Professional Documents
Culture Documents
Skripta Iz Opšte I Neroganske Hemije
Skripta Iz Opšte I Neroganske Hemije
Skripta Iz Opšte I Neroganske Hemije
duika 14 puta tee od molekula vodika. U primjeni, stvarni gasovi vrlo malo
odstupaju od ponaanja idealnih gasova, pa se i gasni zakoni mogu koristiti za
veliku veinu primjena.
-Koliina supstance,Mol:
(H2O)daju odnos broja atoma u supstanci. Vidimo da jedan molekul vode (H2O)
sadri dva atoma vodonika i jedan atom kiseonika, odnosno jedan mol molekula
vode sadri dva mola atoma vodonika i jedan mol atoma kiseonika.
-Kalcijum (Ca) je najzastupljeniji metal u ljudskom telu. Proseni ljudski
organizam sadri oko 30 mola kalcijuma. Izraunajte
broj atoma kalcijuma u 30 mola kalcijuma
broj molova kalcijuma ako uzorak sadri 3 1021 atoma kalcijuma.
za vodu:
-Atomske orbitale mogu biti sfernog oblika (s-orbitale), izgleda izduene osmice
(p - orbitale), takodje izduene osmice ili neki drugi oblik (d i f orbitale)
Orbitale imaju iste ili sline oznake kao i podnivoi (1s, 2s, 2p....orbitale)
Svaka orbitala moe maksimalno da primi dva elektrona! Pa je broj orbitala na
nekom nivou dva puta manji od maksimalnog broja elektrona : n2!
-Kako 2p podnivo maksimalno prima 6 elektrona to znai da je na 2p podnivou
"prisutno" tri orbitale - sve su p orbitale, sve su istog oblika, veliine i energije,
ali su razliito usmerene u prostoru, pa otuda oznake 2px, 2py i 2pz. 2px orbitala
ima sver x ose u koordinatnom sistemu, 2py smer y ose....
d- podnivo prima 10 elektrona, pa sadri 5 orbitala razliitih oznaka, oblika i
usmerenosti...(na ovom nivou hemije nije vam potreban oblik i oznake ovih
orbitala)
Oblik orbitala
3p podnivo
-ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA :
13
Al 1s22s22p63s23p1
Al3+ 1s22s22p6
-Negativni joni atoma imaju vie elektrona od atoma za toliko koliko iznosi
naelektrisanje datog jona.
Na primer: jon 16S2- ima 18 elektrona: 1s22s22p63s23p6
Elementi ije se elektronske konfiguracije atoma zavravaju sa f podnivoom
nazivaju se f- elementi.
Elementi ije se elektronske konfiguracije atoma zavravaju sa s - s-elementi
itd...
Elementi sa d- podnivoom:
2
2
6
2
6
2
1
2
1
23V 1s 2s 2p 3s 3p 4s 3d - valentni nivo ovih atoma je 4s 3d
-IZUZETAK
Atomi d elemenata koji bi trebalo da imaju elektronske konfiguracije valentnih
nivoa:
na primer 4s23d4, 5s24d4, 6s25d4 nemaju takvu konfiguraciju ve jedan elektron
"prebacuju iz s u d, da bi d-orbitale bile POLUPOPUNJENE (stabilnije su
d5 konfiguracije od d4)
Njihove konfiguracije su onda 4s13d5, 5s14d5, 6s15d5
Zato 24Cr nema konfiguraciju 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d4 ve
Ga 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p1 takodje ima tri elektrona na 4tom, valentnom
nivou pa je u IIIa grupi.
d-elementi: kod ovih elemenata je neto drugaije - inae su svi u podgrupama
od Ib-VIIIb.
Prvo, kao valentni nivo uzima se i s i d-podnivo
na primer 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s1 3d10 , valentni nivo je 4s1 3d10
Drugo, grupa se odredjuje, veinom, kao zbir elektrona na valentnom
nivou,osim kod:
4s23d6 ili 4s23d7 ili 4s23d8 - gde je zbir redom 8, 9 i 10, a svi su u istoj grupi
VIIIb grupi!
To se naziva trijada elemenata VIIIb grupe.
4s13d10 - kao to ima bakar, zbir je 11, a bakar je u Ib grupi.
4s23d10 - kao to ima cink, zbir je 12, a cink je u IIb grupi.
-ZAKLJUAK: za d elemente :
32
-Hemijski simboli:
-Hemijski simboli su znaci kojima se skraeno predstavljaju nazivi hemijskih
elemenata,za formiranje simbola atoma nekog elementa koriste se slovne oznake
izvedene iz latinskog naziva tog elementa.
-HEMIJSKI SIMBOLI NEKIH ELEMENATA:
HEMIJSKI ELEMENT:
VODONIK
LITIJUM
NATRIJUM
KALIJUM
BERILIJUM
MAGNEZIJUM
KALCIJUM
STRONCIJUM
GVOE
BAKAR
IVA
ZLATO
SREBRO
CINK
SUMPOR
UGLJENIK
AZOT
KISEONIK
FLUOR
HLOR
BROM
JOD
FOSFOR
HELIJUM
OLOVO
SIMBOL:
H
LI
NA
K
BE
MG
CA
SR
FE
CU
HG
AU
AG
ZN
S
C
N
O
F
CL
BR
I
P
HE
PB
IZGOVOR:
H-A
EL-I
EN-A
KA
BE-E
EM-GE
CE-A
ES-ER
EF-E
CE-U
HA-GE
A-U
A-GE
ZE-EN
E-S
C
E-N
O
EF
CE-EL
BE-ER
I
PE
HE
PE-BE
-Metalna veza je veza izmeu atoma metala. Osnovna privlana sila koja
djeluje izmeu atoma metala uzrokovana je uzajamnim djelovanjem
metalnih iona i zajednikogelektronskog oblaka. Svi atomi su postali pozitivni
ioni koje vrsto vee jedan oblak delokaliziranih elektrona. Metalna veza nije
usmjerena u prostoru.
