SVEUILITE U ZAGREBU

KINEZIOLOKI FAKULTET
(studij za stjecanje visoke strune spreme
i strunog naziva: magistar kineziologije)

Matija Majceni

METODIKA OBUKE I USAVRAVANJA

IZRAVNOG UDARCA U NOGOMETU
(diplomski rad)

Mentor:
doc.dr.sc. Valentin Barii

Zagreb, srpanj 2015.

SVEUILITE U ZAGREBU
KINEZIOLOKI FAKULTET
(studij za stjecanje visoke strune spreme
i strunog naziva: magistar kineziologije)

Matija Majceni

METODIKA OBUKE I USAVRAVANJA

IZRAVNOG UDARCA U NOGOMETU
(diplomski rad)

Mentor:
doc.dr.sc. Valentin Barii

Zagreb, srpanj 2015.

METODIKA OBUKE I USAVRAVANJA IZRAVNOG SLOBODNOG UDARCA U

NOGOMETU

Saetak:
Izravan slobodan udarac znaajan je segment u nogometnoj igri iz kojeg je mogue
izravno postii pogodak. Omoguuje ekipi koja je u napadu da povea koncentraciju igraa u
protivnikom esnaestercu, te da ugrozi protivniku momad, odnosno da stvori rezultatsku
prednost to i predstavlja primaran cilj ove sportske igre. S obzirom na vanost izravnog
slobodnog udarca sve se vie panje posveuje adekvatnoj metodici obuke i usavravanja, a
jednako tako i osmiljavanju taktikih varijanti za izvoenje istih.
Kljune rijei:
nogomet, prekidi igre, izravan slobodni udarac, faza napada, metodika obuke, taktika

METHODOLOGY OF TRAINING AND TRAINING IMPROVEMENT OF DIRECT

FREE KICK IN FOOTBALL

Summary:
A direct free kick is a significant segment of the football game from which you can
directly hit the goal. Enables team that is in the attack to increase the concentration of players
in the opposition's penalty area, and endanger the opponent, or to create score advantage what
is the main objective of this sports game. Considering the importance of the direct free kick
more attention is given to adequate methodology of training and improvement, and also the
design of tactical variants to perform the same.
Key words:
football, set play, direct free kick, offensive phase, methodology of training, tactics

SADRAJ
1.

UVOD ............................................................................................................................................. 4

2.

STRUKTURNA ANALIZA NOGOMETNE IGRE ....................................................................... 6

2.1.

ANALIZA FAZE NAPADA ................................................................................................... 8

2.2.

ANALIZA FAZE OBRANE ................................................................................................. 11

3. PRAVILA NOGOMETNE IGRE KOJA SE ODNOSE NA IZVOENJE SLOBODNOG

UDARCA .............................................................................................................................................. 15
4.

5.

PREKIDI NOGOMETNE IGRE ................................................................................................... 17

4.1.

POETNI UDARAC ............................................................................................................ 18

4.2.

UBACIVANJE LOPTE U IGRU RUKAMA ....................................................................... 19

4.3.

UBACIVANJE LOPTE IZ VRATAREVOG PROSTORA ................................................. 19

4.4.

SUDAKO PODBACIVANJE............................................................................................. 19

4.5.

KAZNENI UDARAC ........................................................................................................... 19

4.6.

KUTNI UDARAC ................................................................................................................. 20

4.7.

ZALEE ............................................................................................................................... 20

4.8.

NEIZRAVNI SLOBODNI UDARAC .................................................................................. 21

METODIKA OBUKE I USAVRAVANJE IZRAVNOG UDARCA U NOGOMETU ............. 22

5.1.

IZRAVNI SLOBODNI UDARAC........................................................................................ 23

5.2.

MOGUNOSTI IZVOENJA IZRAVNOG SLOBODNOG UDARCA ............................ 23

5.3.

IGRAI SPECIJALIZIRANI ZA IZVOENJE IZRAVNOG SLOBODNOG UDARCA . 25

5.4.

METODIKA OBUKE IZRAVNOG SLOBODNOG UDARCA .......................................... 27

6. PRIMJERI TAKTIKIH KOMBINACIJA KOD IZVOENJA IZRAVNOG UDARCA U

NOGOMETU ........................................................................................................................................ 33
7.

ZAKLJUAK ............................................................................................................................... 40

8.

LITERATURA .............................................................................................................................. 42

9.

POPIS PRIKAZA I TABLICE ...................................................................................................... 43

1. UVOD
Sport je potreba i pravo svakog ovjeka i idealno sredstvo za uenje nunih ivotnih
vjetina. Sportovi se mogu razlikovati po strukturi pokreta koji su u njima prisutni. Nogomet
ubrajamo u skupinu kompleksnih sportova u kojem dominiraju polistrukturalna aciklika
gibanja i iji je primarni cilj postizanje pogodaka i pobjeda. Sastoji se od niza kretnih
struktura koje se izvode u suradnji sa ostalim lanovima ekipe u igri.
Nogomet nosi obiljeje dinamine igre kontaktnog tipa u kojoj se dvije momadi
suprotstavljaju jedna drugoj s intencijom osvajanja glavnog kanala komunikacijske mree,
kojim se realizira protok lopte i pogodak kao finalni smisao igre (Gabrijeli, 1977). Od
poetaka razvoja nogometa do danas, nogomet je uvelike napredovao s aspekta razvoja
motorikih i funkcionalnih sposobnosti igraa, a jednako tako suvremeni nogomet iziskuje
visoko razvijena i promiljena tehniko-taktika znanja. Iz tog razloga nogomet je svrstan u
najpopularniji i najvie medijski popraen sport na svijetu.
Znaajan doprinos u usavravanju i razvoju nogometne igre daju znanosti poput
kineziologije, psihologije, medicine i druge. Naime, nogomet nije samo utakmica od 90
minuta ve niz priprema koje su neophodne da bi igra mogao izdrati naporan tempo igre.
Zbog toga u procesu obuke i treninga ekipe vanu ulogu imaju strunjaci poput sportskih
lijenika, psihologa, trenera, nutricionista i slino.
Nogomet je kolektivni sport koji ini momad od jedanaest igraa koji se dijele na
napadae, obrambene igrae, igrae veznog reda te vratara. Svi oni na terenu moraju
funkcionirati kao jedna jedinka kako bi ostvarili zajedniki cilj. Tu dolazi do izraaja
socijalna struktura i psiholoki aspekt nogometne igre koji se odnosi na stvaranje to bolje
suradnje i komunikacije meu igraima. Svaki pojedinac treba podvrgnuti svoje osobine i
sposobnosti zajednikom cilju momadi.
U nogometnoj igri neprestano se izmjenjuju napadaka i obrambena faza. Prekidi kao
sastavni dio igre imaju veliki udio u jednoj nogometnoj utakmici te esto znaju biti presudni
faktor u odluivanju pobjednika utakmice. Do prekida dolazi iz vie razloga, a posljedica
prekida je izravni ili neizravni udarac. Izravni udarac predstavlja situaciju u kojoj napadaka
momad ima svojevrsnu priliku da ugrozi protivniki gol direktnim udarcem ili kombinacijom

vie igraa. Najjednostavnijim rjenikom izravni se udarac moe tretirati kao prednost za
jednu ekipu.
Izravni udarac se moe izvoditi na vie naina, a sama tehnika izvoenja moe biti
jednostavna ili sloena. Vanost izvoenja izravnog udarca iskazana je i u injenici da se
odreeni igrai specijaliziraju za njegovo izvoenje. Metodika obuke igraa sastoji se od
razliitih koncepcija i zahtjeva.
Kako su brojne analize pokazale da se dosta pogodaka postie iz prekida, veoma je vano
proi kvalitetnu metodiku obuke i usavravanje izravnog udarca.

2. STRUKTURNA ANALIZA NOGOMETNE IGRE

Strukturna analiza omoguuje uvid u faze igre, strukture kretanja, substrukture i
strukturalne jedinice tehnike i taktike. Osim strukture tehniko-taktikih elemenata,
strukturnom analizom dobivamo informacije o ponavljanju razliitih naina kretanja bez i s
loptom tijekom nogometne utakmice (Bai, 2005).

