Proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala

zasniva se na proizvodnji izvornog bezvirusnog

sadnog materijala i njegovom umnoavanju u

komercijalne svrhe.
Izvorni bezvirusni sadni materijal se proizvodi
koritenjem tehnike termoterapije i kulture
meristema.
Termoterapijom se vrni, zeljasti dio vegetativnog
prirasta izlae temperaturi od 37,2C u trajanju od 21
dan.

Najmlai dijelovi biljke se koriste za dalje

razmnoavanje mikrokalemljenjem na generativnu

podlogu
Ovako dobijena sadnica se odgaja izolovana od
drugih biljaka.
Zdrava sadnica e se odnjegovati u matino stablo,
super elita .
Takvo stablo je pod stalnom kontrolom virusologa i
slui za dalje razmnoavanje u cilju formiranja
matinjaka elite.

Matinjak elite se podie na otvorenom, prirodno

izolovanom prostoru i slui za dalju proizvodnju

bezvirusnog sadnog materijala
Proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala
metodom meristema zasniva se na principu da se u
vrnom dijelu, zaraene virusima biljke, ne nalaze
virusi
Ova tehnika nije u potpunosti pouzdana jer se
prilikom skidanje meristemskog tkiva i njegovog
prenoenja na hranjivu podlogu, esto zahvati i dio
zaraenog tkiva

PROIZVODNJA SADNICA BEZ KALEMLJENJA

PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA JAGODASTOG VOA

Proizvodnja ivia (jagoda)

Razmnoavanje iviima je jedini praktian nain
razmnoavanja jagoda
na svakom lanku (nodija) stolona, ako je zemljite
plodno i vlano, razvijaju se adventivni pupoljci koji
daju stablo sa liem i korjenov sistem, odn. ivi.

Sadnja matinjaka jagode se vri krajem ljeta,

poetkom jeseni ili na poetku proljea na dobro

pripremljenom zemljitu.
Razmak sadnje ivia jagode u redu se kree 0,801,00 m, a izmeu redova 30 cm. Sadnja se vri na
dubini do rozete.
Iz jednog ivia do kraja jeseni se mogu dobiti 2-3
sadnice.
Eksploatacija matinjaka se moe vrti naredne 2-3
godine, a sa 1ha se moe dobiti 300.000 500.000
ivia

Proizvodnja sadnica maline

Zasnivanje matinjaka se vri u jesen sa razmakom

sadnje 2,5x0,5 m. Svaku novu sortu treba odvojiti od

predhodne 5-6 m. Poslije sadnje sadnice se skrauju na
20 cm iznad zemlje.
U toku godine potrebno je vriti neophodne
agrotehnike mjere: plitku obradu, prihranjivanje i
zaljevanje. Osim toga potrebno je vriti i zatitu od
bolesti i tetoina.
U toku vegetacije kada mladi izdanci dostignu visinu 2030 cm, vri se uklanjanje ostavljenog izdanka do zemlje.
U jesen se vri odvajanje sadnica od matine biljke.

U proljee treba tanjiraom proi izmeu redova

kako bi se inicirao razvoj to veeg broja izdanaka.

U jesen se povade svi izdanci i cijela povrina
matinjaka oisti. Poslije vaenja izdanaka
matinjak treba dobro naubriti organskim i
mineralnim ubrivima sa visokim sadrajem kalija
i istanjirati. Ovakav matinjak moe se
eksploatisati najvie 3-4 godine.
Crna i purpurna malina se razmnoavaju i
oiljavanjem vrhova izdanaka. U august mjesecu
vrhovi se savijaju u iskopane jamie i prekrivaju
zemljom. Krajem jeseni oiljeni izdanci se odvajaju
od matine biljke.

Proizvodnja sadnica kupine

Kupina se najee razmnoava izdancima i

potapanjem vrhova mladara.

Izdancima se naee razmnoava kupina sa
bodljama. Matinjak se podie u jesen ili proljee sa
razmakom sadnje 2-2,5x0,5 m. Poslije sadnje
sadnice se prikrauju na visinu 20-30 cm iznad
zemlje. U jesen se od matine biljke odvajaju izdanci.