Stupanj disocijacije
Primjer kiseline
K < 10-7
H2S
slabe kiseline
K = 10-7 - 10-2
H2CO3
jake kiseline
K = 10-2 - 103
H2S04
K > 103
HNO3
Kemijsko ime
Uobiajeni naziv
Topljivost u
vodi
NH4Cl
Amonijev hlorid
Salmijak
Topljiva
CuSO4 5
H2O
Bakrov(II)sulfat
pentahidrat
Modra galica
Topljiva
CaCO3
Kalcijum karbonat
Vapnenac
Gotovo
netopljiv
CaSO4 2
H2O
Gotovo
netopljiva
NaHCO3
Natrijev
Soda bikarbona
Slabo topljiva
hidrogenkarbonat
NaCl
Natrijev hlorid
Kuhinjska
(morska) sol
Topljiva
NaNO3
Natrijev nitrat
ilska salitra
Topljiva
KNO3
Kalijev nitrat
Kalijska salitra
Topljiva
koncentracija
volumena otopine :
i gustoe otopine :
i volumena
podijeljena s ukupnom
-Ako je
mnogo manji od
mnoinskom udjelu.
podijeljena s ukupnom
u smjesi
-U kojoj
oznaava relativnu atomsku masu elementa, a
molekulsku masu spoja.
, formula glasi:
relativnu
-Maseni omjer
je definiran kao masa otopljene tvari
ukupnom masom svih drugih tvari u smjesi:
podijeljena s
NaOH Na+ + OH
-I slino tome, hlorovodina kiselina u vodi stvara oksonijeve i hloridne ione:
HCl + H2O H3O+ + Cl
-Kada se ove dvije otopine izmijeaju, oksonijevi i hidroksidni ioni reagiraju pri
emu nastaju molekule vode:
H3O+ + OH 2 H2O
-Ako je jednaka koliina natrijevog hidroksida i klorovodine kiseline reagira,
dolazi do potpune neutralizacije, pri emu u otopini ostaje natrijev
klorid.Dodatak hlorovodine kiseline do neutralnog znai to da u vodenim
otopinama bude reakcija hidroksidnih i oksonijevih iona kojom nastaje voda.
-Slabe baze, poput sode (natrijevog karbonata) ili bjelanca jajeta bi se trebali
koristiti za neutralizaciju prolivenih kiselina. Neutralizacija prolivenih kiselina
snanim bazama, poput natrijevog ili kalijevog hidroksida, uzrokuje snanu i
opasnu reakciju.
-Hidroliza je hemijska reakcija koja se zasniva
na raspadu molekula hemijskih jedinjenja na dva manja fragmenta pod
uticajem kontakta sa vodom ili vodenom parom. U posebnom sluaju hidrolize
soli to je reakcija jona sa vodom (uglavnom se stvara kisela ili bazna sredina).
--Hidroliza je posebna grana solvolize.
-Reakcije hidrolize:
-Obino se reakcija hidrolize odvija po optem ablonu:
A-B + H2O A-H + B-OH
mada postoji mogunost i za sloenije mehanizme te reakcije, npr.
A-B + 2 H2O A-OH + B-OH + H2
koje se odigravaju u gasovitoj fazi pri visokim temperaturama, ili u
uslovima elektrolize
-Hidroliza je suprotan proces od hidrolitike kondenzacije - tj. reakcije spajanja
dva ili vie molekula sa izdvajanjem molekula vode.
-Mnoge reakcije hidrolize su povratne, pri emu smer reakcije zavisi od njenih
uslova:
Npr. hidroliza estara:
RCOOR' + H2O RCOOH + R'OH
zahteva dodavanje odreene koliine vode u reakcioni sistem; ukoliko nema
dovoljno vode nastaje reakcija kondenzacije tek nastale kiseline (RCOOH)
i alkohola (OH), koja je ustvari ista kao i predhodna samo suprotnog smera[1]:
RCOOH + R'OH RCOOR' + H2O
-Reakcija hidrolize nije isto to i elektrolitika disocijacija.
-Disocijacija se zasniva na raspadu molekula pod dejstvom rastvaraa (rastvara
moe biti i voda) ali bez graenja kovalentnih veza sa njim , dok se hidratacija
zasniva na stvaranju kompleksnih jedinjenja sa vodom vezanihvodoninom
vezom.
-Oksidacioni broj - je u hemiji definisan kao broj elektrona, koje
dati atom predao ili primio od drugog atoma dok je gradio sa njim hemijsko
jedinjenje. Termin predaja ili primanje elektrona u ovom sluaju moe da
oznaava i potpunu predaju elektrona drugom atomu (ili grupe njih), to dovodi
do jonske veze; ili samo deliminu predaju elektrona to dovodi do kovalentne
veze.
-Oksidacioni broj se rauna kao balans svih predatih i primljenih elektrona u
datom atomu. Ukoliko atom daje jedan elektron vie nego to prima, njegov
oksidacioni broj e biti +1, ukoliko prima jedan vie nego to daje oksidacioni
broj e biti -1.Oksidacioni broj nema konstantnu vrednost. Na primeru
H2PtCl6 vrednost platine iznosi 8 (jer se jedini sa osam drugih atoma pojedinim
vezama), dok njen oksidacioni broj iznosi +4, jer u vezama H-Pt dolazi do
davanjavodonikovih elektrona platini, a u vezama Pt-Cl obrnuto.
U nazivima hemijskih jedinjenja (Na primer oksida) oksidacioni broj se pie
rimskim ciframa u zagradi, npr. sumpor(IV) oksid.
-Redoks ili redoks reakcija je takva hemijska reakcija kod koje dolazi
do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona izmeu dva redoks sustava i time
promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajuih kemijskih tvari.
-Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema gr. : otar; kiseo; lat.