TEHNIKA NOGOMETNE IGRE

STRUKTURA KRETANJA IGRAA BEZ

LOPTE

STRUKTURA KRETANJA IGRAA S

LOPTOM

-OSNOVNO KRETANJE
NOGOMETAA

-UDARCI PO LOPTI (NOGOM I

GLAVOM)

-STARTNA BRZINA NOGOMETAA

-RAZNE VRSTE VOENJA LOPTE

-OSNOVNA BRZINA NOGOMETAA

-RAZNE VRSTE PRIMANJA LOPTE

-PROMJENA PRAVCA I BRZINE

KRETANJA NOGOMETAA

-RAZNE VRSTE ODUZIMANJA LOPTE

-RAZNI DRIBLINZI I FINTIRANJA
PROTIVNIKA (VARKE)

-ODRAZI, SKOKOVI I DOSKOCI

NOGOMETAA

-TEHNIKA UBACIVANJA LOPTE U

IGRU RUKAMA

-DUELI I PADOVI (PRIZEMLJENJA)

NOGOMETAA
TEHNIKA VRATARA

Prikaz 1. Shematski prikaz kretnih struktura nogometne tehnike (Jerkovi, 1991)

Strukturni sustav nogometne aktivnosti moe se opisati kao skup propisanih akcija,
suradnje igraa, odreenih pravila i posebno definiranih veza izmeu dijelova skupa.
Parametri koji oblikuju akcije u igri momadi jesu:

pravila igre (igralite, lopta, suigrai, protivnici, pogotci i pravila koja odreuju
uvjete za odvijanje nogometne igre)

tehnika (svi pokreti i sklopovi pokreta sa i bez lopte koji se izvode tijekom igre)

motorika komunikacija

motorika strategija

Sa stajalita strukturne analize, postoje tri podruja igre: faza napada, faza obrane i
tranzicija, a u svakoj od tri navedene faze tijeka igre postoje odreene podfaze i tipine
situacije. Svaka faza tijeka igre ima konkretna obiljeja s vrlo specifinim i precizno
definiranim ciljevima unutar sloenog taktikog kolektivnog djelovanja to potvruje da je
nogomet igra visokog stupnja taktike sloenosti.

Prikaz 2. Shematski prikaz faza nogometne igre (Jerkovi, 1996)

2.1.

ANALIZA FAZE NAPADA

Faza napada zapoinje onog trenutka kada momad doe u posjed lopte na bilo kojem
dijelu igralita uslijed protivnikove greke ili zahvaljujui spretnosti igraa vlastite momadi
koji su oduzeli loptu protivniku.
U fazi napada sudjeluju igrai koji

napadaju, te protivniki igrai koji ometaju

organizaciju i realizaciju napada. Namjera igraa u fazi napada jest postii pogodak bilo
individualnim, grupnim ili kolektivnim akcijama. U ostvarenju te namjere sudjeluju svi igrai
koji realiziraju protok lopte, ali i protivniki igrai koji ometaju organizaciju i realizaciju
napada.
Ciljevi napada jesu:
-

postizanje pogotka

uestalo i brzo stvaranje prilika za postizanje pogodaka

nakon gubitka lopte u fazi napada brzo i efikasno spreavanje protivnika u

prilikama za pogotke, kao i pogotke

Principi napada jesu (Toplak, 1985):

-

odigravanje okomitih i dijagonalnih dubinskih dodavanja u slobodan prostor kada

je to mogue

plansko dranje lopte u posjedu

brzo i pravovremeno otkrivanje svih suigraa igrau s loptom (za prijem lopte),
osvajanjem prostora u dubinu i irinu igralita

kod otkrivanja koristiti zavaravajua odnosno lana kretanja

plansko namjetanje slobodnog prostora suigraima

stvaranje vika igraa u svim podfazama napada

provoenje napada kroz centralni prostor i preko krilnih prostora

teiti zavretku napada sa to manjim brojem dodavanja

Strukturna analiza igre podijeljena je u tzv. zone odvijanja napada, koje moemo pratiti
kroz vertikalne i horizontalne odnose provoenja napada.

Prema vertikalnom odnosu provoenja napada razlikujemo tri karakteristine zone:

-

zona pripreme ili otvaranja napada

zona sredinjice napada

zona zavrnice napada

Prikaz 3. Prostorni odnosi u fazi napada prema vertikalnom odnosu (Jerkovi, 1986)

Prema horizontalnim prostorima igralita u kojima se odvija igra, napad se moe odvijati:
-

kroz centralni prostor

kroz krilne prostore

Prikaz 4. Prostorni odnosi u fazi napada prema horizontalnom odnosu

Napad osim svojih faza ima i podfaze. Podfaze napada (Jerkovi, 1986) jesu:
-

podfaza pripreme (otvaranja) napada

podfaza sredinjice napada

podfaza zavrnice napada

tranzicija (prijelaz) iz obrane u napad

Podfaza pripreme (otvaranja) napada moe se ostvariti individualnom akcijom ili

suradnjom dva ili tri igraa. Cilj je prijenosom teita igre s jedne na drugu stranu (sa svoje
polovine igralita), promjenom tempa igra, izazvati neravnoteu protivnike obrane kako bi se
u tijeku nastavka akcija omoguio laki ulazak u sredinjicu i zavrnicu napada. Pri tome je
potrebna konstantno i raznovrsno kretanje igraa bez lopte, njihovo otkrivanje u irinu i
dubinu te brza i precizna dodavanja. U ovoj podfazi strogo su zabranjena paralelna
dodavanja na velike udaljenosti jer eventualnim presijecanjem protivnika momad moe
doi do posjeda lopte u zavrnici napada.
Podfazu sredinjice napada karakteriziraju velika prostorna koncentracija igraa,
striktnija pokrivanja, smanjeni slobodan prostor za napadae pa je za stvaranje povoljne
pozicije bilo individualnom akcijom ili suradnjom kljuna preciznost, konstantnost u provedbi
osnovnog naina igre u odabranom sustavu, prostorna i vremenska usklaenost akcija kao i
smisao za sloene kombinacije u igri. Kretanje igraa u ovoj podfazi mora biti usmjereno na
stvaranje slobodnog prostora, primanje lopte i utravanje u slobodan prostor.
Podfaza zavrnice napada realizira se individualnom akcijom ili suradnjom nekoliko
igraa kroz centrali ili krilni prostor igralita. U ovoj podfazi igre obrambeni igrai striktno
pokrivaju napadae, smanjen je slobodan prostor te je visoka razina koncentracije igraa
ispred protivnikih vrata to ovu podfazu ini najsloenijom. Posljedino, ovu fazu
karakteriziraju brze i jednostavne akcije uz to manje kontakta s loptom te je poeljno stii u
ovu podfazu sa to veim brojem igraa.
Tranzicija (prijelaz) iz obrane u napad (Mileti,2006) predstavlja translaciju teita
sustava iz jedne faze igre u drugu, u ovom sluaju iz obrane u napad na cijelom prostoru
igralita (tranzicijski napad). Do tranzicije iz obrane u napad dolazi presijecanjem, izbijanjem
ili oduzimanjem lopte.

10

Dodatna podjela faze napada odnosi se na razliite brojane odnose za provoenje

zavrnice za koju se moe rei da je u korelaciji sa tzv. vremenskim odnosima. Vremenski
odnosi u fazi napada manifestiraju se razliitim vrstama tempa napada, a moemo ga
definirati s obzirom na intenzitet i strukturu. Intenzitet moe biti lagan, srednji, maksimalni. S
obzirom na karakter tempa razlikujemo:
-

progresivni napad (intenzitet raste)

regresirajui napad (intenzitet pada)

varijabilni napad- prisutne su razliite kombinacije u fazi napada

U fazi napada najvie dolazi do izraaja gibanje igraa u dodavanjima i primanjima lopte,
a zatim voenju, driblinzima i fintiranju. Od posebnog su znaaja udarci na gol, jer se putem
njih realizira finalni efekt napada. Udarac na gol najee se realizira iz dodatnih
horizontalnih parabolinih kosih lopti s krilnih pozicija (centarut). Slina se vrsta udaraca po
lopti javlja i kod duih vertikalnih dodavanja parabolinih lopti iz pozadine prilikom
kontranapada. To je i najefikasniji oblik, jer se putem njega najkraim putem i najbre
realizira faza napada.

