SVEUILITE U ZAGREBU

KINEZIOLOKI FAKULTET
(studij za stjecanje visoke strune spreme
i strunog naziva: magistar kineziologije)

Nikola Pustak

UIGRAVANJE I USAVRAVANJE
PODFAZE UE OBRANE U
NOGOMETU
(diplomski rad)

Mentor:
doc.dr.sc. Valentin Barii

Zagreb, rujan 2015.

UIGRAVANJE I USAVRAVANJE PODFAZE UE OBRANE U

NOGOMETU
Saetak
Nogomet zahtjeva visoku razinu TE-TA znanja igre u fazi obrane, tranzicije i
napada, te su po vanosti sve faze i podfaze jednakog znaaja.
Cilj ovog rada teoretski je objasniti principe i zakonitosti igre u podfazi ue
obrane kako sa individualnog, tako grupnog i kolektivnog stajalita. Isto tako u
radu e biti objanjeni osnovni principi faze obrane kao i strukturna analiza
nogometne igre. Biti e prikazan metodoloki i metodski ispravan nain
uvjebavanja i usavravanja igre u pripadajuoj podfazi obrane, te vjebe i
treninzi za uigravanje i usavravanje istoimene faze.
Kljune rijei: obrana, nogomet, metodika, individualna taktika, kolektivna
taktika

PRACTICING AND PERFECTING SUBPHASE OF NARROW

DEFENCE IN FOOTBALL
Summary
Football requires deep TE-TA knowledge regarding defense, transition and
offense. All of those phases and subphases are equally important.
The main purpose of this paper is to explain theoretical defensive principles
both from individual and teamplay standpoint. Also, this paper will try to explain
different phases of defense as well as structural analysis of football as a game. I
will try to show correct methods and methodology for practicing and perfecting
play in certain defensive phase and it subphase as well as exercises and
training for perfecting the phase of defense and for interplay.
Keywords: defense, soccer, methodic, individual tactics, collective tactics

SADRAJ
Stranica

1.

UVOD ..................................................................................................................................... 4

2.

ANALIZA NOGOMETNE IGRE ................................................................................................. 6

2.1.

POJMOVNO ODREENJE NOGOMETNE IGRE ............................................................... 6

2.2.

STRUKTURNA ANALIZA NOGOMETNE IGRE .................................................................. 7

2.2.1.

FAZA NAPADA........................................................................................................ 8

2.2.2.

FAZA OBRANE ........................................................................................................ 9

2.2.3.

TRANZICIJA .......................................................................................................... 10

2.3.

KINANTROPOLOKA ANALIZA NOGOMETAA ............................................................ 10

2.3.1.

MOTORIKE SPOSOBNOSTI NOGOMETAA ........................................................ 11

2.3.2.

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI NOGOMETAA .................................................. 11

2.3.3.

ANTROPOLOKA OBILJEJA NOGOMETAA ........................................................ 12

2.4.

ANATOMSKA ANALIZA NOGOMETAA ....................................................................... 13

2.5.

ANALIZA TEHNIKE NOGOMETNE IGRE ........................................................................ 14

2.6.

ANALIZA TAKTIKE NOGOMETNE IGRE ......................................................................... 16

3.

ANALIZA FAZE OBRANE ....................................................................................................... 17

4.

UA ZONA OBRANE ............................................................................................................. 24

4.1.

TAKTIKA SREDSTVA U PODFAZI UE OBRANE ........................................................... 25

5.

METODSKI SLJED OBUKE IGRE U PODFAZI UE OBRANE U NOGOMETU ........................... 29

6.

PRIMJERI VJEBI ZA UIGRAVANJE I USAVRAVANJE PODFAZE UE OBRANE ..................... 36

7.

ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 41

8.

LITERATURA ......................................................................................................................... 42

1. UVOD

Nogomet je u posljednjih tridesetak godina najpopularniji sport na svijetu bez

obzira promatra li ga se sa stajalita broja gledatelja ili broja aktivnih
(registriranih) sportaa koji redovito participitaju u toj aktivnosti. Prema
prostornoj rasprostranjenosti i broju igraa nogomet predvode Europa, Juna
Amerika i Afrika.
Kao i veina sportova nogomet se neprestano razvija, igra postaje bra i
atraktivnija, to je preduvjet za zadravanje tolikog broja aktivnih i pasivnih
sudionika. Ukljuivanje znanosti u sport doprinjelo je detaljnijim analizama
nogometne igre, pa tako nogomet moemo promatrati kroz: strukturnu analizu,
biomehaniku analizu, funkcionalnu analizu i anatomsku analizu

sportske

aktivnosti. (Milanovi, 2010).

Prema Milanoviu (2010) nogomet spada u skupinu kompleksnih sportskih
aktivnosti, gdje se kao glavni ciljevi navode to via razina suradnje izmeu
lanova ekipa, odnosno postizanje igrake (rezultatske) nadmoi nad
suprotstavljenom ekipom. U takvim vrstama sportskih aktivnosti postavljaju se
najvei mogui zahtjevi u odnosu na vrste individualnog i kolektivnog taktikog
odluivanja.
Markovi i Bradi (2008) nogomet su svrstali u skupinu kompleksnih aktivnosti
aciklikog intervalnog karaktera. Ova detaljnija klasifikacija govori nam poneto
i o karakteru same igre.
Nogometna igra dijeli se na dvije osnove faze: faza napada i faza obrane. U fazi
napada prisutna je konstrukcija i suradnja u organizaciji i realizaciji napada u
cilju postizanja pogotka, dok druga strana

pokuava destruirati protivnike

akcije u napadu i oduzeti loptu, ime uva svoja vrata od primanja pogotka
( faza obrane) (Barii, 2007). Navedena klasifikacija sama po sebi namee
glavni cilj nogometne igre; postizanje pogotka.

Napredak nogometa uvjetovao je i promjenu u samoj metodici obuke

nogometaa. Od modernog igraa ne samo da se zahtjeva vrhunska
kondicijska priprema, nego i univerzalna tehniko - taktika obuenost za obje
faze igre. Striktna podjela na obrambene igrae i napadae je nedovoljna za
zahtjeve vrhunskog nogomet. Vrhunski nogomet zahtjeva jednaku angairanost
svih igraa kako u fazi napada, tako i u fazi obrane. Iz ovih razloga tendencija je
nogometnih kola obuiti igrae svim individualnim, grupnim i kolektivnim
taktikim sredstvima u fazi obrane i fazi napada.
Takav nain obuke igraa poveava uspjenost rjeavanja situacijskih problema
na bilo kojem dijelu terena.

