Professional Documents
Culture Documents
1.RAZRED - Gradivo Ukratko
1.RAZRED - Gradivo Ukratko
1.razred
'x
x2 x1
Nejednoliko gibanje
-
to je najee gibanje u prirodi; tijelo se giba po putanji nepravilnog oblika i u razliitim vremenskim
intervalima prelazi razliite putove
Tada se srednja (prosjena) brzina rauna po formuli:
s1 s2 s3 ... m
t1 t2 t3 ... s
suk
tuk
Gibanje po pravcu
Jednoliko gibanje po pravcu
definicija to je gibanje sa stalnom brzinom :
&
v
konst.
s m
t s
grafiki prikaz :
vt
&
a
konst. a
v m
t s 2
grafiki prikaz :
at
vt
2
gradivo ukratko
a 2
t
2
9,81
m
m
| 10 2
s2
s
FIZIKA
1.razred
Vektori
Definicija vektora :
vektor je veliina koja ima ova svojstva :
1.
2.
3.
&
a, b komponente (sastavnice)
&
c rezultanta
&
a
&
je vektor ( a ).
&
v rel
& &
v1 v 2
&
vrel
& &
v1 v2
gradivo ukratko
FIZIKA
1.razred
2 rS
T
konst. Z
1 s 1
konst.
N
t
2S
T
Z kutna brzina
T period
rZ
Hz
2Sf
2rSf
Iako je gibanje po krunici primjer gibanja sa brzinom stalnog iznosa, smjer brzine nije stalan, mijenja se :
Vektor brzine je uvijek tangencijalan na krunicu :
okomit na radijus
&
v
&
v
&
v
Budui da postoji promjena brzine, zapravo znai da mora postojati i ubrzanje :
v2 m
r s 2
Ili
Z 2r
Time je jasno da e postojati i sila koja e uzrokovati / podravati to gibanje sila nosi naziv :
CENTRIPETALNA SILA -
&
Fcp
Fcp
v2
r
>N @
Vana napomena : centripetalna sila je usmjerena prema sreditu krunice ona je RADIJALNA sila ( slika ) :
&
Fcp
&
m acp
Fcp
Fg m
v2
r
mg
Fcp
v2
FL m
r
QvB
gradivo ukratko
FIZIKA
1.razred
Fi
Primjer : Vrtuljak
a) Promatranje gibanja iz sustava tzv. mirnog promatraa :
&
Fcp
& &
N Fg
&
Fcf
& &
N Fg
Fcf
Fg
v2
m
RZ
mg
2 RZ S
T
2S RZ g
Gc < G
gradivo ukratko
G c G ma
Gc > G
m g a
Gc
G ma
ma g
FIZIKA
1.razred
Sloena gibanja
Sloenogibanjesastavljenooddvailiviejednostavnihgibanja.
Jednostavagibanjasu:
jednolikogibanjepopravcu
jednolikoubrzanogibanjepopravcu
Vrstesloenihgibanja:
1)Vertikalnihitac
2)HorizontalniHitac
3)KosiHitac
4)Gibanjepokrunici
zasloenagibanjavrijeditzv.naeloneovisnostigibanja:jednostavnagibanjanakojasemoerastavitisloeno
gibanje,neutjeujednonadrugo(neovisnesu)idogaajuseistovremeno
Odsloenihgibanjaprouitemosamo:
Vertikalnihitac
Horizontalnihitac
Ovdjejopripadagibanjepokruniciikosihitac.Naravno,takoerisvemoguekombinacijenavedenihgibanja.
