GH Skripta by Tommyzza - Pitalice

GH skripta by Tommyzza pitalice
UPLOADANO NA: www.referada.hr
1. 1978 zapoeo je pad udjela doprinosa u drutvenom proizv.

2. 1978 zapoeo je.. RAST udjela kamata i doprinosa u drutvenom proizv i pad investicija (akumulacije)
3. Ako HR energetske izvore koristimo u dananjim okvirima HR moe podmiriti samo 65% svojih energ potreba
4. Ako je BDP po PPP metodi i ATLAS metodi JEDNAK to znai da dolar u toj zemlji ima istu kupovnu mo kao i u SAD-u
5. Ako je broj zaposlenih 2 000 000 a nezaposlenih 400 000 stopa nezaposlenosti je 16,7%
6. Ako porezni prihodi i rashodi HR porastu za 1 mlrd KN to je FISKALNA EXPANZIJA
7. Ako poveamo ponudu i potranju za jednak iznos porast e broj zaposlenih, a cijenarada e ostati ista.
8. Ako produktivnost poduzea raste, to se odraava na cijene i plae tako to cijene padaju i plae rastu
9. Aktivu demografske bilance ine natalitet i imigracija
10. Analiza strukture deficita trgovinske bilance pokazuju da visoki deficit prije svega proizlazi iz porasta deficita na stavci "proizvodi za iroku
potronju"
11. Analiza strukture trg bilance pokazuju da visoki deficit prije svega proizlazi iz porasta deficita na stavci "proizv za iroku potronju"
12. Analize uinjene tijekom 2000 pokazale su da je dr portfelj sveden na 520 poduzea u kojima dr ima vie od 25% udjela
13. ATLAS METODA koristi prosjeke teajeva USD za 3 god
14. Autoceste su se poele graditi 1970ih
15. BDP (DP) prometa u HR posljednjih 30 g ima sljedee tendencije u razdobljima porasta uk DP-a raste bre
16. BDP DEFLATOR raunamo (REALNI BDP/NOMINALNI)x100
17. BDP DEFLATOR slui deflacioniranju NOMINALNOG BDP-a
1/39
18. BDP HR iz 2003 je vei od BDP-a 1991

19. BDP HR u 90im g bio je korigiran od strane statistike prema potrebama ekon polit
20. BDP izraunat po PPP metodi predstavlja BDP korigiran za razlike u kupovnoj moi
21. BDP je kratica za bruto domai proizvod
22. BDP je u HR padao od 1990 do 1993 a nakon toga je postupno rastao
23. BDP po PPP metodi predstavlja BDP korigiran za razlike u kupovnoj moi
24. BDP prema rashodnoj metodi definira se kao BDP=C+G+I+(E-M)
25. BDP u HR izraunava Dravni statistiki zavod
26. BDP u HR padao od 1990 do 1993 a nakon toga je postupno rastao
27. BETA KONVERGENCIJA postoji ako siromana zemlja raste bre od bogatije
28. BNP je bolji pokazatelj nacionalnog blagostanja od BDP-a.
29. Broj Hrvata na podruju JI Europe obiljeava smanjenje udjela u stanovnitvu te regije
30. Broj registriranih nezaposlenih je vei od broja nezaposlenih ustanovljenih u ANKETI O RADNOJ SNAZI
31. Broj zaposlenih u HR 2003 god (studeni) iznosi oko 1 300 000
32. CIA je procjenila da je potronja na vojsku u bivem SSSR bila 15-17% BDPa Ruska reformistika vlada smanjila vojnu potr na 3%
33. CILJ STABILIZACIJE je zaustavljanje hiperinflacije
2/39
34. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE ZA RADOM je omjer postotne promjene VELIINE POTRANJE ZA RADOM i postotne promjene
NADNICE
35. emu je jednaka vrijednost graninog proizvoda (VGPL)? umnoku gran proizvoda i cijene po kojoj e proizv prodan na tr
36. Da bi se izraunao BDP u post-komunistikim zemljama vano je uzeti pravu baznu god, dodati neregistriranu proizv, oduzeti proizv koji se ne mogu
prodati
37. DEMOGRAFSKE INVESTICIJE su godinje neto inv potrebne da se uz datu stopu prir prirasta stanovnitva ODRI isti dohodak po stan
38. Determinante PONUDE radne snage su 1.cijene 2.promjena tehnologije 3.vrijeme kvalifikacije 4.oekivanja 5.preferencije
39. Determinante POTRANJE za radom su 1.cijena radne snage, 2.promjena tehnologije, 3.promjene u cijeni ostalih faktora, 4.oekivanja,
5.preferencije poslodavaca
40. Dimenzija liberalizacije u HR i dr zemlj u tranziciji podrazumijeva 1.slobodu formiranja cijena, 2.slobodu meunarod razmjene i trgovine i
3.istovjetne uvjete za priv i dr sektor
41. Dinamiki prijevozni rad mjeri se u u tonama-kilometrima
42. Dinamika upotrebe PROIZV KAPITALA najbolje pokazuje GRANINI KAPITALNI KOEFICIJENT
43. Djelatnosti socijalne infrastrukture ne karakterizira stvaranje ekonomskog vika
44. Do 1990 g nedovoljno razvijeni krajevi su se preteito financirali iz Fonda za razvoj nedovoljno razvijenih krajeva
45. Do prvog znaajnijeg ubrzanja rasta u HR dolazi 1952
46. Do relativne deindustrijalizacije privrede dolazi u fazi meusektorske diverzifikacije ind
47. Dodavanjem dodatnih jedinica rada kapitala, u sluaju nepotpunog koritenja proizv kapaciteta, ostvaruje se uveani prinos, a koncept marginalnog
proizvoda
48. Dogovorom u Maastrichtu (1992) utvreno je da u zemljama lanicama EZ-a, proraunski deficit ne bude vei od 3% BDP-a
3/39
49. Dohodovna elastinost potranje za prehrambenim proizvodima s porastom dohotka opada

50. Dok je tranzicija u centr i ist Europi mjerena u odnosu na 1989, tranz u bivim sssr je trebala biti mjerena u odnosu na 1991
51. Dokapitalizacija je sadanje ulaganje u sadanje i budue poslovanje
52. Dolaskom strane konkur udio ind u uk BDP se poinje smanjivati u veini tranz zemalja i to izmeu 9-20%
53. DOMAI DUG DRAVE je u 2003 bio 26 260 mil kn
54. Dominantna stavka u prihodnoj strani HR prorauna poraz na dodanu vrijednost
55. Drugu polovicu 1980tih najvie obiljeava hiperinflacija
56. DRUTVENO BOGATSTVO sastoji se od prir i proizvedenog kapitala
57. Dr ne prikazuje ino dugove banaka
58. Drava blagostanja naslanja se na KEJNEZIJANSKU POLITIKU
59. Dugotrajna imovina poduzetnika HR je konstantno padala nakon tranzicije
60. DUGOTRAJNA IMOVINA u HR je pala 1994, zatim stagnirala do 1996, a potom poela rasti
61. Elastinost prijevozne potranje prema BDP-u u gosp razvijenim zemljama je ispod 1
62. Elektroenergetski sustav HR raspolae sa 31 hidroelektrane
63. EURO je postao efektivno sredstvo plaanja 1.1.2001
64. Faktori koji determiniraju potranju za radom jesu cijena radne snage, promjena tehnologije, promjene u cijeni ostalih faktora, oekivanja,
preferencije poslodavaca
4/39
65. FIKSNI PROIZVODNI KAPITAL HR se u razdoblju od 1950 - 1990 udeseterostruio

66. FIKSNI PROIZVODNI KAPITAL sastoji se od 1.graevinskog zemljita 2.zgrada 3.strojeva i 4.opreme
67. Fiziko doseljavanje stan na odr teritorij nazivamo imigracija
68. Formalnim preprekama me trgovini smatraju se carine, kvote, dozvole i propisi
69. GINI indeks pokazuje koliko svakih 20% potroaa ima udjela u ukupnom dohotku
70. Glavne funkcije fiskalne politike su alokacijska, redistributivna (raspodjela bogatstva) i razvojno stabilizacijska
71. Glavni razlozi NEEFIKASNOSTI SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA su 1.postojanje parcijalnih tr, 2.nepostojanja P kapitala i rada i 3.istovjetne
uvjete za priv i dr sektor
72. Glavnina eljeznica na podruju dananje HR izgraena je u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (75,4%)
73. Gledajue prema razlikama izmeu BDP-a PO TEKUIM CIJENAMA i BDP-a PREMA PPP METODI HR je skuplja od Slovenije, eke i Maarske
74. Gustoa cestovne mree u HR je oko 50km cesta na 100km2
75. HNB je poetkom 90tih vodila RESTREKTIVNU POLITIKU
76. HR biljei stopu participacije radne snage u stan od 36% to je svrstava meu razvojne katastrofe
77. HR dinar je zamijenio YU dinar krajem prosinca 1991
78. HR ima suficit vanjskotrg. Razmjene sa BiH
79. HR industrijska proizvodnja dostie svoju najniu razinu proizv iz 1989 1994 (49,6%)
80. HR je po prosjenom trajanju ivota blizu prosjeka visoko razvijenih zemalja
81. HR je 1910 prema Vinskom imala drutveni proizvod 30% manji od svjetskog prosjeka
5/39
82. HR je 1987 imala suficit s ino i suficit u razmjeni s rep bive dr