2. ANALIZA NOGOMETNE IGRE

2.1. POJMOVNO ODREENJE NOGOMETNE IGRE

Nogomet je kompleksna agonistika kinezioloka aktivnost koja pripada grupi

polistrukturalnih aciklikih gibanja, a obiljeava je varijabilitet motorikih radnji
kojim se igra realizira i kojima igrai postiu osnovne ciljeve igre; postizanje
pogotka i pobjedu (Barii, 2007).
Tijekom jedne utakmice vrhunski nogometai oba spola u prosjeku izvedu 1200
do 1400 razliitih, ponajvie kratkotrajnih

promjena aktivnosti. Promjena

aktivnosti slijedi u prosjeku svakih 4-6 sekundi, ali ovisno o situaciji na terenu
moe trajati due ili krae. Sve aktivnosti mogu se svrstati u dvije osnovne
kategorije: aktivnosti igraa bez lopte i aktivnosti igraa s loptom. Udaljenost
koju preu vrhunski igrai tijekom jedne utakmice iznosi 10-13 kilometara. Ono
to je zanimljivo je da od tog ukupnog kretanja igra samo 2% posto vremena
ima loptu u svojim nogama. (Markovi, Bradi 2008)
inenjica koja dodatno oteava postizanje pogodaka i suradnju izmeu igraa
je ta to se manipulacija loptom odvija nogama; gdje ima puno manje ivanih
zavretaka i motorika nije toliko fina kao na rukama.
Vidljivi

kompleksitet

nogometne

igre

zahtjeva

zasebno

uigravanje

usavravanje podfaza i segmenata, odnosno prostorno-vremenskih dijelova

utakmice, a samim time uvjetovana je i strukturna podjela.
Poznavanje strukture igre znai razumjevanje svih faza i podfaza tijeka igre i
pozicija pojedinih igraa, to nam pomae da prepoznamo odreene situacije u
igri. Kod prijelaza iz jedne faze u drugu osnovno je da igrai razumiju i ostvaruju
poslove u igri koristei odgovarajue tehniko - taktike programe (Barii,
2007).

2.2. STRUKTURNA ANALIZA NOGOMETNE IGRE

Strukturni sustav nogometne (Prikaz 1.) moe se definirati kao skup propisanih
akcija, suradnje razliitog broja igraa, odreenih pravila igre, zakonitosti koje
vladaju u igri, i posebno definiranih veza izmeu svih djelova skupa.

NOGOMETNA
IGRA (22
IGRAA)
FAZE IGRE (11
IGRAA)
PODFAZE IGRE U NAPADU I
OBRANI (5-11 IGRAA)

TIPINE AKCIJE SURADNJE (2, 3 I 4

IGRAA)
INDIVUDUALNE AKCIJE (1 IGRA)
Prikaz 1. Strukturni sustav nogometne igre sa brojem igraa koji sudjeluju u
pojedinoj fazi

Sa stajalita struktukturne analize, postoje 3 podfaze igre u nogometu: faza

napada, faza obrane i faza tranzicije. Fazu tranzicije moemo podijeliti na
tranziciju 1 (prelazak iz faze napada u fazu obrane) i tranziciju 2 (prelazak iz
faze obrane u fazu napada). Svaka navedena faza zahtjeva posebne
individualne, grupne i kolektivne taktike zahtjeve. Zato je potrebno svaku fazu
podrobnije objasniti.

2.2.1. FAZA NAPADA

Faza napada zapoinje u trenutku kada odreena momad doe u posjed lopte
na bilo kojem dijelu igralita To se moe dogoditi nakon protivnikove pogreke
ili nakon individualne akcije obrambenog igraa. Osnovni cilj faze napada je
postizanje pogotka, do ega se dolazi ili individualnom akcijom ili suradnjom
dva ili vie igraa. U toj namjeri sudjeluje cijela momad, dakle svi igrai u polju,
a organizaciju i realizaciju napada oteava protivnika momad (Jerkovi,
1986).
Ciljevi napada su:

postizanje pogodaka i uestalo (brzo) stvaranje prilika za postizanje

pogodaka;

nakon gubitka posjeda lopte u fazi napada, cilj je brzo i efikasno sprijeiti
protivnika u razvoju njegova napada (tranzicijska obrana), ne dozvoliti
mu stvaranje prilika za postizanje pogodaka, ili kao krajnji cilj ne primiti
pogodak (Barii, 2007).

Prema prostornim odnosima i tijeku igre na terenu, razlikujemo 3 zone napada:

zona pripreme ili otvaranja napada (prva treina igralita);

zona sredinjice napada (sredinja treina igraita);

zona zavrnice napada (posljednja treina igralita) (Jerkovi, 1986).

Prema horizontalnim prostorima igralita u kojima se odvija igra, napad se

moe odvijati:

kroz centralni prostor;

preko krilnih prostora (Barii, 2007).

S obzirom na brzinu prijenosa lopte prema protivnikom golu razlikujemo

(Barii, 2007 prema Jerkoviu, 1986):

progredirajui napad;

varijabilni napad;

regredirajui napad.

2.2.2. FAZA OBRANE

Faza obrane zapoinje u trenutku kada momad izgubi posjed lopte na bilo
kojem dijelu terena. U tom trenutku svi igrai preuzimaju obrambene zadae,
ovisno o pozicijama i osnovnom rasporedu igraa u na terenu (Jerkovi, 1986).
Ciljevi obrane su:

nakon gubitka lopte, brzo sprijeiti protivnika u stvaranju prilika za

pogodak, kao i sprjeavanje primanja pogotka;

destruirati protivniku igru u fazi napada;

vratiti loptu u vlastiti posjed to je mogue prije (Barii, 2007).

Faza obrane prema vertikalnim prostorima igralita dijeli se na tri zone s

pripadajuim podfazama igre:

ua zona obrane / podfaza ue obrane;

sredinja zona obrane / podfaza sredinje obrane;

ira zona obrane / podfaza ire zone obrane (Barii, 2007).

Prema horizontalnim prostorima igralita, obrana se odvija:

u sredinjem (centralnom) prostoru;

na krilnim prostorima (Barii, 2007).

Naini igre u obrani su:

aktivna obrana ili presing igra;

poluaktivna obrana;

pasivna obrana (Jerkovi, 1986).