Potapanjem vrhova se naee razmnoava kupina

bez bodlji. Do kraja augusta se svi vrhovi mladara

potapaju u iskopane jamie i prekrivaju zemljom.
U toku jeseni ili na proljee vri se odvajanje od
matine biljke oiljenih sadnica.
Kupina bez bodlji moe se jo razmnoavati
reznicama i oiljavanjem pupoljaka.

Proizvodnja sadnica ribizle

Sadnice ribizle se proizvode zelenim i zrelim reznicama,

pupoljkom, kalemljenjem, nagrtanjem, dijeljenjem bokora

i poloenicama.
U praksi se najvie koristi proizvodnja sadci ribizle zrelim
reznicama
Za reznicu se uzima jednogodinji prirast duine 15-20 cm.
donji rez reznice treba da je ravan i odmah ispod pupoljka,
a gornji rez treba da je malo sa kosinom suprotno od
pupoljka. Debljina reznice treba da je 5-6 mm.
Sadnja se obavlja u jesen ili proljee u prporitu sa
razmakom sadnje 60-80x 10-15 cm. sadnice se redaju u
iskopane jarkove. Prekriju se sitnom zemljom i zaliju.
Iznad zemlje ostaju 1-2 pupoljka koji se prekriju sitnom
zemljom pomjesanom sa tresetom i pijeskom.

Proizvodnja sadnica borovnice

Sadnice borovnice se proizvode reznicama,

poloenicama, nagrtanjem i dijeljenjem buna.

Najee je to proizvodnja sadnica reznicama.
Tehnoloki process proizvodnje je slian kao i kod
ribizle.
Za poboljanje u oiljavanju osnova reznice se potapa u
odgovarajui rastvor fitohormona.
Matinjak za proizvodnju sadnica borovnice bi trebao
da bude na veoj nadmorskoj visini sa veom
relativnom vlanou zraka. Zemljite treba da bude
kiselo (pH 4,0-4,8).

Prozvodnja sadnica aktinidije

Sadnice aktinidije se proizvode zrelim, poluzrelim, zelenim

reznicama i kalemljenjem.
Zrele reznice se potapaju u odgovarajui rastvor
fitohormona i sade u supstrat koji se stavlja na stolove u
staklenicima ili plastenicima. Ispod supstrata i bazalnog
dijela reznice se vri zagrijavanje na temperature 20-25C.
Poluzrele reznice se uzimaju u julu i august mjesecu,
tretiraju fitohormonima i sade u supstrat. U roku od dva
mjeseca uz redovno oroavanje doi e do oiljavanja
reznica. Oiljene reznice se sade u supstrat i uvaju u
stakleniku do momenta sadnje.

PROIZVODNJA SADNICA U KONTEJNERIMA

Kontejneri su posude u kojima se vri sijanje

sjemena u cilju proizvodnje sijanaca za kalemljenje,

sade oiljene reznice namijenjene za kalemljene ili
oiljene reznice plemenitih sorti.
Proizvodnja sadnica u kontejnerima se vri
uglavnom u zatienom prostoru.

U jednoj godini mogue je ostvariti 2-3 ciklusa

proizvodnje.
Kontejneri mogu biti: glinene saksije, od plastine
mase, drveni, limeni i sl. Kontejneri mogu biti
trajni i koriste se vie puta, a mogu biti i od treseta
i sade se zajedno sa biljkom. Kontejner mora imati
otvor radi drenae.
Supstrat koji se koristi za kontejnersku
proizvodnju treba da je zdrav, rastresit, da uva
vlagu a isputa viak vode i da ima dovoljno
hranjiva. Osnovni sastav supstrata je ilovaa, treset
i pijesak

Priprema za vaenje

Prije nego to se pristupi vaenju sadnica potrebno

je izvriti sve neophodne predradnje i pripreme za

realizaciju sadnog materijala. Inventarizacija sadnog
materijala, kontrola indentinosti sorti i iskljuivanje
sluajnih primjesa, priprema neophodnih maina,
transportnih sredstava i materijala za pakovanje.

