Professional Documents
Culture Documents
Modni Dizajn Radionica PDF
Modni Dizajn Radionica PDF
Pomalo je teko definisati sam pojam mode u dananje vreme jer on razliitim ljudima predstavlja
razliito znaenje ali svakako moda predstavlja lini izraz-ekspresiju svakog od nas pojedinano.
(Google images)
(Google images)
Francuska dizajnerka Coco Chanel pomalo poetino jednom je izjavila da Moda nije samo neto
to je izraeno u odei ve je moda na nebu,na ulici,moda je ideja,nain ivota,ono to se deava
oko nas.I zaista delimino to jeste istina,moda nije odredjena samo onim to nosimo i izborom
garderobe ve se proima i u nainu ponaanja,naoj linosti kao i naim pogledima na svet koji
nas okruuje.Kao osnovnom definicijom mode I pomalo generalnom to je termin za popularni stil
u odevanju,obui,aksesoaru koji je prihvaen od veine u odredjenom vremenskom
periodu.Pojam mode odnosi se i na nain ivota kao i na kreacije dizajnera koje se kupuju od
strane veeg broja ljudi. Re moda potie od francuske rei la mode, koja vodi poreklo od latinske
rei modus, to znai nain i odnosi se direktno na vrstu i nain ivota jednog naroda.Moda danas
oznaava nain, stil, obrazac ponaanja kojeg se ljudi u odreenim oblastima drutvenog ivota,
pa prema tome i u odevanju, pridravaju u nekom vremenskom periodu.
(Google images)
(Google images)
Modni dizajn je primena optih dizajnerskih reenja i umetnosti,kao i inspiracije svetom koji nas
okruuje na osmiljavanje odee i aksesoara.Modni dizajn je uvek pod uticajem raznih
kulturolokih pojmova,kao i vremena i prostora u kome nastaju dizajnreska reenja a dizajneri
mogu raditi ili samostalno u osmiljavanju svojih modnih linija ili u timu kada rade za neke
brendove i modne kue. Ono to neko umetniko delo ili kreaciju ini vie vrednim u odnosu na
druge su elementi koji su korieni u njihovom komponovanju - oblikovanju i estetski principi
naela, odnosno nain na koji je to uinjeno.Kao to umetnik koristi razliite elemente kompozicije
5
i principe komponovanja da bi stvorio estetski vredno umetniko delo, modni dizajner koristi
elemente i principe modnog dizajna da bi realizovao svoju kreatorsku imaginaciju i viziju i ostvario
dobru i estetski vrednu kreaciju, u kojoj svi delovi ine jedinstvenu, prijatnu i skladnu, harmoninu
celinu koja pleni tuu panju, a vlasniku prua samopouzdanje, jer ga ini zadovoljnim i srenim.
Posao modnog dizajnera je da osmisli odevni predmet koji e biti jednako funkcionalan ali i
estetski prihvatljiv a u obzir se esto uzimaju i tipovi ljudi kao i okolnosti u kojima se odredjeni
odevni predmet nosi.Tako se dizajn moe podeliti na individualne odevne predmete koji se
dizajniraju u okviru haute couture varijanti ili opet onih za veinsko trziste mass market ,gde
spada npr. casual wear ili pret a porte (ready to wear).Podruja modnog dizajna mogu biti-enska odea
-Dnevna odea, veernja odea, donji ve, sportska odea, trikotaa
-Muka odea
-Dnevna odea, veernja odea, sportska odea, trikotaa
-Deija odea
-Odea za deake, odea za devojice, tinejderska odea, trikotaa
Modni kreator se bavi kako individualnim reenjima tako i u okviru modnih kolekcija.Rad u
komercijalnoj industriji je kompleksan a izrada kolekcije ide u nekoliko faza
(Google images)
(Google images)
U narednim prikazima upoznaemo vas sa osnovnim kategorijama u okviru koji modni kreatori
stvaraju svoje kolekcije
(Google images)
Poznate modne kue Celine (slika levo) I Balneciaga (slika desno)
Ready-to-wear odea je na neki nain prelaz od haute couture ka mass marketu.Odea nije
izradjena za individualnog kupca ali velika panja posveuje se idalje materijalima I kroju. Readyto-wear kolekcije obino su prikazane svake sezone na manifestacijama poput fashion weeka I
to dva puta godinje I sl.