Vrste obrane su:

igra ovjek ovjeka u obrani;

zonska obrana;

kombinirana obrana (Jerkovi, 1986).

2.2.3. TRANZICIJA

Tranzicija je prijelaz iz napada u obranu, ili iz obrane u napad. To je najkraa

faza igre, ponekad traje i krae od jedne sekunde. Odvija se na svim dijelovima
terena.
Konverzija (pretvaranje) uvjetuje promjenu posjeda lopte, tj. njezino otimanje /
dolazak u posjed koje moe uslijediti na svakom dijelu igralita. Nakon toga svi
igrai u momadi preuzimaju napadake / obrambene zadae.

2.3. KINANTROPOLOKA ANALIZA NOGOMETAA

Kinantropoloka analiza bilo koje sportske aktivnosti obuhvaa 3 prostora

promatranja:
1. Motorike sposobnosti
2. Funkcionalne sposobnosti
3. Antropoloka obiljeja

10

2.3.1. MOTORIKE SPOSOBNOSTI NOGOMETAA

Motorike sposobnosti u nogometu (Prikaz 2.) neophodne su za rezultatski

uspjeh pojedinca i momadi. Svaku pojedinu sposobnost nije potrebno razvijati
do genetskih limita, ali dobro balansirane i visoko utrenirane sposobnosti temelj
su za tehniko taktiku nadogradnju. Motorike sposobnosti relevantne za
uspjeh u nogometu bit e prikazane shematski.

Fleksibilnost

Eksplozivna
jakost

Miina
izdrljivost

Uspjenost
u
nogometu
Brzina i
agilnost

Maksimalna
jakost

Ravnotea

Prikaz 2. Prikaz motorikih sposobnosti relevantnih za uspjeh u nogometu

(modificirano prema Markovi, Bradi 2008).

2.3.2. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI NOGOMETAA

Funkcionalne sposobnosti nogometaa dijelimo na aerobne i anaerobne

sposobnosti.

11

Pod

aerobnom

(aerobna

izdrljivost)

sposobnosti

nogometaa

podrazumjevamo aktivnosti dueg trajanja, a manjeg intenziteta. Takav nain

fiziolokog optereenja omoguava sportau prelaenje veih distanci tijekom
jedne utakmice i bri oporavak izmeu treninga i utakmica.
Anaerobne sposobnosti (anaerobna izdrljivost) predstavljaju sposobnosti
igraa da to dulje radi u intenzitetu koji je blizak maksimalnom. Ovakav tip
optereenja manje je zastupljen u utakmici, ali bitno je napomenuti da se sve
bitne akcije odvijaju u anaerobnom reimu rada (dueli, skokovi, udarci po lopti,
sprintevi...). Anaerobne sposobnosti nogometaa dijele se na anaerobne
fosfagene (visokointenzivne aktivnosti do 20 sekundi rada) i anaerobne
glikolitike (visokointenzivne aktivnosti do 60 sekundi rada) (Milanovi, 2010).
Obje vrste funkcionalnih sposobnosti moraju biti podjednako zastupljene u
treningu nogometaa.

2.3.3. ANTROPOLOKA OBILJEJA NOGOMETAA

Morfoloka antropometrija je metoda koja obuhvaa mjerenje ljudskog tijela te

obradu i prouavanje dobivenih mjera (Miigoj Durakovi, 2008).
Nogomet, za razliku od veeg broja ekipnih sportskih igara (rukomet, koarka,
vaterpolo...) ne zahtjeva od samog sportaa izrazito specifinu tjelesnu grau.
Prosjena visina nogometaa u ligama petice je 181 cm, a prosjena tjelesna
masa 75 kg, dok je prosjena visina i masa vratara neto vea. Unato tome u
nogometnom svijetu nalazimo igrae koji znaajno odudaraju od navedenog
prosjeka. Postotak tjelesne masti kree se oko 10 %, takoer sa neto veim
vrijednostima u vratara. (Markovi, Bradi 2008).
Morfoloke razlike jasno su vidiljive prema pozicijama unutar momadi. Tako
vratari i sredinji branii imaju najveu visinu i masu, napadai neto manju, a
najmanju vezni igrai.

12

2.4. ANATOMSKA ANALIZA NOGOMETAA

Kada je rije o funkciji miia prilkom nekog pokreta razlikujemo 4 vrste miia:

agonisti glavni pokretai, svojim skraivanjem najvie sudjeluju u

pokretu

sinergisti miii koji svojim skraivanjem pomau agonistu u izvedbi

pokreta

antagonisti miii koji djeluju u suprotnom smjeru od djelovanja

agonista, moraju se relaksirati u trenutku izvedbe pokreta

stabilizatori miii koji statinim djelovanjem omoguuju pokret, u

funkciji su stabilizacije

Veina pokreta u nogometu je sloenog karaktera, pa u izvedbi odreenog

pokreta najee sudjeluje mnogo miia u jednoj od gore navedenih funkcija
(Prikaz 3.). Meutim, svi miii nemaju jednako vanu ulogu u nogometu, pa tu
informaciju treba ugraditi u trening snage, izdrljivosti, a ponajvie prevencije.
Takoer treba spomenuti veliku prilagodbu miinog sustava pod utjecajem
sustavnog treninga, pa je neophodan specifian pristup treningu.

13

MIII

NOGOMETU SVOJSTVENA FUNKCIJA

Miii prednje strane natkoljenice

Miii stranje strane natkoljneice
Miii unutranje strane natkoljenice
Miii stranje strane poktoljenice
Miii prednje strane potkoljenice

Noge
ut, skok, sprint, zaustavljanje
Sprint, zaustavljanje
Promjena smjera, drubling, ut
Skok, sprint
Sprint, ut

Miii prednje strane kuka

Miii vanjske strane kuka
Miii stranjice

Kukovi
Udarac po lopti, sprint
Promjena smjera, dribling
Sprint, skok

Ravni trbuni miii

Kosi trbuni miii
Miii prsa
Miii gornjeg dijela lea
Miii donjeg dijela lea

Trup
Pregibanje i stabilizacija trupa
Rotacija i stabilizacija trupa
Izbaaj lopte, duel igra
Izbaaj lopte
Sve aktivnosti

Miii ramena
Miii prednje strane nadlaktice
Miii stranje strane nadlaktice
Miii vrata

Ruke, ramena I vrat

Duel
Povlaenje protivnika
Izbaaj lopte
Udarac glavom

Prikaz 3. Nazivi miia i specifine agonistike funkcije miia i miinih skupina

(modificirano prema Markovi, Bradi 2008).