Vertikalni hitac
Vertikalni hitac prema gore :
definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom
vertikalnom pravcu prema gore i slobodnog pada
v0
Napomena : razlikujmo pojmove vertikalno ... odreeno pravcem djelovanja gravitacijske sile
- horizontalno ..... okomito je na vertikalno
formule :
v
v2
Domet, H:
t p - vrijeme penjanja
gradivo ukratko
g 2
tp
2
tp
v0
g
v0
2g
g 2
t
2
v0 gt
v0 t
v0 2 gs
2
0 v0
gt p
FIZIKA
1.razred
Vertikalni hitac prema dolje : to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom
vertikalnom pravcu prema dolje i slobodnog pada
Formule :
v0 t
g 2
t
2
v0 gt
v2
v0
v 02 2 gs
Horizontalni hitac
definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po horizontalnom pravcu sa poetnom brzinom
v0
i slobodnog pada
v0 t
g 2 uoitedavrijemeslobodnogpadaodgovaravremenujednolikoggibanja
t
2
domet :
v 0T
2H
g
v0
2H
g
Brzinapokomponentama:
v x v0
vy
gt
v brzina u bilo kojem trenutku gibanja :
v02 gt
gradivo ukratko
6
, dobije se iz formule za H
FIZIKA
1.razred
DINAMIKA :
Newtonovi zakoni
Isaac Newton ( 1642.-1727) najvei fiziar 17.stoljea
izrekao je 3 zakona mehanike, koji su temelj cjelokupne klasine fizike
F m
m s 2
ma
>N @
&
a
&
F
m
Ovdje je dobro napomenuti da se misli na rezultantnu, tj. ukupnu silu koja djeluje na tijelo.
Dugi naziv ( sinonim) za silu je meudjelovanje ili interakcija.
Jednako tako je vano napomenuti da postoji jo jedan, esto primjenjivan oblik 2.Newtonovog zakona:
Zbog definicije ubrzanja:
'v
't
i mnoenjem sa
F 't
't , dobivamo:
m'v
Veliinu F 't nazivamo IMPULS SILE, dok umnoak mase i promjene brzine
KOLIINE GIBANJA. Vidi se da su te dvije veliine jednake.
Mjerne jedinice gore navedenih veliina su :
> F 't @
> m'v @
Ns , njutn sekunda
F't o
kg
m 'v
predstavlja PROMJENU
m
s
gradivo ukratko
&
F1, 2
&
F2,1
Ovaj zakon se rijee upotrebljava u tipinim zadacima, iako treba znati da SVAKA REALNA SILA ima svoju PROTUSILU.
7
FIZIKA
1.razred
Gravitacijska sila , Fg
Vie o gravitacijskoj sili je reeno u podrujo koje nosi naziv Newtonov ili opi zakon
gravitacije.
Ovdje emo samo rei o gravitacijskoj sili na Zemlji. To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila
je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema sreditu Zemlje. Hvatite gravitacijske sile je u tijelu.
Gravitacijska sila se rauna prema formuli :
&
Fg
&
mg
Fg
mg >N @
g | 10
m
s2
9,81
m
s2
&
Teina , G
Teina tijela je posljedica djelovanja gravitacijske sile.
Teina se definira kao sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjes (toku u kojoj je objeena).
Znai da je hvatite teine u podlozi ili ovjesu.
Pasivne sile
Sile reakcije - Javljaju se nakon djelovanja neke sile (akcije). Primjer za sile reakcije su :
&
Napetost niti , N
to je sila kojom nit djeluje na tijelo (objeeno na tu nit)
ona je protusila teine tijela
hvatite joj je u tijelu
&
Reakcija podloge , R
to je sila kojom podloga djeluje na tijelo (koje stoji na njoj)
ona je protusila teine tijela
hvatite joj je u tijelu
gradivo ukratko
Sada se moe, poznavajui I.Newtonov zakon i znaenje sila napetosti niti i reakcije podloge, protumaiti mirovanje
tijela na podlozi ili ovjesu.
Tijelo je u mirovanju zbog toga to se izjednaavaju gravitacijska sila i sila reakcije podloge (ili napetost niti) :
* &
N Fg
mg
Fg
& &
R Fg
R
Fg
mg
FIZIKA
1.razred
&
Sila trenja , Ftr
Trenje ( sila trenja ) sila koja se javlja izmeu dodirnih povrina dvaju tijela u relativnom gibanju
Ftr
Formula :
P F prit
P<1
&
FA - pritisna sila, tj. sila okomita na podlogu po kojoj se tijelo giba
U vrlo estom broju sluajeva, kada se tijelo giba po horizontalnoj podlozi formula za silu trenja se moe pisati (jer je
okomita sila pritiska u tom sluaju ba teina tijela) :
Ftr
PG
G teina tijela
&
Elastina sila , Fel
x
x
sila koja se javlja kao protusila na djelovanje vanjske sile, koja eli promijeniti
oblik tijela
posljedica je elastinih svojstava tijela, koja proizlaze iz tipa veze izmeu
estica tijela
oznake :
kx
Fel
Iz formule je vidljivo :
Pomak x je proporcionalan sili i suprotan sili.