Vaenje sadnica

Obino se vri u jesen, a rjee u proljee.

Najpovoljnije je kada je vrni dio sadnice potpuno

odrvenio, a list poeo prirodno da opada. Vaenje
sadnica moe poeti kada otpadne najmanje 2/3
lisne mase, tako da se preostali dio skida runo.
Skidanje lista sa sadnica moe se vriti i upotrebom
defolijanata (kalcijum-cijanamid, mangan-hlorid,
kalijum-hlorid).
Sadnice se vade runo ili mainski

Klasiranje

u Bosni i Hercegovini, sav sadni materijal voaka je

svrstan u etri kategorije:

Inicijalni ili predosnovni materijal
Osnovni materijal
Certificirani materijal
CAC materijal

Prema Pravilniku o stavljanju u promet materijala za razmnoavanje voa i vonih sadnica namijenjenim za
proizvodnju voa u Bosni i Hercegovini sadni materijal voaka mora da ispunjava i odreene standarde kvaliteta.

Jednogodinje voke moraju imati:

tri dobro razvijene ile na korijenu, minimalne duine 25 cm,
minimalna visina 1 m,
minimalan prenik 10 mm,
minimalna povrina presjeka kalem granice mora biti 40%

od ukupne povrine presjeka podloge,

u sluaju Corylus avellana L., minimalna visina mora biti
40cm,
u sluaju Pyrus communis L., koji je nakalemljen na podlogu
Cydonia oblonga Mill, minimalna visina mora biti 70cm.

Dvogodinje voke moraju:

imati najmanje tri do etri pravilno formirane

primarne grane,
imati glatko i pravo stablo,

imati dobro razvijen korjenov sistem,

imati minimalnu povrinu presjeka kalem granice

od 80% od ukupne povrine presjeka podloge,

biti minimalnog prenika donjeg dijela biljke od
12mm,
biti bez mehanikih oteenja

Standardi za izdanke Rubus spp.

Izdanci kupine moraju imati: minimalnu visinu 15 cm,

minimalno tri pupoljka, korjenski sistem sa korijenima

minimalne duine 5 cm.
Izdanci maline moraju imati: minimalnu visinu 60 cm,
minimalno tri pupoljka, korjenski sistem s korijenima
minimalne duine 5 cm.
Standardi za Fragaria L Duch.
Biljke jagode moraju imati: minimalno 3 lista, dobar

korjenski sistem sa korijenima minimalne duine 5 cm.

Vrste sadnog materijala

Teka sadnica
Poluteka sadnica
Laka sadnica
Doradna sadnica

Tipovi sadnog materijala

Jednogodinja prut sadnica

Sadnica kod koje je debljina iznad okalemljenog

mjesta minimalno 1,5 cm u preniku. Sadnica bez

postranih razgranjenja. Ovakva sadnica odlae
proroavanje, odlae vraanje investicionih trokova
koji su visoki i optereuju proizvoae voa.
Jednogodinja prut sadnica nije efektivna kao
sadnica sa prijevremenim razgranjenjima.

Jednogodinja sadnica sa prijevremenim razgranjenjima

Idealna sadnica za sadnju koja sa svojom strukturom ve ima

cvijetne pupoljke. Ova sadnica treba da ima dominantnu

centralnu osu stoinu, da je visine 1,7 2 m , ukljuujui i
korijen. Treba da ima 5 7 dobro razvijenih kvalitetnih
bonih prijevremenih razgranjenja sa priblino jednakom
debljinom. Prvo bono razgranjenje treba biti na visini
najmanje 60 cm od tla. Razgranjenja treba da budu dobro
rasporeena kako uzduno tako okolo osovine. Tako da bi se
dobile dobro pozicionirane stalne skeletne grane kako se
sadnica razvija. Kvalitetna razgranjenja trebaju biti 15-20 cm
duga kao apsolutni minimum, a bolje je ako su ona i dua.