83. HR je 1987 u razmjeni s ostalim rep bive dr imala najvei suficit sa BIH a najvei deficit s Slovenijom
84. HR je imala vie stope rasta od YU prosjeka u turizmu
85. HR je prema podacimaiz 1987 bila srednje otvorena zemlja
86. HR je u 2003 najvie izvezla u BiH
87. HR je u razmjeni s inozemstvom (bez republika bive dr) imala DEFICIT u grupacijama crne metalurgije, proizvodnje naftnih derivata i
poljoprivreda i ribarstvo
88. HR je u razmjeni s inozemstvom (bez republika bive dr) imala SUFICIT u grupacijama promet i veze, ugostiteljstvo i turizam i brodogradnja
89. HR je u razmjeni s republikama bive dr imala DEFICIT u grupacijama prehrambeni proizvodi, crna metalurgija i proizvodnja prometnih sredstava
90. HR je u razmjeni s republikama bive dr imala SUFICIT u grupacijama promet i veze, turizam, prerada kemijskih proizv i strojogradnja
91. HR je u sklopu SFRJ imala neto sporiju stopu rasta BDPa ukupno, a sporiju po stan
92. HR je u sredini meu tranzicijskim zemljama po postotku radnika ulanjenih u sindikate. Taj postotak u HR iznosi oko 55%
93. HR kuna je zamijenila HR dinar u svibnju 1994
94. HR proizvodni kapital se udeseterostruio u razdoblju od 1952 do 1990
95. HR se nalazi u fazi uravnoteenju razvoja
96. HR se ubraja meu (naseljenost) srednje naseljene EU drave (84 st/km)
97. HR stabilizacijski program je bio ORTODOKSNO-HETERODOKSNI
6/39
98. HR statistika ne daje kontinuirani niz BDPa HR za posljednih 50 g

99. Hysteresis objanjava da ista stopa nezaposl manje utjee na smanjenje plaa i manje utjee na smanjenje infl ako u uk br nezap proporcija dugorono
nezaposlenih u odnosu na uk br nezaposl velika
100.
Indeks koji prati kretanje dionica na Zagrebakoj burzi kapitala zove se CROBEX
101.
Indeks starosti/starenja definira se kao X(s) = ( P(60)/P(0-20) )*100 (ako prelazi 40% stan STARI)
102.
Industrijalizacija u zapadnoj EU je zavrila nakon 2 svj rata
103.
Infrastruktura se moe izraziti uobiajenom f-jom ER = f (Ii,Io,d) (ekon razvoj=investicije u infrastr+ostali imb proizv+ostali imb ekon
razvoj)
104.
InoZEMNI DUG HR raste jer se zaduivanjem pokriva deficit u meunarodnoj razmjeni
105.
INOZEMNI DUG HR raste je se zaduivanjem pokriva deficit u meunarodnoj razmjeni
106.
Insideri djeluju tako to sve (imaju, maximiziraju, svojim zahtjevima smanjuju)
107.
Investicije "I" u HR su od 1990 do 1997 manje od stope amortizacije
108.
Investicije su u HR od 1990 do 1997 manje od STOPE AMORTIZACIJE
109.
IS krivulja oslikava sve ravnotee na TRITU DOBARA za razliite kombinacije dohotka i kam stope
110.
Iskoristivi neto potencijal hidroenergije u RH iznosi oko 11 000 GWh (59% ukupnog)
111.
Istraivanja pokazuju da je 1939 ino kapital u ukup kapitalu ind drutava HR sudjelovao sa oko 51%
112.
Iz ukupnih doprinosa na temelju mirovinske reforme u 2 mirovinski stup izdvaja se 5%
113.
Izdaci za obranu u RH dosegnuli su rekordnu razinu u 1993 god u iznosu od 39% ukupnih rashoda dr prora (1995 35%)
7/39
114.
Izdaci za visoko kolstvo i znanstvena istraivanja zajedno ine oko 1,3% BDP-a
115.
Izmeu 1990 i 2000 HR stanovnitvo raslo je sporije od svjetskog i EU stan
116.
JAVNA POTRONJA sastoji se od 1.dr proruna, 2.izvanproraunskih fondova, 3.prorauna lok uprave i samouprave
117.
JAVNI DUG je dug dr prorauna, dug dr prema ino i dug Javnih poduzea
118.
Jedan od vanih razloga odravanja neslubenog gosp je nemogunost kontrole
119.
Jedna od mjera pasivne dr politike na tr rada je novana naknada
120.
Jedna od rijetkih situacija savrene elastinosti potranje za turistikim proizvodom je geopolitiki uvjeti
121.
Jednako poveanje ponude i potranje ZA KAPITALOM na tr kapitala poveat e kam stopu i koli investiranog kapitala
122.
Kad je rije o pripremljenosti pojedinih zemalja za tranziciju i kasnije njihovih rezult,zemlje koje se istiu kao najbolje pripr Poljska i Maarska
123.
Kada je HR industrijska proizv doivjela najvei pad? 1991
124.
Kada je zapoeo proces monetarnog osamostaljenja HR 1991
125.
Kada se u HR po prvi pputa organizira sustav zdravstvenog osiguranja? 1918-te
126.
Kako hysteresis objanjava zato ekonomija moe imati i visoku nezaposlenost i visoku inflaciju zbog zavisnosti a i b (zbog poveanja stvarne
stope nezap i prir stope)
127.
Kao prvi strateki CILJ FISKALNE POLITIKE unutar Stabilizacijskog programa bio je uravnoteenje centralnog prorauna
128.
Kao uzroci hiperinflacije 1993 su identificirani trokovna komponenta, inflacijska oekivanja i potrana komponenta
129.
Kapital budunosti biti e primarno ZNANJE a ne novac
130.
Kapital prilikom vrednovanja proizvodnog kapitala moemo izraziti kroz povijesne cijene, cijene zamjene i tr cijene
8/39
131.
Kapital tokom vrednovanja PROIZVODNOG KAPITALA moemo izraziti kroz 1.povijesne cijene 2.cijene zamjene i 3.trine cijene
132.
Karakteristike politikog sustava u RH nedostatak politike volje za strukturnim promjenama i deklarativna demokracija
133.
Kejnezijanski sisten naglaava determiniranost nivo nacionalnog proizvoda prije svega ponudom i potranjom na tr roba i usluga
134.
Keynesijanski sistem naglaava determiniranost nivo nacionalnog proizv prije svega ponudom i potranjom na tritu roba i usluga
135.
Keynes-ova f-ja osobne potronje ima slijedei oblik C= a +bYn*c
136.
Kod ravnotee na tritu savrene konk rada postoji dobrovoljna nezaposlenost
137.
Kod tehnolokog napretka ako je oekivani rast produktivnosti nadmaio stvarni porat produktivnosti ravn stopa zap se pomie nezaposlenost se
povea
138.
Kod tehnolokog napretka ako je stvarni porast produktivnosti nadmaio oekivani -ravn stopa se pomie zaposlenost raste
139.
KOEFICIJENT DEMOGRAFSKIH REZERVI = br stanovnika radne dobi/br radne snage
140.
Koficijent zamjene radnog kontingenta u HR pada
141.
Koja od navedenih f-ja nije f-ja fiskalne politike eksproprijacijska
142.
Koja od navedenih pretp kod definiranje fje potranje nije tona? trokovi radne snage mjere se iskljuivo nadnicom po satu rada dok se svi
ostali faktori mijenjaju
143.
Koja od navedenih zemalja nema opu stopu PDV-a niu od HR Maarska
144.
Koja od ovih navedenih zemalja je imala najvei pad BDPa u razd 1989-1994 Gruzija
145.
Koja standardne veliina/var tr rada prua zadovoljavajue objanjenje uzroka kontinuirane rastue neravnotee tijekom tranzicije nita od
navedenog
9/39

146.
Koja su 3 najvanija elementa rasta u tranzicijskim zemljama? strukturne reforme, poetni uvjeti, makroekonomska stabilnost
147.
Koja trina struktura ima ove karakteristike: velik broj poduzea, homogen proizvod,nitko od sudionika ne moe utjecati na cijenu savrena
konkurencija
148.
Koje naelo se ne smatra naelom prorauna deficitno
149.
Koje podruje ne obuhvaa indeks zakonske zatite zaposlenja? sindikati
150.
Koje trite je najdinaminiji faktor utjecaja na uspone i padove HR turizma? talijansko
151.
Koje zemlje su najbre uspjele prevladati treu fazu industrijalizacije "mali azijski tigrovi"
152.
Koje zemlje su najbre uspjele prevladati treu fazu industrijalizacije? "mali azijski tigrovi"
153.
Koji faktori determiniraju ponudu radne snage? visina ponuene plae, promjene u cijeni rada na ostalim tr, vrijeme kvalitikacije, oekivanja
preferencije
154.
Koji faktori determiniraju potranju za radnom snagom cijena radne snage, promj tehnologije, promj u cijeni ost faktora, oekivanja,
preferencije poslodavaca
155.
Koji je od navedenih ciljeva iz Vladinog stabilizacijskog programa (1993) ostvaren? stvaranje stabilne HR valute
156.
Koji od navedenih modela nije bio 1od4modela pretvorbe prema Zakonu o pretvorbi drutv poduzea iz 1991 kuponska privatizacija
157.
Koji poljoprivredni proizvod u RH nema zatitnu cijenu: kukuruz
158.
Koji pristup se ne smatra pristupom javne uprave? socijalni pristup
159.
Koji su izvori rasta prema Templu? ljudski kapital, fiziki kapital i tehnologija
160.
Koji suvremeni razvojni faktor utjee izravno na formiranje i oblikovanje ostalih faktora rasta? ljudski kapital
161.
Koji uzroci se ne smatraju uzrocima pojave neslubenog gospodarstva psiholoki