(elastina sila vraa tijelo u ravnoteni poloaj)
Takoer se moe napisati formula za konstantu elastinosti :
F
x
N
m
m1v1 m2 v2
m1v1c m2 v2c
gradivo ukratko
FIZIKA
1.razred
Zatvoreni fizikalni sustav je onaj koji ne meudjeluje sa okolinom. Drugim rijeima, to je sustav za koji vrijedi da je suma
svih vanjskih sila i momenata sila na taj sustav nula.
Taj se zakon moe izrei i ovako :
&
puk
mv koliina gibanja
m'v promjena koliine gibanja
Koliina gibanja ima mjernu jedinicu :
m
kg s
mv
Umnoak mase tijela i njegove brzine nazivamo KOLIINA GIBANJA ili kratko IMPULS ( oznaka p ).
m
kg s
mv
Umnoak mase tijela i promjene njegove brzine nazivamo PROMJENA KOLIINA GIBANJA :
'p
m
kg s
m'v
F't
m'v
Posebni sluajevi:
1. elastini sudar 2 tijela ( bilijarske kugle; razdvajanje rakete u dva modula; ispaljivanje projektila iz topa
2. neelastini sudar 2 tijela ( brod nalijee na santu leda; sudar dviju glinenih kugli, ... )
Dodatak : KOSINA
Kosina je ravnina nagnuta pod nekim kutom ( D ) prema horizontalnoj ravnini
oznake veliina: h visina kosine
l duljina kosine
x
h2 l 2
x trea stranica kosine
SILE koje djeluju na TIJELO na kosini :
&
F1
&
F2
&
R
&
Fg
& &
F1 F2
Iz slinosti trokuta
o h:l
F1 : Fg F1
gradivo ukratko
h : l 2 h2
F2 : Fg
Fg
F2
10
h
l
mg
Fg
h
l
l 2 h2
l
mg
l 2 h2
l
FIZIKA
1.razred
P F2
Ftr
, jer je sila
&
F2
okomita na kosinu
F1 d Ftr
okomito na kosinu :
F2
F1
mg
Ftr
h
l
Pmg
l 2 h2
P
l
&
&
F1 ! Ftr
& & &
F F1 Ftr
jednadba gibanja :
&
&
F ma
& & &
F1 Ftr
u vektorskom obliku : ma
u skalarnom obliku :
ma
F1 Ftr
tr
l h2
ma
h
2
mg
g
PF2
l 2 h2
h
Pmg
l
l
Pmg
l 2 h2
l
:m
h
l 2 h2
Pg
l
l
gradivo ukratko
c) da bi se tijelo ubrzavalo uz kosinu, trenje mora biti dovoljno veliko da omogui takvo gibanje :
11
Ftr
>
F1
FIZIKA
1.razred
Keplerovi zakoni
Prvi zakon
1) PLANETI se gibaju po elipsama oko Sunca u ijem je jednom aritu Sunce.
Sunce
planet
Drugi zakon
2) Poloajni vektor PLANETA u jednakim vremenskim intervalima opisuje
jednake povrine.
Posljedica tog zakona je da se planete, kada su blie Suncu gibaju bre.
