ETIKA-je

grana

filozofije,to

je

filozofija

morala

ili

filozofsko

razmiljanje

moralu,moralnim problemima i moralnim sudovima.Ona se javlja kada kao moralni subjekt o

sebi mislimo kritiki i openito,nakon to prijeemo stupanj na kojem smo se ravnali
tradicijskim normama.
1.postoji deskriptivno,empirijsko istraivanje,povijesno ili znanstveno kakvo obavljaju
antropolozi,povjesniari,psiholozi i sociolozi.
2.normativno razmiljanje koje je svojstveno onome tko pita to je ispravno,dobro i
obavezno.To se izraava normativnim sudom.Normativno razmiljanje moe poprimiti oblik
raspravljanja sa samim sobom ili s nekim drugim o tome to je dobro ili ispravno ili kao ope
naelo.
3.postoji analitiko,kritiko ili metodiko razmiljanje.ono pokuava dati odgovore na
logiko,epistemoloka

ili

semantika

pitanja

poput:to

je

znaenje

ili

uporaba

izrazaispravno ili dobro.kako utvrditi i opravdati etike i vrijednosne sudove?,kakva je

razlika izmeu moralnog i nemoralnog?koje je znaenje izraza slobodan ili odgovoran?
DIJELOVI ETIKE*Normativna etika-ili uenje o ispravnom moralnom djelovanju.ovjek je jedno bie koje zna
za vrijednost i ima normativno djelovanje i svijest. Svaka norma je vrijednost,ali svaka
vrijednost nije norma.
NORMA je pravilo kojim se regulira neki odnos,bilo odnos ovjeka prema drugim
ljudima,bilo odnos prema samome sebi. Potreba za formiranjem i odravanjem normi jest
ontoloko-antropoloka odlika.
ETIKE NORME su pravila kojima se ovjek treba upravljati. Normativna je etika ujedno i
opravdanje moralnog djelovanja,ali i teorije koja usmjerava na moralno djelovanje.
Normativna etika se naziva teorijom morala,odnosno etikom teorijom.
*METAETIKA-kao suvremena orijentacija u filozofiji morala dominira u angloamerikim
filozofskim krugovima. Suvremena metaetika stoji na temeljima analitike filozofije u
njezinim razliitim varijantama. Moore i Russell su bili inicijatori povratka britanskoj i
analitikoj tradiciji.Moore odbacuje svaki idealizam i njegova originalnost u filozofiji jest
oslonac na zdrav razum. Vjeruje obino u miljenje ali ne i u obian jezik. Metaetika se u
cijelosti sastoji od filozofske analize. Zanima je razmiljanje i razumijevanje pa postavlja
pitanja,to

je

znaenje

ili

definicija

etikih

izraza

ili

pojmova

kao

to

su

ispravno ,pogreno,dobro i loe.Ili to je priroda ,znaenje ili funkcija sudova u kojima se

ti slini izrazi ili pojmovi pojavljuju?Metaetika je u irem smislu teorija etike. Predmet etike
je moralnost,a predmet metaetikih iskaza jest etika kao takva.

SOKRAT-(469-399)nije ostavio nikakvih spisa da bi smo sudili o njegovom uenju.o njemu

uglavnom znamo na osnovu kazivanja kako su govorili drugi o njemu. Za neke je sokrat
mistino-prosvjetiteljski duh,propovjednik pokajanja,duboko religiozne prirode,praktini
misionar,apostol morala,za druge je racionalist,dijalektiar,tvorac nove znanstvene metode,i
filozofskog pravca.
Primjenom POJMOVNE SPOZNAJE-na etika pitanja sokrat je postavio temelje teorije
moralnosti. Tako je uenje o moralu postalo neovisno o mitovima,predrasudama i razliitim
religijskim vjerovanjima.Sokrat je bio uvjeren u vrijednost due kao misleega i voljenog
subjekta i jasno je shvatio znaaj spoznaje,istinske mudrosti za pravilo usmjerene due. Sokrat
je smatrao da mu je boanstvo nametnuto,poticati ljude na brigu za svoju duu stjecanjem
mudrosti i vrlina.
Prvi princip Sokratove etike je da je vrlina znanje,drugi princip sve vrline ukoliko su
znanje,ine jedinstvo.trei princip kazuje da je vrlina dostina,da se moe nauiti. Sokrat
smatra da vrlina nije neto to se moe dobiti na dar. Nemoralno djelovanje posljedica je
zabluda i neznanja. Svjestan je da ljudi esto znaju to je najbolje pa ipak to ne ine jer
podlijee strastima,to on objanjava nedostatkom mjerilakih vjetina. Sokrat je razvio etiku
intelektualnog eudaimonizma. ovjek moe doi do trajne sree jedino filozofijom ili
neprekidnim ispitivanjem samog sebe kao i ispitivanje meuljudskih odnosa.
SOKRATOVE KOLE-Megarska kola-utemeljitelj je Euklid iz Megare,najodaniji sokratov
uenik. On izjednaava Jedno s Bogom i Umom. Shvaao je Jedno kao Dobro i smatrao je da
je vrlina jedinstvena.Kirenska kola-utemeljitelj je Aristip iz Kirene. Aristotel ga je nazivao
sofistom jer je uzimao novce za predavanja. On smatra da subjektivni osjeti moraju biti temelj
praktinog ponaanja. Prema Aristipu hedone je svrha ivota,odnosno cilj djelovanja je
naslada,pozitivna svrha. U ovoj koli se vie cjeni tjelesno zadovoljstvo od umnoga.
HEGEZIJA-smatra da nije mogue ostvariti stanje sree. ovjek ne moe ostvariti ono emu
se nada. Blaenstvo nije mogue postii,ali se zato moe izabrati smrt.
PLATONOVA TEORIJA MORALA-PLATON(427-437) i Aristotel(384-322)-su od svih
analitikih srednjovjekovnih i modernih filozofa imali najvei utjecaj.
PLATON se rodio u Ateni. ivio je u vrijeme procvata grke kulture i sam je stekao iroko
obrazovanje. Platon je osnovao Akademiju,teio je obrazovanu dravnika i upravljaa jer mu
je bio cilj izgraditi istinske dravnike,a ne demagoge.
NJEGOVO STVARALATVO-1.Sokratovo razdoblje(djela:apologija-sokratova obrana na
suenju,kriton-sokrat kao uzorni graanin.)2.prijelazno razdoblje karakterizira platonovo