10/39
162.
Koji uzrok inflacije se ne ubraja u glavne tipove uzroka inflacije? sistemski
163.
Kojim se pokazateljem mjeri rigidnost radnog zakonodavstva? EPL indeks (indeks zakonske zatite zaposlenja)
164.
Koju zemlju ne ubrajamo u 3 najvea svjetska proizvoaa i ponuaa prim energije Japan
165.
Kolika je procjena uk trokova sanacije bankarskog sust RH? oko 13 mlrd USD
166.
Kolika se predvia stopa rasta u strategijama razvoja HR? 5%
167.
Koliki je BDP deflator ako znamo da je nominalni BDP 20 mlrd kuna, a realni BDP 22 mlrd 110
168.
Koliki postotak bankovnog sektora u RH je u stranom vlasnitvu preko 90%
169.
Koliki udio nezaposlenih obavlja posao "na crno"? oko 20%
170.
Koliki udio obradivog zemljita je jo uvijek u rukama drave? 1/5
171.
Koliki udio svih kuanstva je u 2000 bio prisiljen manajak svojih dohotka ... Nadoknaditi podizanjem potroakih kredita 80%
172.
Koliko ja participacije radne snage u stan RH u 2000 g? 36% (1990 je 37%)
173.
Koliko je graane RH kotala sanacija banaka 13 mlrd USD
174.
Koliko klinikih bolnikih centara postoji u HR? 2
175.
Koliko poduzea kotira na prvoj kotizaciji zagrebake burze 3
176.
Koliko posto obiteljskih gospodarstava je u sustavu PDV-a? 3%
177.
Koliko postotak bankovnog sektora u RH je u str vlasnitvu preko 90%
178.
Koliko udio kuanstava je u 2000 godini bio prisiljen manjak svojih dohotka NADOKNADITI RADOM U SIVOJ EKON ili KREDITOM? 80%
11/39
179.
Koliko zemalja dugorono emitira preko 90% turista u RH? 15
180.
Konane (mjerljive, posredne i neposredne) ratne tete u RH se procjenjuju na: 25-30 mlrd USD
181.
konsOLIDIRANI PRORAUN OPE DR ine dr proraun, izvanproraunski fondovi, proraun lok uprave i samouprave
182.
KONSOLIDIRANI PRORAUN OPE DR je zbroj prihoda i rashoda prora korisnika, izvanprora fondova i lok vlasti s prebijenim
meusobnim potraivanjima
183.
Konsolidirani proraun sred dr sastoji se od dr prorauna i izvanproraunskih fondova
184.
KONSOLIDIRANI PRORAUN SREDINJE ine dravni proraun i izvanproraunskih fondova
185.
KONSOLIDIRANI PRORAUN SREDINJE ine.. zbroj prih i rash prora korisnika i izvanprora fondova s prebijenim me
potraivanjima
186.
Krajem 1990ih pokrivenost uvoza izvozom RH prosjeno je iznosila oko 50%
187.
Krajem 20 st ispod nacionalne linije siromatva bilo je 10% uk stan
188.
Krajem 20 st u HR je udio mladih u predratnoj dobi (0-14 g) smanjen ispod 17%
189.
Kretanje monetarnih agregata u 1999 najpreciznije se moe opisati rijeju stagnacija
190.
Krivulja individualne ponude rada moe do odreene toke imati pozitivan nagib a zatim negativan
191.
Krivulja potranje za radom zapravo je krivulja vrijednosti graninog proizv
192.
Kroz koliko je pravno-dravnih okvira HR prola tijekom 20 st 5
193.
Kuponska privatizacija u HR b i c su toni odgovori
194.
Kuponska privatizacija u RH je prije svega imala ulogu masovne privatizacije

12/39
195.
Liberalizacijom rauna kapitala sve (zemlja postaje, konkurencija, poduzetnici, zemlja)
196.
LIKVIDNOST PROIZVODNOG KAPITALA najbolje pokazuju TRINE CIJENE
197.
LM krivulja oslikava sve ravnotee na TRITU NOVCA za razliite kombinacije dohotka i kam stope
198.
Lohn poslovi u izvozu tekstilne ind ine oko ?80 - 95%
199.
MAKROEKONOMSKI INDIKATORI su drutveni proizvod, podaci o izvozu i uvozu, investicijama i tednji, fiksnom kapitalu, zaposlenosti i
dohotku po stanovniku
200.
Manje razvijenim zemljama preporuuje se primjena "strategije razvitka manjkom infrastrukture"
201.
Manjinski dioniari u HR bili su prisiljeni otplaivati nominalnu vrijednost dionica iako je tr vrijednost kapitala pala
202.
Materijalne ratne tete u HR prema procjeni iz 1966 iznose oko 27 mlrd USD
203.
Max udio ind u drutvenom proizv ostvaruje se pri drut proizv po stan izmeu 3000 i 3500 $
204.
Meu kvantificiranim tokama kontrole provoenja Stand by aranmana s MMFom iz 1994 na ubraja se postizanje pune zaposlenosti
205.
Meu navedenim oblicima ekon integracije najslabiji je odnos izmeu lanica u zoni slobodne trgovine
206.
Meunarodna suradnja HR je prije 1990 uglavnom bila deficitarna s ino i suficitarna s ostalim rep
207.
Metoda UN za obraun BDPa je SNA 93
208.
Mikroinfrastrukturu ne ine nacionalni objekti
209.
Mirovinske fondove i njihove investicije nadzire HAGENA ?
210.
Mirovinskom reformom dolazi do smanjenja uplata doprinosa u prvi stup sa 19,5% na 14,5%
13/39
211.
Mobilnost rada vea je u SADu nego u EU
212.
Monopson je karakteristian za trite rada
213.
Na HR tr rada dolo je do reduciranja potranje za radnom snagom u svim sektorima osim u uslunom sektoru
214.
Na HR tr rada najvie utjeu 2 snopa internih silnica pad br stan i pad potranje za radom
215.
Na jednog umirovljenika u HR dolazi oko 1,3 osiguranika
216.
Na nesavrenom tr rada poslodavci su monopsonisti
217.
Na samom poetku provoenja Stabilizacijskog programa provedena je i davalvacija u iznosu 20%
218.
Na samom poetku provoenja Stabilizacijskog programa provedena je i devalvacija u iznosu od 20%
219.
Na sanaciju banaka je u 90im g potroeno 13 mlrd USD
220.
Na suvremenom tr je temelj svake poduzetnike investicijske aktivnosti poduzetnika HIPOTEKA NA PRIVATNU IMOVINU
221.
Na svjetskom tritu kapitala imamo tendenciju sve manje sklonosti ka plasmanima kapitala preko javnih institucija ili zaduivanja dr
222.
Na tritu savrene konkur poslodavac se susree sa savreno elastinom krivuljom ponude rada
223.
Nacionalni proizvodni kapital HR prije poetka tranzicije procjenjuje se na 50-60 mlrd USD
224.
NACIONALNO BOGATSTVO sastoji se od PRIRODNOG i PROIZVEDENOG KAPITALA
225.
Najdinaminiji rast FIKSNOG PROIZVODNOG KAPITALA u HR biljei (od 1950 do 1990) turizam
226.
Najdinaminiji rast FIKSNOG PROIZVODOG KAPITALA u HR biljei (od 1950 do 1990) turizam
227.
Najira mjera stvorena u svrhu usporedbe zakonske zatite zaposlenja u razliitim zemljama, rauna se kao ponderirani prosjek 22.. indeks
zakonske zatite zaposlenja (epl-indeks)
14/39
228.
Najvanija zadae poljoprivrede je prehrana domaeg stan
229.
Najvaniji segment tekue bilance HR je trgovinska bilanca
230.
Najvaniji segment tekue platne bilance HR je trgovinska bilanca
231.
Najvaniji zdravstveni pokazatelj je oekivano trajanje ivota
232.
Najvanijim instrumentom prikupljanja sredstava za potronju dr smatraju se porezni prihodi (89,5%)
233.
Najvea negativna stopa rasta BDPa od -21,28% tijekom tranzicijskog razdoblja zabiljeena je 1992
234.
Najvea razina izdataka za obranu bila je u 1993 i iznosila je oko 38% uk rashoda dr prorauna (u 2000 pali na 11,1%)
235.
Najvea stavka u strukturi RASHODA PO EKONOMSKOJ NAMJENI centralnog prorauna je ROBE I USLUGE
236.
Najvea stavka u strukturi RASHODA PO FUNKCIONALNOJ NAMJERI centralnog prorauna je SOCIJALNO OSIGURANJE I SOCIJALNA
SKRB
237.
Najvee ratne tete na podruju gosp infrastrukture pretrpio je HEP
238.
Najvei broj privatnih vrtia nalazi se u Istarskoj upaniji
239.
Najvei dio inozemnog zaduenja HR koristio se za INFRASTRUKTURU I NEPRODUKTIVNU POTRONJU
240.
Najvei dio izvoza preraivake ind ini ? Proizvodnja kemikalija i kem proizv (9,2)
241.
Najvei dio izvoza usluga otpada na turizam
242.
Najvei dio izvoza usluga otpada ne turizam
243.
Najvei dio obradivih i neobradivih poljoprivr povr RH ine oranice i vrtovi