Trei zakon
3) Kvadrati ophodnih vremena planeta oko Sunca odnose se kao kubovi njihovih srednjih udaljenosti od Sunca :
a13
a 23
radijusputanje
T12
T22
a1
r1
a2
r2
gradivo ukratko
T2
a3
0.06 0.06
0.39 0.37
1.00 1.00
3.53 3.51
142 141
870 868
12
FIZIKA
1.razred
Ista ona sila, koja privlai poslovinu Newtonovu jabuku tlu, odrava Mjesec u njegovoj putanji oko Zemlje i planete u njihovim
putanjama oko Sunca.
m1
m1 , m2
r
m2
6,67 10 11
m1m2
r2
Nm 2
opagravitacijskakonstanta
kg 2
&
Fg
&
mg
F
g
Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule :
m masa tijela
g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije)
g | 10
g
mg >N @
m
s2
9,81
m
s2
Iz opeg zakona gravitacije moemo zakljuiti da se akceleracija slobodnog pada na bilo kojem planetu (nebeskom objektu) moe
izraunati pomou formule :
M
M masa planeta
g * 2
R radijus planeta
R
Akceleracija slobodnog pada obrnuto je proporcionalna radijusu planeta :
ga
1
g ekv g pol
R2
g pol
ubrzanje slobodnog pada na Zemlji :
za Zemlju vrijedi :
gpol = 9,83 m/s2
g ekv
gradivo ukratko
jer je
Rekv ! R pol
Sada nam je jasno zato se g na Zemlji mijenja ovisno o zemljopisnoj irini. (slika gore)
13
FIZIKA
1.razred
mg g
Fg
MZ
MZ
RZ2
RZ
masa Zemlje
g | 10
m
s2
radijus Zemlje
RZ
h
radijus Zemlje
MZm
RZ h 2
Gc *
RZ h
Mp
Mp
R p2
masa planet
Rp
radijus planeta
Sateliti
Satelit je objekt koji se giba oko nekog masivnog tijela u Svemiru.
Da bi neko tijelo postalo satelit, mora biti ispunjen uvjet :
tj. gravitacijska sila ima ulogu centripetalne sile : F
Fg
cp
rg
v
r
mg
RZ g | 7,9km / s
prva kozmika brzina je brzina koju treba dati tijelu da postane UMJETNI SATELIT nekog planeta
Fg
Fcp
R radijus planeta
gradivo ukratko
Za Zemlju :
vI
7,9
mv 2
R
km
s
mg v
( radijus Zemlje
gR
vI
R Z | 6400km
FIZIKA
1.razred
uvjet : kinetika energija tijela na povrini planeta mora biti jednaka (ili vea) gravitacijskoj potencijalnoj
1 2
mv
mgR
2
v 2 2 gR
v
Vidi se da postoji veza :
Za Zemlju je :
2 gR
v II
v II
11,2
km
s
2 vI
v II
DODATAK :
Izvod treeg Keplerovog zakona :
Fcp
Fg
M S masa Sunca
M P masa planeta
M M
* S 2 P M PZ 2 r
r
M
4S 2 r
r 2T 2
* 2S
2
r
T
*M S T 2
T2
r3
4S 2
*M S
4S 2 r 3
konst.
2S
T
: *M S r 3
T12
3
r1
T22
r23
tj.
T12
T22
r13
r23
E kin
2)
1 2
mv
2
[ J ] dul
E gp
E gp
mgh
[J]
Eel
[J]
1 2
kx
2
E el
k- konstanta elastinosti opruge
F N
x m
x- produljenje opruge
gradivo ukratko
Fs
[ J =Nm]
15
FIZIKA
1.razred
Fokomita
F s cos D
F parale ln o s
D F
parale ln a
'E
npr.
'E
E kon E poc
F ~s
Fs
1 2
ks
2
E el
F [N]
4
3
1 2
ks
2
2
1
0
Euk
konst.
E gp o E kin
E gp
( slobodni pad )
... u toci A
gradivo ukratko
U toci B :
E uk
E gp B E kin B
Euk
mgh
E gr
mghBC mgh AB
mg (hBC h AB )
Euk
16
h AB hBC
FIZIKA
1.razred
Snaga i korisnost
SNAGA je fizikalna veliina koja opisuje sustav koji obavlja radi i pokazuje koliki rad obavljen u jedinici vremena ( pokazuje brzinu
obavljenog rada).
