabrazija
- Radio frekvencija
- Mezoterapija
Tretmani
mravljenja i
uklanjanja celulita
- Kriolipoliza
- Vakum kavitacija
- Lipo laser
- La Cremerie (piling
tijela, masaa sa
bambus tapom,
glina, guarana)
Ako kupite poklon bon
iznad 300 kn
drugoj osobi

dobivate masau
lea gratis!

Prokljanska 15, 22000 ibenik tel. +385 (22) 214 863 mob. +385 (91) 581 29 08

Volim ibenik | 45

TAKUIN
SAMOSTAN BENEDIKTINKI SV. LUCE

MUZEJ SV. LUCE

SAKRALNA ZBIRKA UMJETNINA

BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA SV. LUCE
OD LIPNJA DO RUJNA MUZEJ JE OTVOREN

PRIJE PODNE: 9,30 12 sati

POSLIJE PODNE 17 20 sati
OD LISTOPADA DO SVIBNJA ZA
RAZGLEDAVANJE MUZEJA POTREBNO JE
NAJAVITI POSJET.

Jedinstvena zirka liturgijskih sakralnih

srebrnih predmeta, slika i skulptura
u kojoj su osobito vrijedni romanika
skulptura bogorodice od terakote iz
13. stoljea i drveno slikano raspelo iz
14./15. stoljea.
Osim slika, skulptura i djela umjetnikog
obrta u metalu, staklu i drvetu u zbirici
se uvaju povijesne knjige i vrijedna
rukopisna graa.
GALERIJA SUVENIRNICA RUKOTVORINA
SESTARA BENEDIKTINKI

GALERIJA SV KRISTOFOR
SV. LUCE 1 22000 IBENIK
+385 22 338 324
samostan-svete-luce@si.t-com.hr

UMJETNIKE SLIKE OD LATICA CVIJEA

GOBLENI
IKEBANE OD SUHOG CVIJEA
AUTENTINA TRADICIONALNA IBENSKA KAPA

88.6 / 92.8
100.7 / 104.9

upanijski radio ibenik d.o.o.

Obala palih omladinaca 4
22000 ibenik
022 335 510
info@radiosibenik.hr

46 |Volim ibenik

uvijek s tobom !
Marketing:
Tel/fax: 022 335 600
Mobitel: 099 3335 6 00
marketing@radiosibenik.hr

Elektromix d.o.o.
M. Gupca 64

mob. 091 / 334 1598

tel. 022 / 200 056

Izrada
energetskih
certifikata

ibenska crna kronika

Ljubav, strast, otmice djevojaka, tunjave zbog ljepotica, tragine i komine ljubavne
melodrame i ljubavni zloini u ibeniku i pred ibenskim sudom 1935. i 1936. godine

Poljana tridesetih godina 20. stoljea

Tuna ibenska ljubavna pria o

zaljubljenoj Antuli i nevaljalom Anti

Djevojaka
kletva do
Boga se uje!
P

ravdu netko trai na sudu, a netko na rivi. Tako

se juer na obali sakupilo mnogo svijeta oko jedne
djevojke, Antula se zvala, koja
je priala o svojem nesretnom
udesu, o svojoj ljubavi i svim
posljedicama koje je njoj uinila ta velika i nesretna ljubav.
Mlada je jo i sada, po izgledu
sigurno nije navrila 25. godinu ivota, a onda kada je izgo-

vorila Anti da ga voli, bilo joj je

tek nepunih 16 godina. Rekla
mu je da i on je od onoga
asa bio njen gospodar. Od
onda do danas prolazili su
dani, mjeseci i godine i u tom
vremenu, Antula je vjerovala
da se pomalo sve vie pribliava onome asu kada e pred
oltarom i svjedocima ponoviti
ona i on ono zadnje da. Nikada ni promisliti nije mogla

da e jednoga dana, kao to

je bio ovaj dananji, izgubiti
zauvijek svog dragoga. Koliko
god je puta usnula na svojem
seljakom krevetu, uvijek je
sanjala samo o njemu i Bogu
se molila, da se njena glava
okiti vjenanom krunom. Od
vjenanja dijelilo je Antulu i
Antu samo jo nekoliko dana,
trebalo je jo samo nai kumove i svatove, pa da se preseli u
novi brani dom. Spremila je i
svoju seosku priju te je poela slagati, da ju po obiaju
prije vjenanja prenese u kuu
gdje je stanovao Ante i da ona
kao ovjenana nevjesta bude
stup nove zajednice.

Bijela udovica

Ante nije dolazio kroz nekoliko dana da ju po obiaju

posjeti, nije ga bilo uope vie
i Antula ga je uzalud danima
traila i propitivala se. On je
nestao, zauvijek nestao. Propitivala se na sve strane, kod
svih Antinih prijatelja i jedva
je doznala da je otiao, samo
da izbjegne posljednjem inu

ove velike ljubavi. Vjerovala je

Antula da e ga zatei u ibeniku i da e se s njime, usprkos
svijetu koji se sa podsmijehom
naslauje njenoj tragediji, opet
sljubiti. Uzaludno je Antula tragala po ibenskim ulicama, ne
bi li sluajno naila na svog nevjernog dragana, ali je ba na
obali doznala da je Ante pred
nekoliko dana u nepoznatom
pravcu krenuo u svijet. Antulu
najvie boli, priala je onima
koji su bili od volje sluati, to
ju je bez rijei i razloga napustio, boli je i zato to ga, a to
se vidi po njenom zaljubljenom pogledu, toliko voli, da je
spremna ostati bijela udovica,
ekajui na njegov povratak.
On e se moda jednoga dana
povratiti i pokajati za svoj bezrazloni i nepromiljeni bijeg,
a do tada e ona roniti velike
suze i brojiti dane. Tako se
djevojaka kletva sa ibenske
obale i do Boga uje, ali pitanje
je hoe li je uti i njen odbjegli
voljeni Ante?
Jadranski dnevnik, 1935.
Volim ibenik | 47

ibenska crna kronika

Mekano
ensko
srce pred
ibenskim
sudom
S
oba br. 12 ibenskog Sreskog suda, esnaesti je
dan veljae 1935. godine,
zapoela je rasprava po privatnoj tubi Jerke S. proti svog
muu R. S. iz Krapnja. Jerka tui
svog mua zato to je jednoga
dana pri koncu prole godine,
kada je doao iz ibenika na
Krapanj, poeo tui nju, svoju
blagoslovljenu druicu, te ju
prisilio da napusti njihov brani stan i da kod susjeda trai
zaklonite. Jerka je u jednom
asu duevne potitenosti i
trenutanog prijezira prema
svom muu, podnijela protiv
njega kaznenu prijavu. Ali, 12

godina neprekidnog branog

ivota i ljubavi, koja je mnogo
prije sklopljenog braka meu
njima postojala, kod Jerke su
na dananjoj raspravi izazvali
toliku alost, da nije mogla ni
imala srca da ponovi kao svjedokinja-oteenica ono to je
proti muu navela u tubi.

Sve mu pratam! Mu
ima pravo tui enu ako
ga ena nee da slua

Tuila ga, kako se razabire

iz tube koju je proitao sudac, jer je Jerka od tuge i alosti ostala bez glasa, da ju
zlostavlja, tue i tjera iz kue,

a osim toga da ivi u sulonitvu sa nekom Bosiljkom. Dok

je sudac itao, Jerka se slomila
i sva u suzama u svojem ispitu
na zapisnik pred sucem izjavila,
da svojem muu prata sve do
sada poinjene grijehe, a osim
toga, da bi to bolje potkrijepila svoj iskaz i obranu, nadodala
je da mu ima pravo tui enu,
ako ga ena nee da slua.

Ljubavna melodrama
pred ganutom porotom

Moda se ni R. nije nadao

ovoj i ovakovoj eninoj izjavi,
jer dok se je njena izjava diktirala u sudski zapisnik, R. je gle-

dao svoju enu jednom novom

preporoenom ljubavlju, koja
je barem onoga asa bila ravna
onoj koju je u svojem srcu imao
pred 12 godina, kada je sa Jerkom stupao u brak. Sud je uvaivi ovu olakoujuu okolnost
osudio R. na 25 dinara globe
ili jedan dan zatvora uvjetno
na godinu dana. Sa kaznom
su se zadovoljili i Jerka i R., jer
su nakon osude, zadovoljni i sa
zaljubljenim osmijehom na licu,
napustili sobu br. 12, ibenskog
Sreskog suda i njenou obasjana lica ganute porote.
Jadranska pota, 1935.

ibenani ne smiju sklopiti brak ako

nisu lijeniki pregledani!

rovodei Zakon o suzbijanju spolnih bolesti, Naelnitvo ibenika donijelo je

uredbu o obvezatnom pregledu
mukaraca i izdavanju potvrda
o njihovom zdravstvenom stanju prije sklapanja braka. Tko
ne bude lijeniki pregledan,
ne moe stupiti u brak. O ovoj
uredbi Naelnitvo je poslalo
obavijesti svim upnim uredima, koji prema istoj Uredbi
moraju prijaviti svaki pokuaj sklapanja braka od strane
mukaraca koji nisu lijeniki
pregledani ili ne ele biti pregledani, kako bi se protiv njih
pokrenuli postupci po zakonu.
Naelnitvo ibenika ovu je
Uredbu donijelo zato to na

48 |Volim ibenik

Naelnitvo ibenika donijelo Uredbu

o suzbijanju spolnih bolesti te
spreavanju otmica djevojaka i sulonitva

teritoriji ibenika postoji obiaj

da se djevojke iz bilo kojih razloga koji momentalno prijee
sklapanje braka otimlju, odnosno da same umaknu i da onda
do vjenanja ive u sulonitvu.
Kako se ova pojava ibenika i
ibenske okoline kosi sa propisima zakona o suzbijanju spolnih bolesti, jer se moe desiti
da mukarac koji od ranije ivi
u sulonitvu ili je nekako drugaije postizao iskustvo, ima
spolnu bolest, Naelnitvo je
donijelo strogu Uredbu o obavezi lijenikog pregleda na
spolne bolesti prije negoli oni
stupe u brak.
Jadranska pota, 1935.