15/39
244.
Najvei udio deficita izvanproraunskih fondova u 2000 otpada ne mirovinsko i zdravstveno osiguranje (57,1% i 31,7%)
245.
Najvei udio stranog ulaganja u industriju tijekom 1993-2000 usmjeren je u farmaceutsku industriju
246.
Najvei udio uk god potronje energije u HR otpada na opu potronju
247.
Najvei uzronici oneiavanja okolia su motorna vozila
248.
Najvei uzronici oneienja okolia tetnim sastojcima jesu motorna vozila
249.
Najveu brigu i iskuenje za ekon politiku ini inflacija i nezaposlenost
250.
Najveu statistiku mo vozni park javnog cestovnog teretnog prijevoza izraeno u tonama nosivosti imao je 1986te
251.
Najvii udio FDI usmjerenje u industriju
252.
Nakom 2 svj rata moderna ekon analiza prati kretanja ovih makroekon pokazatelja BDP, nezaposlenost, infl i pokrivenost uvoza izvozom
253.
Nakon poetka tranzicije 1990 udio investicija je u BDP-u poeo opadati, a tednje rasti
254.
Nakon poetka tranzicije UDIO INVESTICIJA.. u BDP-u poeo opadati, a TEDNJE rasti
255.
Nakon uspjeno provedene stabilizacije cijena i teaja HR je suoena sa sve (niskim inv, padom zap, visokim trg def)
256.
Narodna banka HR vodila je poetkom 90-ih restriktivnu politiku
257.
Neizravni porezi u pravilu djeluju regresivno
258.
Neka zemlja se smatra industijaliziranom ukoliko 1.oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u ind sektoru 2.oko 10% uk stanovnitva
radi u ind
259.
Neposredno nakon stabilizacije je dolo do APRECIJACIJE NOMINALNOG TEAJA zbog poveanja potranje za domaim novcem uslijed
remonetizacije ekonomije
16/39
260.
Neravnotea na tr rada tranzicijskih zemalja prvenstveno je posljedica pada ind proizvodnje
261.
Neto stopa povrata na uloena sredstva sinonim je za isti profit
262.
Nominalna plaa ne ovisi o mari
263.
Nova otkria i dostignua u znanju i tehnologiji tijekom 20 st poznata su pod nazivom tehnoloka revolucija
264.
Nova zdravstvena politika u HR ne obuhvaa slijedee ciljeve razvoja zdravstva porast broja zdravstvenog osoblja
265.
Novije strategije ograniavaju max br postlja u obalnom pojasu HR na 950 000 do 1 000 000
266.
O vanosti uloge drave u ekon kretanjima u HR prvi je pisao Mijo Mirkovi
267.
Objavljena gornja intervancijska granica HNB za teaj njem marke je 4,444
268.
Od 1980 do 1990 HR se nalazila u razdoblju stagnacije iz razloga to je PRESTAO TEHNOLOKI NAPREDAK
269.
Od 1990-2000 bto domai proizvod HR je ostvario kumulativno poveanje, no i dalje se nalazi na oko 86% razine iz 1990
270.
Od svih djelatnosti unutar BDP-a HR od 1990 - 1995 najvei porast biljei javna uprava
271.
Od ukupno 6 mlrd ljudi na planetu, 2,8 mlrd ive sa dohotkom manjim od 2$ na dan 2$ na dan
272.
Od ukupnog br upisanih studenata, studij u propisanom roku zavrava svega 20% studenata
273.
Odabrani put privatizacije u HR i iskustvo do 1999 najbolje je opisati kao sustav PRIVATIZACIJE PUTEM KONTROLIRANO
DECENTRALIZIRANIH ODLUKA
274.
Odluku o putanju u promet hrvatske KUNE je donio GUVERNER HNB-a
275.
Odnosi izmeu prometnih grana mogu poprimiti obiljeja konkurentnosti, komplementarnosti i supstitutivnosti
276.
Okvir za odreivanje plaa u RH je zakon o radu, kolektivni ugovor, osobni ugovor o radu
17/39
277.
Oskudnost ljudskog resursa potencijalno je ogranienje u razvitku HR
278.
Osnovni cilj HNB-a prema ZAKONU iz 2001 je iskljuivo stabilnost cijena
279.
Osnovni problem INDUSTRIJSKE POLITIKE tranzicijskih zemalja svodi se na nepostojanje ili djelomino postojanje trita
280.
Osnovni problem u socijalistikim gosp je bila kvaliteta
281.
Osnovni STRUKTNI PROBLEMI HR GOSPODARSTVA u domaoj agregatnoj POTRANJI koncentrirani su u podruju investiciju i tednji
282.
Osnovnom zadaom fiskalne politike ne smatra se funkcijska zadaa
283.
OSOBNA POTRONJA sudjeluje u strukturi BDP-a HR sa 66%
284.
PARAFIKSALNI PRIHODI centralnog bankarskog sustava od 1980 do 1989 troile financiranje teajnih razlika, selektivnu sanaciju
odabranih poduzea i otpis potraivanja, kratkorono bezkamatno financiranje federacije.
285.
PDV je uveden 1998
286.
Performanse HR gosp tijekom 20 st moemo saeti BDP uvean 9x, populacija uveana za 40%, 100ljetna stopa rasta BDP pc=1,85% god
287.
Pitanje efikasnosti razvoja ind postaje temeljno u fazi stabilizacije (SPECIJALIZACIJA IND)
288.
Pitanje efikasnosti razvoja ind postaje temeljno u kojoj fazi industrijalizacije? fazi stabilizacije
289.
PLATNA BILANCA je od 1966 do 1989 u HR bila u SUFICITU zbog izvoza usluga i priljev na osnovu transfera
290.
Pluralizam vlasnitva u nekoj nac ekonomije podrazumijeva privatno i dr vlasnitvo
291.
Poetni uvjeti dijele se na prometne
292.
Pod infrastrukturom u uem smislu rijei ne podrazumijevamo kulturu

18/39

293.
Pod jezgrom regionalnog razvoja podrazumijeva se regija s najbrim gosp razvojem
294.
Pod osobitostima HR tranzicijskog procesa ponajprije se podrazumijeva: drutveno vlasnitvo
295.
Pod prir uvjetima podrazumijeva se klima
296.
Pod utjecajem snanog razvoja trita i konkurentnosti poeli su se dogaati integr procesi u razl dij svijeta-mogu se podijeliti: integracije
multinac komp i integr dr
297.
Pod utjecajem transportnih trokova tritu okrenuti sektori biraju lokaciju blizu mjesta izvora sirovina
298.
Poduetnici donose odluku o investiranju u poduzetniki pothvat ako.. sadanja vrijednost pfta od dodane jedinice VEA od zamj vrij kapitala
uloenog
299.
Poduzetnici donose odluku o investiranju u poduzetniki pothvat ako je sadanja vrij VEA od zamjenske vrij
300.
Poduzetniku se isplati DODATNO ulagati u neki projekt sve dok je granina efikasnost kapitala VEA od kamatne stope
301.
Pojam NAIRU je jednak stopi prir nezaposlenosti
302.
Pojam ivotnog standarda pojavio se u ekon literaturi u 17 stoljeu
303.
Pokazatelj koji pokazuje br ivoroenih na 1000 ena zove se fertilitet
304.
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM je bila visoka sve do 1992
305.
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM je od 1966 do 1989 u HR bila u prosjeku 70%
306.
Policentrini etatizam ili dogovorna ekonomija je karakteristina za razdoblje 1972-1987
307.
Poljoprivredni izvoz ostvarivao je suficit 1991 i 1992
308.
Pomak KRIVULJE POTRANJE ZA RADOM uzrokovan je promjenom TEHNOLOGIJE