2.5. ANALIZA TEHNIKE NOGOMETNE IGRE

Tehnika nogometa (Prikaz 4.) podrazumjeva igraevo biomehaniki ispravno i

djelotvorno izvoenje struktura gibanja koja mu omoguavaju potpuno
izraavanje njegovih funkcionalnih i motorikih potencijala. Racionalnu tehniku

14

karakteriziraju ekonominost, lakoa te ritminost i harmoninost kretanja u

standardnim i/ili varijabilnim uvjetima (Jerkovi, 1991).
Tehnika nogometa se sastoji od:

Struktura kretanja igraa bez lopte;

Struktura kretanja igraa s loptom;

Tehnika vratara.

TEHNIKA
NOGOMETA

STRUKTURA
KRETANJA IGRAA
BEZ LOPTE

TEHNIKA VRATARA

STRUKTURA
KRETANJA IGRAA S
LOPTOM

- udarci po lopti
(nogom i glavom)
- osnovno kretanje

- razne vrste
voenja

- startna brzina

- razne vrste
primanja

- osnovna brzina
- promjena pravca i
brzine kretanja
- odrazi, skokovi i
doskoci
- dueli i padovi

- razne vrste
oduzimanja
- razni driblinzi i
fintiranja (varke)
- tehnika ubacivanja
lopte u igru rukama

Prikaz 4. Shematski prikaz kretnih strukturra nogometne tehnike (modificirano

prema Barii, 2007).

15

2.6. ANALIZA TAKTIKE NOGOMETNE IGRE

Taktika u nogometnoj igri (Prikaz 5.) podrazumjeva uzajamno i svrsishodno

djelovanje suigraa, odnosno pojedinaca unutar momadi. Na taj nain se
uspjeno formira napad i obrana te prijelazi iz obrane u napad i obratno.
Taktika znanja jesu igraeva sposobnost percipiranja i miljenja ovisno o
prostorno vremenskim odnosima, poloaju suigraa, protivnikih igraa,
kretanju lopte, kao i pronalaenje odgovarajuih situacijskih rjeenja radi
provedbe eljenog plana i koncepta igre (Gabrijeli, 1977).

TAKTIKA
NOGOMETNE IGRE

TAKTIKA IGRE U
NAPADU

TAKTIKA IGRE U
OBRANI

- individualna taktika igre u

napadu

- indivudualna taktika igre u

obrani

- grupna taktika igre u napadu

- grupna taktika igre u obrani

- kolektivna taktika igre u

napadu

- kolektivna taktika igre u

obrani

Prikaz 5. Shematski prikaz taktike nogometne igre (modificirano prema Barii

2007).
16

3. ANALIZA FAZE OBRANE

Faza obrane zapoinje u trenutku kada momad izgubi posjed lopte. U tom
trenutku protivnik dolazi u njen posjed na bilo kojem dijelu terena. Tada svi
igrai preuzimaju obrambene uloge, ovisno o pozicijama u osnovnom rasporedu
momadi. Momenat gubitka lopte zapravo je tranzicija (konverzija) iz napada u
obranu; odnosno tranzicijska faza igre (Barii, 2007).
Usljed gubika lopte momad koja se brani automatski mijenja nain
razmiljanja, sukladno ciljevima i principima igre u fazi obrane. Igra po
principima i ciljevima preduvjet je uspjene kolektivne taktike discipline, to
posljedino direktno utjee i na ishod same utakmice.

Ciljevi obrane su (Barii, 2007):

nakon gubitka lopte, brzo sprijeiti protivnike prilike za postizanje

pogotka, kao i pogotke;

destruirati protivniku igru u fazi napada;

vratiti loptu u vlastiti posjed to je prije mogue.

Principi obrane su (Barii, 2007):

sprijeiti odigravanje okomitih i dijagonalnih dubinskih dodavanja u zonu

ue obrane (protivnike kontranapade);

izvoditi pritisak prema protivnikom igrau koji se nalazi u posjedu lopte

(individualno, grupno i kolektivno);

smanjiti protivniku prostor djelovanja po dubini i irini igralita;

usporiti tempo protivnikove igre u napadu;

striktno pokrivati protivnike napadae u blizini lopte, a zonski pokrivati s

optimalne udaljenosti (kombinirana obrana)

prisiljavati protivnika da igra u irinu i unatrag, te izazivati njegove

pogreke u samom razvoju akcija napada;

17

stvoriti viak igraa u obrani pravovremenim postavljanjem obrambenih

igraa i preuzimanjem nakon ispadanja iz igre;

planski

se

povlaiti

na

obrambenu

polovinu

terena

kada

nije

uspostavljena organizacija obrane ili kada je manjak igraa u obrani.

Prema vertikalnim prostorima igralita (Prikaz 6.) fazu obrane mogue je
zapoeti kroz zone s pripadajuim podfazama igre; dakle podfaze obrane dijele
se na temelju prostornih odnosa igralita, preciznije prema treinama igralita.
Podfaze obrane su (Barii, 2007):

podfaza ue obrane;

podfaza sredinje obrane;

podfaza ire obrane;

tranzicija (prijelaz) iz napada u obranu.

Ua zona obrane

Sredinja zona obrane

Prikaz 6. Vertikalni prostorni odnosi u fazi obrane

18

ira zona obrane

Prema horizontalnim prostorima igralita (Prikaz 7.) obrana se, isto kao i napad
moe odvijati:

u centralnom (sredinjem) prostoru;

na krilnim prostorima.

Krilni prostor

Centralni prostor

hsdgusshdfksudh

Krilni prostor

Prikaz 7. Horizontalni prostori igralita u fazi obrane

Podfaza ue obrane podrazumjeva obranu od protivnikih napada skupa sa

svim ciljevima i principima faze obrane openito, ali se odvija iskljuivo u
zadnjoj treini igralita, odnosno najblie golu obrambene momadi. U podfazi
ue obrane ne koristimo sva individualna taktika sredstva, i preuzimanje kao
grupno taktiko sredstvo, ali to e biti objanjeno u nastavku.
Podfaza sredinje obrane podrazumjeva obranu na sredinjici terena, odnosno
u sredinjoj treini igralita. U ovoj fazi igre ponekad znaju sudjelovati svi igrai

19

obrambene momadi (osim golmana), te se koriste sva individualna taktika

sredstva i preuzimanje kao grupno taktiko sredstvo.
Podfaza ire obrane podrazumjeva djelovanje isturenih obrambenih igraa u
spreavanju samog zaetka protivnikih akcija. Individualno taktiko sredstvo
koje se najvie koristi je ometanje. Dakle istureni obrambeni igrai nastoje
sprijeiti podfazu pripreme (otvaranja) napada napadake ekipe. Analogono
tome u podfazi sredinje obrane nastoji se sprijeiti podfaza sredinjice napada,
a u fazi ue obrane nastoji se sprijeiti podfaza zavrnice napada napadake
momadi. Tranzicija 1 i tranzicija 2 konstantno se isprepliu i izmjenjuju tijekom
utakmice, jedino je razlika u pogledu na ciljeve tranzicije (bilo da momad gubi
ili osvaja loptu).