REPASA

(fr. repassage) ponovno ispitivanje valjanosti neke odluke ili prosudbe, prolaenje, provjera
tonosti i ispravnosti, prepravljanje ili dotjerivanje teksta, ponovno putovanje istim putom.

Ante Mile Naki

prvi ibenski
sporta ovjenan
nagradom
Hrvatskog
olimpijskog
odbora za ivotno
djelo Matija
Ljubek

Ante Mile Naki, proslavljeni internacionalni vaterpolski trener koji je vodio najbolje klubove Grke i Saudijske
Arabije te bio trener izbornik i trener
reprezentacija etiriju drava, Jugoslavije, Grke, Slovake i Irana, a od 1992.
godine ima status veleposlanika hrvatskog sporta, kao prvi ibenski sporta
i trener, krajem 2015. godine dobio je
jedno od najviih nacionalnih sportskih priznanja. Hrvatski olimpijski odbor dodijelio mu je nagradu "Matija
Ljubek" za ivotno djelo.
O tomu da je ibenanin Ante Mile Naki, na sveanosti Velikog dana
HOO-a u Zagrebu, na kojoj su najboljim sportaima Hrvatske bili proglaeni atletiarka Sandra Perkovi i strijelac
Giovanni Cernogoraz, dobio priznanje
za ivotno djelo, izvijestili su svi hrvatski mediji, a osobno su mu estitali
Zlatko Matea, predsjednik HOO-a,
Damir Knjaz, izaslanik predsjednice
Republike Hrvatske Kolinde Grabar
Kitarovi, Vedran Mornar, ministar
sporta i Milan Bandi, gradonaelnik
glavnog grada Hrvatske.
Meutim, vijest o tomu da je ibenanin Ante Mile Naki dobio nagradu
HOO-a Matija Ljubek, u njegovom
rodnom ibeniku u kojem je sportsku
karijeru poeo 1957. godine te kao trener osim u vaterpolu, dao doprinos i
stvaranju budueg slavnog koarkakog kluba ibenka, prola je nezapaeno, a nitko od gradskih i upanijskih
dunosnika nije mu ak ni formalno
estitao na tom priznanju na koje bi
ibenik i ibenani trebali biti ponosni.
Zato bi ibenik i ibenani morali
biti ponosni ne samo na visoko nacionalno i olimpijsko priznanje koje
je dobio jedan ibenanin, nego i na
injenicu da je ibenik dao takvog
sportskog velikana kao to je Ante Mile Naki, iji je rad znaajan i u
svjetskim razmjerima? Za one koji ne
znaju odgovor na ovo pitanje, asopis
Volim ibenik u Repasau donosi priu o njemu, njegovom ivotu, radu i
sportskoj karijeri koja je prvi puta bila objavljena u asopisu ibenik tim
2010. godine.

repasa

Na plutajuem plivakom bazenu na Pakleni trenirao se i vaterpolo,

a tu su igrane i brojne utakmice. Slika natjecanja u plivanju 1956. god.

Ante Naki
na dodjeli
nagrade
Matija
Ljubek
Hrvatskog
olimpijskog
odbora za
ivotno djelo
Biografija: Ante Mile Naki roen je
u ibeniku 1942. godine. U ibeniku je zavrio i osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirao
je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu
1966. godine, a 1977. godine diplomirao je
i na Fakultetu za fiziku kulturu u Zagrebu.
Vaterpolsku karijeru zapoeo je 1957. godine u ibeniku u Sportskom klubu Mornar
s Bojanom Krvavicom, Miom Kneeviem,
Nenom Glomusom, Dukom Maleeviem,
Kreom Lovriem, Valkom Vuletinom, Ivicom Sekso, Ratkom Karakoviem i Vlatkom
Miletom. Zbog ozljede prestao je igrati vaterpolo pa 1967. godine postaje trener, najprije VK ibenik, a potom, 1973. godine,
VK Solaris kojeg 1975. godine, kao prvi
sportski klub u povijesti ibenika, uvodi u
najvii rang dravnog natjecanja. U Grku
odlazi 1978. godine i tamo trenira jedan
od najboljih grkih i europskih vaterpolskih
klubova, slavni Olympiakos. U ibenik se
vraa 1980. godine i postaje trener omladinske reprezentacije Jugoslavije te trener
vaterpolista u Biogradu na Moru i Betini.
Od 1982. do 1983. godine bio je trener reprezentacije Jugoslavije, ali zbog sukoba u
Vaterpolskom savezu bive drave odlazi s
te dunosti prije Olimpijade u Los Angelesu
za koju je pripremio ekipu. Nakon toga kao
trener radi iskljuivo u inozemstvu: Grkoj,
Iranu, Slovakoj i Saudijskoj Arabiji. Bio je
izbornik i trener reprezentacija etiriju drava: Jugoslavije, Grke, Slovake i Irana.
Veleposlanikom hrvatskog sporta Hrvatski
olimpijski odbor proglasio ga je u Domovinskom ratu, 1992. godine.
50 |Volim ibenik

Plivai i vaterpolisti PK Mornar 1957. godine. Naki ui trei s lijeva

Poetak sportske
karijere s 15 godina

-Vaterpolo sam poeo igrati na Pakleni

1957. godine kada sam imao 15 godina. Do
tada sam u koli igrao koarku, a pomalo i
rukomet. Otac mi je bio ljekarnik, a majka
uiteljica. Do 1949. godine ivjeli smo u Biogradu na moru, gdje mi je otac bio u slubi. Majka me je, na njegov zahtjev, dola
roditi u ibenik, tako da sam roeni ibenanin. U djetinjstvu i mladosti uglavnom
sam se bavio kolom i sportom, a nastupao
sam i u nekoliko djejih predstava ibenskog kazalita koje je reirao Ilija Ivezi te
Splitskom akvarelu, kae Ante Naki koji je,
a to ne bi smjelo biti zaboravljeno, u sezoni
1970. / 1971. bio i prvi trener Koarkakog
kluba Partizan, budue slavne ibenke,
u kojem je tada igrao prvi narataj velikih
ibenskih koarkaa: Amanovi, karica,
Bobi, Iljadica, Krni, Lepur, Vuletin, Juras,
Lako i Ramljak.

Spavao sam s kapicom na

glavi i loptom u rukama

-Kada sam poeo trenirati vaterpolo, do

improviziranog bazena na Pakleni prevozila nas je ratna mornarica s mula Krka. U
glavnoj ekipi tada su bili Mio Knei, Neno
Glomus, Kreo Lovri, Ivica Sekso, Valko Vuletin i Bore Baoi. Trenirali smo i igrali samo
dva ljetna mjeseca, jer nije bilo zatvorenih
bazena. Kondiciju smo odravali tako to
smo zimi u kolskoj dvorani igrali rukomet,
koarku i odbojku, a na utakmicu izvan ibenika prevozili su nas vojnim remorkerom.

To je trajalo do 1961. godine kada je izgraen bazen u Crnici. Kad smo igrali prvu
utakmicu protiv Biograda, dvije noi nisam
oi zaklopio. Leao sam u krevetu s golmanskom kapicom na glavi i loptom u rukama.
Bila je to lopta namazana mau za parkete.
Balun je prije bio konat pa se po avovima
morao mazati mau za parkete da se ne bi
raskvasio. To su morali raditi golmani prije
svakog treninga, a mazalo se ne jedan nego est, sedam baluna. Namazane balune
moralo se stavljali na sunce da se osue.