19/39
309.
Ponuda rada je determinirana nita od navedenog
310.
Ponuda rada se u odr vrm razdoblju moe analizirati kao sve navedeno (ponueni, ponueni, otputeni)
311.
Porast cijena na tr utjecat e da se Price-setting krivulja na grafu pomakne prema DOLJE odraavajui pad realne nadnice
312.
Porast potranje za radnom snagom utjee na poveanje zaposlenosti
313.
Porastom dohotka smanjuje se potranja za javnim prijevozom
314.
Porez na dodanu vrijednost (PDV) uveden je 1.1. 1998 god
315.
Posljednjih 10tak g broj istraivaa u znanstvenoistraivakim institucijama se smanjio za 1/3
316.
Posljednjih 3 desetljea najvanija stavka u strukturi izdataka za osobnu potronju je hrana
317.
Postrojenja u zemljama Istone Europe prije poetka tranzicije poslovala su sa uspjehom zbog nezahtjevnog tr SSSRa
318.
Posudbe dr ukljuene su u bilancu kapitalnog rauna
319.
Potranja za radom ovisi o svemu navedenom (cijeni radne snage, preferencijama, oekivanjima)
320.
Potranja zdravstvenih usluga ne ovisi o socijalnim uvjetima ivota
321.
Potrebe za proizv mogu se grupirati u dvije temeljne skupine kvalitativne i kvantitativne
322.
Poveati izvoz pri stagnirajuoj proizvodnji i padu proizvodnosti je mogue kombinacijom utrkom devalvacije i inflacije
323.
PPP METODA je metoda pariteta kupovne moi
324.
Pragom razvoja se smatra stopa investicija od 10%
325.
Prema Fridmanu uzrok velike krize SADa (1929-1933) bio je smanjenje novane mase
20/39
326.
Prema granskoj strukturi pretvorbe najblii proces pretvorbe doivjelo je graevinarstvo
327.
Prema HNB-u novana masa M1 je priblino jednaka 33 mlrd KN
328.
Prema HNB-u novana masa M4 je priblino jednaka 128 mlrd KN
329.
Prema HR zakonima postoji (prir podruja) 8 kategorija zatienih prir podruja
330.
Prema kvalifikacijskoj strukturi, kvalificirani radnici (KV,VKV,SSS,VSS,VS) ine sljedei postotak nezaposlenih 66,66%
331.
Prema Memorandumu Vlade RH o gosp politici iz 1994 problem nezaposlenosti u HR rijeit e se rastom privatnog sektora
332.
Prema memorandumu Vlade RH o gospodarskoj politici iz 1994 godine problem nezaposlenosti u HR rijeit e se RASTOM PRIVATNOG
SEKTORA
333.
Prema miljenju nekih ekonomista, teaj KN je precijenjen pa je nijedno od predloenog
334.
Prema nekim procjenama BDP HR je vei po PPP nego ATLAS metodi
335.
Prema podacima DZSa prosj porvina stana u 2001 iznosi 73m2
336.
Prema podacima iz 1999 najvei suficit kao postotak BDP-a u TEKUOJ bilanci plaanja imao je Japan
337.
Prema podacima popisa stan HR iz 2001 prosjena starost stan bila je 39,3 god
338.
Prema popisu stan iz 2001 udio poljoprivrednika je 5,5%
339.
Prema prostornoj povr zemlje HR se ubraja u zemlje koje raspolau s manjim prostorom
340.
Prema kolskom primjeru, ako je stopa nezaposlenosti niska, plae i pregovaraka mo radnika su visoka plaa i velika pregovaraka mo
341.
Prema teoriji euroskleroze najvei uzrok porasta nezaposlenosti pridaje se rigidnostima tr rada
342.
Prema udjelu JAVNE POTRONJE u BDP-u HR ima najskuplju dravu u odnosu na tranzicijske zemlje
21/39
343.
Preprake sociokulturnoj tranziciji u RH sklonost dr paternalizmu, kulturni tradicionalizam, niska razina dr participativnosti
344.
Pretvorba je najbre izvrena u Varadinskoj upaniji
345.
Pretvorbena etapa HR vlasnike transformacije imala je 4 varijante pretvorbe
346.
Pri obraunu BDP-a u HR se od 1996 koristi NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI
347.
Pri osmiljavanju svoje industrijske politike HR bi trebala dati prednost primjeni horizontalnih mjera
348.
PRIHODI i DOTACIJE prorauna OPE DR od 1994 do 2000 su bili cca 40-75 mlrd KN
349.
Primarni cilj stabilizacijskog programa Vlade RH iz 1993 bio je suzbijanje inflacije
350.
Primjena industrijske politike prvenstveno je usmjerena na stimuliranje procesa inoviranja
351.
Primjena sva tri stupa mirovinske reforme stupila je na snagu 1.12002. god
352.
Prirodna stopa nezaposlenosti je ona stopa pri kojoj stopa inflacije je konst
353.
PRIRODNI KAPITAL sastoji se od rudnog bogatstva, umarskog bogatstva i zemljita
354.
PRIRODNI NARATAJ je razlika (broja) nataliteta i moraliteta
355.
Prirodni prirataj je razlika nataliteta i mortaliteta
356.
Pristigli trokovi intenzivnog razvitka (1950-1980) su sektorska neravnotea i spor rast proizvodnosti faktora
357.
Privatizacija bankarskog sustava u HR bila je voena SELEKTIVNOM POLITIKOM
358.
Privatizacijom banaka je upravljao/lo Narodna banka u suradnji s agencijom za sanaciju banaka
359.
Privatizacijski model koje zemlje preferira domae kupce? Slovenije

22/39
360.
Privredni sustav bive YU odavalo je NISKU PRODUKTIVNOST I NISKU EFIKASNOST
361.
Privrednom rastu HR u razdoblju os 1960 - 85 TEHNIKI PROGRES je doprinosio 26%
362.
Problemi koji karakteriziraju HR gosp u tranz velik udio dr u BDPu
363.
Proces pretvorbe bio je najbri u graevinarstvu
364.
Proces pretvorbe je predviao 4 modaliteta otkup, dokap, pretvaranje duga u ulog i fuzija
365.
Proces PRETVORBE ZAVRIO je u lipnju 1992
366.
Procjena je da je proizv beskorisnih i niskokvalitetnih dobara u uk BDPu uestvovala u zadnjim god komunizma ija proizv prestaje 20%
367.
Produktivnost rada u poljoprivredi u odnosu na ostale sektore privrede posljednjih 50 g rasla je bre
368.
PROIZVODNI KAPITAL sastoji se od fiksnih fondova (kapitalni fondovi, osnovna sredstva, osnovni fondovi) i obrtnih f (zalihe, obrtna
sredstva)
369.
PROIZVODNO BOGATSTVO sastoji se od nacionalnog kulturnog napretka, proizv fondova javnih dobara, neproizv fondovi j.d.,neproizv f.
Priv. Kap., proizv f.
370.
PROIZVODNO BOGATSTVO su sve one materijalne vrijednosti kojima raspolae neko nacionalno gospodarstvo, a koje su rezultat
ljudskog rada
371.
Proizvodnost rada u HR industriji u 2 pol 1990ih raste kao posljedica sve navedeno (porasta uk koli, poveane efik, smanjivanja br zap)
372.
Proizvoaka f-ja stanovnitva je ona u kojoj u odr vremenu sudjeluje samo EKONOMSKI AKTIVNO STAN
373.
Projekt vlasnike transformacije poetkom 1991 obuhvaao je tada oko 3600 tadanjih drutv poduzea
374.
Promatrajui investicijske akt u tarnz zemljama u razdoblju 1990 - 2000 doli smo do zakljuka Polj, Slo i Ma su vodee tranz zemlje po
investicijskim akt, Rus i Ukr-vrlo niskoj raz a HR i SRJ najnioj
23/39
375.
Promatrajui razdoblje od 1990-2000 moe se zakljuiti da RH zaostaje za razvijenim ekonomijama posljednjih 20 god
376.
Promatramo li Stabilizac projekt sa stajalita makroekon stabilnosti i inflacijskih oekivanja moemo okarakterizirati kao spektakularan uspjeh
377.
Promjene u gospodarskoj strukturi, tako da neki sektori rastu dok se ostali smanjuju nazivaju se strukturalne promjene
378.
Proraun SREDINJE DR je zbroj prih i rash prora korisnika (ministarstva, dr agencija,) kojeg odobrava Sabor
379.
Proraunom se u HR preraspodjeljuje vie od 50% BDP-a (52,6%)
380.
Proseban sluaj kada fja ponude moe na nekom svom segmentu imati negativni nagib naziva se "backward bending"
381.
Prosj gustoa naseljenosti RH prema podacima iz 1991 je 85 stan/km2
382.
Prosjena god stopa rasta fiksnih fondova u razdoblju 1919-1940 g bila je 1,6%
383.
Prosjena god stopa rasta fiksnog proizvodnog kapitala u razdoblju od 1953-1990 bila je 6,5%
384.
Prosjena starost umirovljenika u HR je oko: 55 god (u biti 66->manja za 10 g od EU prosjeka)
385.
Raun koji obuhvaa trgovinu robama i uslugama, kao i transferna plaanja nazivamo bilancom tekuih transakcija
386.
Radna snaga u HR ima cca 1450 000 ljudi
387.
Radni koeficijent ini svo muko stan u dobi od 15-64 god i ensko stan u dobi od 15-59 g
388.
RADNU SNAGU ine zaposleni i oni koji bi eljeli raditi.
389.
RASHODI i POSUDBE prorauna OPE DRAVE od 1994 do 2000 su bili cca 38 - 82 mlrd kn
390.
Rast zaposlenosti u makroekonomskom okruenju nultog/negativnog gosp rasta i visoke inflacije izravno dovodi di nepovoljnog uinka na
kretanje proizvodnosti rada
24/39
391.
Ratno razdoblje utjecalo je najmanje na smanjenje kapaciteta u kampovima
392.
Ravnotena stopa ne/zaposlenosti ovisna je o stvarnoj stopi ne/zaposlenosti prema teoriji Hysteresis
393.
Ravnotena stopa nezaposlenosti ovisi o WS i PS krivulji
394.
Razdoblje 1990-2000 karakterizira sve navedeno (nestanak tr, ratna razaranja, pogrean model transformacije, stabilizacijski plan)
395.
Razdoblje od 1952 do 1989 je statistiki homogeno i vjerodostojno
396.
Razdoblje od 1952-1990 se analizira kroz tzv. Petogodinje planove, od kojih je najuspjeniji bio drugi
397.
Razdoblje od 1967 do 1989 u HR obiljeava rast fiksnog kapitala
398.
Razdoblje od 1990 do 2000 u HR obiljeava fluktuiranje stope tednje
399.
Razdoblje progresa 1920-1930 karakterizira rast financijskog sektora
400.
Razina razvijenosti prometne infrastrukture moe se mjeriti niti jedno nije tono
401.
Razlika izmeu INDEKSA TROKOVA IVOTA i INDEKSA MALOPRODAJNIH CIJENA je rn prvog ukljuuje robe i usluge koje ulaze u
koaricu "tipine" potronje domainstva a u rn2 robe i usluge maloprodaje
402.
Razlika izmeu NETO DOMAEG PROIZVODA I UK DOMAEG PROIZV je vrijednost amortizacije
403.
Razlika izmeu prih i rash DR PRORAUNA i prih i rash KONSOLIDIRANOG PRORAUNA je u unjenici da konsolidirani prorima
prebijena sva meunarodna plaanja dr instit
404.
Razlika izmeu prih i rash DR PRORAUNA i prih i rash KONSOLIDIRANOG PRORAUNA OPE DR je u injenici da konsolidirani
prora ukljuuje izvanproraunske fondove i lok samoupravu
405.
Razlika izmeu prih i rash DR PRORAUNA i prih i rash KONSOLIDIRANOG PRORAUNA SRED DR je u injenici da konsolidirani
prora ukljuuje izvanprora fondove
25/39
406.
Razlike u rezultatima tranz zemalja NISU uvjetovane prometnome povezanou sa razvijenim zemljama
407.
Razliku bruto domaeg proizvoda i drutvenog proizv ine NEPROIZVODNE USLUGE
408.
Razvoj stanovnitva HR 90ih god ovog st obiljeavaju 2 bitna demoreprodukcijska procesa depopulacija i starenje
409.
Razvojem gosp tijekom vremena teretni promet raste najbre u fazi industrijalizacije
410.
Razvojno najuspjenije kontinuirano razdoblje hr gospodarstva tijekom 20 stoljea jest 1950-1980
411.
Realizacija kuponske privatizacije odvijala se putem 7 PIFova
412.
Realni prinos na oroene depozite u HR krajem 1999 god iznosio je oko 4% (nomin 8,3%)
413.
REMONETIZACIJA EKONOMIJE je poveana potranja za domaim novcem uslijed prestanka hiperinflacije u kojoj je domai novac bio
bezvrijedan i nije se koristio u transakc
414.
Renacionalizacija" u procesu privatizacije oznaava vraanje u privatizaciji propalih poduzea Fondu
415.
RH raspolae sa 0,36 ha obraenih povrina po stan
416.
S obzirom na tehnoloki napredak i produktivnost radnici u svoje zahtjeve o poveanju plaa unaprijed ugrauju oekivani porast produktivnosti
417.
Sa stajalita ostvarenih prihoda preferirani kupci su zaposlenici
418.
SIGMA konvergencija postoji ako se razlika u realnom per capita BDPu izmeu zemalja smanjuje tijekom vrem
419.
Sindikati se na tr rada javljaju kao monopolisti
420.
Slubene meunarod priuve HR u 2001 god pokrivale su 6tomjeseni uvoz (9045 mil USD)
421.
Slubene meunarodne priuve HR u 2001 pokrivale su 6mj uvoz
422.
Smanjenje ponuene koliine rada zbog poveanja nadnice opisuje se kao EFEKT DOHOTKA
26/39
423.
Smanjenje prometnih trokova u uvjetima konkurencijskog trita uvjetuje mogunost smanjenja cijena roba i poveavanja konkurentske
sposobnosti gospodarstva
424.
SNA je sustav nacionalnih rauna. Uvode se na makrorazini na poetku tranzicijskog razdoblja a inila su je SNA 93(UN) i RSA 95(EU)
425.
Socijalne f-je dr financiraju se putem instrumenata izvanproraunskih fondova
426.
Sovjetski savez se odluio da 1991 bude post-komunistika ne 1989 zato to na taj nain eliminirao se 5% pad dohotka
427.
Sovjetski savez se odluio da 1991 bude post-komunistika a ne 1989 zato to na taj nain eliminirao 5% pad dohotka
428.
SREDINJI INSTRUMENT MONETARNE POLITIKE u STABILIZACIJSKOM PROCESU bio je nominalni teaj
429.
Sredstva prikupljena pretvorbom nisu namijenjena za sanaciju tekueg dr deficita
430.
Stabilizacijski pokret proveden u RH u listopadu 1993 doveo je do smanjenja mjes stope inflacije sa 40% na 1% god
431.
STABILIZACIJSKI PROGRAM je stabilizirao teaj, zaustavio inflaciju, stabilizirao ekonomiju
432.
Stabilizacijski program temeljio se na restriktivnoj monetarnoj politici
433.
STABILIZACIJSKI PROGRAM u HR je izvren u listopadu 1993
434.
Stabilizacijskom politikom nositelji ekon politike prvenstveno nastoje ostvariti 1.punu zaposlenost, 2.ravnoteu i neutralizirati negativne ekon
trendove
435.
Stavka NETO GREKE I PROPUSTI u platnoj bilanci HR zbroj je iznosa tekueg rn-a i fin transakcijama umanjen za iznos poveanja dev rez
436.
Stavku tekuih transfera u tekuem raunu platne bilance HR najveim dijelom sainjavaju devizne doznake hr graana na radu u ino
437.
Stopa bto domaih investicija u RH je gotovo na razini zemalja se srednjim dohotkom
438.
Stopa nezaposlenosti u HR iznosi oko 22%