Navedene dvije podjele (vertikalni i horizontalni odnosi) odnosile su se na

prostorne odnose nogometnog terena. Idua podjela vezana za fazu obrane
nuno se nadovezuje na prethodnu, jer govori o djelovanju obrambene
momadi u odnosu na dio terena na kojem se lopta pokuava odzeti protivniku.
S obzirom na navedene obrambene zone na igralitu, razlikujemo naine igre u
obrani (Barii, 2007, prema Jerkoviu 1986):

aktivna obrana ili presing igra;

poluaktivna obrana;

pasivna obrana.

Aktivna obrana ili presing (Barii, 2007) igra prvi je nain igre u obrani, ujedno i
najagresivnijeg karaktera. Aktivnu obranu karakteriziraju pokuaji oduzimanja
lopte u iroj zoni obrane, odnosno na protivnikoj polovini (treini) terena.
Na jedan nain aktivna obrana iznenaenje je za protivnika jer nije uobiajeno
oduzimanje lopte u samom zaetku protivnikih akcija. Najee se kotisti u 2
sluaja. Prvi kada je momad puno slabija pa od samog poetka elimo
nametnuti svoj stil igre, nametnuti posjed lopte i eljeni ritam utakmice. Drugi je
kada je momad tehniko taktiki snanija pa se presingom eli iznenaditi

20

protivnika i skratiti vrijeme vlastitog napada (jednostavnost realizacije nakon

oduzete lopte).
Zbog izuzetne energetske zahtjevnosti prilikom igranja presinga mogue ga je
primjenjivati samo u odreenim intervalima utakmice, nikako tijekom svih 90
minuta.
Presing moe biti:

presing na protivnikog igraa s loptom;

presing na prostor;

presing na loptu;

presing na pojedine linije igraa u protivnikoj momadi.

Kada ste uvjebali presing igru i trku za loptom (usko, plitko, zajednicko) ba
vas briga za protivnike! Samo mislite da li ce vas tim biti kompaktan i hoce li se
ponaati po principima presinga. Kada se naui, vie ne optereujete glavu
ostalim detaljima (Ivi, 2005).
Poluaktivna obrana (Barii, 2007) takoer se primjenjuje u pojedinim
intervalima utakmice, najee u iroj zoni obrane kada se momad povlai
prema vlastitim vratima. U takvom nainu obrane igra koji je najblii
protivnikom napadau s loptom primjenjuje igru ovjek ovjeka, a ostali se
suigrai postavljaju zonski. Dolaskom napadake momadi u sredinjicu terena
ova obrana pretvara se u aktivnu i u sluaju oduzimanja lopte postoji dobra
ansa za kontranapad.
Pasivna obrana (Barii, 2007) provodi se na nain da se vei broj obrambenih
igraa vraa u uu zonu obrane (30-ak metara ispred vlastitog gola). U toj zoni
(zoni ue obrane) svaki igra pokriva odreeni prostor, a sve linije se
sinkronizirano pokreu prema lopti. U sluaju ispadanja pojedinog igraa koristi
se preuzimanje kao osnovno taktiko sredstvo bez kojeg ovaj nain igranja ne
bi funkcionirao. Ovakav nain igre preporua se u sluaju uvanja rezultata, a
osnovni nedostatak mu je preputanje kompletne inicijative protivniku.

21

Odreeni naini igre u obrani zahtjevaju odreenu vrstu obrane, ili kombinaciju
istih. Tako poznajemo sljedee vrste obrane (Barii 2007 prema Jerkoviu
1986):

igra ovjek ovjeka u obrani;

zonska obrana;

kombinirana obrana.

U igri ovjek ovjeka dominira striktno pokrivanje protivnikih igraa po

cijelom igralitu, odnosno svaki obrambeni igra zaduen je za jednog
protivnikog igraa, te sprjeavanje svih radnji i namjera napadaa. Ovakav
nain obrane iziskuje velike funkcionalno motorike napore (aerobno
anaerobni kapaciteti), dok po pitanju situacijske inteligencije zahtjevi nisu na
vrlo visokom nivou. Najee se primjenjuje u uoj zoni obrane (kod po gol
opasnih situacija) ili u sredinjoj zoni igralita kod markiranja izrazito
kvalitetnog/kreativnog protivnika.
Zonska obrana odnosi se na prostorno zatvaranje protivnika, tj. obrambeni
igrai zatvaraju odreenu zonu (prostorni dio terena), te ga kontroliraju ovisno o
poziciji unutar momadi. Kada se protivniki napada nae u zoni djelovanja
obrambenog igraa, on ga preuzima i kontrolira, a ostatak obrambene momadi
zatvaraju prostor iza njegovih lea (dijagonalno zatvaranje).
Sa fizikog aspekta ovakav nain manje optereuje igrae, ali zahtjeva vii
stupanj intelektualnog djelovanja. Od igraa se zahtjeva pravovremenost u
postavljanju, preuzimanju, oduzimanju lopte, predikcija protivnikog djelovanja i
disciplina u TE TA djelovanju.
Kombinirana obrana iskljuivo se primjenjuje u suvremenom nogometu. Sastoji
se od kombinacije igre ovjek ovjeka i zonske obrane; dakle odreeni igrai
igraju zonski, a odreeni ovjek ovjeka, ovisno o podfazama igre u obrani.
Promatrajui obrambene linije momadi, samim time i podfaze obrane, prednji
obrambeni igrai postavljaju se zonski, sredinji obrambeni igrai kao to je
spomenuto mogu markirati najbolje pojedince protivnika, a mogu i biti

22

postavljeni zonski. U uoj zoni obrane najea situacija je da se na igraa s

loptom primjenjuje vrsta obrane ovjek ovjeka dok se ostali igrai
postavljaju zonski.