Za koarku i nogomet nitko

nije mario. Vaterpolisti su
bili glavni

-Dok se igralo na Pakleni ili u luci, vaterpolo nikoga u ibeniku nije zanimao. Ali
kada smo poeli igrati na novom bazenu
u Crnici, kada se ulazilo u Prvu ligu, bilo je
udo gledatelja.
Ruili su vrata i ograde, suci nisu mogli
prii bazenu... Za koarku i nogomet tada
nitko vie nije mario. Bili smo glavni. Za izgradnju bazena u Crnici, na ijem podizanju
sam i sam kao gimnazijalac radio, jer smo
svi tada ili na radne akcije, zasluan je pokojni Anton Baica, predsjednik Jadranske
banke te vaterpolskog i plivakog kluba.
Njemu je vaterpolo bio u srcu, a i sam je
bio dobar vaterpolist. Nismo imali stalnog
trenera. Baica je dovodio iz Splita Tonija
Petria, a povremeno su uskakali Vinko
Cvjetkovi i profesor Milivoj Petkovi iz Gimnazije. Ja nisam volio plivati i zato sam
odmah postao golman. Imali smo u klubu

Kada je PK Mornar
1958. godine
gostovao u Zadru,
prvi golman u ekipi
bio je Ante Guberina.
On je kasnije postao
vrhunski vesla,
a Ante Naki mu
je bio zamjena. S
vaterpolistima su
tada na gostovanja
putovali i plivai,
a ibenik je imao,
esto se zaboravlja,
i izvrsne plivaice.
Ekipa ibenskog Mornara 1958. godine. ore uri,
Bojan Krvavica, Rade Bego, Pako Karkovi i Ante Naki
Fotografija
s jedne
od prvih
vaterpolskih
utakmica
na bazenu u
Crnici 1960.
godine.
Ante Naki
je na golu

zbilja dobre plivae. Jedan od najboljih bio

je Radoslav Kotan, da ba onaj Radoslav
Kotan iz slavne klape ibenik. On je bio
prvak Jugoslavije u lenom plivanju. Odlian je bio i Franko Stojni koji je bio prvak
u prsnom plivanju, potom Mio Martinovi,
prvak na 800 i 1500 metara. Bili smo dobri i
u vaterpolu. Osvajali smo prvenstva Hrvatske 1963. do 1965. godine i uli u Drugu
ligu. U toj ekipi igrali su Ratko Karkovi, kasnije trener plivake reprezentacije Jugoslavije i PK Mladost, izvanredni Slaven Pema,
Mate Junakovi - ibuli, Joko aleta, Rade
Bego, Mio Martinovi, Sinia Belamari...
To romantino doba ibenskog vaterpola
trajalo je do 1967. godine. Ja sam ve bio
otiao studirati u Zagreb, ali sam i dalje bio
golman jer se igralo samo ljeti.

Bio sam najvei u ekipi pa

sam pazio na red na bazenu
i postao trener

-Iz vojske sam se vratio 1967. godine i

zaposlio u ibenskoj opinskoj upravi kao
pravnik, ali kada su mi ponudili da budem
trener, odmah sam prihvatio. Mene je trenerstvom zarazio pokojni Toni Petri. Kad
on ne bi bio na treningu, palicu smo preuzimali Ratko Karkovi i ja. Pazili smo da bude
red. Mene je odabrao jer sam bio najvei, a
Ratka jer je bio najstariji. Tako sam poeo
uiti trenerski zanat. Kad sam postao trener,
igrali smo kvalifikacije za ostanak u Drugoj
ligi. Bili smo zadnji. Dobio sam pet - est
netalentiranih plivaa, jer takve su upuivali u vaterpolo, meu kojima su bili ne-

Koarkaku ekipu
SD Gimnazijalac
s Antom Nakiem
na mjestu visokog
centra 1959. godine,
nisu mogli pobijediti
ni Zadrani ni
Spliani. Tada su u
njoj, uz Nakia, igrali
Boko Karkovi,
Bojan Krvavica,
Joko Bego, Joko
Otri i Ivan Juras

kadanji direktor Slobodne plovidbe Vito

Juraga, njegov brat arko, mali are koji
je otiao u vicarsku i Goran karica. Nou
smo putovali, danju igrali pa se opet nou
vraali u ibenik i ujutro ili na posao. Kada
je klub ojaao, bilo mi je teko podnositi
sve te obveze pa sam se poeo baviti samo
vaterpolom.

Povijesna 1974.

-Napredovali smo korak po korak. Za

nas je doao igrati pokojni Vjeko Duhovi
iz Splita, inae Zlarinjanin, koji je bio golman VK Jadran. Vjeki su iz Kluba pomogli
da u ibeniku otvori zlatarnicu i tako je on
ostao u ibeniku. Poeli smo ozbiljnije trenirati i uvijek smo se u Drugoj ligi borili za vrh.
Uglavnom smo imali domae igrae i svega
jednog ili dvojicu sa strane. Meu njima su
bili bivi reprezentativac Ante Matoi, Pere
Jakaa i Darko Gojanovi, inae ibenanin.
Uspjeli smo 1974. godine doi na vrh Druge
lige i ui u Prvu ligu. To je bilo prvi put u
povijesti ibenskog sporta da je jedan klub
uao u Prvu ligu.

Nitko nije mogao

dati gol Grgi Renji

-Golman nam je tada bio Grgo Renje.

Njega sam otkrio dok se zezao po bazenu.
Rekli su mi: -Tu je jedan mali koji stalno dolazi i nitko mu ne moe dati gol, a uope ne
trenira! Odmah sam se dao u akciju. Otiao
sam mu kod matere i ae i slomio ih da
mu dopuste trenirati. Duhovia sam onda
prebacio na beka. Imali smo tako dvojicu

golmana u obrani i igrali smo odlino. Uli

smo u Prvu ligu. Jedini stranci bili su Ante
Matai i Pere Jakaa, a jedanaest momaka
je bilo iz ibenika. Meu njima su bili Edi
Baica, Zvone Zaninovi, Vito Juraga, are,
Vjeko Duhovi... I dalje se treniralo samo
ljeti na bazenu, a zimi u kolama. Kad bi
klub skupio malo novaca, ili smo u onaj
mali bazen u Primotenu tek toliko da se
igrai izgutaju.

Solarisov bazen trebao je

biti spomenik sporta nulte
kategorije

Tada se poelo graditi hotelsko naselje

Solaris i pokojni Baica ih je prisilio da naprave bazen. Tako smo negdje 1973. godine
postali VK Solaris. Organizirali smo u Solarisu zimska prvenstva, kupove, a tamo su
se igrale i utakmice dravnog prvenstva. Tu
je trenirala i zagrebaka Mladost koja u
to vrijeme nije u Zagrebu imala primjeren
bazen, //jer oni tada nisu imali primjereni
bazen. ibenik je uz Kupare, jedini imao
takav bazen. Solarisov bazen trebalo je
proglasiti spomenikom sporta nulte kategorije, toliko je bio vaan za ibenski, ali i
za hrvatski sport. U to vrijeme vaterpolo je
u ibeniku treniralo oko dvjesto djece. Iao
sam po kolama i dogovarao s profesorima
gimnastike da sva muka djeca moraju doi
na vaterpolo. Nismo uzimali djecu koja su
imala puno drugih aktivnosti - nogomet,
klavir, engleski, francuski, glazbeni... jer ti su
bili za sve, a ni na to se nisu mogli koncentrirati. Birali smo djecu koja u tom trenutku
Volim ibenik | 51

repasa

Sin, zet i unuk vrhunski sportai

-Moj sin Franko igrao je koarku u Grkoj.
Htio je ii u Ameriku, ali se dogodilo neto
nepredvieno pa je zaigrao za "Olympiakos" s kojim je pet puta bio prvak
Grke i osvojio dva kupa, a bio je i prvak
Europe. Igrao je u Italiji i Njemakoj gdje
je s klubom "Alba Berlin" bio prvak drave. Franko i ja zajedno imamo dvadeset
osvojenih titula. U Grkoj smo medalje
osvojili istoga dana. Ja sam u 21 sati s VK
"Olympiakosom" osvojio prvenstvo Grke
u vaterpolu, a on dva sata kasnije s KK
"Olympiakos" prvenstvo Grke u koarci.
Uspjean koarka bio mu je i zet, Kanaanin Mike Smrek koji je sedam sezona igrao
u NBA ligi, u najboljim amerikim ekipama
"Chicago Bulls", "Portland" i "LA Lakers".
Odigrao je NBA-u 194 utakmice, a s "LA
Lakersima" dva puta je bio prvak NBA lige.
Igrao je u Grkoj i Kanadi te u Hrvatskoj
za KK "Split". I unuk Ante Nakia, Luke
Smrek, izuzetan je sporta. On se ne bavi
ni vaterpolom ni koarkom nego tenisom,
a trenutno je jedan od najboljih tenisaa
Kanade u kategoriji do 18 godina.

Franko Naki u duelu sa legendarnim

Michaelom Jordanom

Luke Smrek
unuk Ante
Nakia jedan
je od najboljih
mladih
tenisaa
Kanade, a
Mike Smrek
zet Ante
Nakia ima tri
NBA prstena

Ante Naki je postao 1983. godine selektor reprezentacije Jugoslavije u kojoj su igrale
vaterpolske legende poput Bebia, Roje, Sukna, Popovia, Krivokapia...

nisu bila najtalentiranija, ali su bila slobodna

i imala su elju baviti se sportom.

Doktor preuzima rad

s djecom i mladima

Neke sam svoje igrae, kao to je Danko

Jerkovi zvani Doktor, nagovorio da se uhvate trenerstva i preuzmu brigu o mladima. On
nije nikakav doktor, nego su ga tako prozvali
zbog toga to je nosio naoale i izgledao poput znanstvenika. Tako smo stvorili generaciju koja je nakon pet godina imala est igraa
u juniorskoj reprezentaciji Jugoslavije koja je
osvojila Kup est nacija, a nai Juraga i are
postali seniorski reprezentativci.