2.2.

ANALIZA FAZE OBRANE

Faza obrane (Jerkovi, 1986) zapoinje u trenutku kada momad izgubi posjed lopte , a
protivnik doe u njezin posjed na bilo kojem dijelu igralita. Tada svi igrai preuzimaju
obrambene uloge, ovisno o pozicijama u osnovnom rasporedu momadi.
Ciljevi obrane jesu:
-

nakon gubitka lopte brzo sprijeiti protivnike prilike za postizanje pogotka, kao i
pogotke

destruirati protivniku igru u fazi napada

vratiti loptu u vlastiti posjed to je mogue prije

Principi obrane jesu:

-

sprijeiti odigravanje okomitih i dijagonalnih dubinskih dodavanja u zonu ue obrane

(protivnike kontra napade)
11

izvoditi pritisak prema protivnikom igrau koji se nalazi u posjedu lopte

(individualno, grupno i kolektivno)

smanjiti protivniku prostor djelovanja po dubini i irini igralita

usporiti tempo protivnikove igre u napadu

striktno pokrivati protivnike napadae u blizini lopte, a zonski pokrivati s optimalne

udaljenosti (kombinirana obrana)

prisiljavati protivnika na igru u irinu i natrag te izazivati njegove pogreke u razvoju

akcija napada

stvoriti viak igraa u obrani pravovremenim postavljanjem te preuzimanjem nakon

ispadanja iz igre

planski se povlaiti na obrambenu polovicu terena kad nije uspostavljena organizacija

obrane ili kada je manjak igraa u obrani

Fazu obrane prema vertikalnim prostorima igralita mogue je podijeliti u sljedee zone:
-

ua zona obrane

sredinja zona obrane

ira zona obrane

Prikaz 5. Prostorni odnosi u fazi obrane prema vertikalnim odnosima (Jerkovi, 1996)

12

Prema horizontalnim prostorima igralita, obrana se moe odvijati:

-

u centralnom (sredinjem) prostoru

na krilnim prostorima

Kao i u fazi napada, faza obrane takoer ima pripadajue podfaze igre:
-

podfaza ue obrane

podfaza sredinje obrane

podfaze ire obrane

tranzicija (prijelaz) iz napada u obranu

U podfazi ue obrane kretanja igraa uvjetovana su kretanjem protivnikih napadaa.

Adekvatno suprotstavljanje iziskuje preteno kretanje unazad i bono (tzv. bekovski ples), uz
veliku frekvenciju rada nogu, te estu promjenu smjera kretanja.
Podfazu sredinje obrane karakterizira vraanje svih igraa oko polovice igralita ili u
vlastitu polovicu gdje se ekipa brani zonskim nainom pokrivanjem prostora i igraa. U tom
dijelu terena moe se trenutno primjenjivati i presing kao faktor iznenaenja.
Podfaza ire obrane podrazumijeva nain igre gdje se lopta pokuava osvojiti 25-30
metara od gola protivnika tj. na polovici protivnika. Kada se juri rezultat moe se igrati
presing na loptu i igrae gdje nakon osvojene lopte vrlo brzo se dolazi u zavrnicu.
Poluaktivna igra podrazumijeva povlaenje prema polovici igralita.
Tranzicija (prijelaz) iz napada u obranu (Julari, 2006) predstavlja translaciju teita
sustava iz jedne faze igre u drugu, u ovom sluaju iz napada u obranu, na cijelom prostoru
igralita (tranzicijska obrana). Do tranzicije iz napada u obranu dolazi uslijed nepreciznog
dodavanja, tehniki loeg primanja lopte, nepravovremenog otkrivanja suigraa, gubitka lopte
u duelu.
Ovisno o mjestu prekida protivnikog napada i oduzimanja lopte mogu se primjenjivati
razliite vrste obrana:
-

aktivna obrana ili presing igra se primjenjuje ako se eli oduzeti lopta ve na
protivnikoj polovici tj. iroj zoni obrane, a nakon toga primijeniti direktan ulazak u
zavrnicu. Ovu vrstu obrane mogue je primjenjivati samo u pojedinim intervalima
utakmice radi visoke energetske zahtjevnosti.

13

poluaktivna obrana igra se na nain da igra koji je najblii protivnikom igrau s

loptom primjenjuje igru ovjek-ovjeka, a ostali se suigrai postavljaju zonski.
Primjenjuje se u pojedinim intervalima utakmice, u iroj zoni obrane kada se momad
povlai prema vlastitim vratima.

pasivna obrana zahtjeva vraanje u vlastitu polovicu gotovo bez ometanja, odnosno bre
vraanje u uu zonu obrane gdje se oduzima lopta.

Ovisno o nainu pokrivanja protivnika moemo primjenjivati:

-

obrana ovjek-ovjeka ili striktno individualno pokrivanje

zonska obrana ili prostorni oblik pokrivanja

kombinirana obrana ili mjeovito pokrivanje

14

3. PRAVILA NOGOMETNE IGRE KOJA SE ODNOSE NA

IZVOENJE SLOBODNOG UDARCA
Slobodni udarac podrazumijeva sve udarce kojima se nastavlja privremeno prekinuta igra
radi prekraja, a izvodi se s mjesta gdje se dogodio prekraj. Slobodni udarac moe se izvesti
u bilo kojem pravcu. Slobodni udarci dijele se na izravne i neizravne. Razlika je u tome to se
iz izravnog udarca moe postii pogodak, a iz neizravnog se ne moe.
Izravni slobodni udarac dosuuje se u korist suparnike momadi ako igra poini neki od
slijedeih sedam prekraja, na nain koji sudac smatra neopreznim, nesmotrenim ili koji
ukljuuje pretjeranu snagu:
-

ili pokua nogom udariti suparnikog igraa

podmetne ili pokua podmetnuti nogu suparnikom igrau

skoi na suparnikog igraa

nasrne na suparnikog igraa

udari ili pokua rukom udariti suparnikog igraa

gurne suparnikog igraa

nasrtajem obara i oduzme loptu suparnikom igrau

Osim toga, izravni slobodni udarac dosuuje se u korist suparnike momadi ako igra

poini neki od sljedea tri prekraja:

-

dri suparnikog igraa

pljune suparnikog igraa

namjerno igra loptu rukom (osim vratara u svom kaznenom prostoru)

Izravni slobodni udarac izvodi se s mjesta prekraja, ali o tome vie u nastavku rada. Ako
neki od navedenih prekraja igra poini u vlastitom kaznenom prostoru, dosuuje se kazneni
udarac i to bez obzira na poloaj lopte, ali pod uvjetom da je ona u igri.
Neizravni slobodni udarac dosuuje se u korist suparnike momadi ako vratar, unutar
svog kaznenog prostora, poini neki od sljedea etiri prekraja:
-

kontrolira loptu rukama due od est sekundi, a da se lopte nije prethodno oslobodio,

ponovno dodirne loptu rukama nakon to se je oslobodio, a lopta nije dotakla drugog
igraa

dodirne loptu rukama nakon to mu ju je namjerno nogom uputio suigra

15

dodirne loptu rukama nakon to ju je izravno primio iz ubacivanja suigraa

Neizravni slobodni udarac dosuuje se takoer u korist suparnike momadi ako sudac
smatra
da igra:
-

igra na opasan nain

sprjeava napredovanje suparnikog igraa

ometa vratara da se oslobodi lopte koja mu se nalazi u posjedu

poini bilo koji drugi prekraj, a zbog kojeg se igra zaustavlja da bi se opomenuo ili
iskljuio igra

Neizravni slobodni udarac izvodi se s mjesta na kojem je prekraj poinjen.