27/39
439.
STOPA POVRATA na uloena sredstva mora biti vea od prosjene kamatne stope
440.
Stopa rasta BDPa u zemljama sred i JZ Europe u odnosu na zemlje biveg SSSRa je do 1999 je bila vea, da bi nakon toga bila manja
441.
Stopa registrirane nezap u RH iznosi 22%
442.
Stope rasta tehn napretka u HR su od 1979 bile pozitivne a poslije negativne
443.
Strateka pitanja HR industrijske politike sve navedeno (modernizacija, diferencijacija promocija)
444.
Strogo kontrolirani model privatizacije "sluaj po sluaj" karakterizira Maarsku
445.
Stupanj zaduenosti dr u ino ne mjeri se udio inozemnog duga u odnosu na proraunski deficit
446.
Suficit prorauna ope drave ostvaren je samo u dvije godine i to 1994 i 1998
447.
Suvremeni europski megatrendovi u sektoru prometa poprimaju obiljeja deregulacije i harmonizacije trita prometnih usluga
448.
Suvremeni razvoj industrije u industrijski razvijenim zemljama odvija se BEZ PORASTA ZAPOSLENOSTI odnosno na bazi produktivnosti
449.
Sve znaajne pravne odluke i proraun EU donosi? Europsko vijee (moda i Europski parlament?)
450.
to ne uzrokuje rigidnost trita rada mjere za prekvalifikaciju radnika
451.
to od navedenoga nije faktor ogranienja razvojno-strategijske f-je HR agrara? potranja za hr tur proizvodom
452.
to su razlozi postojanja neslubene ekon u RH? nerazvijenost i neefikasnost institucija
453.
Teajni reim od list 1993 u stvarnosti je bio fluktuirajui (moda upravno flukt?)
454.
Temelj Programa demografskog razvoja je 1)poveanje broja ivoroenih, 2)manje iseljavanja,3)vie povratnika iz iseljenitva
455.
TEMELJNE MAKROEKONOMSKE VARIJABLE su BDP, inflacija, nezaposlenost i neto izvoz

28/39
456.
Temeljni element koji odreuje koliinu POTRANJE na tritu rada je cijena rada
457.
Temeljno obiljeje prometne usluge je sve navedeno (nematerijalnost, manjak kapaciteta, prijevozna usluga)
458.
TEORIJA DEMOKRATSKE TRANZICIJE odnosi se na relativno brze promjene stope nataliteta i mortaliteta i to u slijedeem pravcu raniji pad
stope mortaliteta u odnosu na stopu nataliteta
459.
Teorija o efikasnim plaama ovisi o a i c (prirodi posla, uvjetima na tr)
460.
Teorija polova" kao regionalna strategija i politika zasniva se na industrijalizaciji
461.
Teorija razvoja planskih ekonomija zasnivala se na max stopa ind rada
462.
Teorija velikog udara" kao regionalna strategija i politika zasniva se na transferu tednje (investicija)
463.
Teite politike MMf-a je na restriktivnim mjerama za domau potronju
464.
Tijekom 1998 ponovno dolazi do porasta kamatnog spreada koji nije uzrokovan poveanom potranjom za devizama
465.
Tijekom 2000 Privredna, Rijeka i Splitska banka privatizirane su prodajom ino vlasnicima za 579 mil USD
466.
Tijekom 2004/05 mogao bi se oekivati devizni priljev od turizma u iznosu od 3 mlrd USD
467.
Tijekom ratnog desetljea ino dug RH je utrostruen
468.
Tijekom razdoblja hiperinflacije BDP se smanjio sa 24,8 mlrd u 1991 na 10,9 mlrd u 1993
469.
Tijekom razdoblja hiperinflacije mjereno na godinjoj razini najvia stopa inflacije iznosila je 1249%
470.
Tijekom zadnjih 10 god u HR je NAJVIE SMANJENA PROIZVODNJA U DJELATNOSTIMA strojogradnje i brodogradnje
471.
Tijekom zadnjih 10-ak god u HR je najvie smanjena proizvodnja u djelatnostima strojogradnje i brodogradnje
29/39
472.
Tranzicija gospodarstva se odvijala u 2 smjera pretvorba drutvenog vlasnitva u privatno vlasnitvo i privatizacija dr poduzea
473.
Tranzicija je dinamiki proces transformacije drutva iz socijalistikog ureenja u demokratsko i mijenjanje planske ekonomije u tritu
474.
TREI STABILIZACIJSKI PROGRAM U HR nakon 1990 bio je heterodoksni program koji se temeljio na SIDRU TEAJA
475.
Trina vrijednost infrastrukturnih JAVNIH PODUZEA na poetku tranzicije je 20-25 mlrd USD
476.
Trina vrijednost poduzea na poetku tranzicije je 10-15 mlrd USD
477.
Trina vrijednost poduzea u HR fondu za privatizaciju je 14,5 mlrd HRK
478.
Turisti iz dr bive YU konstantno su inili oko 30% uk broja turista u HR
479.
Turistika ind svoj ubrzani razvoj na trajnim osnovama moe zapoeti tek kada je zemlja 1.uglavnom zavrila agrarnu tranziciju 2.vidljivo
odmaknula u razvoju sekundarnog sektora
480.
Turistiki razvijenim smatra se ono gospodarstvo u kojem broj stranih turista premauje broj lokalnog puanstva
481.
Tvorac input-output tablice kao polazita meusektorske analize je Leontief
482.
U "tri sidra" reforme iz kraja 1989 nije ulazilo smanjenje razlike izmeu akt i pas kam stopa
483.
U 1 i 2 stup mirovinskog osiguranja moraju biti osigurani zaposlenici mlai od 40 god
484.
U 1987 IZVOZ HR (raunajui izvoz u ostale ex-drave) je predstavljao 80% drutvenog proizvoda
485.
U 1987 IZVOZ u ostale ex-republike je bio 55% drutvenog proizvoda
486.
U 1987 UVOZ HR (raunajui izvoz u ostale ex-drave) je predstavljao 72% drutvenog proizvoda
487.
U 1987 UVOZ u ostale ex-republike je bio 50% drutvenog proizvoda
488.
U 2000 udio dugotrajno nezaposlenih u uk br nezaposlenih u RH iznosio je oko 53%