Pogubne fantazije o
odgoju sportaa u
socijalistikom duhu

-Ve 1977. godine ja vie nisam bio trener,

nego sam postao direktor kluba, ali sam ve
imao ponude iz inozemstva. U to vrijeme u
klubu su se pojavili ljudi koji nisu imali veze s
vaterpolom. Sukobile su nam se koncepcije.
Ja sam se zalagao da mlade selekcije moraju
biti u slubi prve ekipe i da juniorski narataj
svake godine mora izbaciti barem jednog
igraa za reprezentaciju. Oni su fantazirali o
nekom odgoju omladine u socijalistikom
duhu i da svi sportai moraju biti jednaki, a
ja sam se borio za kvalitetu. Tada smo imali respektabilnu ekipu u kojoj su bili Cico i
Boris Nini, Perak, urevi, Lonar, Pavi,
Krstai... ali ja sam tada dobio ponudu koja se ne odbija. Pozvali su me iz Grke da
budem trener njihovog najboljeg kluba,
Olympiakos.

Sa ibenske crne liste

na kormilo dravne
reprezentacije

-Nakon etiri godine vratio sam se u

ibenik i zaposlio kao pravnik u tadanjoj
Samoupravnoj interesnoj zajednici za stam-

bene poslove. S VK Solaris nisam vie imao

nita. Otkako sam otiao, stavili su me na
crnu listu. Za njih vie nisam postojao.
Nisu mi ponudili niti da treniram pionire,
ali sam zato ponovno pozvan da budem
trener dravne juniorske reprezentacije
u kojoj su iz ibenika tada igrali Santini,
Buki i everdija. To sam radio volonterski do 1982. godine kada sam zahvaljujui
svojoj viziji razvoja reprezentacije i rada s
reprezentativcima postao izbornik A reprezentacije koja je na Mediteranskim igrama
u Casablanci osvojila zlatnu medalju. Na
Europskom prvenstvu u Rimu bili smo etvrti. Nepravedno smo izgubili medalju u
cirkusu koji je nastao pet minuta prije kraja
utakmice. U ekipi su tada bili Pere Buki,
Krivokapi, Sukno, uho, Zoran Zoje, Vesko
Markovi, Gopevi, Zlokovi, Pakvalin...
Peru Bukia sam ja doveo u reprezentaciju 1983. godine, kad sam pravio listu za
Olimpijske igre u Los Angelesu, a uz njega
i ostara i Milanovia kao tri najperspektivnija juniora. Svi su napravili velike karijere.
Pere je imao nepunih osamnaest godina i
igrao je prvi put za reprezentaciju u Napulju
protiv Kanade i tada je dao i svoj prvi gol
za reprezentaciju.

Napadi iz Beograda

Tada su poele prve svae i netrpeljivosti

u Vaterpolskom savezu Jugoslavije. Poeli
su me 1984. godine napadati iz Beograda
da zapostavljam igrae njihovog Partizana, a preferiram igrae iz Splita, Dubrovnika, ibenika.... Nisam to mogao podnijeti i
dao sam ostavku. Svata se pisalo po novinama o mojoj ostavci. Ja sam za nju dao i
obrazloenja, ali na sjednici Vaterpolskog
saveza u Beogradu nije proitana, jer to
nisu dopustili oni koji su ga vodili. U obrazloenju sam napisao da ne mogu raditi s
ljudima koji e mi se petljati u to s kim u
biti prijatelj. Na moje mjesto imenovan je

Povijesna ekipa
koja je 1975.
godine VK
Solaris, kao prvi
klub u sportskoj
povijesti ibenika,
uvela u Prvu ligu,
najvii dravni
rang sportskih
nadmetanja: Ante
Matoi, Vito
Juraga, Edi Baica,
Tomislav Nini,
Zvone Zaninovi,
Berislav Jakaa,
Robert Pavi,
Darko Gojanovi,
Tomislav Perak,
Vjeko Duhovi,
Branimir
Trzanovi, Kuva,
Mirko are i Ante
Naki

Zadovoljtina
-Veliko su mi zadovoljstvo i istinska
zadovoljtina to to danas u Grkoj ak
osam vaterpolista koje sam ja trenirao
vode najbolje njihove vaterpolske klube
i reprezentaciju. Voltirakis je trener
Glifade, Hadjitrodor je trener juniorske
reprezentacije Grke, Venetopulos je trener
Paoka, Pavlidis trener Olympiakosa i
grke enske vaterpolske reprezentacije,
Vlahos trener Olympiakosa i
reprezentacije Grke, Ludis je trener
Vuglianmeta, Kravaritis je pomoni
trener reprezentacije Grke, Konduios je
trener Panathinaikosa, a Kasulis trener
kadetske reprezentacije Grke. Moji igrai
danas su u vrhu vaterpola i u Iranu. Davood
Sultani je trener juniorske, a Kambiz
seniorske reprezentacije. U Slovakoj moj
uenik Karol Bau vodi njihovu nacionalnu
kolu vaterpola. U Hrvatskoj Roje i Zuho,
moji bivi igrai, uspjeni su treneri. Vesko
Markovi je trener reprezentacije Saudijske
Arabije. Grgo Renje i Doktor Jerkovi su
u ibenskom klubu. Sve su to ljudi kojima
sam bio trener, a s njima sam radio, tako da
se, kad prestanu igrati, to vie njih zadri
u vaterpolu. U reprezentaciju sam doveo
Pericu Bukia, a moja akvizicija bio je i
Milivoj Bebi, uveni Beba, u svoje vrijeme
najbolji igra na svijetu.

Na trenerskom poslu

Razgovor s legendarnim hrvatskim sportskim

komentatorom Mladenom Deliem
Reprezentacija
Irana u
ibeniku
2001.
godine

Na elu
nacionalne
vaterpolske
reprezentacije
Irana na
Azijskim
igrama 2002.
godine

Na Svjetskom
prvenstvu u
Kairu 1993.
godine
Volim ibenik | 53

repasa
Ratko Rudi, sadanji trener reprezentacije
Hrvatske, koji je bio moj pomonik i trener
omladinske reprezentacije Jugoslavije. On
je odradio pripreme za Los Angeles i tamo
su igrai koje sam izabrao i pripremao za to
natjecanje, osvojili prvo mjesto. Poslali su
mi kartulinu s 13 potpisa. To je moja zlatna
medalja!

me i kazali da je gostovanje otkazano, jer se

dvojica iz vodstva kluba ne mogu dogovoriti tko e platiti zrakoplovne karte. Poanta je
bila da se nisu mogli dogovoriti tko e uzeti
proviziju. Mene je to tufalo pa sam otiao.
Igrai su bili izvanredni. Imao sam mladu
ekipu koja dan danas igra.

Spaavanje i obnova
slovake reprezentacije

udo u Glyfadi

Nedugo nakon odlaska iz reprezentacije ponovno sam dobio poziv iz Grke da

treniram ekipu iz grada Hiosa. Ubrzo su mi
ponudili da ponovno vodim Olympiakos,
ali su se stvari zakomplicirale pa sam prihvatio ponudu iz Glyfade, turistikog grada
pored Atene, da vodim njihov vaterpolski
klub, jer su se oni neto posvaali s trenerom. Ja sam, meutim, jo uvijek imao ugovor s Olympiakosom, a sve je rijeeno tako
da smo taj trener iz Glyfade i ja zamijenili
mjesta pa je on doao u Olympiakos, a ja
u Glyfadu. Ostao sam ondje est godina. S
njima sam osvojio etiri prvenstva i tri kupa Grke. Nakon toga sam otiao trenirati
reprezentaciju Grke.

ibenanin Ante Naki jedini je Hrvat koji

se moe pohvaliti zlatnom medaljom
osvojenom na azijskim igrama

Trei povratak u
Olympiakos

Stvorio sam Grkoj novu reprezentaciju

koja je na Olimpijskim igrama u Atlanti, ali
i na Europskom prvenstvu u Beu, trebala
ii na medalju. Meutim, dolo je do politikih promjena u Grkoj, a meni je istekao
ugovor pa sam otiao. Oni su se potom
rasuli i nisu nita napravili. Vratio sam se
u ibenik i nakon godinu dana dobio novi
poziv iz Olympiakosa. Tako sam se trei
put vratio u taj klub. U naredne tri godine
s njima sam osvojio dva prvenstva i jedan
kup. Onda sam otiao u klub Halkidas s
kojim sam bio trei. U Grkoj sam proveo
ukupno osamnaest godina.

ibenik - Iran - ibenik Saudijska Arabija - ibenik

- Iran

Opet sam se vratio kui u ibenik, ali ne

zadugo jer su me pozvali da treniram reprezentaciju Irana. Iran je imao jednu od
boljih ekipa u Aziji. Zbog razlike u kulturi
i obiajima nije mi bilo svejedno preseliti
u Iran, ali sam se brzo prilagodio. Nakon
godinu dana vratio sam se opet u ibenik,
a onda sam iz ibenika otiao u Saudijsku
Arabiju k jednom prijatelju koji je financirao
vaterpolski klub u gradu Khobaru. Ondje
sam se zadrao etiri mjeseca, a onda sam
ponovno otiao trenirati reprezentaciju Irana. Nije bilo lako. Kod njih se politika u sve
mijea i sve vodi. Napravio sam program
priprema i oni su ga prihvatili. Dogovorio
sam i sudjelovanje na jednom turniru u Slovakoj. Bila je velika stvar da netko iz Europe
pozove reprezentaciju Irana. Sredio sam im
i vize. Nekoliko sati prije polaska, nazvali su
54 |Volim ibenik