3.Metali:
3.1 Elementi IA grupe PSE:
-U hemiji, grupa predstavlja vertikalnu kolonu u periodnom sistemu elemenata.
U standardnom periodnom sistemu postoji 18 grupa, ukljuujui elemente dbloka, ali iskljuujui one iz f-bloka.
-Razlog takvom rasporedu je slinost fizikih ili hemijskih svojstava unutar iste
grupe, a koja su uzrokom ponavljajuih svojstava vanjskih elektronskih
ljusaka koje odreuju glavninu svih svojstava. Starija dva naina oznaavanja
grupa jesu rimskim brojkama, a noviji nain koji predlae IUPAC, je
oznaavanje arapskim brojkama, ne bi li dolazilo do zabune uz dva starija
naina.
-Osamnaest grupa periodnog sustava elemenata su kako slijedi:
Novo
numeriranjeIUPAC
StaroIUPAC
(europsko)
CAS
(ameriko)
Naziv
1. grupa
IA
IA
alkalni metali
ili litijumova grupa
2. grupa
IIA
IIA
zemnoalkalni metali
ili berilijumova grupa
3. grupa
IIIA
IIIB
zemne elemente
4. grupa
IVA
IVB
titanijumova grupa
5. grupa
VA
VB
vanadijeva grupa
6. grupa
VIA
VIB
hromova grupa
7. grupa
VIIA
VIIB
manganova grupa
8. grupa
VIII
VIIIB
eljezova grupa
9. grupa
VIII
VIIIB
kobaltova grupa
10. grupa
VIII
VIIIB
niklova grupa
11. grupa
IB
IB
bakrova grupa
12. grupa
IIB
IIB
cinkova grupa
13. grupa
IIIB
IIIA
borova grupa
14. grupa
IVB
IVA
ugljenikova grupa
15. grupa
VB
VA
azotova grupa
16. grupa
VIB
VIA
halkogeni elementi
ili kiseonikova grupa
17. grupa
VIIB
VIIA
halogeni elementi
ili fluorova grupa
18. grupa
Group 0
VIIIA
plemeniti gasovi
ili helijumova grupa
-Alkalni metali:
Li - litijum
Na - natrijum
K - kalijum
Rb - rubidijum
Cs - cezijum
Fr - francijum
-Zajednika konfiguracija je ns1(n=2-7)
-Raspored elektrona u zadnjoj ljusci je:
-Rasprostranjenost u prirodi:
-Zbog velike reaktivnosti alkali se nalaze samo u obliku jedinjenja.
Najrasprostranjeni su alumosilikati i silikati:
NaCl - kamena so
NaNO3 - ilska ilitra
Na3AlF6 - kriolit
KCl - silvin
KCl x MgCl2 x 6H2O - karnalit
KAlSi3O8 - ortoplas
Rb, Cs, Fr se nalaze samo u tragovima.
-Na i K sedobijaju elektrolizom rastopa njihovih soli najee hlorida ili
hidroksida:
NaCl
Na++Cl-
(-) K: 2Na++2e-i
2Na
(+) A: 2Cl--2e-
Cl2
-Upotreba:
-Li se upotrebljava kao redukciono i dehidraticiono sredstvo. Koristi se kao
katalizator, za izradu legura i galvanskih elemenata.
-Na se koristi kao redukciono sredstvo, u industriji boja, lijekova, plastinih
masa, za proizvodnju Na-jedinjenja. Sijalice punjene parama natrijuma daju utu
boju svjetlosti koja prodire kroz malglu i prainu.
-K se koristi kao redukciono sredstvo, u industriji sapuna, za proizvodnju
vjetakog ubriva, u proizvodnji kiseonika tako to kalijumsuperoksid
KO2 kada vee CO2 daje O2.
4KO2+2CO2
2K2CO3+3O2
-Jedinjenja natrijuma:
-NaCl - natrijum-hlorid:
-Nalazi se u obliku prozirnih kristala. kristali su u obliku kocke o koordinacioni
broj NaCl je 6/6, to znai da je 1Na+ jon povezan sa 6Cl- jona a i obratno. U
prirodi je rasprostranjen u obliku kamene soli i dobija se obinim rudarskim
kopanjem. Ulazi u sastav morske vode (2,7%), odakle se dobija isparavanjem
vode. NaCl u obliku kamene soli je ei nego u obliku morske soli. NaCl se
upotrebljavba kao zain u prehrani. Upotrebljava se proizvodnji NaCl, NaOH,
Na2CO3, Na2SO4...
-NaOH - natrijum-hidroksid (masna soda):
2NaOH+H2
Na++Cl-
2H2O
H3O++OH-
(-) K: 2H3O++2e-
2H2O+H2
(+) A: 2Cl--2e-
Cl2
Na++OH-
NaOH
Na2CO3+H2O
Na2CO3+CO2+H2O
2NaHCO3
Na2CO3 +H2O+CO2
+NH4Cl
Ugljen-dioksid se vraa na poetak
NH4Cl+CaO
reakcije.
NaCl+H2O+CO2
KNO3 - kalijum-nitrat
NaNO3+KCl
NaCl+KNO3
Ra - radijum
-Zajednika konfiguracija poslednjeg energetskog nivoa im je ns2 gdje je n(2-7).
-Opte osobine:
-Ovo su laki metali, male gustine, niske vrijednosti za take kljuanja i topljenja
zbog angaovanja samo dva elektrona u metalnoj vezi. Be odstupa donekle po
svojim osobinama. Zemnoalkalni metali provode dobro toplotu i elektricitet.
Izvlae se u ice (osim Be), kovni su, energija jonizacije i elektro negativnost
imaju niske vrijednosti za ove elemente tako da su oni dobra pedukciona
sredstva. Sa oksigenom grade okside:
2M+O2
2MO
M(OH)2+H2
M(OH)2
Mg3N2 - magnezijum-nitrid
2Li3N
- litijum-nitrid
MgCl2
(-)K: Mg2++2e-
Mg
(+)A: 2Cl--2eVrh
Cl2
Kalcijum
Dno
Sadraj
-Magnezijum:
-Ima atomski broj 12.