10
(Google images)
(Google images)
Mass market stie do velikog broja konzumenata I uglavnom se prate velike I priznate modne
kue sa svojim izgradjenim stilovima I kolekcijama iz kojih se izdvajau odredjeni odevni komadi
koji se od veoma povoljnih materijala I jednostavnije produkcije izradjuju u velikim koliinama a
cena im je veoma pristupana.
11
12
13
same figure. Svaki tip odee koja se kreira zahteva odgovarujuu modnu figuru. Shodno tome ne
treba nikada koristiti samo jednu figuru.
Proporcije
Da bi ste pravilno izveli modnu figuru , potrebno je da znate proporcije ljudskog tela i odnosa
izmeu njenih delova . Ljudsko telo je podeljena u tri glavna bloka:glave ,trupa ( koji ide od
ramena do pubisa ) i ekstremitetima ( noge i ruke ) . Ukupna visina lica je ekvivalentna osam
puta duine glave , dok je u modnom predstavljanju mera devet glava koja se koristi kako bi se
postigao vie stilizovan lik. poze
Modne figure slue da prenesu duh modne kolekcije . U ilustraciji modne figure mohu se korsititi
razliite tehnike: olovka , akvarel , flomaster , meovita tehnika , digitalni tip , ili kola . Svaka od
ovih tehnika doprinosi posebnom duhu reprezentacije , a svaki dizajner u skladu sa onim to mu
najvie odgovara izraava svoje ideje i koncept kolekcije.
14
15
16
17
18
19
20
21
Modna ilustracija kao znaajan segment modne industrije I dizajna postoji ve oko 500 godina, ali
potreba za njom, tj. nainom da se ideja prenese na papir i uoblii, zapravo postoji koliko i odea.
Nakon to ju je modna fotografija potisnula sa naslovnih asopisa gde je bila dui vremenski
period kao glavni medij komunikacije odevnih komada sa kupcima, ilustracija ipak I danas nalazi
svoje poklonike.Pre modne fotografije, modne ilustracije bile su neophodna spona izmeu
kreatora mode i njenih konzumenata jednostavno to je tada bio jedini nain komunikacije. Ona je
sluila ne samo kao sredstvo modnim dizajnerima da pokau svoj rad, nego i kao oblik umetnosti,
ilustratori su bili sastavni deo modne industrije, a njihovi najbolji radovi objavljivali su se u modnim
asopisima. Ako pogledate vrlo lako moete pronai naslovne, poput onih poznatog magazina
Voguea, koje su sve do otprilike 40-ih godina prolog veka bile ukraene prekrasnim modnim
22
23
Modne strane mogu biti u varijanti product placement varijante predstavljanja proizvoda,u vidu
editorijala ili ilustracije
24
25
26
Kako je upravo Vogue popularizovao modnu ilustraciju, tako je doprineo i njenom nestajanju kao
nainu portretiranja mode za njene ljubitelje. Naime, taj je prestian modni magazin oko 30-ih i
40-ih godina prolog veka poeo je koristiti modnu fotografiju umesto ilustracije i na taj je nain
bacio modnu ilustraciju u senku ali anas je opet postal veoma popularna I gotovo prestina modna
profesija.Modna ilustracija se razvila u nekoliko smerova, to samo pokazuje koliko je slobode u
ovom nainu izraavanja, bilo da koristite tradicionalne tehnike, novu tehnologiju, ili pak
kombinujete fotografiju i ilustraciju. Sve je to kreativno, ba kao to je i sama moda, a da se modna
ilustracija i fotografija mogu savreno povezati misle I mnogi savremeni ilustratori koji upravo
koriste ovaj tip tkz.digitalnog ilustrovanja.Modna ilustracija je u osnovi vezana za odeu ali je
zapravo mnogo vie od toga.Savremena modna ilustracija je mnogo vie od klasinog
portertisanja odevnih komada i aksesoara kakav je zapravo sluaj sa fotografijom gde se vidi svaki
detalj.Modna ilsutracija prikazuje trenutak,atmosferu,izraz,raspoloenje same odevene
figure,samostalno ili u okviru nekog ambijenta.Sam prikaz moe biti kako eksplicitan tako i
sugestivan.Modna ilustracija slui da izazove emociju i reakciju.Savremena modna ilustracija
moe se podeliti u nekoliko tipova a izdvajaju se tri osnovna tipa
-Senzualisti
-Sofisticirano
-Tehnokrati
Senzualisti rade uglavnom sa klasinim likovnim tehnikama i njima je proces stvaranja same
ilustracije jednako vaan kao i konaan prikaz.Druga grupa Sofisticiranih bazira prikaz na
figurativnom tipu uz karikaturu i aspekte detalja koji podseaju na crtani film a sve u svrhu toga
da pokau samo ponaanje likova.Trea grupa Tehnokrata bazira svoj stil na kompjuterskoj
umetnosti.Ovi umetnici zapoinju svoj prikaz runo radjenim crteima a zatim manipuliu i
transformu svoj rad putem grafikih kompjuterskih tehnika.