Pas kineske pasmine Chow Chow, prvak

Grke na nacionalnoj smotri pasa, koji je
neobino volio ljude, dugo je godina pratio
Antu Nakia i bio jedan od najpopularnijih
pasa u ibeniku

Mile nije Mile nego Ante

-Moje pravi ime nije Mile nego Ante, ali me
malo tko zna kao Antu. Mile mi nije krteno
ime. To ime sam dobio jer su me roditelji, dok
sam bio mali, zbog mog karaktera zvali mili.
Bio sam milo dijete. Tako sam postao Mile,
ali kada sam odrastao, nisam vie bio ba
mio, jer mi se karakter mijenja ovisno o okolnostima!

ibenske sportske legende i najbolji prijatelji

od djetinjstva Ante Naki i Bojan Krvavica

-Izmeu Irana i Slovake punu sam godinu proveo u ibeniku. Iz Slovake me je

nazvao stari prijatelj i kazao mi da imaju
problema u reprezentaciji. Igrai su zaratili s trenerom pa ih je samo est dolo na
pripreme. Otiao sam tamo i zatekao reprezentaciju u zbilja loem stanju. Dobri su
im se igrai razbjeali, a oni koji su ostali
nisu valjali, ali neto se moralo napraviti.
Naao sam nekoliko dobrih igraa u juniorskoj reprezentaciji. Igrali smo kvalifikacije
za Olimpijadu u Pekingu - nismo proli. Bili
smo na prvenstvu Europe - nismo proli.
U grupi s Maarskom, Hrvatskom, Crnom
Gorom, panjolskom i Rumunjskom nismo
imali anse, ali stvorili smo tim koji je danas
vrlo, vrlo dobar. Inae u Slovakoj vlada pravi sportski rat izmeu Bratislave i Koica.
To je neto nevjerojatno. Dok sam bio s
njihovom reprezentacijom na natjecanjima, Koice su napravile udar u slovakom
vaterpolskom savezu. Napravili su zbrku i
u reprezentaciji. Ukinuli su takozvani pocket money, deparac koji su igrai dobivali.
Meni se to sve zgadilo pa sam se vratio u
ibenik.

Prvak Saudijske Arabije

-Nisam dugo ostao u ibeniku. Ponovno

su me pozvali u Saudijsku Arabiju, u Khobar.
Osvojio sam s njima prvenstvo Saudijske
Arabije, prvi put nakon deset godina. Tamonji igrai su pomalo lijenine i ne krasi
ih jaka radna disciplina. Kasne na trening, a
dogaalo se da mi tri dana prije prvenstva
neki uope ne dou na trening. Naravno da
sam zbog toga ludio, ali sam uvijek imao
rjeenja, ipak sam ja tada ve imao 44 godine trenerskog iskustva.
Napokon sam se vratio u ibenik. Od
1978. godine, kada sam otiao iz Solarisa, nisam imao gotovo nikakve veze sa
ibenskim vaterpolom, sve do 2015. godine
kada se Perica Buki prihvatio voenja VK
Solaris sa eljom da se obnovi ibenski
vaterpolo pa je pozvao Bojana Krvavicu,
Tomu Peraka i mene da svojim znanjem
i iskustvom kao lanovi Strunog savjeta
unaprijedimo rad kluba i stvorimo novu
generaciju ibenskih vaterpolista koja e
klubu vratiti nekadanji ugled i slavu. Pristao sam. VK Solaris ne moe kupovati
igrae jer za to nema novaca, ali zato ima
priliku da strpljivim i upornim radom od
naih mladia stvori vrhunske vaterpoliste.
To emo i uiniti.

in memoriam

Josip Joko Simsig, prvi ibenski medijski propagandist, jedan

od najboljih poznavatelja ibenske batine, ibenskog dijalekta i
ibenske kulinarske i marendake tradicije, ibenanin, dobar ovik

Presahnulo je vrelo
znanja o ibeniku
i ibenanima

in memoriam

akon duge i teke bolesti,

u 68. godini, preminuo je
25. svibnja 2016. godine
Josip Simsig, dugogodinji voditelj marketinga Radio ibenika
i nekadanjeg Informativnog
centra, prvi ibenski medijski
propagandist, jedan od najboljih
poznavatelja ibenske batine,
ibenskog dijalekta i ibenske
kulinarske i marendake tradicije, a prije svega ibenanin i
dobar ovik.

Djetinjstvo na Lozovcu

Josip Simsig, kojeg su svi znali

i zvali Joko, rodio se u ibeniku
1948. godine, ali je u djetinjstvu ivio na Lozovcu, u onim
poznatim lozovakim kuama
podignutim za zaposlenike tamonje Tvornice aluminija. U
toj je tvornici njegov otac Mirko
radio i prije Drugog svjetskog
rata, a nastavio je raditi i odmah
poslije rata. Bio je ef pogona
proizvodnje glinice. Ostalo je
zapameno da je Mirko Simsig,
iako nije bio lan Partije, bio
izabran za prvog predsjednika
prvog Radnikog savjeta TAL-a
u kojem je radila i Jokova majka
Grozdana. U ibenik su preselili 1960. godine. Obitelj Simsig,
majka Grozdana, otac Mirko,
Joko i njegova sestra Zorana,
uselili su u stan pored eljeznike stanice, u zgradi koja je bila
podignuta za zaposlenike TAL-a.

KK Station

Nakon osnovne kole, Joko

je iao u Gimnaziju gdje je nastavio uiti francuski, ali i igrati
koarku kojom se zarazio jo u

djetinjstvu. Osim u legendar- bili Radio ibenik i obnovljeni

nom Gimnazijalcu, kojeg je ibenski list. Postao je propavodio profesor Ivica Slipevi, gandist. Prije njega nitko se u
koarku je ezdesetih godina ibenskim medijima nije profeigrao i u jednom od najboljih sionalno bavio tim poslom.
samorodnih ulinih i kvartovskih koarkakih ekipa koja se Vjeni zaljubljenik
zvala Station, a kasnije je bio u ibenik
Radei kao propagandist
vrlo dobar koarkaki sudac. Za
sport je ostao vezan cijeli ivot, inio je puno toga za svoj iali na sebi svojstven nain. Pratio benik. Prije svega poznavao je
puno ljudi i sve
je sve to se dogaa
u ibenskom sportu, Prije Prvog svjetskog ih je povezivao.
osobito nogometu, rata u ibeniku nije Dananjim rjea pomagao im je u bilo prezimena Simsig. nikom reeno
Prvi Simsig koji se
umreavao je
okviru svog posla,
pojavio u ibeniku
ibenane po
koliko god je mobio je Giusepe (Bepo) cijelom svijetu.
gao.
Simsig koji je u
Rado je pomaPrvi ibenski
ibenik doao 1914. gao organizamedijski
godine kao pripadnik torima sada ve
propagandist
Austro-Ugarske ratne legendarnih veNakon Gimnazije mornarice. Slubovao eri ibenana
u ibeniku studirao je na servisnom brodu u Zagrebu, Splije na Pedagokoj
koji je opsluivao
tu i Beogradu.
akademiji u Splitu
i odravao ratne
Nije proputao
i tamo diplomirao brodove stacionirane nijednu prigohrvatski i francuski
u ibeniku. Tu je
du za afirmaciju
jezik. Po zavretku
upoznao djevojku
i popularizaciju
studija u ibeniku
Milku s Plica iz
Radio ibenika i
nije mogao dobiti
obitelji Grubii,
ibenskog lista,
posao. Neko je vrizaljubio se u nju,
a kao propaganjeme sezonski radio
oenio se i ostao u
dist otiao je i
u Vodicama kao ibeniku. Po mukoj korak dalje. Sam
sportski animator grani obitelj Simsig je pisao tekstove,
na teniskim tere- porijeklom iz regije birao glazbu, prinima i organizator Furlanije, a po enskoj premao scenarije
rekreacije za turi- je korijenska ibenska i davao glas za
ste. Zatim je kratko
radijske reklame.
ivio na Hvaru gdje je njegova U suradnji s Radom Periom,
supruga Katarina dobila posao. Matom Gulinom i Nevenom
U ibenik su se vratili 1978. go- Belamariem stvarao je arobni
dine kada se Joko zaposlio u svijet reklama koje su bile praupravo osnovanom Informa- ve minijaturne radijske drame i
tivnom centru u kojem su tada igrokazi. Za njih je u Opatiji na-

graen Srebrnim zvonom. Svojim glasom, kroz te je reklame

desetljeima ulazio u ibenske
domove. Po njima je bio osobito poznat i popularan jer je u
njima, kao i u svakodnevnom
ivotu u dodiru s ljudima, zadrao stari ibenski duh i specifini ibenski nain razgovora,
a posebno onaj, samo ibenanima svojstveni, smisao za alu i
podbadanje. Bio je strunjak za
ibenske uance, dobro je poznavao stare gradske obiaje,
spizu, blagdane i proslave. Bio
je iskreni zaljubljenik u ibenik,
njegovu tradiciju, obiaje te lokalni jezik i govor, u emu je bio
prava iva enciklopedija.