16

4. PREKIDI NOGOMETNE IGRE

Prekidi su sastavni dio nogometa koji mogu poremetiti tijek igre. Njihova vanost istie se
u injenici da se veliki broj golova postie upravo iz prekida i esto puta prekidi mogu biti
presudni za konani rezultat utakmice. esto se dogaa da tehniki slabije ekipe u utakmici
protiv tehniki kvalitetnijih ekipa svoju priliku za pobjedom trae u prekidima. Svjesne svojih
mogunosti upravo na taj nain pokuavaju nadoknaditi manjak kvalitete.
Namjerno izazivanje prekida igre dio je smiljene taktike da se uspori ritam i tempo igre
protivnika, sa ciljem da se on izbaci iz takta i isprovocira. Ekipe koje imaju pozitivan rezultat
pribjegavaju tome da sjeckaju igru te odugovlae pri izvoenju slobodnih udaraca, kornera i
ubacivanja lopte u igru rukom. Kako se utakmica primie kraju dolazi do pada funkcionalnih i
motorikih sposobnosti. Posljedino, igrai iz nemoi prave vei broj prekraja.
Prekidi igre mnogo puta znaju biti atraktivni i odueviti. U dananje vrijeme nogometa
kada su trenerima i igraima dostupne sve informacije i naini igre protivnika, panja se
posveuje analizama utakmica protivnika i specifinoj pripremi za svakog . Upravo zbog toga
je teko ponoviti atrakciju ili ee koriteni nain izvoenja prekida igre. Tenja na
izvoenju prekida igre je inovativnost i kreativnost igraa, brzina, kvaliteta i dobra
preglednost svih igraa na terenu.
Prekidima igre suvremeni nogomet posveuje znaajnu panju. Dokaz tome je tehnikotaktika priprema igraa za izvoenje prekida. Osobito je vano da se zna uloga svakog igraa
u trenutku prekida igre. Igrai na treninzima uvjebavaju i uigravaju razliite taktike
kombinacije izvoenja.
Prekidi igre mogu biti promatrani sa stajalita napada i sa stajalita obrane.
Sa stajalita napada vano je prekid izvesti to bre. Preduvjet za brzo, a kvalitetno i
efikasno izvoenje je visoka tehnika obuenost i kreativnost svakog igraa. Ukoliko ne
postoji mogunost brzog izvoenja prekida najee se pribjegava izvoenju uvjebanih
varijanti s treninga.
Sa stajalita obrane najvanije je sprijeiti brzo izvoenje prekida protivnike ekipe, te ih
prisiliti na igru unazad ili u irinu. Iz toga proizlazi da svaki obrambeni igra mora biti
koncentriran i vjet u duelima.

17

U prekide igre ubrajamo slobodne udarce (izravne i neizravne), kazneni udarac,

ubacivanja rukom, gol aut, udarce iz kuta, zalea, pogotke. Od prekida igre moda su
najznaajniji slobodni udarci jer su najei, zatim kazneni udarci i u posljednje vrijeme
bacanje auta. to je mjesto prekida blie vratima to je i vea prilika za postizanjem pogotka.

4.1.

POETNI UDARAC

Poetni udarac izvodi se na samom poetku utakmice, poluvremenu, nakon postignutog

pogotka te na poetku svakog produetka igre. Izvodi se s centra igralita. Izvode ga dvojica
igraa na nain da jedan od njih dodaje loptu drugome igrau dijagonalno prema naprijed u
protivniku polovicu igralita.
Igra zapoinje na znak glavnog suca utakmice. U trenutku izvoenja poetnog udarca
igrai protivnike momadi moraju biti udaljeni od lopte 9.15 metara, odnosno moraju biti
izvan kruga na centru igralita. Iz poetnog udarca ne moe se izravno postii pogodak.
Poslije postignutog pogotka igra se nastavlja na isti nain kao i na poetku utakmice samo
to sada poetni udarac izvodi momad koja je primila pogodak.
Nakon prvih 45 minuta igre te odmora momadi mijenjaju strane terena, a poetni udarac
izvodi momad koja nije zapoela igru.
Ukoliko se poetni udarac izvede na pogrean nain sudac moe dosuditi ponavljanje
izvoenja istog.
Na utakmicama koje se igraju u dobrotvorne svrhe i u razliitim prigodama izvodi ga neka
druga osoba u znak poasti, a ne igra. Nakon tako izvedenog poetnog udarca, sudac
zaustavlja utakmicu da ta osoba napusti teren, a nakon toga poetni udarac izvodi igra
momadi koja je to pravo stekla drijebom.
Poetni udarac ne smije se shvatiti olako jer uvijek postoji faktor iznenaenja i mogunost
brzog pogotka.

18

4.2.

UBACIVANJE LOPTE U IGRU RUKAMA

Ubacivanje lopte u igru rukama ili aut (engl. out) je prekid igre kad cijela lopta prijee
uzdunu crtu igralita, bilo po tlu ili zrakom, a nakon ega se lopta ubacuje u igru s mjesta
gdje je prela uzdunu crtu, protiv momadi igraa koji je posljednji dirnuo loptu. Lopta se iz
auta moe ubaciti u bilo kojem pravcu igralita. Igra koji ubacuje loptu mora biti licem
okrenut prema terenu i stopalima stajati na uzdunoj liniji ili van nje. Ubacivanje se vri s
obje ruke preko glave. Ukoliko je ubacivanje izvedeno nepravilno sudac e loptu dodijeliti
protivnikoj momadi. Zgoditak ne moe biti postignut izravno iz ubacivanja lopte rukom.

4.3.

UBACIVANJE LOPTE IZ VRATAREVOG PROSTORA

Ubacivanje lopte iz vratarevog prostora ili gol aut je situacija kada cijela lopta, koja je kao
posljednjeg dodirnula igraa momadi koja napada, prijee preko poprene crte igralita, bilo
po tlu ili zrakom, a pogodak nije postignut. Igra se nastavlja udarcem s vrata koji se izvodi
nogom s bilo kojeg mjesta unutar vratareva prostora, a izvodi ga igra momadi koja se brani.
Iz gol auta se ne moe postii izravan pogodak. Ovo ubacivanje izvodi se iskljuivo nogom, a
smatra se da je lopta u igri kada cijela izae iz kaznenog prostora.

4.4.

SUDAKO PODBACIVANJE

Sputanje lopte ili sudako podbacivanje je nain nastavljanja igre nakon privremenog
zaustavljanja koje nije predvieno pravilima nogometne igre. Sudac sputa loptu na mjesto na
kojemu se nalazila u trenutku zaustavljanja igre, a igra se moe nastaviti kada lopta dodirne
tlo.

4.5.

KAZNENI UDARAC

Kazneni udarac esto se poistovjeuje s pojmom jedanaesterca. To su dva sinonima koja

su u svojoj biti jednaka, a zapravo se razlikuju. Kazneni udarac dosuuje se tijekom
efektivnog vremena igre (90 minuta ili 120 minuta) dok se jedanaesterci izvode nakon to je
utakmica zavrila nerijeeno s ciljem definiranja pobjednika.
19

Kazneni udarac se dosuuje kada momad koja se brani uini u svome kaznenom prostoru
jedan od devet navedenih prekraja za koje se dosuuje i izravan slobodan udarac. Udarac se
izvodi s bijele toke koja je udaljena tono jedanaest metara od linije vrata. Svi igrai
momadi koja izvodi kazneni udarac moraju biti unutar terena za igru, izvan kaznenog
prostora, iza oznake mjesta za izvoenje kaznenog udarca i udaljeni najmanje 9,15 m od nje.
Vratar mora stajati na svojoj poprenoj crti okrenut prema izvoau, sve dok ovaj ne udari
loptu. Lopta je u igri kada je udarena nogom i krene naprijed. Sudac mora dati znak za
izvoenje kaznenog udarca.

4.6.

KUTNI UDARAC

Kutni udarac ili korner je nain nastavljanja igre tj. ubacivanje lopte u igru nogom s
mjesta gdje se sijeku uzduna i poprena crta igralita, omeeno kutnim lukom, a na ijem je
sjecitu kutna zastavica. Dosuuje se kada je lopta kao posljednjeg dodirnula obrambenog
igraa i prela preko poprene crte igralita, bilo po tlu bilo zrakom, a pogodak nije postignut.
Kutni luk je etvrtina polumjera 1 metar i ucrtan je na sva etiri sjecita uzdunih i poprenih
crta igralita. Udarac iz kuta izvodi se iz onog kutnoga luka, kojemu je lopta najblie napustila
poprenu crtu igralita. Udarcem iz kuta moe se izravno postii pogodak. Igra koji izvodi
udarac iz kuta ne smije ponovno igrati loptom sve dok ona ne dodirne nekog drugog igraa, a
svi protivniki igrai moraju biti najmanje 9,15 m udaljeni od lopte dok ona ne bude u igri.