W
t
t - vremenski interval
>P @
J
s
Korisnost ( koeficijent iskoritenja ) je fizikalna veliina koja karakterizira stroj i pokazuje koliki dio uloene energije
(rada) stroj vraa u korisnom obliku.
Korisnost se definira omjerom dobivene
Ed
i uloene energije
Ed
Eu
Wd
Wu
Eu
, odnosno dobivenog
Wd
Korisnost nikada ne moe biti vea od 1, jer bi tada bio naruen zakon ouvanja energije :
i uloenog rada
Pd
Pu
K d1
HIDROMEHANIKA :
HIDROSTATIKA
TLAK p - je skalarna veliina; predstavlja silu koja djeluje okomito na jedinicu povrine :
Ako sila ne djeluje okomito, uzima se njena okomita komponenta.
> p@
N
m2
Pa
F
A
Izvod formule :
G
A
mg
A
Ugh
UVg
A
Ah
UVg
V
h
Ugh
gradivo ukratko
17
Wu
FIZIKA
1.razred
Ukupni tlak (na nekoj dubini) dobije se zbrajanjem atmosferskog i hidrostatskog tlaka :
puk
P atm Ugh
P uk
'p
p 2 p1
'p
'p
Ugh2 Ugh1
Ug h2 h1 Ug'h
'h
'p
Ug ' h
p1
Zbog Pascalovog zakona tlakovi ispod lijevog i desnog klipa su jednaki :
A1 h1
A2 h2
V1
p2
F
F2 1
F2
A2
F1
A1
V2
A1
A2
h2
h1
to ima za posljedicu :
F1
F2
gradivo ukratko
Ovo je tzv. zlatno pravilo mehanike : koliko smo dobili na sili izgubili smo na putu.
18
h2
h1
A1
A2
FIZIKA
1.razred
ph
p atm r
133,33Pa
h
10m
p atm
p 0 r U zrak gh
|0
p atm
Normirani tlak :
p0
U Hg g h
760mmHg
101325Pa
U - cijev
U cijev slui za odreivanje gustoe nepoznatog fluida ( npr. neka je gustoa
U1
nepoznata )
p atm U1 gh1
U2
gradivo ukratko
U1
U1 gh1
p atm U 2 gh2
Ugh2 U
1
19
U 2 h2
h1
FIZIKA
1.razred
Otvoreni manometar
o
o
h
h
p < patm
p > patm
p Ugh
p U gh c
patm Ugh
patm
p atm Ugh
Vistisnute
Vuronjenog
tekucine
U
tijela
U tek
gustoa tekuine
TEINA tijela uronjenog u fluid smanjuje se za iznos teine istisnutog fluida . Ta sila nosi naziv
sila uzgona ili kratko, uzgon. Teinu uronjenog tijela osjea fluid.
Uzgon, Fuz
- sila kojom fluid djeluje na uronjeno tijelo
- smanjuje teinu tijela
- djeluje vertikalno prema gore, posljedica je djelovanja hidrostatskih tlakova na donju i
gornju plohu tijela
U tek
Fuz
Formula :
(
Vur
U tek g Vur
Vistisnute
Vur
tekucine
Arhimedov
zakon
DODATAK :
1.Moe se pokazati da je sila uzgona jednaka je TEINI ISTISNUTOG FLUIDA to bi bila druga formulacija Arhimedovog zakona :
gradivo ukratko
Dokaz:
Fuz
U tek g Vistisnute
tekucine
G istisnute
tekucine
mistisnute
tekucine
Fuz
20
Gistisnute
tekucine
mistisnute
tekucine
Fuz
FIZIKA
1.razred
2. Kada tijelo u fluidu miruje, vrijedi da je gravitacijska sila jednaka sili uzgona :
F g Fuz
Detaljnije :
U tek gVur
mg
Gc
Gc
G Fuz
G Fuz
mg U tek gVur
Gc
mg U tek g
U
mg 1 tek
U tijela
U tijela
4. Ovisno o omjeru gravitacijske sile i uzgona, tijelo u fluidu moe ili lebdjeti ili tonuti ili izranjati iz fluida :
balon se die
balon se sputa
tonjenja
o U tek U tijela
b.
plivanja
c.
izranjanja
a.