30/39
489.
U 80-im god je dolo do porasta bank tednje graana i pada investicija privrednih subjekata u osn fondove jer su kamatne stope trebale pasti a
nisu zbog politike i pravne nesigurnosti
490.
U aktivu demografske bilance spadaju natalitet i imigracija
491.
U dokumentu pod nazivom "Razvojni prioriteti RH 2002 - 2004" kao glavni cilj je istaknuo poveanje zaposlenosti
492.
U EKONOMSKI AKTIVNO STANOVNITVO spadaju zaposleni i nezaposleni
493.
U FINALNU POTRONJU ulazi 1 osobna potronja, 2 opa potronja, 3 invesicijska potronja
494.
U gospodarski razvijenim zemljama koeficijent dohodovne elastinosti prijevozne potranje je neto ispod 1 zbod intenzivnijeg porasta
tercijarnog sektora i utjecaja tehnikog progresa i racionalizacija u sekundarnom sektoru
495.
U HR je elektrificirano oko 36% pruga
496.
U HR je novana masa M1 rasla od poetka tranzicije
497.
U HR je posljednjih nekoliko god IMIGRIRALO 50 000 ljudi
498.
U HR je postignuta relativno visoka ekonomska stabilnost koja se prije svega temelji na: stabilnosti cijena i teaja
499.
U HR je prirodni prirast u 90ima u veini god bio negativan
500.
U HR nakon stabilizacijskog programa u veini razdoblja prevladavala je FISKALNA EXPANZIJA I MONETARNA EXPANZIJA
501.
U HR postoji tendencija pada br stan
502.
U istonoeuropskim gosp raspadom SSSRa dolazi do velikih strukturalnih promjena i na strani ponude i na str potrenje
503.
U izvore primarne energije ne ubraja se vjetar
504.
U koje se djelatnosti u HR nakon 1991 investiralo najvie sredstava? INFRASTRUKTURA

31/39
505.
U kojem je stupnju ekon integracije prema Ballassi dozvoljeno neogranieno kretanje kapitala.. Izmeu lanica? zajedniko trite
506.
U kojoj godini je DEFICIT VANJSKOTRGOVINSKE BILANCE bio najvei 1997
507.
U kupnji dionica u okviru financ tijeka pretvorbe u RH dominirala je uplata putem stare devizne tednje
508.
U mjere aktivne politike na tritu rada ne spada novane naknade za vrijeme nezaposlenosti
509.
U novom Zakonu o HNBu iz 2001 kao osnovni cilj navodi se iskljuivo stabilnost cijena
510.
U obavljanju svojih poslova HNB je samostalna, ali ujedno i odgovorna Saboru
511.
U okviru glavnih etapa razvojnog ciklusa tur sektora u kojoj etapi nastupa koncentracija na paket-aranmane i kongresni turizam? u etapi
stagnacije
512.
U okviru meurepublike razmjene u bivoj YU, HR je imala NEGATIVNI saldo u poljoprivredi
513.
U okviru POS-a otplata kredita je najvie na rok od 30 god
514.
U osnovne kapacitete tur prouzv kapitala ubraja se hoteli
515.
U otplati dionica tijekom pretvorbene etape dominirala je "stara devizna tednja"
516.
U pogledu faza gosp razvoj RH, apsolutna dominacija stan usl djel nastupila je nakon 1981 g
517.
U pogledu financiranja pojedinih djelatnosti lokalnim jedinicama je dana najvea autonomija u financiranju turizma (moda javnog reda i
sigurnosti)
518.
U posljednjih 10g PROIZVODNI KAPITAL se smanjio za 1/3
519.
U posljednjih 150 g iz HR je emigriralo oko 1 000 000 ljudi
520.
U posljednjih 30 g u HR postoji znatan "viak" ena iznad 60 god

32/39
521.
U posljednjih 50 g u okviru zemljinog i stonog fonda RH dolo je jedino do apsolutnog porasta broja oranica
522.
U posljednjih nekoliko god dugotrajna imovina poduzetnika najvie raste u sektoru trgovina
523.
U posljednjih nekoliko godina DUGOTRAJNA IMOVINA PODUZETNIKA najvie raste u sektoru trgovina
524.
U POSTINDUSTRIJSKOM DRUTVU najvie se afirmira LJUDSKI FAKTOR
525.
U predtranzicijskom razdoblju glavni nosioci deviznog priljeva HR u vanjskoj trg bili su promet, ugostit i turizam
526.
U predtranzicijskom razdoblju HR je u razmjeni roba i usluga biljeila stalni suficit sa BiH
527.
U predtranzicijskom razdoblju nosilaca ekon politike Hr odstupala su od ostvarenih kretanja i to na nain da je sve navedeno (rast, def, stopa)
528.
U pretvorbi i privatizaciji stjecatelji neotplaenih dionica imali su samo jedno ogranienje na prava po dionicama nisu imali prava na dividendu
529.
U prijevozu robe u HR dominantan je pomorski i eljezniki promet
530.
U prilagoene mjere tekue ekon politike ne ubraja se ostvarivanje monetarne cjenovne i dr makroekon stabilnosti
531.
U privatnim ordinacijama je u 200 radilo oko 26% uk br lijenika
532.
U programu Vlade RH za razdoblje od 2002 do 2004 kao glavni ekon cilj navodi se poveanje zaposlenosti
533.
U proizvodni kapital turistike industrije u uem smislu ubrajaju se smjetajni i ugostiteljski kapaciteti
534.
U raspodjeli imovine bive dr HR bi trebao pripasti 25,5% imovine
535.
U razdobljima dugotrajne nezaposlenosti javlja se "zabluda o fiksnoj koliini posla" koja znai radno vrijeme se dijeli na vie radnika
536.
U razdoblju od 1955 do 1989 god stope rasta dohotka p.c. U HR bile su VEE od jugoslavenskog prosjeka
537.
U razdoblju od 1960 do 1987 HR je imala stopu rasta DRUTVENOG PROIZV veu od EEC, OECD, a manju od Japana i YU
33/39
538.
U razdoblju od 1960 do 1987 HR je imala stopu rasta PRIOZVODNOSTI RASTA veu od YU, a manju od EEC, OECD i Japana
539.
U razdoblju od 1980-1990 pokuava se uvesti stabilizacijski program s ciljem "obuzdavanja" agreg potranje
540.
U razdoblju od 1986 - 1988 g u raunu dohotka stanovnika HR najvie raste KAMATA!
541.
U razdoblju od 1986 do 1988 u RAUNU DOHOTKA STANOVNIKA HR najvie raste udio kamata
542.
U razdoblju od 1987 do 1996 broj zaposlenih u turistikoj ind u HR gosp smanjen je za oko 50%
543.
U razdoblju od 1987 do 1996 ukupan br zaposlenih u tur ind u HR gosp smanjen je za oko 50%
544.
U razdoblju od 1990 do 1995 u BRUTO VRIJEDNOST PROIZVODNJE HR raste udio financijskih usluga
545.
U razdoblju od 1990 do 1995 u BTO VRIJEDNOSTI PROIZV HR raste udio financijskih usluga
546.
U razdoblju od 1990 do 2000 nezaposlenost u HR je rasla sa 162 000 na 357 000
547.
U razdoblju od 1992 do 1996 god udio turizma u ukup BDP-u karakterizira 50%tni strukturni RAST
548.
U razdoblju od 1992 do 1996 udio turizma u ukupnom BDPu karakterizira 50%tni strukturni rast
549.
U razdoblju tranzicije u HR nezaposlenost se udvostruila
550.
U razgoblju od 1980 do 1990 turistika ind u zemljama u razvoju rasla je po stopi od vie od 2%
551.
U RH postoje razliite metodologije izrauna stope nezaposlenosti a matem najmanji rezultat dobiva se primjenom metodologije ANKETE o
RADNOJ SNAZI - DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
552.
U robnoj razmjeni sa inozemstvom brodogradnja sudjeluje sa oko 5% u izvozu
553.
U samim poecima istraivanja ivotnog standarda predmet njihova istraivanja svodio se na prihode i rashode kuanstva
34/39