1s2
2s2 2p6
3s2
Mg2+
-Natrijum-hidrogen-fosfat Na2HPO4 u prisustvu amonijalnog pufera je reagens
za dokazivanje Mg2+ jona
Mg2++HPO42-+NH3
MgNH4PO4
MgO+C
-Rasprostranjenost u prirodi:
Mg je rasprostranjen u obliku:
Magnezita MgCO3
Dolomit MgCO3 x CaCO2
Karnalit KCl x MgCl2 x 6H2O
Magnezijum ulazi u sastav hlorofila:
MgCl2
(-)K: Mg2++2e(+)A: 2Cl--2e-
Mg
Cl2
MgO+CO2
Magnezijum
-Kalcijum:
Dno
Sadrzaj
-Opte osobine:
Ca je srebreno bijel, mekan, lagan metal. Zagrijavanjem na vazduhu gradi oksid
i nitrid.
2Ca+O2
2CaO
3Ca+N2
Ca3N2
Ca2++2Cl-
(-) K: Ca2++2e-
Ca
(+) A: 2Cl--2e-
Cl2
-Krenjak - CaCO3:
Javlja se u dva kristalna oblika kao kalcit i aragonit. Kalicit je u obliku
providnih kristala. Krenjak, mramor i kreda cu kalcitne strukture. Biser je
aragonit. Kreda se sastoji od ostataka davno izumrlih biljnih i ivotinjskih
organizama. Krenjak sa glinom i to laporcem slui za proizvodnju cementa.
Krenjak se slabo rastvara u vodi. meutim, ako voda sadri CO2 nastaje:
CaCO3+H2O+CO2
prolaznu tvrdou vode.
2CaCO3+2H2O
CaCl2+H2O+CO2
CaO+CO2
-ivi kre:
ivi kre se gasi vodom uz osloboavanje toplote:
CaO+H2O
Ca(OH)2 + Q
CaC2+CO
-Gaeni kre:
Njegov vodeni rastvor je krena voda. Suspenzija je kreno mlijeko koje slui za
kreenje. Ca(OH)2 u smjesi sa vodom i pjeskom ini malter.
Ca(OH)2 +CO2
CaCO3+H2O
-Elementi III grure se hibridizuju sp2 hibridizacijom pod uglom od 120 stepeni.
2Al2O3 +Q
Aluminijum je anfoteran.
2Al+6HCl
2AlCl3 +2H2O
2Al+6H3O+6H2O
2Al+2NaOH+2H2O
2Al+2OH-+6H2O
2(Al(H2O)6)3+ 3H2O
2NaAlO2+3H2O(AlO2)
2(Al(OH4))+3H2
tetrahidroksianjon
Cr2O3+2Al
Al2O3 + 2Cr
-Proizvodnja aluminijuma:
Proizvodi se iz boksita sa primjesama u dva postupka
a) proizvodnja istog Al2O3 ili glinice
b) elektroliza glinice
Ruda se melje i mjea na 35-50 stepeni celzijusa. NaOH se kuha 6-8 sati na 160
stepeni i tako nastaje vodeni rastvor NaAlO2 (natrijum-aluminat) na dno pada
kao talog u obliku crvenog mulja koji je po sastavu Fe(OH)3 koji slui za
proizvodnju gvoa. H2O rastvor NaAlO2 hidrolizuje na natrijum-hidroksid i na
aluminijum-hidroksid koji se izdvaja u vidu taloga koji je bijel i pahuljiast.
NaAlO2+2H2O
NaOH+Al(OH)3
Al2O3+3H2O
Al2O3
(-)K: Al3++3e-
Al
(+)A: O2-+2e-
Vrh
Dno
Aluminijum
(CO2,O2)
Sadraj
-Jedinjenja aluminijuma:
Al2O3 - mineral korund
Ovaj bijeli prah je poslije dijemanta najtvri materijal u prirodi pa slui za
izradu brusova i mirgl papira. Moe biti obojen od primjesa - dragi kamen:
crven-rubin, zelen-smaragd, plav-safir, ut-topaz.
Al(OH)3 - natrijum-hidroksid
to je bijeli prah, bez mirisa, bez okusa.
Al(OH)3+3NaCl
Al(OH)3 je anfoteran
Al(OH)3+3HCl
Al(OH)3+NaOH
AlCl3+3H2O
NaAlO2+2H2O
Al(SO4)3 x 18H2O
4. Nemetali:
4.1 Elementi IVA grupe PSE:
-Elementi etvrte grupe PSE imaju specifian poloaj. Na sredini su izmeu
izrazitih metala i izrazitih nemetala. Ugljenik je klasian nemetal, mada
ponekad pokazuje osobine metala (grafit ima metalni sjaj). Silicijum je slabiji
nemetal ili amfoter (metaloid). Slian silicijumu je germanijum (metaloid),
mada je kod njega nemetalni karakter iezao i javlja se slab metalni. Kalaj i
olovo su slabi metali ili amfoterni elementi. Poslednji element grupe je
nedavno sintetisan i ne nalazi se u prirodi.