4.7.

ZALEE

Zalee ili ofsajd je aktivan poloaj igraa kada se nalazi blie protivnikoj poprenoj crti
od lopte i pretposljednjeg igraa protivnike momadi. Igra nije u zaleu ako je u svojoj
polovini terena za igru, ako je u istoj ravnini s pretposljednjim igraem protivnike momadi,
te ako je u istoj ravnini s dva posljednja igraa protivnike momadi. Nema zalea kada igra
prima loptu izravno iz: udarca s vrata, ubacivanja lopte u igru i udarca iz kuta. Zalee se
dosuuje kao prekraj, sudac dosuuje neizravni slobodni udarac u korist protivnike
momadi, a izvodi se s mjesta na kojemu je prekraj poinjen.

20

4.8.

NEIZRAVNI SLOBODNI UDARAC

Kao to je ve i ranije u radu spomenuto neizravan slobodni udarac karakterizira

nemogunost postizanja direktnog pogotka. Dakle, ako je lopta iz neizravnog slobodnog
udarca udarena izravno u suparnika vrata dosuuje se udarac s vrata, a ako je udarena
izravno u vlastita vrata dosuuje se udarac iz kuta u korist suparnike momadi.
Kod izvoenja neizravnih slobodnih udaraca lopta mora mirovati, a igra koji izvodi
udarac ne smije drugi put dodirnuti loptu, osim ako ona nije dodirnula nekoga drugog igraa.
Sudac oznaava izvoenje neizravnoga slobodnog udarca podizanjem ruke iznad svoje glave.
Ruku e u tom poloaju drati dok udarac ne bude izveden i dok lopta ne dodirne nekoga,
drugog igraa ili dok lopta ne izae izvan terena za igru. Pogodak e biti priznat samo ako je
lopta nakon izvoenja neizravnoga slobodnog udarca dodirnula nekoga drugog igraa prije
ulaska u vrata. Prilikom izvoenja neizravnoga slobodnog udarca svi igrai protivnike
momadi moraju biti udaljeni od lopte najmanje 9,15 m. Postoje posebne odluke o izvoenju
neizravnoga slobodnog udarca unutar kaznenog prostora, odnosno u korist momadi koja
napada. Nakon izvedenog udarca, lopta je u igri kada je udarena nogom i krene.

Tablica 1. Statistiki prikaz postignutih golova iz odabranih prekida na Svjetskim

prvenstvima (United States Sports Academy, 2014.)
Svjetsko prvenstvo

Svjetsko prvenstvo

Svjetsko prvenstvo

1994. godine

1998. godine

2006. godine

46%

50%

33,3%

13%

47,6%

26,7%

% golova iz
izravnih slobodnih
udaraca
% golova iz kutnih
udaraca

Brojne analize, a meu njima i analiza Akademije iz SAD-a su pokazale kako su prekidi
vaan i esto presudni faktor nogometnih utakmica na velikim natjecanjima. Postotak
postignutih golova iz izravnih slobodnih udaraca od primjerice 50% na Svjetskom prvenstvu
1998. godine

21

5. METODIKA OBUKE I USAVRAVANJE IZRAVNOG

UDARCA U NOGOMETU
Metodika obuke podrazumijeva uenje, odnosno usvajanje odreenog tehnikog,
taktikog ili tehniko-taktikog elementa. U ovom sluaju promatrat emo element izravan
udarac.
Prema Mriu i Jerkoviu (2010) svaki metodiki sistem, bio dobar ili bolji, moe dovesti
do uspjeha, ako je:
1. Struno postavljen (struna znanja)
2. Ako postoje dobri optimalni uvjeti za realizaciju (igralite, lopta, trener, igrai)
Meutim, vrijeme koje daje maksimalan efekt je razliito

u razliitim metodama.

Dananja moderna metodika teorija zalae se za sintetiku, odnosno situacijsku obuku i

usavravanje taktikih elemenata igre.
Generalni pristup u metodici obuke i usavravanja taktike nogometa je uz uvaavanje
osnovnog didaktikog principa obuke i usavravanja:
-

od glavnog k sporednom

to se tie metodikog postupka, situacijski je:

-

od lakeg k teem

od jednostavnog k sloenom

od poznatog k nepoznatom

Kako su nogometai zone slabo univerzalno obueni, ne poznaju cjelokupnu tehniku i

taktiku, tu su treneri obavezni vriti obuku i na temelju usavravanja taktike igre. Obuka i
usavravanje uvijek mora biti situacijska. Taj nas logiki element ui i usavrava uz pasivnog,
poluaktivnog i aktivnog protivnika (Mri, Jerkovi 2010).
Obuka i usavravanje uvijek su zavisne aktivnosti i to od:
-

tehniko-taktikih sposobnosti

motorikih sposobnosti

kognitivnih sposobnosti

funkcionalnih sposobnosti

22

konativnih osobina

morfolokih osobina (Mri, Jerkovi 2010).

5.1.

IZRAVNI SLOBODNI UDARAC

Izravni slobodni udarac kao i neizravni slobodni udarac takoer se ubraja u prekide
nogometne igre koji su navedeni u prethodnome djelu rada i esto ima presudnu ulogu u
odluivanju pobjednika utakmice. Najzastupljeniji je prekid u toku nogometne igre. Vrsta je
slobodnog udarca iz kojeg je mogue direktno postii pogodak.
Izravni (ili direktni) slobodni udarac je dosuena kazna u korist protivnike momadi ako
igra uini prekraj. Prilikom izvoenja izravnoga slobodnog udarca svi protivniki igrai
moraju biti udaljeni od lopte najmanje 9,15 metara. Ako je izravan slobodan udarac izveden
nogom izravno u protivnika vrata, pogodak e biti priznat, a ako je izveden u vlastita vrata,
bit e dosuen udarac iz kuta za protivniku momad.

5.2.

MOGUNOSTI IZVOENJA IZRAVNOG SLOBODNOG UDARCA

Izravni udarac moe se izvesti s bilo kojeg mjesta na terenu nakon to je prekraj
poinjen, a lopta je u igri kada je udarena nogom i krene. Generalno, moemo rei da se
slobodni udarac moe izvoditi unutar ili izvan kaznenog prostora. Kako bi se pravilno izveo
slobodan udarac, svi suparniki igrai moraju biti izvan kaznenog prostora i nalaziti se
najmanje 9.15m od lopte. Slobodni udarac izvodi se s mjesta prekraja, osim ako je poinjen u
vratarovom prostoru, tada se moe izvesti s bilo kojeg mjesta u tom prostoru. Lopta je u igri
kada je udarena nogom izravno izvan kaznenog prostora.
Kada govorimo o izvoenju udarca unutar kaznenog prostora, za obrambenu momad
moe biti dosuen izravni i neizravni slobodni udarac, a za momad koja napada u kaznenom
prostoru moe biti dosuen samo neizravan slobodni udarac.
Kod izvoenja vano je udarac izvesti u skladu s pravilima. Razlikujemo nekoliko
moguih prekraja prilikom izvoenja slobodnih udaraca na koje treba obratiti panju:
-

ako je suparniki igra blie lopti nego je propisano, udarac se ponavlja. Ipak, izvodi
li igra slobodni udarac brzo, a suparnik nije imao vremena udaljiti se na propisanu
23

udaljenost te mu presretne loptu, sudac e dopustiti da se igra nastavi. Ako je suparnik

namjerno sprijeio brzo izvoenje slobodnog udarca mora se opomenuti, a udarac
ponoviti
-

ako se izvodi slobodni udarac za obrambenu momad unutar kaznenog prostora, a

lopta je udarena i ne napusti kazneni prostor, udarac se ponavlja

ako igra koji izvodi slobodni udarac drugi puta igra loptom (osim rukom), a da drugi
igra nije igrao loptom dosuuje se neizravni slobodni udarac za suparniku momad
s mjesta prekraja

ako igra koji izvodi slobodni udarac drugi puta igra loptom rukom, a da drugi igra
nije igrao loptom, dosuuje se izravni slobodni udarac s mjesta prekraja ili kazneni
udarac ako je prekraj poinjen unutar kaznenog prostora

ako vratar izvodi slobodni udarac pa igra drugi puta loptom (osim rukom) prije nego
je igrao neki drugi igra, dosuuje se neizravni slobodni udarac s mjesta prekraja

ako vratar izvodi slobodni udarac pa igra drugi puta loptom i to rukama, a prije nego
je igrao loptom neki drugi igra, dosuuje se izravni slobodni udarac ako je prekraj
poinjen izvan kaznenog prostora ili neizravan slobodni udarac ako je prekraj
poinjen unutar kaznenog prostora. U oba sluaja, udarac se izvodi s mjesta prekraja.