Knipp sadnica

Tehnologija proizvodnje knip sadnica je nastala u

Holandiji krajem 20. vijeka. Kod knip sadnica jabuke

proizvodni proces traje 2 godine. Jednogodinja sadnica
koja se u proljee oree na eljenu visinu (50-70cm).
Ostavi se samo jedan pupoljak dok se ostali odstrane. U
toku vegetacije iz tog pupoljka se razvija prirast koji nosi
prijevremena razgranjenja i takva sadnica je u jesen
spremna za prodaju /sadnju/. Prednost knip sadnica u
odnosu na klasine prut sadnice jesu prevremene
granice (5+ ili 7+) duine vee od 25 cm, njihov pravilan
raspored na vodilici, visok pojas grananja od 65 do 125 cm
od zemljita.

Let it grow magnum sadnice

Na tritu su se posljednjih godina pojavile let it grow

ili magnum sadnice. Te sadnice su dobivene

koritenjem najnovijih tehnologija u rasadniarstvu i
one su po raznim svojstvima bolje od dvogodinjih
knip sadnica.
Magnum sadnice su visine oko 2,5 m, potpuno
vretenasto obrasle kratkim rodnim izbojima. Ove
sadnice omoguavaju jo guu sadnju od preko 5.000
stabala po hektaru. Let it grow i Magnum sadnice se
vie ne klasificiraju po broju granica jer ih ima i preko
15-20 komada, ve po visini, debljini i duini granica.

Tipovi i kategorije sadnica jagode

ZELENE SADNICE
FRIGO SADNICE
A+ FRIGO SADNICA
A FRIGO SADNICA
A- FRIGO SADNICA
WB ("Waiting bed")
KONTEJNERSKE SADNICE
ZELENE KONTEJNERSKE SADNCE (GREEN TRAY

PLANT
OHLAENE KONTEJNERSKE SADNICE

Trapljenje sadnica

Kod privremenog trapljenja korijen sadnica se prekrije

slojem sitne zemlje ili vlanog pijeska, kako bi se

sadnice zatitile od izmrzavanja i isuivanja. Za zimsko
trapljenje iskopaju se kanali irine 1-1,5 m, a dubina
50-60 cm. Sadnice se postavljaju ukoeno prema zidu
kanala i prekrivaju zemljom. Nanosi se sloj zemlje 20
cm iznad korjenovog vrata. Vrste i sorte je potrebno
odvojeno trapiti kako ne bi dolo do mijeanja.
Osim uvanja sadnica u trapu, one se isto tako mogu
uvati i u hladnjai na temperaturi 2-5C i relativna
vlanost zraka 90%.

Transport sadnica

Sadnice se prilikom transporta moraju pakovati da se

sprijei svako isuivanje i oteenje prilikom prevoza.

Najbolje je sadnice transportovati u hladnjaama, tako
da korjenov sistem bude prekriven sa slamom, drvenom
pilotom, vlanom mahovinom i sl. ili da bude upakovan
u polietilenske kese.
Dananja trgovina sadnim materijalom zahtjeva da se
sadnice voa pakuju pojedinano. Svaka sadnica se
pakuje u politetilenske kese ispunjene vlanim tresetom.
Na svakoj sadnici treba da ima etiketa sa slikom na kojoj
pie podaci o vrst, sorti, podlogi, nainu sadnje i njege.

Rasadnike knjige

U savremenoj rasadnikoj proizvodnji treba voditi

evidenciju stanja i promjena na terenu. Evidenciju

treba voditi po; godinama, mjesecima, danima; po
objektima proizvodnje i sl.
Sadni materijal koji se proizvodi u rasadnicima slui
za podizanje viegodinjih zasada od kojih se oekuju
visok dohodak po jedinici povrine. Iz tog razloga u
sluaju reklamacije treba da se imaju podatci o
nabavljenom, proizvedenom i isporuenom sadnom
materijalu, kako bi se dokazali odreeni propusti ili
dokazala ispravnost.