-Ugljenik:
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
atomski broj: 6
Ar: 12,011
grupa: 4
perioda: L
blok: p
osobine: nemetal (metaloid)
agregatno stanje: vrsto
T.K: 5100 K
T.T: 3773 K
gustina: 2,26(grafit) - 3,51 (dijamant)g/cm3
elektronegativnost: 2,5
otkrie: poznat od davnina
lat. naziv: carboneum
oksidaciona stanja: +4, -4, +2
raspored elektrona po nivoima:2, 4
elektronska konfiguracija: [He]2s22p2
atomski poluprenik: 70 pm
alotropske modifikacije:
amforni
grafit, heksagonalni - provodnik el. struje, metalni sjaj (slabije
vezani elektroni)
dijamant, tetragonalni
fuleren, oblik "fudbalske lopte", obino C60 mada moe C20-72
Pronaeno je joe nekoliko, manje bitnih, alotropskih modifikacija
ugljenika
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
C-H, 411
C-C, 348
C=C, 614
C=O, 745
C C, 839
C=N, 615
C N, 891
izotopi:
o C-12
zastupljenost u prirodi: 98,9%
raspad: stabilan
o C-13
zastupljenost u prirodi: 1,1%
raspad: stabilan
o C-14
zastupljenost u prirodi: u tragovima
raspad: betavreme poluraspada: 5730 godina
raspada se na: N-14
-Silicijum:
atomski broj: 14
Ar: 28,05
grupa: 4
perioda: M
blok: p
osobine: metaloid
agregatno stanje: vrsto
T.K: 3538 K
T.T: 1687 K
gustina: 2,33g/cm3
elektronegativnost: 1,8
otkrie: J. Berzelius, 1823.
lat. naziv: silicium
oksidaciona stanja: +4, (ree +2)
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 4
elektronska konfiguracija: [Ne]3s23p2
o
o
o
o
o
o
atomski broj: 32
Ar: 72,59
grupa: 4
perioda: N
blok: p
osobine: amfoteran element ili metal
agregatno stanje: vrsto
T.K: 3103 K
T.T: 1210 K
gustina: 5,32g/cm3
elektronegativnost: 1,8
otkrie: C. Winkler, 1886.
o
o
o
o
atomski broj: 50
Ar: 118,69
grupa: 4
o
o
o
o
perioda: O
blok: p
osobine: amfoteran element ili metal
agregatno stanje: vrsto
T.K: 2875 K
T.T: 505 K
gustina: 5,769(sivi) - 7,265g/cm(beli)3
elektronegativnost: 1,8
otkrie: poznat od davnina
lat. naziv: stannum
oksidaciona stanja: +4, +2
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 18, 4
elektronska konfiguracija: [Kr]5s24d105p2
atomski poluprenik: 145 pm
brzina zvuka: 2730 m/s
energija jonizacije (kJ/mol):
Sn -> Sn+, 709
Sn+ -> Sn2+, 1412
Sn2+ -> Sn3+, 2943
Sn3+ -> Sn4+, 3930
izotopi:
Sn-112
zastupljenost u prirodi: 0,97%
raspad: stabilan
o Sn-114
zastupljenost u prirodi: 0,65%
raspad: stabilan
o Sn-115
zastupljenost u prirodi: 0,34%
raspad: stabilan
o Sn-116
zastupljenost u prirodi: 14,54%
raspad: stabilan
o Sn-117
zastupljenost u prirodi: 7,68%
raspad: stabilan
o Sn-118
zastupljenost u prirodi: 24,23%
raspad: stabilan
2.
o
o
o Sn-119
zastupljenost u prirodi: 8,59%
raspad: stabilan
o Sn-120
zastupljenost u prirodi: 32,59%
raspad: stabilan
o Sn-122
zastupljenost u prirodi: 4,63%
raspad: stabilan
o Sn-124
zastupljenost u prirodi: 5,79%
raspad: stabilan
o Sintetisani je izotop kalaja atomske mase 126. Kalaj je element sa
najvie stabilnih izotopa - ak 10.
alotropske modifikacije:
sivi - ispod 180C
beli - preko 180C
-Olovo:
atomski broj: 82
Ar: 207,2
grupa: 4
perioda: P
blok: p
osobine: amfoteran element ili metal
agregatno stanje: vrsto
T.K: 2022 K
T.T: 600 K
gustina: 11,34g/cm3
elektronegativnost: 1,8
otkrie: poznato od davnina
lat. naziv: plumbum
oksidaciona stanja: +2, +4
o
o
o
o
T.T: ? K
gustina: ?g/cm3
elektronegativnost: ?
otkrie: Dubna, 1999.
lat. naziv: ununquadium
oksidaciona stanja: ?
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 32, 32, 18, 4
elektronska konfiguracija: [Rn]7s25f146d107p2
atomski poluprenik: ? pm
izotopi:
-Dobijanje:
Svi elementi IV grupe (osim sintetskog - Uuq) nalaze se u znatnijim koliinama
u zemljinoj kori.
Ugljenik ulazi u sastav svih organskih jedinjenja, u atmosferi ga ima u obliku
CO2. U zemljinoj kori nalazi se izmeu ostalog u nafti i ugljevima.
Kao grafit dolazi ree, a najree kao dijamant.
Silicijum je drugi najzastupljeniji element u zemljinoj kori (prvi je kiseonik)
i ini oko etvrtine zemljine kore (uglavnom u obliku aluminosilikata i
SiO2). Silicijum se proizvodi iz SiO2 redukcijom u elektrinom luku pomou
veoma istog grafita.
SiO2 + C -> Si + O2
Ovako se dobija silicijum sa 1-4% primesa. Poto je za poluprovodniku
industriju potreban izuzetno ist silicijum. Si se preiava pomou dve
metode. Prva je fizika i sastoji se u pomeranju bloka od nedovoljno istog Si
kroz pe na ejem je jednom delu temperatura dovoljna da se iztopi silicijum.
Deo tenog silicijuma koji nastaje pomeranjem nosi neistoe poto se naknadno
odsee. Ova metoda izvodi se i sa nepokretnim blokom Si oko kog se pomera
indukcioni kalem. Uinak je isti uz manje utroene energije.
Druga metoda preiavanje Si je hemijska. Si se provodi kroz atmosferu HCl i
stvara gasovite produkte (hlorsilani, a HSiCl3, trihlorsilan, se izdvaja i
preiava destilacijom) koji se zatim u atmosferi vodonika redukuju na 12000C,
-Reakcije:
Elementi IV grupe se meusobno razlikuju po osobinama.