&
Fuz
npr. sluaj b.
U tek U tijela
U tek ! U tijela
U tek
b.
c.
&
Fuz
&
Fuz
&
Fg
&
Fg
21
Fg
U tek gV
dolje
&
Fg
gradivo ukratko
Fuz
vidi sliku
U tijela gV
U tijela
FIZIKA
1.razred
HIDROMEHANIKA :
HIDRODINAMIKA
Pojmovi definicije :
jakost struje fluida = protok, q
idealni fluid nestlaiv, nema unutarnjeg trenja ( viskoznosti )
strujnice zamiljene krivulje koje opisuju strujanje fluida
Protok q je koliina fluida koji u jedinici vremena protee okomito kroz popreni presjek strujne cijevi :
'V volumen
't vrijeme
'V
't
>q@
m3
s
( Napomena : gore definirani protok je, preciznije reeno, volumni protok. Postoji i maseni protok, koji je omjer mase i vremena. )
stacionarno strujanje ono kod kojega, u jednakim vremenskim intervalima, kroz svaki presjek cijevi protee jednaka koliina
fluida
konst .
- to znai da u jednakim vremenskom intervalima kroz svaki presjek strujne cijevi protee jednaka koliina fluida.
Zato se, za stacionarno strujanje moe pisati :
A vt
q
t
V
t
, to dalje daje :
Av
A1 v1
A2 v2
Iz ove posljednje jednadbe se vidi da, ako se cijev suava, brzina raste; odnosno, ako se cijev proiruje brzina strujanja se
smanjuje.
Dakle, tamo gdje je cijev ua, fluid struji bre.
2 gh
gradivo ukratko
mgh
mv 2
v2
2
2 gh
22
FIZIKA
1.razred
> p V @
Pa m 3
N
m3
m2
Nm
'p .
Umnoak tlaka i volumena ima dimenziju (mjernu jedinicu) energije, tj. rada.
Dakle, promjena energije, koja e odgovarati radu pri protjecanju fluida e biti:
Kako mi razmatramo samo stacionarno strujanje uz
'p
p ' V V 'p
p1
p2
1.
p1
h
2.
p2
v
Bernoullijeva jednadba
pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje
Izvod formule:
oznake veliina :
1
1
mv12 mgh1 W2 mv 22 mgh2
2
2
1
1
p1V1 mv12 mgh1 p2V2 mv 22 mgh2
2
2
V1 V2 V konst .
W1
UV
p1V
iz
1
UVv12 UVgh1
2
gradivo ukratko
1 2
U v1 U gh1
2
p
m
V
p2V
1
UVv 22 UVgh2
2
p1
p2
V dobijemo :
1 2
U v 2 U gh2
2
23
vanjski tlak
statiki
tlak
FIZIKA
1.razred
Ili krae :
puk konst...
h1
h2 , pa imamo :
p1
1 2
U v1
2
p2
1 2
Uv2
2
Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida kroz horizontalnu cijev, zbroj statikog i dinamikog tlaka je stalan (jednak u svakom
presjeku cijevi). To je pojednostavljeni Bernoullijev zakon.
Iz gornje jednadbe vidimo da se na mjestima gdje se povea brzina fluida poveava dinamiki tlak, a smanjuje statiki ( jer njihova
suma mora ostati stalna ).
Ta injenica se naziva Bernullijev uinak (efekt).
Zbog Bernullijevog uinka Bernoullijeva jednadba ima vanu primjenu. Npr., pri plovidbi brodova, ako su oni relativno blizu jedan
drugome, moe u prostoru izmeu njih doi do velikog porasta dinamikog tlaka vode uz istodobni pad statikog tlaka vode. Time
se javi razlika statikih tlakova izmeu vode sa strane i vode u prostoru izmeu brodova, to uzrokuje pojavu negativnog tlaka
vode i pojavu sile koja jedan brod gura prema drugome.
Takoer, pri gradnji odvodnih kanala treba voditi rauna o Bernoullijevom uinku.
gradivo ukratko
24