Ukoliko nogometni teren promatramo prema zonama, tada moemo rei da se izravno
slobodni udarac moe izvoditi bilo na zoni uta (centralnoj poziciji) ili zoni ubaaja (krilnoj
poziciji).
Izvoenje izravnog udarca ovisi o izvoau (spremnost, ut, preciznost, tehnika), ali i o
vremenskim prilikama koje mogu ili smanjiti preglednost igrau ili utjecati na putanju lopte.
Budui da je za kvalitetno izvoenje izravnog udarca potrebna metodika obuke i
usavravanja, nije svejedno u kojoj zoni je dosuen prekraj.
U sluaju da je prekraj dosuen u zoni uta, vratar postavlja ivi zid na nain da zatiti
jedan dio gola, a da pri tome on sam ima preglednost putanje lopte i uva drugi dio gola. Sa
stajalita napada, igrai koji ne izvode prekid odnosno ne sudjeluju u kombinaciji izvoenja
nastoje se izboriti za to bolju poziciju ispred protivnikog gola kako bi to bolje reagirali na
eventualnu odbijenu loptu ili lou reakciju obrane. Dakle, udarac moe biti izveden na nain
da igra koji ga izvodi direktno puca po golu ili kombinacijom nekoliko igraa uz preduvjet
da svaki igra ima svoju ulogu u tome jer takve situacije zahtijevaju tehniku i taktiku
pripremu na samom treningu. Sa stajalita obrane, igrai koji nisu u ivom zidu, striktno
24

pokrivaju napadae i nastoje ukloniti opasnost ispred vlastitog gola. To zahtijeva visoku
razinu koncentracije i usmjerenosti na putanju lopte i kretanje napadaa.
Ako pak je prekraj dosuen u krilnoj zoni vratar isto tako moe postaviti ivi zid, koji
je formiran od najvie jednog ili dvojice igraa. U takvim situacijama takoer je mogue
izravno ugroziti gol, ali najee se ekipe odluuju na ubaaj pred gol protivnika. Takvi
ubaaji najee su dobro uigrani pri emu igrai koji su vii ostvaruju odreenu prednost.
S obzirom na smjer, izravni udarac moe biti pravolinijski, parabolini ili rotirajui prema
van ili unutra.

5.3.

IGRAI SPECIJALIZIRANI ZA IZVOENJE IZRAVNOG

SLOBODNOG UDARCA

Vanost prekida i izvoenja slobodnih udaraca ve je nekoliko puta istaknuta. S obzirom

na to da prekidi danas u prosjeku ine oko 34% utakmice i esto puta su presudni faktor
definiranja pobjednika ne iznenauje da se igrai specijaliziraju za izvoenje slobodnih
udaraca.
Suvremeni nogomet pokazao je da treneri veliku panju pridaju analizi vlastitih i
protivnikih igraa. Pri analizi vlastitih, svakako obraaju panju na igrake kapacitete i vre
odabir izvoditelja, u ovome sluaju, izravnog slobodnog udarca. Izvoa slobodnog udarca
moe biti igra kojemu je dominantnija desna ili lijeva noga. Ukoliko nogometna ekipa ima
vei kapacitet igraa koji bi mogli izvoditi udarac,

ta nogometna ekipa svakako ima

svojevrsnu prednost. Naime, hoe li pucati ljevak ili denjak ovisi o tome s koje pozicije
(mjesta na terenu i udaljenosti) se udarac izvodi, koji od igraa se u datom trenutku ini
spremnijim za njegovo izvoenje i o nainu izvoenja izravnog udarca (kombinacijom igraa
ili izravnim udarcem po golu). Primjerice, nogometni klub Real Madrid koji posjeduje
izrazito kvalitetne igrae ima taj luksuz da specijalizira vie igraa za izvoenje udarca ovisno
o situaciji. U trenutnoj postavi tog nogometnog kluba, Ronaldo je metodiki obuen za
izvoenje svih izravnih udaraca, a posebice onih koji se trebaju izvesti s lijeve strane
nogometnog terena. Naspram njemu, njegov suigra Bale izvodi izravne udarce s desne
polovice terena. Do takvih odluka o odabiru igraa koji su specijalizirani za izvoenje dolazi
na temelju analize i pripreme.

25

Igra moe izvesti udarac razliitim dijelovima stopala. To znai da igrai uvjebavaju
izvoenje udarca sredinjim (punim), unutarnjim i vanjskim dijelom stopala, unutarnjim i
vanjskim hrptom stopala.
Na igraima specijaliziranim za izvoenje izravnih slobodnih udaraca usmjerena je velika
panja i nogometni klubovi esto potrauju upravo takav tip igraa. Moglo bi se rei da takvi
igrai uivaju najveu medijsku i nogometnu slavu. Kada bi se osvrnuli na nogometnu
povijest i isticanje igraa koji su je obiljeili, zasigurno bi najvei broj spomenutih igraa bio
upravo onih koji su izvodili slobodne udarce. Da bismo nekog igraa mogli nazivati
specijaliziranim igraem za izvoenje izravnih slobodnih udaraca nije dovoljan sam in
izvoenja. Takvi igrai su igrai koji esto izvode i pogaaju golove iz udarca, koji donose
prevagu svojim izvoenjem na utakmici (posebice na utakmicama veih vanosti i veih
pritisaka) te igrai koji pridonose kvaliteti igre i psiholokoj pozitivnosti cjelokupne
momadi.
FIFA (2011) je istaknula kraljeve izvoenja izravnih slobodnih udaraca. U tu je
kategoriju svrstala velike nogometne zvijezde poput Roberto Carlosa, Juninho Pernambucana,
Sinie Mihajlovia, Zice, Ronaldinha, Michel Platinija, Davida Beckama, Andrea Pirla i
mnogih drugih. Zanimljivo je da su i poneki vratari specijalizirani za izvoenje slobodnih
udaraca poput biveg paragvajskog vratara Jose Luis Chilaverta ili jo uvijek aktualnog
brazilskog vratara Rogerio Ceni.

26

5.4.

METODIKA OBUKE IZRAVNOG SLOBODNOG UDARCA

U nastavku su opisane metodske vjebe za obuku i usavravanje izravnog slobodnog

udarca.

Prikaz 6. Metodska vjeba za izvoenje izravnog slobodnog udarca, 1:0

Prva metodska vjeba kod obuke izravnog udarca izvodi se na nain da igra postavi
nekoliko lopti te kontinuirano izvodi izravne slobodne udarce prema golu bez protivnika ili
neke prepreke.

27

Prikaz 7. Metodska vjeba za izvoenje izravnog slobodnog udarca preko nepominog ivog
zida 1:0

Druga metodska vjeba moe biti kontinuirano izvoenje izravnih slobodnih udaraca
uz oteavajuu okolnost nepominog ivog zida, ali i dalje bez aktivnog protivnika.

Prikaz 8. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca s vratarom na golu 1:1

28

U ovoj vjebi izvoa izvodi kontinuirano nekoliko udaraca, ali u ovom sluaju ima
vratara kontra sebe.

Prikaz 9. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca preko nepominog ivog zida i s
vratarom 1:1

Kod ove vjebe igra izvodi nekoliko kontinuiranih udaraca preko nepominog ivog
zida i protiv aktivnog vratara.

29

Prikaz 10. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca 1:1(+1)

U ovoj vjebi igra izvodi izravan udarac preko jednog igraa u ivom zidu te
kontra vratara. Ukoliko vratar obrani udarac, tada on u suradnji sa svojim suigraem radi
otvaranje napada.