Ugljenik je nemetal i kao takav ne reaguj sa kiselinama i bazama. Usijan
reaguje sa vodenom praom i taj se postupak koristi za dobijanje vodonika (v.
tekst o vodoniku). Zagrejan regauje sa kiseonikom. Ukoliko nema dovoljno
kiseonika stvara se ugljenik(II)oksid.
C + O2 -> CO2
2C + O2 -> 2CO
Reaguje i sa halogenima, najlake sa fluorom (zatim Cl).
C + 2F2 -> CF4
Grafit reaguje i sa koncentrovanom HNO3 dajui mezitilnu kiselinu ( v. tekst o
produktima oksidacije polihidroksilnih alkohola) - 1,2,3,4,5,6-benzenheksakiselina.
Si regauje s kiseonikom na 9000C, sa azotom na 14000C, sa fluorom pri
normalnim uslovima i sa ostalim halogenima na oko 3000C. Reaguje samo sa
HF od kiselina, a sa alkalijama gradi soli - silikate.
Si + O2 -> SiO2
atomski broj: 7
Ar: 14,0067
grupa: 5
perioda: L
blok: p
osobine: nemetal
agregatno stanje: gasovito
T.K: 77,36 K
T.T: 63,15 K
gustina: 0,00125g/cm3
elektronegativnost: 3,0
otkrie: D.Rutherford, 1772.
lat. naziv: nitrogenium
oksidaciona stanja: -3, +5, +3, +2, +4, +1, -2, -1
raspored elektrona po nivoima:2, 5
elektronska konfiguracija: [He]2s22p3
atomski poluprenik: 65 pm
brzina zvuka (m/s): 353
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
N-H, 390
N-N, 160
N=N, 415
N-Cl, 193
C-N, 268
N
N, 946
izotopi:
N-14
zastupljenost u prirodi: 99,65%
raspad: stabilan
N-15
zastupljenost u prirodi: 0,35%
raspad: stabilan
Sintetisan je izotop azota - 13.
-Fosfor:
atomski broj: 15
Ar: 30,97
grupa: 5
perioda: M
blok: p
osobine: nemetal (metaloid)
agregatno stanje: vrsto
T.K: 550 K
T.T: 317 K
gustina: 1,82(beli), 2,34(crveni) - 2,69 (crni)g/cm3
elektronegativnost: 2,1
otkrie: H. Brand, 1669.
lat. naziv: phosphorus
oksidaciona stanja: +5, -3, +3
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 5
elektronska konfiguracija: [Ne]3s23p3
atomski poluprenik: 100 pm
alotropske modifikacije:
beli, tetragonalni P4, reaktivan
crveni,tetragonalni, Pn, zagrevanjem belog na 3000C bez vazduha, manje
reaktivan
crni, iz belog pod jakim pritiskom, nerastvoran u veini rastvaraa, metalni sjaj
poput grafita
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
P-H, 328
P-O, 407
P-P, 209
P-Cl, 419
P=O, 560
izotopi:
P-31
zastupljenost u prirodi: 100%
raspad: stabilan
atomski broj: 33
Ar: 74,92
grupa: 5
perioda: N
blok: p
osobine: nemetal (metaloid)
agregatno stanje: vrsto
T.K: 887 K
T.T: 1090 K
gustina: 5,73g/cm3
elektronegativnost: 2,0
otkrie: A. Magna, 1250.
lat. naziv: arsenicum
oksidaciona stanja: +3, -3, +5
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 5
elektronska konfiguracija: [Ar]4s23d104p3
atomski poluprenik: 115 pm
alotropske modifikacije:
sivi (alfa), ima metalni sjaj, do 8000C As4, As2 preko 1700, reaktivan
uti (beta),heksagonalni (As6), dobija se hlaenjem arsenvodonika, nestabilan na
sobnoj temperaturi (prelazi u sivi), nema metalni sjaj, manje reaktivan
atomski broj: 51
Ar: 121,75
grupa: 5
perioda: O
blok: p
osobine: amforan element (slab metal)
agregatno stanje: vrsto
T.K: 1860 K
T.T: 904 K
gustina: 6,7g/cm3
elektronegativnost: 1,9
otkrie: poznat od davnina
lat. naziv: stibium
oksidaciona stanja: +3, +5 (ponekad -3)
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 18, 5
elektronska konfiguracija: [Kr]5s24d105p3
atomski poluprenik: 145 pm
alotropske modifikacije:
Alotropske modifikacije antimona su sline arsenovim. Siva ima metalni sjaj i
stabilna je, a uta je nestabilna.
izotopi:
Sb-121
zastupljenost u prirodi: 57%
raspad: stabilan
Sb-123
zastupljenost u prirodi: 43%
raspad: stabilan
Sintetisan je izotop antimona atomske mase 125.
-Bizmut:
atomski broj: 83
Ar: 208,98
grupa: 5
perioda: P
blok: p
osobine: metal (amfoteran element)
agregatno stanje: vrsto
T.K: 1873 K
T.T: 545 K
gustina: 9,8g/cm3
elektronegativnost: 2,0
otkrie: poznat od davnina
lat. naziv: bismuthum
oksidaciona stanja: +1 do +5
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 32, 18, 5
elektronska konfiguracija: [Xe]6s24f145d106p3
atomski poluprenik: 160 pm
izotopi:
Bi-209
zastupljenost u prirodi: 100%
raspad: alfa
vreme poluraspada: 1,9 * 1019 godina
raspada se na: Tl-205
Sintetisani su izotopi bizmuta atomskih masa 207 i 208.
Ununpentijum
atomski broj: 115
Ar: 288
grupa: 5
perioda: P
blok: p
osobine: metal
agregatno stanje: vrsto
T.K: ? K
T.T: ? K
gustina: ?g/cm3
elektronegativnost: ?
otkrie: Dubna, 2004.
lat. naziv: ununpentijum
oksidaciona stanja: ?