Vrelo znanja o ibeniku

i ibenskoj prolosti

Nije, meutim, ostajao samo

na rijeima, posebno ne tijekom
Domovinskog rata. Kao dokazani uvar ibenske batine pomagao je organizaciju makara i to
doivljavao i kao izraz prkosa i
otpora neprijatelju tijekom rata.
U obranu ibenika i Domovine
ukljuio se od prvoga dana. Bio
je na slubi u Centru za obavjeivanje, imao je veliki udio u
svemu onome to je Radio ibenik bio i znaio ibenanima
tijekom Rata. Prerano se morao
povui s posla zbog bolesti, ali ni
tada nije mirovao. Ostao je vrelo
na kojem su se napajali svi koji
su eljeli znati i uiti o ibenskoj
tradiciji, batini, obiajima i znamenitim linostima. Znao je sve
o ibenskim legendama, a i sam
je postao legendom bez koje ibenik ne bi bio ibenik.
Ispred kole
u Lozovcu
1955. godine
s prijateljima
Nikom
arlahom,
Arsenom
Dobrotom
i Andrijom
Markoviem,
nakon
obveznog i
neizbjenog
primanja u
pionire

Uspomena iz djetinjstva, slika sa

sestrom Zoranom u ibenskom ardinu
56 |Volim ibenik

Ovako je pisao Joko Simsig:

... o znamenitim ibenskim marendaima,
marendi, marendakoj batini i ibenskoj
kulturi marendavanja
Joko Simsig dao je veliki doprinos istraivanju povijesti ibenske marende, znamenitih marendaa, marendake batine i
kulture marendavanja, koje je 2012. godine
pokrenula Redakcija asopisa ibenik
tim. Bio je jedan od rijetkih ibenana koji
je shvaao vanost uvanja marendake
batine. Sva njegova sjeanja, uspomene,
sugestije i podaci koje je dao kao svoj doprinos tom projektu ugraeni su u tekstove
o marendi, marendaima, marendavanju
i marendakim hramovima, a pridonio je i
rekonstrukciji ibenskog zakona o marendi
i marendavanju. Zahvaljujui njemu pronaene su mnoge stare fotografije i podaci o
znamenitim ibenskim tovernama i gostionicama. Evo djelia tog blaga kojeg nam je
ostavio u naslijee:

da nije popio puno, ve samo osam kvarata.

Najvie je volio vino od Mile Ercegovia reenog
Kutlia. Kutlii su imali tovernu na vrh Starog
pazara. Ta je toverna dugo radila i opstajala sve
do pred Domovinski rat.

Marendake uance
U tovernama se marendavalo slane srdele, jaja
utvrdo. Toga je bilo uvijek. To je imala svaka
toverna. Svi su imali suhe loze i gradele. Loze
je bilo jer je svaki teak imao vinograd. Nakon
rezidbe, kada bi se loza osuila, donijeli bi to u
grad, a marendai bi, kada bi eljeli, donosili kil,
dva srdela ili gavuna pa bi zapalili vatru i ispekli
to to su donijeli, a sve su dijelili s drutvom pa
bi svi skupa zajedno gutali, pili vino i igrali na
karte, a esto bi i zapjevali. To su bile marendake uance.

Ekipa koarkakog kluba Station 1965.

godine: Draen Postrunik, Arsen Dobrota,
Joko Simsig i Luka Kneevi

Janjei tingul?
Glupost, to ne postoji

Joko Simsig i njegova sestra Zorana

Slavni Kalandron
Bilo je u ibeniku puno slavnih marendaa, ali
najslavniji su bili Marko Lule Brai i slavni Todor
Todorovi Kalandron. Todor je marendavao u
Turista dolje na rivi, tamo di je sada Rivica.
Marendavao je svaki dan kada je bio u ibeniku.
Svaki puta bi mu konobar stavio tavajol od karte, ali jednoga dana sili su do njega neki stranci i
konobar mu je servira platnene ubruse. Silno se
razljutio, bacio sve sa stola, i pijate i ae
-Nikad ti vie neu do na marendu, vika je
i, zbilja, vie nikada nije doa na marendu u
Turist.

Dida Dane Mri

reeni Vrenje
Moj pokojni dida, otac moje matere iz varoke
teake obitelji bio je Dane Mri zvan Vrenje.
Bio je eljezniar. Radio je u loionici u ibeniku
ali su ga premjestili u Split. Iz Splita se nikada
nije vratio ivjeti u ibenik, ali je dolazio u ibenik kad god je mogao jer je volio svoje prijatelje
i ibenske toverne. One su mu bile usrid srca.
U njima je dopodne marendavao, a popodne
uinavao. Jedne veeri doao je kui pijan pa su
mu prigovorili da je popio puno, a on se branio

U gostionicama se marendavalo tripice, faol,

jota, gula, lea junetina, lea janjetina, bii s
janjetinom nije bilo skupo, a marendavali su
zanatlije, obrtnici. Bilo je i tingula, a tingul nije
gula kao to se sada prikazuje. Danas neki
kau - janjei tingul to je glupost. Ne postoji janjei tingul. U teakim tovernama specijalitet
su bili spui i vrpalji.

Kultura marende
na tikadentu
U ibeniku su oduvijek bila tri obroka: pinjur
lica pinjur. Pinjur za doruak i veeru, a
lica za ruak. Kulturu marende na tikadentu,
gutanje u oglavini i bunceku, donijela je u
ibenik obitelj Buevii koja je otvorila slavnu
Marendi.

Nitko ne marenda sam

Joko Simsig, skok ut na utakmnici

protiv KK New York

Na marendu, a ilo se izmeu 9 i 11 sati, nitko

nije iao sam. Uvijek je na marendu ilo drutvo. Marenda je socijalni, drutveni in, sveanost i ritual. Najmanje su ila dvojica, najee
etvorica.

Marendai i pizza
U Kendeovu gostionicu zalazili su bodulci
kada bi obavili posao u gradu, ali Kende je
pokuavao modernizirati svoju gostionicu pa je
poeo nuditi i pizzu. Uao je gost i pitao to ima.
Konobar Bla Marii mu kae imamo pizzu i
palainke punjene mljevenim mesom i zapeene
sa sirom. Bodulac napravi gadljivu facu i izjuri
vanka. Na vratima se okrene i ljuto kae: -To nek
ti kusa Kende, ja idem u Penkale na jotu!, i
tako zalupi vratima da su ispala stakla.

Joko Simsig i njegova supruga Katarina

Volim ibenik | 57

in memoriam

Tepili bi Uskrs oli

prvi maja za provat
janjetinu ka prvi
frut od taduna

Na radnom
mjestu
propagandiste u
Informativnom
centru
Radio ibenik
i ibenski list

Reagiranje Joka Simsiga 17. svibnja

2008. godine na lanaka "Od janjca
sa ranja najlipa je glava",
Veljka Popovia na portalu Moje
Kistanje, u kojem pie da peene
janjetine ima tijekom cijele godine:
Dogodilo se to, da ih ima i vanka stauna. Bilo
je jancin koji su se u Deljca na Srimi janjili krajen dvanajstog ili najdaje u sinju, oemo re
prije tauna. Tako su se u Duje Belamaria
reenog Pivala znali na na stolu za mlado lito
skupa s praevinon i tukon. Donili bi ga na
dar njegovoj materi Mariji kad bi in ivot priko
faola produila koje desetlie. Svi mi drugi
tepili bi Uskrs oli prvi maja za provat janjetinu
ka prvi frut od taduna. Ma, kako je janjac bija
lip i le i peen s ranja, i iz padele i umido i
kad je bila lipa igarica, crna i bila a grkjan na
dolce garbo, tako je puno bija lip janjei dropi
s nogicama, pa na kraju s biiman. Kako se
oto sad more ist priko cile godine, jer se ovce
mrkaju u balatoriju umisto na livadan i paama Dinare i Svilaje, tija san napomenit dvi
stvari: sad je taun od janjaca i bia, pa ako u
bikarijan naletimo na pravo janje, a na pazaru
bie sladune, eto spize koja se za prste lipi, a
sve ono drugo prikogodine more stat ki niki
smini kuvarski eperimenat.