23

4. UA ZONA OBRANE
Ua zona obrane pojam je koji oznaava jednu od podfaza obrane u nogometu.
Ona se odvija u prvoj treini igralita gledano iz faze obrane, dakle 30-ak
metara od vlastitih vrata (od vrata obrambene momadi).
U posljednje vrijeme Londonski FC Chelsea (Prikaz 8.) (Slika 1.) esto se
spominje kao momad koja odlino odrauje ba ovu podfazu igre, te time
protivniku ne dozvoljava mnogo prilika za postizanje pogodaka kao ni postizanje
pogodaka (to su osnovni ciljevi faze obrane).

Slika 1. Momad FC Chelsea u podfazi ue obrane

24

Prikaz 8. Formacija FC Chelsea (plavi) u podfazi ue obrane

Ve su ranije objanjeni principi, ciljevi, vrste i naini obrane koji vrijede i za ovu
podfazu pa treba jo naglasiti taktika sredstva koja koristimo u ovoj podfazi.

4.1. TAKTIKA SREDSTVA U PODFAZI UE OBRANE

Kolektivna taktika sredstva objanjena su u ranijem poglavlju.

Preuzimanje je jedino grupno taktiko sredstvo koje koristimo u uoj zoni
obrane (suradnja dva i tri igraa u obrani).
Preuzimanje (Lucijani, 2005) je sredstvo u kojem sudjeluje vie obrambenih
igraa u sluaju kada iz postavljene obrane ispadnu neki od suigraa. Pritom
dolazi do zauzimanja novih pozicija igraa unutar rasporeda kako bi se
najefikasnije zaustavili protivniki napadai. Preuzimanje je uvjetovano
izmjenom mjesta protivnikih napadaa.

25

Preuzimanje moe biti:

aktivno preuzimanje;

pasivno preuzimanje.

U aktivnom preuzimanju obrambeni igra naputa svoju prvobitnu poziciju kako

bi popunio mjesto suigraa koji je netom prije ispao iz rasporeda u fazi obrane.
Aktivnom preuzimanju osnovni je cilj usporavanje protivnikog napada, a
oduzimanje se vri nakon izjednaenih brojanih odnosa (nakon to se izbaeni
suigra vratio u raspored).
Pasivno preuzimanje radi se na nain da obrambeni igrai ne mijenjaju svoje
osnovne pozicije, ve djeluju u svojoj zoni unutar rasporeda i u njoj prihvaaju
napadae koji se tamo zateknu. Primjenjuje se kada napadai mnogo mijenjaju
mjesta ili mijenjaju teite igre.
Individualna taktika sredstva obrane su (Barii, 2007) :

pokrivanje;

ometanje;

izbijanje lopte;

oduzimanje lopte.

Pokrivanje podrazumjeva takvo kretanje obrambenog igraa kojemu je cilj

zaustavljanje individualne napadake akcije protivnika, spreavanje protivnikih
igraa u prijemu lopte i preuzimanje kontrole nad odreenim prostorom.
Pokrivanje moe biti:

striktno pokrivanje obrambeni igra postavlja se sasvim uz protivnikog

napadaa

nestriktno pokrivanje obrambeni igra postavlja se izmeu lopte,

protivnikog napadaa i vlastitih vrata

26

Ometanje kao individualno taktiko sredstvo obrane najee koriste istureni

obrambeni igrai u iroj zoni obrane. Oni svojim kretnjama ometaju i
usmjeravaju najblieg protivnikog igraa kod kojeg se nalazi lopta. Ometanje
se rijetko koristi u uoj zoni obrane, meutim kao individualno taktiko sredstvo
potrebno ga je spomenuti.
Izbijanje lopte koristi se u sluajevima kada obrambeni igrai ne mogu
napadaima oduzeti loptu, ve samo privremeno prekidaju razvoj protivnikovih
napadakih akcija. Loptu je poeljno izbijati u smjeru suigraa, nakon ega se
obrambeni igra to prije vraa u osnovni raspored. Izbijanje lopte moe se
vriti nogom ili glavom, ovisno o smjeru, putanji i brzini lopte.
Oduzimanje je osnovno obrambeno taktiko sredstvo. Primjenom oduzimanja
lopta se oduzima iz protivnikovog posjeda, a u direktnoj je vezi sa individualnim
sredstvom pokrivanje.
Osnovni taktiki zahtjevi prilikom preuzimanja (Barii, 2007):

poloaj suigraa u obrani u odnosu na ostale protivnike igrae ulazak

u oduzimanje lopte treba uslijediti kada su najblie protivnike igrae
pokrili suigrai iz obrane;

startni izlazak u oduzimanje treba izvoditi u trenutku kada se napada

odvaja od lopte u voenju ili primanju;

obrambeni igra svojim tijelom treba zatvarati pravce prema vlastitim

vratima, odnosno tjerati napadaa u nepovoljniji poloaj.

Ovisno o momentu ulaska u oduzimanje lopte razlikujemo (Barii, 2007):

oduzimanje lopte prije nego je napada primi;

oduzimanje u trenutku primanja lopte;

oduzimanje nakon primanja lopte.

27

Prema nainu oduzimanja lopte postoji (Barii, 2007):

osnovno oduzimanje (u frontalnom, bonom i stranjem odnosu);

oduzimanje izgurivanjem protivnikog igraa;

oduzimanje presjecanjem lopte ispred protivnikog igraa;

oduzimanje lopte uklizivanjem (iz frontalnog, bonog i stranjeg odnosa).

28

5. METODSKI SLJED OBUKE IGRE U PODFAZI UE OBRANE U

NOGOMETU
Metodika je znanstvena disciplina koja se bavi nainima prenoenja teorijskog i
praktinog znanja uz pomo odgovarajuih nastavnih ili trenanih pomagala i
sredstava. U skladu s definicijom u nastavku e bit prikazan niz vjebi koji
opisuje metodiki ispravan slijed uenja faze obrane, odnosno podfaze ue
obrane kao osnovu i najbolju podfazu za uenje istog.
Prema tempu izvoenja vjebe poinjemo uiti laganim, nastavljajmo srednjim,
a zavravamo maksimalnim tepmpom izvoenja. Prema kriteriju aktivnosti
protivnika vjebe poinjemo izvoditi bez protivnika, zatim sa poluaktivnim
protivnikom, te zavravamo sa potpuno aktivnim protivnikom.
METODSKI SLJED OBUKE U PODFAZI UE OBRANE
Vjeba 1. Postavljanje obrambenog igraa u odnosu 1:1 (Prikaz 9.)
Cilj: pravilno postavljanje obrambenog igraa izmeu protivnikog napadaa i
sredinje (zamiljene) crte svojih vrata

Prikaz 9. Postavljanje 1:1

29

Vjeba 2. Postavljanje obrambenih igraa u odnosu 1:2 (Prikaz 10.)