Prikaz 11. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca 2:2(+1)

30

Idua vjeba u metodici obuke moe biti ova situacija. Jedan igra izvodi izravan
udarac dok njegov suigra eka na eventualnu odbijenu loptu. Dvojica igraa su u
obrambenom ivom zidu s time da jedan od njih odmah nakon udarca preuzima
protivnikog napadaa koji dolazi na eventualnu odbijenu loptu. Ukoliko vratar obrani udarac
obrambeni igrai postaju napadai te kreu u podfazu otvaranja napada.

Prikaz 12. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca 3:3 (+1)

Slika prikazuje metodsku vjebu za izvoenje izravnog udarca u kojoj jedan igra
izvodi prekid, a njegovi suigrai ekaju eventualnu odbijenu loptu. S druge strane su trojica
obrambenih igraa i vratar. Nakon eventualne obrane vratara obrambeni igrai postaju
napadai te zajedno s vratarom pokreu otvaranje napada.

Metodske vjebe se mogu dalje redati na nain da se uveava broj igraa u polju sve
do posljednje kombinacije u kojoj sudjeluju 22 igraa, odnosno dvije ekipe po 11 igraa. Ta
kombinacija predstavlja situacijske uvjete iz utakmice i to je ujedno i finalni oblik u metodici
obuke i usavravanja izravnog udarca.

31

Prikaz 13. Metodska vjeba za izvoenje izravnog slobodnog udarca 11:11

Posljednja vjeba u metodici obuke i usavravanju izravnog udarca je izvoenje izravnog

udarca u uvjetima igre. Nakon izvedenog prekida igra se nastavlja po svim pravilima igre.

32

6. PRIMJERI TAKTIKIH KOMBINACIJA KOD IZVOENJA

IZRAVNOG UDARCA U NOGOMETU
Taktika (Gabrijeli, 1977) u nogometnoj igri podrazumijeva uzajamno svrsishodno
djelovanje suigraa, tj. pojedinaca u okviru momadi da bi se formirao i uspjeno odigrao
napad i obrana te prijelaz iz obrane u napad i obratno. Taktika znanja jesu igraeva
sposobnost percipiranja i miljenja ovisno o prostorno-vremenskim odnosima, poloaju
suigraa i protivnikih igraa, kretanju lopte, kao i pronalaenje odgovarajuih situacijskih
rjeenja radi provedbe eljenog plana i koncepta igre u fazi napada, tranziciji i fazi obrane.
Taktike kombinacije kod izvoenja izravnog udarca u nogometu mogu biti velika snaga
ekipama koje imaju uigrane odreene varijante, odnosno imaju igrae specijalizirane za
izvoenje takvih udaraca.
Postoji veliki broj kombinacija kojima se moe ugroziti protivnika momad to moe
ovisiti o kvaliteti igraa, ali i o matovitosti trenera i samih izvoaa.

Prikaz 14. Jednostavna varijanta izvoenja izravnog udarca

33

Igra u zelenom dresu koji je najblii lopti uzima zalet, te na znak suca izvodi izravan
slobodan udarac nastojei direktno postii pogodak. Kada se slobodan udarac izvodi na ovaj
nain ostali suigrai koji su stigli pred protivniki esnaesterac koncentrirani su, te ekaju
eventualnu odbijenu loptu od vratara kako bi u nastavku pokuali postii pogodak. Ovo je
najei oblik izvoenja slobodnog udarca ukoliko je mjesto izvoenja u centralnoj poziciji
gledajui horizontalne odnose terena. U takvim situacijama ekipe imaju jednog, dvojicu ili
ak vie specijaliziranih izvoaa. Najee su to dvojica i to jedan lijevak i jedan denjak
koji onda ovisno o poziciji na terenu i udaljenosti od gola dogovaraju tko e od njih izvesti
prekid.

Prikaz 15. Kombinacija dva igraa u izvoenju izravnog udarca

Ova kombinacija u kojoj sudjeluju dva igraa se izvodi na nain da igra koji se nalazi
blizu lopte odigrava kratko dijagonalno dodavanje prema naprijed. Na zamah tog igraa, drugi
igra kree u zalet te izvodi udarac na gol pokraj ivoga zida, nastojei pogoditi okvir gola,
odnosno postii pogodak.
34

Prikaz 16. Kombinacija dva igraa u izvoenju izravnog udarca, druga varijanta

U ovoj kombinaciji takoer sudjeluju dvojica igraa. Kao to je vidljivo iz slike igra
blii lopti odigrava paralelno ili dijagonalno dodavanje igrau nasuprot sebe i nastavlja
kretnju za loptom. Drugi igra samo zaustavlja loptu onom, te na nju na natrava igra koji
je dao prvi pas i izvodi udarac pokraj ivog zida.

35

Prikaz 17. Kombinacija tri igraa u izvoenju izravnog slobodnog udarca

U ovoj kombinaciji sudjeluju tri igraa, a izvodi se na sljedei nain. Igra koji stoji uz
loptu odigrava paralelno ili dijagonalno dodavanje lopte prema igrau nasuprot sebe. Taj igra
zaustavlja loptu onom. U istom trenutku kada je odigran prvi pas trei igra kree u zalet te
natrava na loptu nakon to ju je zaustavio njegov suigra. Trei igra izvodi udarac na vrata,
nastojei loptu uputiti pokraj ivog zida u nebranjeni dio gola.

36

Prikaz 18. Kombinacija tri igraa u izvoenju izravnog slobodnog udarca, druga varijanta

Ovo sloenija kombinacija takoer se izvodi pomou tri igraa. U ovoj varijanti
veoma je vano da se sve izvede brzo i prije svega precizno, jer i najmanja greka moe
upropastiti prekid. Dakle situacija je sljedea, na zaletu su dvojica igraa koja se pripremaju
izvesti slobodan udarac. Prvi u zalet kree igra s lijeve strane od lopte i to izvodi na nain da
preskae loptu i nastavi kretanje prema prvom igrau u ivom zidu. Igra koji stoji s desne
strane od lopte kree u zalet u trenutku kada prvi igra preskoi loptu i on odigrava loptu
prema treem igrau koji se nalazi na rubu esnaesterca u liniji sa protivnikim ivim zidom.
Kada lopta stigne do treeg igraa on iz prvog dodira odigrava dijagonalno dodavanje prema
naprijed, iza protivnikog ivog zida na koju natrava igra broj 1, odnosno igra koji je
preskoio loptu. Taj igra zavrava akciju udarcem na gol.

37

Prikaz 19. Kombinacija 4 igraa kod izvoenja izravnog slobodnog udarca

Dakle, u ovoj kombinaciji izvoenja izravnog slobodnog udarca sudjeluju 4 igraa.

Ovu takoer sloenu kombinaciju potrebno je pomno uvjebati na treninzima kako bi imala
anse da uspije na utakmici. Zbog toga svaki igra koji sudjeluje u ovoj kombinaciji mora
svoj dio posla odraditi na najvioj moguoj razini. Dvojica igraa su na zaletu kod lopte. Igra
koji stoji lijevo od lopte kree prvi u zalet te preskae loptu i nastavlja kretnju. U trenutku
kada taj igra preskoi loptu u zalet kree drugi igra te dodaje loptu dijagonalno unaprijed
prema igrau koji stoji u liniji, ali malo odmaknut od protivnikog ivog zida. Taj igra iz
prve produuje loptu dijagonalno naprijed iza ivog zida na koju e natrati etvrti igra
koji sudjeluje u ovoj kombinaciji, a ija je poetna pozicija kod prvog igraa u protivnikom
ivom zidu. Ovaj igra mora biti veoma oprezan kako ne bi prerano krenuo i utrao u
zalee. etvrti igra je ujedno i igra koji zavrava akciju udarcem.

38

Prikaz 20. Izvoenje izravnog slobodnog udarca ubacivanjem s krilne pozicije

Kao to je ve navedeno, ubacivanje je najei izbor izvoenja izravnog slobodnog

udarca kad se radi o prekidu koji je nastao na krilnoj poziciji. Igrai ovakve situacije takoer
uvjebavaju na treninzima, te tono znaju i u fazi napada i u fazi obrane svoje pozicije i
kretnje. Ovakva postava igraa samo je jedan od mnogobrojnih primjera ubacivanja s krilnih
pozicija.
Ovo su samo neki od primjera izvoenja izravnog slobodnog udarca. Postoji jo niz
taktikih varijanti na temelju kojih se moe nadmudriti protivnik. Zbog toga se sve vie
panje pridaje razradi taktike i metodici obuke i usavravanja izravnih slobodnih udaraca u
nogometu.