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 32, 32, 18, 5
elektronska konfiguracija: [Rn]7s25f146d107p3
atomski poluprenik: ? pm
izotopi:
Poznat je samo jedan izotop elementa 115 koji je nastao u nuklearnoj reakciji
kalcijuma i americijuma i odmah se alfa raspadom raspao na izotop elementa
113.
-Dobijanje:
Elementi pete grupe osim Uup dobro su zastupljeni u prirodi.
Azot ima sopstveni ciklus kruenja u prirodi. Najvie ga ima u atmoferi (78%).
Dobija se destilacijom tenog vazduha.
O-C, 360
O=C, 743
-Alotropske modifikacije:
kiseonik, O2, gas, jedina alotropska modifikacija bilo kog elementa koja sadri
nesparene elektrone
ozon, rezonantna struktura O3, svetloplav gas, nastaje pod uticaijem
ultraljubiastog zraenja, jae oksidaciono sredstvo od obinog kiseonika
tetrakiseonik, O4, skoro otkriven, nastaje izlaganjem obinog kiseonika pritisku
od 20 GPa, crvena tenost, jae oksidaciono sredstvo od ozona
izotopi:
-16
zastupljenost u prirodi: 99,76%
raspad: stabilan
O-17
zastupljenost u prirodi: 0,04%
raspad: stabilan
O-18
zastupljenost u prirodi: 0,2%
raspad: stabilan
-Sumpor:
atomski broj: 16
Ar: 32,06
grupa: 6
perioda: M
blok: p
osobine: nemetal
agregatno stanje: vrsto
T.K: 388 K
T.T: 718 K
gustina: 1,92 - 2,08g/cm3
elektronegativnost: 2,5
otkrie: poznat od davnina
lat. naziv: sulphur
oksidaciona stanja: -2, +4, +6
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 6
elektronska konfiguracija: [Ne]3s23p4
atomski poluprenik: 100 pm
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
S-O, 265
S=O, 525
S-S, 226
S-C, 272
S=C, 476
S-H, 347
S-Cl, 255
-Alotropske modifikacije:
S8, i sam u dve modifikacije - romboini i monoklinini, posle topljenja,
zagrevanjem postaje sve vie viskozna tenost koja menja boju u crvenu i crnu,
da bi na oko 4500C poela da isparava, daljim zagrevanjem raspada se na
diatomske molekule (oko 1000) a zatim (na 1600) u slobodne atome
amforni sumpor, nastaje brzim hlaenjem veoma toplog sumpora
S6, stvara naranasto-crvene kristale, najgua altropska modifikacija
Sumpor je posle ugljenika element sa najvie alotropskih modifikacija, a poznati
su lanci do 30 S atoma.
izotopi:
S-32
zastupljenost u prirodi: 95,02%
raspad: stabilan
S-33
zastupljenost u prirodi: 0,75%
raspad: stabilan
S-34
zastupljenost u prirodi: 4,21%
raspad: stabilan
S-36
zastupljenost u prirodi: 0,02%
raspad: stabilan
atomski broj: 34
Ar: 78,96
grupa: 6
perioda: N
blok: p
osobine: nemetal
agregatno stanje: vrsto
T.K: 958 K
T.T: 494 K
gustina: 4,28 - 4,81g/cm3
elektronegativnost: 2,4
otkrie: J. Berzelius, 1817.
lat. naziv: selenium
oksidaciona stanja: -2, +4, +6
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 6
elektronska konfiguracija: [Ar]4s23d104p4
atomski poluprenik: 115 pm
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
Se-O, 343
Se-Se, 330
Se-F, 285
Se-C, 245
Se-H, 335
Se-Cl, 245
brzina zvuka (m/s): 3350
-Alotropske modifikacije:
sivi , Sen, najstabilniji, jedina modifikacija koja provodi toplotu
amforni crveni selen
Se8, crveni kristali, postoji u alfa, beta i gama modifikaciji
Selen ima joe nekoliko alotropskih modifikacija, slinih sumporu.
izotopi:
Se-74
zastupljenost u prirodi: 0,87%
raspad: stabilan
Se-76
zastupljenost u prirodi: 9,36%
raspad: stabilan
Se-77
zastupljenost u prirodi: 7,63%
raspad: stabilan
Se-78
zastupljenost u prirodi: 23,78%
raspad: stabilan
Se-80
zastupljenost u prirodi: 49,61%
raspad: stabilan
Se-82
zastupljenost u prirodi: 8,73%
raspad: duipli betavreme poluraspada: 1,08 * 1020 godina
raspada se na: Kr-82
Sintetisani su izotopi selena atomskih masa 72, 75 i 79.
-Telur:
atomski broj: 52
Ar: 127,6
grupa: 6
perioda: O
blok: p
osobine: metaloid
agregatno stanje: vrsto
T.K: 1261 K
T.T: 723 K
gustina: 6,24g/cm3
elektronegativnost: 2,1
otkrie: F. M. von Reichenstein, 1782.
lat. naziv: tellurium
oksidaciona stanja: +4, -2, +6
Te-126
zastupljenost u prirodi: 18,952%
raspad: stabilan
Te-123
zastupljenost u prirodi: 0,908%
raspad: zarobljavanje elektrona
vreme poluraspada: 1 * 1013 godina
raspada se na: Sb-123
Te-128
zastupljenost u prirodi: 31,687%
raspad: duipli betavreme poluraspada: 2,2 * 1024 godina- najdue vreme poluraspada nekog
radioaktivnog izotopa
raspada se na: Xe-128
Te-130
zastupljenost u prirodi: 33,799%
raspad: duipli betavreme poluraspada: 7,9 * 1020 godina
raspada se na: Xe-130
-Polonijum:
atomski broj: 84
Ar: 209
grupa: 6
perioda: P
blok: p
osobine: amfoteran element
agregatno stanje: vrsto
T.K: 1235 K
T.T: 527 K
gustina: 9,2 - 9,4g/cm3
elektronegativnost: 2,0
otkrie: P. i M. Curie, 1898.
lat. naziv: polonium
oksidaciona stanja: +4, +2
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 32, 18, 6
elektronska konfiguracija: [Xe]6s25d104f146p4
atomski poluprenik: 190 pm
izotopi:
Polonijum nema stabilnih izotopa, niti se njegovi izotopi nalaze u prirodi u
znatnijoj koliini (nalazi se u lancu raspada uranijuma). Sintetisani su izotopi
polonijuma 208, 209, 210.