27
28
29
se mogu nai u modnom asopisu, kao i veliki broj sponzora i reklama. Teme mogu da variraju
od visoke mode do najnovije minke, parfema i modnog bon-tona.Svetski modni asopisi se
objavljuju u mnogim dravama na razliitim jezicima. Tako na primer, asopis Elle to u prevodu
znai Ona se objavljuje u preko pedeset zemalja na pedeset razliitih jezika. Fotografije I
ilustracije ine veliki deo uredjenja modnih strana u magazinu .Modni urednici danas koriste u
izdavatvu
softvere
kao
to
su
Adobe
Photoshop
I
In
design
.
Pre nego to zaponete svoju modnu stranicu ,treba da razmislite o vaem osnovnom konceptu .
ta planirate da stavite na stranu da bi vai itaoci ele da vide i eventualno kupe u prodavnicama
? Razmislite o dobu godine . Ako je leto , moda e svadbeni koncept biti odgovarajui u vidu
potencijalnih poklona ili modnih detalja I haljina.Sledi faza sakupljanja materijala .Ukljuite
istraivake fotografije i lanke koje biste eleli da ukljuite na modnoj stranici i da ih preuzmete
Principi razrade modne strane
-Dajte vaoj strani naslov u odnosu na zadatu temu .
-Odabrati najvaniju sliku koja e nositi stranu. Pogledajte ostale modne asopise i primetiete
kako svaka strana ima naslovnu sliku koja dominira .Urednici ovo rade sa razlogom : da bi
privukli panju italaca , pa e eleti da proitaju ostatak teksta I pogledaju celu stranu paljivije.
-Ubacivanje slika po temi . Moda e dominirati neka boja ili opet specifini odevni komad I
zavisnosti od teme.Moda e se tema odnositi na aktelnu sezonu I sl . Obratite posebnu panju
na centralni deo strane kako bi ste adekvatno kreirali uredan ali I dinamian I dramatian
raspored detalja.
-Pisanje teksta sledi kada su vae modne fotografije na mestu . Napiite kratak I jasan tekst koji
e se odnositi na temu,koji e itaocu pruiti osnovne informacije I zaintersovati gad a pogleda
ostatak teme. Svaka fotografija/ilustracija mora sadrati potpis u vidu opisa komada I eventualno
cene,ili opet linosti I sl.Koristite isti font za sve opise ..
-Dodaj naslove za svaku stranu koristei slova koja se razlikuju od teksta . Napomena-izabrati
jedan stil za sve naslove u okviru teme .
31
32
33
Slede primeri primene modne ilustracije za kreiranje modnih I naslovnih strana u okviru modnog
magazine
34
Krei Kre
Naslovna strana
35
Naslovna strana
36
37
38
ZADATAK 2
URADITI NASLOVNU STRANU ILI MODNU STRANU(Product placement,likovna
ilusutracija editorijala ili revijskih prikaza,kolani prikaz teme/trenda itd.)MODNOM
ILUSTRACIJOM NA FORMATU A4,TIPOM ILUSTRACIJE ILI TEHNIKOM PREMA
SLOBODNOM IZBORU ODGOVORITI NA ZADATU TEMU.
TEMA JE GLAMUR
II DEO/OBLAST- TEKSTIL
39
Uvod
Pomeranje granica u radu sa tekstilom i pristupu razliitim materijalima znai samim tim I
pomeranje granica u modnom dizajnu. Tekstilni materijali predstvljaju osnovu, poseduju
kvalitete kako u estetskom tako i u tehnolokom smislu, koji do potpunog izraaja dolaze
kada se implementiraju kroz modno reenje. Te moemo rei da su dizajn tekstila I modni
dizajn u neraskidivoj vezi. Znaaj modernizacije proizvodnje u tekstilnoj industriji kroz
transfer novih tehnologija ogleda se izmeu ostalog I u primeni laserskog seenja.