39

7. ZAKLJUAK
Nogomet je od svojih zaetaka do danas znaajno napredovao. Svaki segment nogometa
se detaljno analizira u svrhu ostvarivanja pobjede. Strukturna analiza promatra nogometnu
igru s faze napada, obrane i tranzicije. Svaka od navedenih faza je detaljno analizirana i
svakoj se posveuje velika panja pri kreiranju nogometne igre i obuavanju igraa.
Vaan dio nogometne igre svakako su prekidi. Prekidi kao dio nogometne igre daju
znaajan doprinos krajnjem rezultatu utakmice. Meu najistaknutijim prekidima svrstavaju se
izravni i neizravni slobodni udarci. Temeljna razlika meu njima je u mogunosti postizanja
pogotka. Iz izravnog udarca mogue je izravno postii pogodak dok iz neizravnog nije
mogue izravno ostvariti pogodak.
Prema podacima FIFE brojne su analize pokazale vanost prekida. Na Svjetskom
nogometnom prvenstvu 1994. godine postignuto je ukupno 46% golova iz izravnog
slobodnog udarca. U Francuskoj, 1998. godine taj se postotak poveao na 50%. U prosjeku
33,3% utakmice otpada na prekide.
Mogunosti izvoenja prekida ovisi o tome na kojem dijelu terena je poinjen prekraj i
dosuen slobodni udarac. To moe biti u zoni uta ili u zoni ubaaja. Nije isto s koje se
pozicije izvodi prekid jer anse za postizanjem pogotka su vee ukoliko postoji mogunost
pucanja izravnog slobodnog udarca u zoni uta.
Prekide ne izvode svi igrai. Postoje igrai specijalizirani za izvoenje slobodnih udaraca,
posebice izravnih slobodnih udaraca koji predstavljaju najveu opasnost protivnikoj ekipi za
postizanje pogotka. Igrai koji izvode izravni slobodni udarac prolaze kroz metodsku obuku
za njegovo izvoenje. U nogometnoj povijesti najee najvie pamtimo igrae koji su imali
izuzetne pucake sposobnosti za postizanjem golova iz slobodnih udaraca. Takvi igrai su
danas i medijski najvie eksponirani, a navijaima najee nogometno najatraktivniji.
Metodika obuke i usavravanja izvoenja izravnog slobodnog udarca sastoji se od niza
vjebi za njegovo izvoenje. Igra koji se obuava za izvoenje moe vjebati na nain da bez
ikakvih smetnji puca po golu, a moe se obuavati i sve sloenijim vjebama koje ukljuuju
prepreke i vei broj suigraa.

40

esto se znamo diviti nainima na koji je postignut pogodak iz izravnog slobodnog udarca
na nekoj nogometnoj utakmici. Do predivnih pogodaka nije dolo samo iz sree ve iz
pripreme na treninzima i osmiljavanjem taktika. Taktika znanja koja usvajaju nogometai
jesu igraeva sposobnost percipiranja i miljenja ovisno o prostorno-vremenskim odnosima,
poloaju suigraa i protivnikih igraa, kretanju lopte, kao i pronalaenje odgovarajuih
situacijskih rjeenja radi provedbe eljenog plana i koncepta igre u fazi napada, tranziciji i
fazi obrane.
Taktike kombinacije kod izvoenja izravnog udarca u nogometu mogu biti velika snaga
ekipama koje imaju uigrane odreene varijante, odnosno imaju igrae specijalizirane za
izvoenje takvih udaraca.
U radu su prikazane samo neke od taktikih kombinacija, a takvih kombinacija moe biti
puno vie. U suvremenom nogometu vie se niti jedna utakmica ne preputa sluaju. Igrai se
pripremaju za svaku utakmicu i treneri nastoje osmisliti taktiku ovisno o suparniku.
Metodika obuke i usavravanja izravnog udarca u nogometu izrazito je vana jer moe
dati presudnu ulogu u ostvarivanju pobjede, a istovremeno za igrae koji se specijaliziraju za
izvoenje takvih udaraca moe biti velika odskona daska u karijeri.

41

8. LITERATURA
1. Barii, V. (1996). Strukturalna analiza nogometne igre na temelju nekih
antropometrijskih karakteristika (Magistarski rad), Zagreb, Fakultet za fiziku kulturu
Sveuilita u Zagrebu
2. Barii, V. (2007). Kinezioloka analiza taktikih sredstava u nogometu (Doktorska
disertacija), Zagreb, Kinezioloki fakultet
3. Bai, M. (2005). Kinezioloka i antropoloka analiza nogometa, Zagreb
4. Caligiuri, P., Herbst, D. (1998). Nogomet, tehnike i taktike za vrhunsku igru, Zagreb,
Gopal d.o.o.
5. Dujmovi, P. (2000), kola suvremenog nogometa, Zagreb, Zagrebaki nogometni
savez
6. FIFA (2013.), Laws of the game
7. Gabrijeli, M. (1964). Nogomet-teorija igre, Zagreb, portska tampa
8. Milanovi, D. (2013). Teorija i metodika treninga, Zagreb, Kinezioloki fakultet
9. Mitrotasios, M., Armatas, V. (2014), Analysis of Goal Scoring Patterns in the 2012
European Football Championship, United States Sports Academy
10. Nogometni leksikon (2004), Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krlea
11. Pravila nogometne igre (1994), Zagreb, Hrvatski nogometni savez, Zagreb

42

9. POPIS PRIKAZA I TABLICE

Prikaz 1. Shematski prikaz kretnih struktura nogometne tehnike (Jerkovi, 1991) ................................ 6
Prikaz 2. Shematski prikaz faza nogometne igre (Jerkovi, 1996) ......................................................... 7
Prikaz 3. Prostorni odnosi u fazi napada prema vertikalnom odnosu (Jerkovi, 1986) ......................... 9
Prikaz 4. Prostorni odnosi u fazi napada prema horizontalnom odnosu................................................ 10
Prikaz 5. Prostorni odnosi u fazi obrane prema vertikalnim odnosima (Jerkovi, 1996) ...................... 12
Prikaz 6. Metodska vjeba za izvoenje izravnog slobodnog udarca, 1:0 ............................................ 27
Prikaz 7. Metodska vjeba za izvoenje izravnog slobodnog udarca preko nepominog ivog zida
1:0 .......................................................................................................................................................... 28
Prikaz 8. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca s vratarom na golu 1:1 ................................ 28
Prikaz 9. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca preko nepominog ivog zida i s vratarom
1:1 .......................................................................................................................................................... 29
Prikaz 10. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca 1:1(+1) ...................................................... 30
Prikaz 11. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca 2:2(+1) ...................................................... 30
Prikaz 12. Metodska vjeba za izvoenje izravnog udarca 3:3 (+1) ..................................................... 31
Prikaz 13. Metodska vjeba za izvoenje izravnog slobodnog udarca 11:11 ....................................... 32
Prikaz 14. Jednostavna varijanta izvoenja izravnog udarca ................................................................ 33
Prikaz 15. Kombinacija dva igraa u izvoenju izravnog udarca ......................................................... 34
Prikaz 16. Kombinacija dva igraa u izvoenju izravnog udarca, druga varijanta ............................... 35
Prikaz 17. Kombinacija tri igraa u izvoenju izravnog slobodnog udarca .......................................... 36
Prikaz 18. Kombinacija tri igraa u izvoenju izravnog slobodnog udarca, druga varijanta ................ 37
Prikaz 19. Kombinacija 4 igraa kod izvoenja izravnog slobodnog udarca ........................................ 38
Prikaz 20. Izvoenje izravnog slobodnog udarca ubacivanjem s krilne pozicije .................................. 39
Tablica 1. Statistiki prikaz postignutih golova iz odabranih prekida na Svjetskim prvenstvima (United
States Sports Academy, 2014.).............................................................................................................. 21

43