554.
U sindikate u RH ukljuujeno je otprilike 55% radnika
555.
U sredinjoj i JZ Europi struktura pojedinih stavki se promj u razd od 1990/91 do 1997/8 tako da da je udio poljoprivr ostao isti, poveao se udio
usluga, a smanjio udio ind
556.
U standardnoj ekon teoriji PROIZV RESURSI su zemlja, rad i kapital
557.
U strukturi BDP-a HR 90ih god raste udio dr potronje
558.
U strukturi BDP-a HR promet ini 6-8%
559.
U strukturi BDP-a u razdoblju od 1990-2000 najvei je bio pad izvoza
560.
U strukturi DRUTVENOGA PROIZVODA 1978 je dolo do pada akumulacije koje su istisnute od poreza (doprinosa) i kamata
561.
U strukturi dRUTVENOGA PROIZVODA od 1957 do 1989 graevinarstvo, ind i promet rasli a poljoprivr i ribarstvo padali
562.
U strukturi DRUTVENOGA PROIZVODA od 1957 do 1989 dominira.. Graevin, ind i promet RASLI a poljoprivreda i ribarstvo padali
563.
U strukturi druTVENOGA PROIZVODA od 1990 do 1995 graevinarstvo i ind su konst padali
564.
U strukturi nezaposlenih u HR dominiraju nezaposleni bez radnog iskustva i nezaposleni sa 10 i vie god radnog iskustva
565.
U strukturi nezaposlenih u HR prema strunoj spremi prevladavaju KV i VKV
566.
U strukturi potronje prehrambenih proizvoda danas dominiraju proizvodi od itarica
567.
U strukturi TEKUIH RASHODA dr prorauna u 2000 dominiraju nadnice i plae (53,7%)
568.
U strukturi uplata za dionice dominirala je stara devizna tednja
569.
U sustavu financiranja zdravstvene zatite participacija sudjeluje sa oko 1% (1999 0,859%, 1994 1,609%)
570.
U suvremenim uvjetima meunarodne konkurentnosti presudnu ulogu u masovnoj proizv ima KVALITETA (cijena prestaje biti temeljni param)
35/39
571.
U temeljne makroekonomske ciljeve ne ubraja se formiranje institucionalnog okvira pogodnog za investicije
572.
U temeljne makroekonomske indikatore ne ubraja se udio drave u BDP-u
573.
U teorijama rasta se stopa akumulacije (invest) od 10% smatra PRAGOM RAZVOJA
574.
U TRI SIDRA reforme iz kraja 1989 g ulazilo je 1.fiksiranje teaja dinara u odnosu na njem marku, 2.zanemarivanje osobnih dohodaka i
3.ograniavanje rasta cijena
575.
U uobiajenu procijenu vrijednosti nac bogatstva neke zemlje ulazi sve navedeno (rudno, um, zemlj)
576.
U uvjetima rasta BDPa KONTINUIRANI PAD POKRIVENOSTI UVOZA IZVOZOM u mladom hr gosp jasan je znak "povrinskih" rastuih
strukturnih disproporcija
577.
U uvjetima savrene konkurencije ravnotea ponude i potranje na tr rada ostvaruje se a i b (automatski, u sjecitu ponude i potranje za
radom)
578.
U valorizaciji proizv kapitala neke zemlje ukljuuje se proizv kapital i javni kapital materijalne infrastrukture
579.
U vanjsko trgovinskoj razmjeni HR s razvijenim zemljama dominira a i b su toni odgovori (Italija i Njemaka)
580.
U veini ind razvijenih zemalja udio ind u drutvenom proizv dosegao je svoj max 1970ih
581.
U volarizaciju PROIZVEDENOG KAPITALA neke zemlje ukljuuje se PROIZVODNI KAPITALi JAVNI KAPITAL materijalne
infrastrukture
582.
U zdravstvenom sust HR (ukljuujui dr i priv ordivacije) zaposleno je oko 10 000 doktora medicine (10436)
583.
Udio dr prorauna u BDP-u HR u 2001 god iznosi oko 30%
584.
Udio dravnog prorauna U BDP-u je prvi puta nakon osamostaljenja smanjen u 2000
585.
Udio ekon akt stan u uk stan HR opada

36/39
586.
Udio HR u ino dravnim dugovima YU bio je vei od njena udjela u DRUTVENOM PROIZVODU YU.
587.
Udio inozemnih ulagaa u hr bankarskom sektoru je 90%
588.
Udio investicija u BDPu HR je od 1952 do 1989 bio nii od ex-YU prosjeka jer je dio sredstava odlijevao iz HR a ino akumulacija je bila
dostupna u manjoj mjeri od ostatka dr
589.
Udio IZVOZA roba i usluga u BDP-u HR u 1989 g bio je vei od onoga u zemljama OECD-a.
590.
Udio RASHODA prorauna OPE DR u BDP-u je od 1994 do 2000 prema udbeniku bio izmeu 45 i 55%
591.
Udio rehabilitacije (sanacije) banaka u javnom dugu jo uvijek iznosi 50% javnog duga
592.
Udio UKUPNE JAVNE POTRONJE i BDP-u HR iznosi oko 50%
593.
Ukupan broj stanovnika neke zemlje po konceptu stalnog stanovnitva je STALNO PRISUTNO + privremeno ODSUTNO - privr PRISUTNO
594.
Ukupna izravna strana ulaganja 1990-2000 u HR dosegnula su razinu od preko 30% BDPa to HR to HR stavlja meu uspjene tranz zemlje
u privlaenu str ulagaa
595.
Ukupna povr RH je 87677 km2 (56 610 km2 - kopneni dio)
596.
Ukupni PRIHODI HR prorauna su rasli os poetka tranzicije
597.
Ukupni vanjski dug RH u kolovozu 2001 iznosio je oko 11 mlrd USD
598.
Ulaganja u gosp infrastrukt u HR u razdoblju 1990-2000 prosjeno su inila oko 3-4% BDP-a
599.
Ulaganja u gosp infrastrukturu u HR u razdoblju 1990-2000 prosjeno su inila 3-4% BDP-a
600.
Uloga drave u gosp razvoju mjeri se udjelom gosp prorauna i javne potronje u BDP-U
601.
Unutar nezaposlenih na tr rada u HR prema strunoj spremi najvie je VKV, KV

37/39
602.
Uspjesi antiinflacijskepolitike svoje izvorite ponajprije imaju u politici "tvrdih" budetskih ogranienja
603.
Uz pretpostavku zatvorenog gosp, do ega dovodi porast krivulje S na tr rada? Pada ravnotee P i poveanja ravnotee zaposl
604.
Uzroci visokih kamatnjaka u HR su sve (visoke zakonske priuve, visoki trokovi bankarskog poslovanja, naslijeeni zagaeni portfelj)
605.
Vanjski DUG BANAKA je (podaci HNB, stanje 31.12.2003) 7,439 mlrd USD
606.
VANJSKI DUG je dug sredinje drave, dug HNB-a, poslovnih banaka, gospodarstva i FDI
607.
VANJSKO TRGOVINSKA BILANCA HR nakon osamostaljenja bila je u SUFICITU samo 1992
608.
Varijanta pretvorbe drutvenog vlasnitva u drutvo kapitala nije bila prijenos dionica i udjela na banke
609.
Vea potronja u odnosu na proizv nakon 1994 u RH je prvenstveno omoguena deficitom u vrijednosti izvoza i uvoza roba
610.
Vei dio razdoblja nakon 2 svj rata pa do osamostaljenja i tr tranzicije hr gosp obiljeava proces zakanjele industrijalizacije
611.
Veliina tr rada u HR u tranzicijskom periodu smanjila se za cca 30%
612.
Vidljivo je da je proces privatizacije u HR stvorio gospodarstvo mjeovitog vlasnitva u kojem prevladava privatni sektor
613.
Visoka nezaposlenost u RH rezultat je i snanog utjecaja sindikata, koji zahtijevaju previsoke nadnice za svoje lanove
614.
Visoka rigidnost radnog zakonodavstva na poduzetnike e djelovati tako da e oni ulagati vie u kapitalno intenzivne tehnologije
615.
Visoka stopa nezaposlenosti u RH uzrokovana je padom proizv i nedovoljnim investicijama
616.
Vrijednost HR PROIZVODNOG KAPITALA na poetku tranzicije bila je izmeu 50 i 60 mlrd USD
617.
Vrijednost prosjene god potronje u HR je bila izjednaena s YU prosjekom iako je drutveni proizv u HR bio 29% iznad YU prosjeka
618.
Vrijeme udvostruenja broja stan pri konst stopi rasta stan pribl je 70 podijeljeno sa god stopom rasta (7 god)
38/39
619.
Vrsta nezaposlenosti kod koje se ponuda radne snage s obzirom na kvalifikaciju ponuaa ne podudara s potranjom za radnom snagom strukturna
nezaposlenost
620.
Za izraun REALNIH NADNICA na osnovi poznavanja njihovih nominalnih iznosa koristimo se slijedeim deflatorom INDEKSOM
TROKOVA IVOTA
621.
Za konkretnu stabilizacijsku politiku osobito na krai rok kljuna je kombinacija mjera fiskalne politike i mon politike
622.
Za nesavreno trite rada je karakteristino nedobrovoljna nezaposlenost
623.
Zahtjev za rast plaa sindikati mogu podnijeti ako doe do rasta trokova ivota od 2% uz rast produktivnosti rada od 2%
624.
Zakon o piticajnoj stanogradnji na snazi je od 2001 god
625.
Zastupnici neoliberalne ekon teorije smatraju da e s vremeno tr snage utjecati na uravnoteenje razine razvijenosti regija
626.
Zatitne cijene u poljoprivredi uvedene su u HR jo 1957
627.
Zbog ega je udio dr u BDPu velik? zbog skupog dr aparata
628.
Zemlje u razvoju god u novu infrastrukt ulau oko 20% njihovih god uk invest
629.
Zemlje u razvoju god ulau u novu infrastrukturu oko 20% njihovih god uk investicija
630.
Zemlje u tranziciji su 1995 ostvarile razinu razvijenosti 10% dohotka per capita razvijenih zemalja
39/39

GH Skripta by Tommyzza - Pitalice

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

GH Skripta by Tommyzza - Pitalice

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GH skripta by Tommyzza pitalice

UPLOADANO NA: www.referada.hr

1. 1978 zapoeo je pad udjela doprinosa u drutvenom proizv.