Lasersko seenje tkanina je postalo popularano I poslednjih godina u modnoj industriji je
njegova primena u konstantnom porastu. Lasersko seenje je tehnika koja se moe
koristiti na tekstilu za kreiranje efekata ipke. Ovaj efekat u potpunosti menja drapiranje
tkanine, materijal postaje lagan i stvara utisak fluidnosti.
Cilj radionice je da se kroz redizajniranje postojeeg komada odee upoznamo sa
efektima koji se mogu postii u tekstilu. Na koji nain i u kolikoj meri efekti laserskog
seenja doprinose modnom dizajnu. Polazei od geometrijskih oblika, jer su oni pogodni
za seenje, I njihove repeticije kreiramo kompoziciju, ujedno se bavei I dizajnom tekstila
I odee.
40
41
ZADATAK/Tema- GEOMETRIJA
42
43
44
2.Preneti na tekstil crte uz pomo prednodno napravljenog papirnog ablona I precizno isei makazama.
45
46
47
48
49
50
-Radionica kroz zadatke prua jednostavan i kreativan rad premodelovanja ravnje suknje u druge
forme i modele.
Telesne mere za konstrukciju krojeva
Telesne mere predstavljaju osnovu za konstrukciju jednog odevnog predmeta. One mogu biti uzete na
telu, izraunate preko specijalnih obrazaca ili uzete iz standardizovane tabele mera. U krojakom
zanatstvu se primenjuje direktno uzimanje mera sa tela osobe za koju je namenjen odevni predmet
pomou krojakog metra. U industriji odee mere za konstrukciju krojeva se dobijaju antropometrijskim
merenjem grupe ljudi razliitog pola i uzrasta. Na osnovu dobijenih podataka odreuju se prosene
dimenzije odnosno mere tela na osnovu kojih su izraeni i standardi za odevne predmete.
Mere za konstrukciju odee mogu se grupisati u :
Glavne mere (mere se na telu)- visina tela, obim grudi, obim bokova i obim pojasa
Pomone mere (mogu se uzimati ili izraunati)- irina vratnog izreza, duina lea, duina
modela, irina lea, irina rukavskog izreza, prednja grudna irina, duina bokova...
Specijalne mere- obim miice, obim lakta, obim runog zgloba.
Unutranje mere- odreenim merama i formom ovekovog tela potrebno je poznavati ili uzeti
u obzir:
- dodatke za slobodno prijajanje
- uticaj disanja
- dodatke za meusobne slojeve
- tehniko fizioloke dodatke
- dodatke na siluetu
51
Kod primene direktnog uzimanja mera sa tela oveka, neophodno je precizno posmatranje figure i
procena da li osoba ije se mere uzimaju ima pravilno dranje tela ili neku uroenu ili steenu
deformaciju (pognuta ili sputena ramena, okrugla lea, pravo ili pognuto dranje...).
Da bi se odredile konfekcijske veliine (veliine kroja) po ve utvrenim standardnim veliinama
potrebno je poznavati stas.
Tipovi stasa
52
Mere tela
H- Obim grudi
G- Obim struka
I- Obim kukova
P do Q- irina lea
N do O- irina grudi
J- Obim vrata
K do L- irina ramena
W- Obim nadlaktice
V- Obim runog zgloba
A do B- Duina lea
K do H- Dubina grudi
Y do C- Prednja duina struka
A do X- Dubina otvora za rukav
E do F- Duina od struka do kuka
53
Bazni ili osnovni kroj nekog modela odevnog predmeta konstruie se prema odreenim merama i
pravilima.
Odevne veliine muke, enske i deije odee se zasnivaju na konstrukciji osnovnog kroja prema
tabelinim veliinama, raenim na osnovu glavnih i pomonih mera. Oznake odevnih veliina se
razlikuju u pojedinim zemljama, jer se izrauju prema spacifinim standardima za neke zemlje.