Cilj: pritisak jednog obrambenog igraa na napadaa s loptom, drugi
dijagonalno zatvara lea

Prikaz 10. Postavljanje 1:2

Vjeba 3. Postavljanje obrambenih igraa u odnosu 2:2 (Prikaz 11.)
Cilj: pritisak jednog obrambenog igraa na napadaa s loptom, drugi
dijagonalno zatvara lea

Prikaz 11. Postavljanje 2:2

30

Vjeba 4. Preuzimanje obrambenih igraa u odnosu 2:2 (Prikaz 12.)

Cilj: pravilno preuzimanje i zatvaranje lea obrambenih igraa nakon ispadanja
jednog od obrambenih igraa

Prikaz 12. Preuzimanje 2:2

Vjeba 5. Postavljanje obrambenih igraa u odnosu 2:3 (Prikaz 13.)
Cilj: pravilno postavljanje na igraa s loptom i zatvaranje lea

Prikaz 13. Postavljanje 2:3

31

Vjeba 6. Preuzimanje obrambenih igraa u odnosu 2:3: a) bez rotacija (Prikaz

14.) i b) sa rotacijama obrambenih igraa (Prikaz 15.)
Cilj: pravilno preuzimanje i zatvaranje lea nakon ispadanja jednog
obrambenog igraa

Prikaz 14. Preuzimanje 2:3 a) bez rotacije obrambenih igraa

Prikaz 15. Preuzimanje 2:3 b) sa rotacijama obrambenih igraa

32

Vjeba 7. Postavljanje obrambenih igraa u odnosu 3:3 kada je lopta kod

krajnjeg napadaa (Prikaz 16.)
Cilj: pravilno postavljanje na napadaa s loptom i zatvaranje lea

Prikaz 16. Postavljanje 3:3 kada je lopta kod krajnjeg napadaa

Vjeba 8. Postavljanje obrambenih igraa u odnosu 3:3 kada je lopta kod
centralnog napadaa, tvz. formacija krova (Prikaz 17.)
Cilj: pravilno postavljanje na napadaa s loptom i zatvaranje lea

Prikaz 17. Postavljanje 3:3 kada je lopta kod centralnog napadaa

33

Vjeba 9. Preuzimanje obrambenih igraa u odnosu 3:3 nakon ispadanja

krajnjeg brania: a) bez rotacija (Prikaz 18.) i b) sa rotacijama obrambenih
igraa (Prikaz 19.)
Cilj: pravilno preuzimanje i zatvaranje lea nakon ispadanja obrambenog igraa

Prikaz 18. Preuzimanje 3:3 nakon ispadanja krajnjeg brania a) bez rotacije
obrambenih igraa

Prikaz 19. Preuzimanje 3:3 nakon ispadanja krajnjeg brania b) sa rotacijom

obrambenih igraa

34

Vjeba 10. Preuzimanje obrambenih igraa u odnosu 3:3 nakon ispadanja

srednjeg obrambenog igraa: a) bez rotacija (Prikaz 20.) i b) sa rotacijama
obrambenih igraa (Prikaz 21.)
Cilj: pravilno preuzimanje i zatvaranje lea nakon ispadanja obrambenog igraa

Prikaz 20. Preuzimanje 3:3 nakon ispadanja srednjeg obrambenog igraa a)

bez rotacije obrambenih igraa

Prikaz 21. Preuzimanje 3:3 nakon ispadanja srednjeg obrambenog igraa b) sa

rotacijom obrambenih igraa

35

6. PRIMJERI VJEBI ZA UIGRAVANJE I USAVRAVANJE

PODFAZE UE OBRANE
Uigravanje podfaze ue obrane u nogometu moe se provoditi sa svim igraima
(kolektivna taktika), ili sa odreenom grupacijom igraa; primjerice uigravanje
kretanja zadnje linije (grupna taktika). Uigravanju i usavravanju podfaze ue
obrane mora prethoditi individualna obuka igraa o principima i zakonitostima
faze obrane kao i metodski sljed obuke o suradnji 2 ili vie igraa u fazi obrane
(poglavlje 5.).
U ovom poglavlju bit e navedene samo neke vjebe koje slue uigravanju i
usavravanju ciljane podfaze igre ue obrane. Vjebe su predviene za rad u
glavnom A dijelu treninga.

PRIMJERI VJEBI ZA UIGRAVANJE I USAVRAVANJE PODFAZE UE

OBRANE:
Vjeba 1. Postavljanje obrambenih igraa na napadaa s loptom u odnosu 4:4
(Prikaz 22. i 23.)
Opis vjebe: napadai se meusobno dodaju bez izmjene mjesta, a obrambeni
igrai pravilno se postavljaju i zatvaraju lea dijagonalno jedan drugome ovisno
o poziciji lopte i

kretanju protivnikih napadaa. Vjeba se izvodi u

maksimalnom tempu kretanja.

36

Prikaz 22. Postavljanje obrambenih igraa u odnosu 4:4 (lopta kod krajnjeg
napadaa)

Prikaz 23. Postavljanje obrambenih igraa u odnosu 4:4 (lopta kod sredinjeg
napadaa)

37

Vjeba 2. Igra napad protiv obrane u odnosu 4:4 (+1 vratar) (Prikaz 24.)
Opis vjebe: etvorica napadaa pokuavaju zabiti pogodak kroz suradnju ili
individualnu akciju. Obrana zaustavlja napade bilo kojim individualnim taktikim
sredstvom u obrani. Nakon oduzete / izbijene lopte obrana ima zadatak
maksimalno brzo izai do 30 metara od svojih vrata. Tamo se postavljaju i bez
odmora kree drugi napad. Trener napadaima dodaje lopte. Cilj vjebe je
uvjebavanje obrane u uoj zoni obrane od 3 ili vie kontinuirana napada za
redom. Trener dodaje 4 lopte x 4 serije, sa minutom odmora izmeu serija.