Joko Simsig puno je drao

do izvornih naziva ibenskih
ulica i gradskih predjela.
Posebno ga je jako ljutilo
kada bi uo ili proitao da
netko Kalelargu i Zagrebaku
odnosno Masnu ulicu
naziva Gornjom i Donjom
Kalelargom. Znao je ak
zaustaviti grupe turista
kojima su njihovi vodii krivo
govorili o ibeniku, nazivima
ibenskih ulica i trgova te
im osobno protumaiti to je
tono, a to krivo i zato je to
vano znati.
S nogometaem
Jerom Lovriem

Obitelj Simsig:
supruga Katarina
i unuk Aldo, Joko,
njene kerke Mirna
i Josipa
i unuk Vito

Sa sestrom
Zoranom u jednim
makarama
organiziranim
tijekom
Domovinskog rata
58 |Volim ibenik

poezija o ibeniku

Udruga Volim ibenik redakcija asopisa Volim ibenik i urednitvo glazbeno-zaviajne

emisije Radio ibenika Volim ibenik u povodu obiljeavanja spomendana ibenika,
950. obljetnice prvog spomena njegovog imena raspisuju:

NATJEAJ

JA TE VOLIM NA SVOJ NAIN

IBENIK U STIHU - NAJLJEPA PJESMA O IBENIKU
Pozvani su sudjelovati svi koji vole ibenik
Pjesme treba slati elektronikom potom na adresu volimsibenik1066@gmail.
com ili starom dobrom potom na adresu Udruga Volim ibenik, Dobri 6, 22 000
ibenik. Sve pristigle pjesme bit e itane u emisiji Radio ibenika Volim ibenik,
koja se emitira svake nedjelje od 11 do 13 sati, a one najbolje koje pristignu na
natjeaj tijekom mjesec dana bit e objavljene u asopisu Volim ibenik.
OBAVIJEST: Potovani, na natjeaj Ja te volim na svoj nain, ibenik u stihu
- najljepa pjesma o ibeniku, stigao je tako veliki broj pjesama posveenih
ibeniku, da ih nismo u mogunosti objavljivati onako kako pristiu, stoga Vas
molimo za strpljenje, ali nam pjesme aljite i dalje.

Urednik: Dinko kevin

IBENIKU
Od Tanaje do kanala
sav je kamen i obala,
on je dua, on je vira
jo od kralja Kreimira.
Stoljeima svakog dana
divi mu se sveta Ana
ko da mu je svoju dotu
poklonila za lipotu.
Stoji skladan kao ena,
ka saliven iz kamena,
kano galeb, kano sika,
Boe lipog ibenika.
On se voli kano dite,
kano vino ispo kite,
kano pisma priko kala,
kano cura ispo skala.
Zbog lipote katedrale
i poljupca jedne male,
zbog brnistre i zbog drae
ovaj grad se voli jae.
A Mihovil sa vr stina
uva ga ka svoga sina,
i njemu je ast i dika
biti patron ibenika.

Vinka Ani

MOJ GRAD
Uestan u piramidi
od kamena
sniva moj Grad.
Moj pratitelj u jubavi
moj saveznik u mladosti
moj ibenik i ja.
U sastancima tajnim
skovali smo san
jednoj stoljetnoj starosti
jednoj mladosti,
nevinosti i prponosti.
Zagledani u daljine
priko kamenih zidin
plovili smo zalivon
modrin, toplin, osunanim.
(U) namigivanju nije
bilo kraja
On me zavodija
a ja san ga jubovala

Saa Frani Tanfara, malo moje

ibenske due iz Dubrovnika

Egon Miklavcic, Fohnsdorf, Austria

KAMENI GRAD
pok. prof. Slavi Grubiiu posveeno
Na stijeni podignut,
vie od tisu ljeta,
krilatom lavu, polumjesecu
i dvoglavom orlu bijae meta.
I kad je silom jaram trpio,
elju za duhom pravde i slobode,
u slavskoj plemenitoj dui
i puntarskom srcu je krio.
A sada grade Kreimira Petra,
podigni jedra, eto povoljnog vjetra,
i prihvati skromni savjet moj:
europski budi, ali ostani svoj.

Petar Ivas
Ispovijed starog Valentina, 2007.
Volim ibenik | 59

nacionalni park krka

KRKIN ZELENI STOL

Odrivi razvoja
i suradnja
s lokalnim stanovnitvom u
zajednikoj brizi za prirodu
Krkin zeleni stol izlobeno prodajnog
projekta unaprjeenje je suradnje s lokalnim
stanovnitvom te promocija autohtonih proizvoda u Nacionalnom parku Krka, kojeg
je prole godine pokrenula Javna ustanova
Nacionalni park Krka. Ove godine prvi u
nizu Krkinih zelenih stolova odran je 25.
svibnja, na glavnom ulazu u Nacionalni park
Krka, na Lozovcu, u povodu Europskog dana Parkova. Taj izlobeno-prodajni projekt
u naravi je sajam na kojem se registriranim
proizvoaima autohtonih poljoprivrednih
proizvoda i rukotvorina sa ireg i ueg podruja NP Krka prua prilika da izloe i potroaima ponude svoje proizvode. Stoga je
taj projekt potpora lokalnom stanovnitvu u
proizvodnji i plasmanu njegovih proizvoda,
a izlagai su odabrani putem javnog poziva.

A Taste of Nature!

Odluka da se prvi Krkin zeleni stol odri

upravo u povodu obiljeavanja Europskog
dana parkova nije bila sluajna. Naime, u
okviru brenda Parkovi Hrvatske, a u organizaciji Ministarstva zatite okolia i prirode, osam nacionalnih parkova i jedanaest
parkova prirode te UNDP-ovog projekta
PARCS, od 21. do 29. svibnja obiljeava se
prvi Tjedan parkova Hrvatske. Kroz tjedan
dana hrvatski su nacionalni parkovi i parkovi prirode organizirali brojna zanimljiva
dogaanja za posjetitelje pa je Krkin zeleni
stol postao jednim od programa tih znaajnih manifestacija. Osim toga, Europski
dan parkova, kojeg je 1999. godine pokrenula Europarc Federation, ove se godine
obiljeava pod sloganom A Taste of Nature!,
kako bi se naglasila vanost odrivog razvoja i suradnje Parkova s lokalnim stanovnitvom u zajednikoj brizi za prirodu. Tim
povodom, u cilju predstavljanja najboljih
lokalnih, ekolokih i tradicijskih proizvoda,
u 22 europske drave organizirano je 300
razliitih aktivnosti i manifestacija meu
kojima je bio i Krkin zeleni stol JU Nacionalni park Krka.
60 |Volim ibenik

Krkin zeleni stol 2016.

traje od svibnja do kolovoza

Tijekom ove godine, u razdoblju od svibnja do kolovoza, odrat e se etiri Krkina

zelena stola po sljedeem rasporedu:
Srijeda 25. svibnja - mjesto odravanja
Lozovac, u povodu Europskog dana parkova.
Ponedjeljak 11. srpnja - mjesto odravanja Lozovac, u povodu Svjetskog dana
stanovnitva.
Utorak 2. kolovoza - mjesto odravanja
Stinice, u povodu Gospe od Anela.
Petak 19. kolovoza - mjesto odravanja
manastir Krka, u povodu blagdana Preobraenja Gospodnjeg. a.d.v.
Volim ibenik | 61

gastro batina

ibenska gastronomija iz crne kronike i policijskih zapisnika, 1929. godine

Prie s happy endom

o krai svinjskih
koica i prederavanju
peenom tukom

udni su putovi otkrivanja gastronomske batine ibenika. Izravnih

pisanih tragova malo je. U ibeniku
ih gotovo i nema. Puno vie su o ibenskoj
spizi, specijalitetima i vinu pisali Spliani,
Trogirani pa i Zadrani. Zato je, da bi se doznalo to su stari ibenani voljeli jesti, u
emu su gutali i kakve su prehrambene
navike imali, u potrazi za gastronomskom
batinom potrebno zaviriti i u drevne
crne kronike, policijske zapisnike pa i medicinsku dokumentaciju. Tako i ove dvije
zanimljive i vesele prie o ibenskoj gastronomiji s poetka 20. stoljea, dolaze
sa stranica novinske crne kronike i policijskih zapisnika.

ibenski pasulj sa
svinjskim koicama
i petom od masti i luka

ibenski pasulj sa svinjskim

koicama bio je najbolji jer mu je
slast davao pet od masti i luka

U svibnju 1929. godine jedan ibenski

mesar, ije ime na alost nije navedeno,
prijavio je policiji vlasnika ugostiteljskog
objekta, ije ime na nau veliku alost takoer nije navedeno, da mu je ukrao kantu masti i svinjske koice vrijedne vie
od 1000 tadanjih dinara. Ugostitelj se
branio da nije mast i koice ukrao, nego
da ih je uzeo u mesnici u kojoj inae kupuje meso, mast i luganige (!), zato to u
mesnici nije bilo vlasnika kojeg inae dobro poznaje, a njemu se urilo jer su mu

ibenani su oduvijek gurmani koji vole dobro jesti i mogu puno pojesti, ali se nikada se nisu prederavali... osim ponekada...
62 |Volim ibenik

Tridesetih godina 20. stoljea ibenani su ili u Skradin zbog vina i dobre spize

se najavili guloi gosti koji su htjeli kusati

ibenski pasulj sa svinjskim koicama.
Dodue, on je, kae, imao namjeru skuhati
pasulj sa soljenim i fino dimljenim koicama, ali kako ih nije bilo, zadovoljio se i
svjeima. Imao je namjeru platiti, a kraa
mu, tvrdio je, nije bila ni na kraj pameti, jer
svi znaju da on u ibeniku troi najvie koica i da mu je pasulj najslai, jer mu daje
pet od masti i luka.

Majstor od
koica i masti
Isto tako, naglasio je, da svi znaju da je
on najbolji majstor od koica i masti,
uven i izvan ibenika pa zato bi krao
kada se ne moe sakriti? Sud mu je povjerovao, ali je za odbijanje mesarove tube
bio presudan jedan neobini svjedok.
Naime dok je vlasnik mesnice bio izvan
svoje radnje, mesnicu mu je uvao njegov
pas. Kako pas na ugostitelja koji je uzeo
mast i koice nije zalajao, sud je zakljuio
da ugostitelj govori istinu, jer bi pas na
njega lajao da nije stara muterija i da je
mast i svinjske koice istinski imao namjeru platiti.