-Ununheksijum:
atomski broj: 116
Ar: 292
grupa: 6
perioda: Q
blok: p
osobine: metal
agregatno stanje: vrsto
T.K: ? K
T.T: ? K
gustina: ?g/cm3
elektronegativnost: ?
otkrie: Dubna, 2000.
lat. naziv: ununheksium
oksidaciona stanja: ?
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 32, 32, 18, 6
elektronska konfiguracija: [Rn]7s26d105f147p4
atomski poluprenik: 190 pm
izotopi:
Element 116 je sintetski i nema izotopa u prirodi.
-Dobijanje:
Kiseonik je najzastupljeniji elemenat na zemlji i ini oko 50% zemljine kore
i oko 21% atmosfere.Dobija se elektrolizom vode (skuplji postupak, ali kako
se on koristi za dobijanje vodonika, kao nusprodukt se javlja kiseonik)
i destilacijom tenog vazduha.
atomski broj: 9
Ar: 19
grupa: 7
perioda: L
blok: p
osobine: nemetal
agregatno stanje: gasovito
T.K: 85 K
T.T: 53,5 K
gustina: 0,0017g/cm3
elektronegativnost: 4,0
otkrie: H. Moissan, 1886.
lat. naziv: fluorum
oksidaciona stanja: -1
raspored elektrona po nivoima:2, 7
elektronska konfiguracija: [He]2s22p5
atomski poluprenik: 50 pm
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
F-F, 159
O-F, 190
N-F, 272
F-C, 484
izotopi:
F-19
zastupljenost u prirodi: 100%
raspad: stabilan
-Hlor:
atomski broj: 17
Ar: 35,45
grupa: 7
perioda: M
blok: p
osobine: nemetal
agregatno stanje: gasovito
T.K: 240 K
T.T: 172 K
gustina: 0,0032g/cm3
elektronegativnost: 3,0
otkrie: K. W. Sheele 1774.
lat. naziv: chlorum
oksidaciona stanja: -1, +7, +5, +4, +3, +1
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 7
elektronska konfiguracija: [Ne]3s23p5
atomski poluprenik: 100 pm
brzina zvuka (m/s): 206
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
Cl-O, 206
Cl-Cl, 242
Cl-H, 431
izotopi:
Cl-35
zastupljenost u prirodi: 75%
raspad: stabilan
Cl-37
zastupljenost u prirodi: 25%
raspad: stabilan
Sintetisan je izotop Cl-36.
-Brom:
atomski broj: 35
Ar: 79,9
grupa: 7
perioda: N
blok: p
osobine: nemetal
agregatno stanje: teno
T.K: 332 K
T.T: 266 K
gustina: 3,1g/cm3
elektronegativnost: 2,8
otkrie: A. J. Balard, 1826.
lat. naziv: bromum
oksidaciona stanja: -1, +7, +5, +4, +3, +1
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 7
elektronska konfiguracija: [Ar]4s23d104p5
atomski poluprenik: 115 pm
brzina zvuka (m/s): 206
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
Br-Br, 193
Br-C, 286
Br-H, 366
Br-O, 234
izotopi:
Br-79
zastupljenost u prirodi: 51%
raspad: stabilan
Br-81
zastupljenost u prirodi: 49%
raspad: stabilan
-Jod:
atomski broj: 53
Ar: 126,9
grupa: 7
perioda: O
blok: p
osobine: nemetal
agregatno stanje: vrsto
T.K: 457 K
T.T: 387 K
gustina: 4,93g/cm3
elektronegativnost: 2,5
otkrie: B. Courtois, 1804.
lat. naziv: iodum
oksidaciona stanja: -1, +7, +5, +3
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 18, 7
elektronska konfiguracija: [Kr]5s24d105p5
atomski poluprenik: 140 pm
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
I-H, 299
I-C, 228
I-O, 234
I-I, 151
izotopi:
I-127
zastupljenost u prirodi: 100%
raspad: stabilan
Sintetisani su izotopi I-129 i I-131.
Astat
atomski broj: 85
Ar: 210
grupa: 7
perioda: P
blok: p
osobine: nemetal (amfoteran element)
agregatno stanje: vrsto
T.K: 610 K
T.T: 575 K
gustina: ?g/cm3
elektronegativnost: 2,2
otkrie: D.R. Corson, E. Serge, K. R. MacKenzie 1940.
lat. naziv: astatium
oksidaciona stanja: -1, +3, +1
raspored elektrona po nivoima:2, 8, 18, 32, 18, 7
elektronska konfiguracija: [Xe]6s25d104f146p5
atomski poluprenik: 145 pm
jaina nekih kovalentnih veza (kJ/mol):
At-At, 110
izotopi:
At-210
zastupljenost u prirodi: 100%
raspad: zarobljavanje elektrona, alfa
vreme poluraspada: 8,1 as
raspada se na: Po-210, Bi-206
Astatov izotop je deo procesa raspada urana. Nastaje raspadom francijuma.
Najrei je element u zemljinoj kori. Vetakim putem je sintetisano jo oko 20
izotopa astata sa veoma malim vremenima poluraspada.
-Ununseptijum:
atomski broj: 117