Prikaz 24. Igra napad protiv obrane u odnosu 4:4 (+1)

38

Vjeba 3. Igra 6:4 (+1) sa naglaskom na obranu od centaruta (Prikaz 25.)

Opis vjebe: 6 napadaa igra protiv 4 obrambena igraa na jednoj polovini
igralita. Krilni prostori oznaeni su kapicama.

Na lijevo i desno krilnom

prostoru djeluje krilni napada koji upuuje centarut nakon to dobije loptu.
Obrana ne smije napadati igraa s loptom u oznaenom prostoru, ve je
naglasak na obrani od centaruta. U sluaju izbijene lopte zadatak obrane je
izai na 30 metara prema lopti, u sluaju osvojene lopte zadatak im je izai kroz
kratka dodavanja. Cilj vjebe je obrana od centaruta, te izlazak nakon iste.

Prikaz 25. Igra 4 (+2):4 (+1) sa naglaskom na obranu od centaruta

Vjeba 4. Igra 5:4 (+1) na troja vrata (Prikaz 26.)

Opis vjebe: 5 napadaa igra protiv 4 obrambena igraa u polju na jednoj
polovini igralita. Napad zabija pogodak na vrata ustaljenih dimenzija, a obrana
ima postavljena dvoja vrata na centru na koje ima zadatak postii pogodak.
Obrani je cilj nakon oduzete lopte to prije uspostaviti suradnju, te izai kroz

39

krilni postor u sredinjicu terena (postii pogodak na vrata smanjenih

dimenzija). Cilj vjebe je organizirana obrana u uoj zoni obrane u deficitarnom
odnosu, te brzi izlazak nakon oduzete lopte.

Prikaz 26. Igra 5:4 (+1) na troja vrata

40

7. ZAKLJUAK

U radu je kroz nekoliko poglavlja analizirana nogometna igra.

Teoretska

analiza strukture nogometne igre, sa naglaskom na fazu obrane, odnosno ue

obrane, zatim kinantropoloka, anatomska i druge analize; sve su u svrsi
pribliavanja poimanja kompleksnosti nogometne igre i samim time potrebe za
metodinosti i sistematinosti u obuci mladog igraa.
Razlog odabira ue obrane kao teme rada je miljenje da ba ta podfaza igre
oslikava mogunost utjecaja trenanog procesa i taktike nogometne igre na
rezultatsku uspjenost ekipe. Ugraivanje ispravnog metodskog slijeda u
nogometne kole u Hrvatskoj, te usuglaenost i nadogradnja izmeu treninga
razliitih dobnih kategorija treba biti misao vodilja.
U ovom radu naglaava se vanost uenja ue obrane, ponajvie zbog
principijalnog shvaanja nogometne igre; naravno ukoliko

se eli postii

vrhunski rezultat. Ispravan metodski postupak jedini je ispravan nain

prenoenja znanja mladom nogometau, jer bazina kretanja i obrasci
ponaanja na terenu moraju biti na razini automatizacije. Automatiziranost
taktikih zahtjeva, ispravnost linija kretanja, principi, naini i vrste obrane; sve
su to preduvjeti (uz jo mnoge druge, koji nisu tema ovog rada) za uspjenu
individualnu, grupnu i kolektivnu obranu, te samim time za povoljan rezultat.
Vrlo bitna injenica koja se mora uzeti u obzir prilikom obuke je primjenjivost s
obzirom na kvalitetu igraa i dobnu kategoriju; naroito bioloku i kronoloku
dob djece. Svakom nogometau treba pristupiti individualno, pravilno ga
selekcionirati, te s obzirom na navedeno postavljati zahtjeve pred svakog
pojedinca.
Kvalitetna obuka pojedinaca raznim taktikim zahtjevima, kroz godine
trenanog rada vode ka automatizaciji kretanja, razmiljanja i djelovanja na
terenu, to omoguuje prilagodljivost u svim sistemima igre i zahtjevima koji se
pred vrhunskog igraa postavljaju.

41

8. LITERATURA

1. Barii, V. (2007). Kinezioloka analiza taktikih sredstava u nogometnoj igri.

(Disertacija). Zagreb: Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu.
2. Barii, V. (2013). Predavanja s usmjerenja Nogomet. Zagreb: Kinezioloki
fakultet sveuilita u Zagrebu.
3. Gabrijeli, M. (1964). Nogomet teorija igre. Zagreb: Sportska tribina.
4. Gabrijeli, M. (1977). Manifestne i latentne dimenzije vrhunskih sportaa
nekih momadskih sportskih igara u motorikom , kognitivnom i konativnom
prostoru. (Disertacija). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu.
5. Ivi, T. (2005). Predavanje polaznicima trenerske kole UEFA A i B
licence. Herceg Novi. S mree skinuto 15. kolovoza 2015. s adrese:
http://generalposlijebitke.blogspot.com/2012/08/presing-tomislav-ivic.html
6. Jerkovi, S. (2002). Predavanja s usmjerenja Nogomet. Zagreb: Kinezioloki
fakultet sveuilita u Zagrebu.
7. Jerkovi, S. (1991). Relacije izmeu situacijsko motorikih sposobnosti i
elemenata tehnike u nogometu. Kineziologija 23, (1-2), 33-40
8. Jerkovi, S. (1986). Relacije izmeu antropometrijskih, dinamometrijskih i
situaciono motorikih dimenzija i uspjeha u nogometnoj igri. (Disertacija).
Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu.
9. Lucijani, S. (2005). Taktika sredstva faze obrane u nogometu. (Diplomski
rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu.
10. Markovi, G. i Bradi, A. (2008). Nogomet - Integralni kondicijski trening.
Zagreb: Udruga "Tjelesno vjebanje i zdravlje".
11. Milanovi, D. (2013). Teorija treninga. Zagreb: Kinezioloki fakultet
sveuilita u Zagrebu.

42

12. Mileti, N. (2006). Osnovne taktike preformacije iz faze obrane u fazu

napada u nogometnoj igri. (Diplomski rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet
sveuilita u Zagrebu.
13. Miigoj - Durakovi, M. (2008). Kinantropologija - bioloki aspekti tjelesnog
vjebanja. Zagreb: Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu.
14. Neljak, B. (2013). Opa kinezioloka metodika. Zagreb: Gopal d.o.o.
15. Skupina autora, (2013). Skripta s HNS akademije Taktika nogometa. S
mree

skinuto

15.

kolovoza

2015.

cff.hr/files/documents/old/254-TAKTIKA.pdf

43

adrese:

http://hns-