Modelovanje
Konstrukcijom ne moemo uvek dobiti oblik kroja kakav dobijamo modelovanjem. U veini sluajeva
konstruisani kroj za neki model se mora prilagoditi obliku tela i zadatom modelu a to se postie
modelovanjem.
Modelovanje ima dva osnovna zadatka:
54
Pojednostavljenje rada postie se tako da se papir na kome je nacrtan kroj preseca, skuplja ili preklapa
na odreenim mestima pa se na taj nain izbegavaju razna nabiranja materijala pri ivenju i
upeglavanje ili istezanje materijala a time se skrauje vreme izrade odevnog predmeta.
Pored modelovanja sve vie se primenjuje premodelovanje.
Kompletiranje
Pod kompletiranjem podrazumeva se priprema i obrada svih delova za odevni predmete tj. svih krojeva
koji su potrebni za serijsku proizvodnju. Tu spadaju sledei poslovi:
Izrada ablona
Krojni ablon predstavlja precrtan oblik kroja na karton, plastinu foliju ili specijalni papir koji je isecan
po ucrtanim linijama.
Svaki krojni deo (ablon) treba da ima obeleen pravac osnove, ifru, veliinu modela kao i fiksne
take i cvikove. Ova obeleja slue kao uputstvo na koji nain i kako treba da se ukope abloni za
odreeni odevni predmet.
Glavne mere:
VT- (visina tela)= 164cm
OP- (obim pojasa)= 76cm
OB (obim bokova)= 100
DM- (duina modela)= 60cm
55
Viak na liniji pojasa je 12cm, rasporeujemo ga 7cm na bonim avovima, 2cm za uitak na prednjem
delu i 3cm za uitak na zadnjem delu.
Pojas konstruiemo:
irine 5cm i duine OP+1cm (polovina duine pojasa)
56
57
Premodelovanje- ZADATAK B
Na prvom primeru (A) prikazan je model ravne suknje, koja je uzeta za premodelovanje u druge forme,
proirene suknje (B) i proirene suknje sa psecom (C).
Da bi se od suknje A dobila suknja B potrebno je na kroju prednjeg i zadnjeg dela suknje ucrtati liniju,
poevi od vrha uitka sve do ivice poruba (sl. Primer 1). U sluaju da se na kroju prednjeg i zadnjeg
dela suknje nalazi vie uitaka od jednog, linija dolazi na uitak koji je najblii prednjoj, odnosno zadnjoj
sredini ili se u drugom sluaju povlae linije iz svih uitaka do poruba sunje i na svakom delu se vre
proirenja.
58
Primer 1
Prorezati papirni kroj du ucrtane linije sve do vrha uitka. Prikaiti gornje delove uitka i bone avove
okretati na spoljnu stranu do eljene irine suknje. Ispod kroja je potrebno postaviti papir koji dopunjuje
i docrtati liniju poruba (sl. Primer 2).
Primer 2
59
Potrebno je obratiti panju da se jednaka proirenja dodaju na prednjem i zadnjem delu kroja. U sluaju
da na ivici struka ostane mali uitak moete ga ostaviti kao uitak a ukoliko je dubina uitka manja od
1cm ovaj iznos oduzmite na bonom avu sve do boka.
U sluaju da kroj odabrane suknje za premodelovanje nema na prednjem delu uitak (sl. Primer 3)
potrebno je rasei krojni deo od ivice poruba sve do ivice struka vertikalno i premodelovati kao
prethodno opisano.
Primer 3
Da bi se od modela suknje A dobio model suknje C potrebno je ucrtati psec na prednjem i zadnjem
delu u zavisnosti od zahteva novog modela ili elje, ucrtati i liniju od vrha uitka sve do ivice poruba (
sl. Primer 4).
60
Primer 4
Razrezati ucrtane linije. Spojiti uitke, ukoliko se jave neravnine prilikom spajanja uitaka potrebno je
blago izmodelovati tj.izravnati liniju pseca (sl.Primer 5).
Ukoliko je uitak na zadnjem delu dui od ucrtanog pseca, njegov viak se oduzima od bonih strana.
61
Primer 5
Premodelovanje se ne mora vriti na svim krojevima odevnog predmeta, ono se moe izvriti samo na
odreenim delovima za koje je predvieno da menjaju svoju formu i izgled.
Premodelovanje prua mogunost da se na veoma brz nain doe do novog modela odevnog
predmeta menjanjem samo nekih delova kroja.
62