Nema vina
bez Skradina
Jo je zanimljiviji svibanjski sluaj ibenskog konobara koji je radio u ugostiteljskoj radnji Cetina, iji je vlasnik bio
Ivo Marenzzi. Taj je mladi konobar, inae
lan ibenskog konobarskog ceha koji se
zalagao za to da konobari rade nedjeljom,
a imaju slobodan ponedjeljak, otiao u
Skradin na izlet. U Skradin nije iao ni
zbog Skradina ni zbog Skradinskog buka,

nego zbog skradinskog vina. To nije bilo

ni udno ni neuobiajeno, jer se u ibeniku, koji se ponosio svojim odlinim vinima, smatralo da su Skradinska vina bolja,
a bila je aktualna i uzreica: Nema vina
bez Skradina!

Mrtav (pijan)
Konobar izletnik nije se iz Skradina vratio zadnjim brodom koji je plovio na pruzi
ibenik Skradin pa su se u ibeniku za
njega zabrinuli. Za njim se u potragu dala
njegova obitelj, kolege konobari i policija. U jednom trenutku dolo je do kratkog spoja na vezama
pa kad su obitelji javili da je mladi konobar naen mrtav
pijan u Skradinu,
oni su uli samo da je
mrtav u Skradinu. Onako
oaloeni i u oku poslali su iz ibenika
u Skradin mrtvaka kola. U ibeniku ga je
ekala alosna druina njegovih kolega
konobara, koja je ve pripremala sve to
treba za pogreb. A onda je uslijedio obrat
koji je uao u legendu. Istina, mladog su
konobara iz Skradina u ibenik zaista dovezla mrtvaka kola, ali iva i zdrava!

Peena tuka i manitra

od Inchiostria
Veselju nije bilo kraja, ali su se neki i
naljutili kada je u policijskom zapisniku
ispriao da se nije napio i da mu nije nakodilo vino, a ponajmanje da je bio mrtav
pijan, nego da se tako najeo peene
tuke da nije mogao disati! Osim toga,

kazao je, kruh je bio tako lo da sam se

po ibenskom obiaju umjesto kruha
najeo tjestenine od Inchiostria, tako
da vie nisam mogao ni hodati. Ukratko, mladi se konobar na izletu u Skradinu
prederao. Zahvaljujui tomu to je imao
vee oi od eluca, saznali smo da se
u Skradinu toilo odlino vino, da se i u
svibnju jela peena tuka i da su ibenani
imali obiaj umjesto kruha jesti manitru.

Raskona gozba
za 200 kuna
Naravno, postavlja se i pitanje
kako si je konobar, a tada su
kao i danas konobarske plae
bile skromne, mogao priutiti
gastronomski izlet u Skradin i
to takav da se toliko najede da
ne moe hodati? Mogao je jer su
se tada kroz svoje cehovsko udruenje konobari izborili za relativno pristojne
plae i pravo na zadravanje bakia, a i
cijene su u Skradinu bile vie nego umjerene. Crno vino toilo se po 7 do 8 dinara
za litru, kilogram peene tuke stajao je 12
do 15 dinara, dok je brodska karta ibenik
Skradin ibenik kotala 10 dinara.
Koliko bi to kotalo danas? Ako povratna brodska karta od ibenika do Kaprija
kota oko 46 kuna, uzmimo radi lake
raunice da kota 50 kuna, onda bi kilogram peene tuke stajao oko 75 kuna, a
litra vina oko 40 kuna. To znai da bi danas, da je sree i da nije krize, takav izlet
na raskonu gozbu kotao oko 165 kuna
ili sve u svemu, s manitrom, salatom, aicom lozovae za aperitiv i moda kavom
popijenom usput, kotao uvrh glave 200
kuna.
Volim ibenik | 63

prepoznaj se, sjeti se...

Tko je na slici?
Pa to sam ja!
A

rhiv fotografija asopisa Volim ibenik pun je lijepih starih fotografija

koje nemaju priu, a snimljene su
zato da bi ilustrirale neku priu, posvjedoile neki dogaaj ili nam dale neku, tada
bitnu, informaciju. Danas su te fotografije
spomenici vremena koja su prola, a ne
vrijede puno ako ne znamo kada su i zato
snimljene i tko je na njima.
Slike koje koje objavljujemo u ovom broju asopisa Volim ibenik snimio je znani,
tovie legendarni, ibenski fotograf Ante
Barani. Rije je o tehniki besprijekornim
negativima lajka formata. Ne znamo jesu
li od tih negativa ikada napravljene fotografije no ini se da nakon razvijanja film
nikada nije koriten jer na njemu nema ni
najmanjih tragova oteenja. Baranievi negativi, a ovi potjeu iz 1977. ili 1978. godine
primjer su uzornog laboratorijskog rada, ali i
snimateljske vjetina. One su spomenik zlatnog doba moderne analogne crno bijele
fotografije utemeljene na kemijskim procesima. Neki i danas smatraju da je takva
fotografija vrhunac fotografskog i foto laboratorijskog umijea te je smatraju nultom
referencom umjetnike fotografije.
Da je Ante Barani snimajui ove fotografije demonstrirao vrhunsku tehniku snimanja te da je negative obradio tako da mogu
sluiti kao ogledni primjer savrenog laboratorijskog rada, nema nikakve sumnje. No,
da bi te lijepe slike imale istinsku vrijednost
trebalo bi znati kada su i gdje snimljene i
tko je na njima.
Poetkom 2016. godine pojavio se novi
proizvod na globalnim drutvenim mreama i internetskim servisima, prepoznavanje lica na fotografijama. Neki su tu novost
prihvatili s oduevljenjem, a kod drugih je
strah i jezu izazvala ak i sama pomisao da
ih je neka multinacionalna kompanija u stanju automatski identificirati samo na osnovu crta njihovih lica. Dolo je zbog toga
ido svae meu najmonijim drutvenim
mreama, a polemike jo uvijek traju.
Mi se u obraune divova koji vladaju svijetom (ali i naim ivotima) neemo uplitati,
ali Vam moemo, dok se oni svaaju, ponu-

64 |Volim ibenik

diti vedru, zanimljivu i zabavnu igru prepoznavanja iji cilj nije klik nego usklik: -Gle!
Pa to sam ja! Ajme kako sam bi(l)a lip(a) i
mlad(a). Ma vidi ove lipe cure i deke! Ma
vidi... A di je to bilo? A kad je to bilo?

Javi se!

Pravila igre su jednostavna. Mi emo

objaviti neke stare lijepe fotografije i neke
njihove uveane dijelove da bi bili bolje
vidljivi, a itateljice i itatelji asopisa Volim ibenik e ih, uz dobru ibensku kavu,
paljivo pogledati i pokuati prepoznati
tko je na slici, a ako je mogue pronai na
njoj i sebe. Kada prepoznaju tko je na slici, kada na njoj nau sebe, sjete se gdje i
kada ta fotografija snimljena, to su tada
radili, zato su se u tom trenutku nali na
tom mjestu, koje su pjesme voljeli, u koga
su bili zaljubljeni, to je kasnije bilo s njima
i s drugim licima s fotografije tada e (tek
tada!) iskoristiti mo modernih tehnologija
i javi se Redakciji asopisa Volim ibenik
na mobitel 099 7333 628 / 099 7333 629 ili
poalji E-mail na adresu volimsibenik1066@
gmail.com i ispriaj nam svoju priu o slici
koju smo objavili. Onaj tko bude najbri dobit e za uspomenu uveanu fotografiju, a
na isti emo nain nagraditi i najljepu priu
o fotografiji.
Volim ibenik | 65

krepat a ne molat

Arsen
Dedi

Antun
Nalis
Poznati ibenani u karikaturi

Grupa MI
1967.
godine

Najbolji i nepobitni dokaz da je netko popularan

su krialjke, a odmah zatim i karikature. Uzalud
sve slike, spotovi i ostali znaci slave i popularnosti
onomu ije se ime ne spominje u krialjkama i tko
nema barem jednu svoju karikaturu. Ako je suditi po
tomu slava slavnih ibenana ne dolazi u pitanje.
Autori karikatura: Julije Jelaska, Senad Serdarevi,

Petar Pismestrovi i Zvonimir Belea

Draen
Petrovi

Nikica
prljan
1968.
godine

piro
Guberina

Trebate tisak knjiga, broura, kataloga, letaka.....? Zato smo mi tu!

hadWdYcV
YVabVX^_V

eg^ci

b}x}},y

Zahvaljujui najmodernijoj tehnologiji Slobodna Dalmacija Print nudi vrhunsku uslugu tiskanja
materijala, konkurentne cijene i potivanje rokova.

Vie na web stranici www.sdprint.hr

Slobodna Dalmacija Print d.o.o. Dugopoljska 11 21204 Dugopolje E-mail: info@sdprint.hr
Telefon: +385/21/352 923
66 |Volim ibenik

A
d
h
a
r
a

OAZA ODJEE ZA ENE KOJE ZNAJU

ibenik, Vodika 1
(Kalelarga)
tel: 022 / 212 - 621