traenje puta za svoje postavke(djela:georgija-pravo jaega nasuprot filozofu,menonpouljivost vrlini),3.doba zrelosti i 4.kasni platonovi spisi-platon ini ustupke realnom ivotu.
IDEJA DOBRA-uvjeren je da osjetni predmeti nisu pravi objekti znanja jer je znanje
trajno,nepogreivo i ono jest. Za platon znanje treba biti:1.nepogreivo znanje,2.znanje onoga
stvarnoga.Platonovo uenje je prolo kroz tri faze:1.smatra da su lijepo,korisno,i dobro
istovjetni pojmovi. U Georgiji ukazuje da zadovoljstvo i dobro nisu isti pojmovi i ne smije se
eljeti zbog zadovoljstva. U 2. fazi bavi se idejom Dobra koja je finalni uzrok i najvia svrha
svog postojanja. Opi ideal jest Dobro,3.faza odreenje o pravednosti kao osnove i najvee
vrline po kojoj sve ostale,posebne i uvijek nekome konkretnom svojstvene vrline tek postaju
takvima.
TEORIJA O MORALU-Platonova etika je eudaimonistika jer je usmjerena na postizanje
najviega dobra.najvie dobro ili srea podrazumijevaju spoznaju Boga.Platonova konstatacija
je da je dua najdragocjeniji ovjekov posjed jer jedino ona moe stei um. Sastoji se iz tri
djela razumnog sranog ili voljnog i poudnog djela. Za Platona su to oblici,funkcije ili naela
djelovanja:1.mudrost-vrlina

umnog

djela

due,2.hrabrost

je

vrlina

voljnoga

djela

due,3.umjerenost je vrlina poudnog djela due,4.pravednost kao opa vrlina nastaje kada
sva tri djela ine harmoniju.Volja se mora pokoravati razumnosti i biti joj saveznik.Platon
naziva hrabrima onog ija se volja u zadovoljstvu uspijeva izvriti ono to je razum
nalae.Mudrim naziva nekoga po onom malom djelu koji u njemu vlada i zapovijeda koji
posjeduje znanje o tome to je prikladno. Umjerenost naziva onu suglasnost i prijateljstvo
koje postoje izmeu svojih svojstava.
ARISTOTEL-(384-322) znanje je poeo stjecati kao 17-godinjak kada je postao lan
Akademije.Aristotel

je

Platonov

uenik

uitelj

Aleksandra,sina

Filipa

Makedonskog,osnovao je kolu pod nazivom Peripatos.Aristotelovo uenje dijeli se na tri

razdoblja:1.razdoblje akademije i bliske povezanosti s Platonom,2.razdoblje u Asosu i
Mitileni,3.razdoblje kada je upravljao Licejom u Ateni.
UENJE PO MORALU(ARISTOTEL)-njegova je etika izrazito teoloka.aristotel shvaa
etiku kao granu znanosti o politici ili drutvu. Prvo razmatra individualnu etiku,a zatim u
dijelu politika socijalnu etiku.Aristotel dri da je srea djelovanja u skladu s
vrlinom,intelektualnom i moralnom.Razlikuje se od Platona po realizmu jer zamjera platonu
to ideje shvaa bia odvojena od pojedinanih stvari.
RACIONALIZAM-u Nikomahovoj etici se istie da etika spoznaja,jednako kao i spoznaja
uope svoje utemeljenje nalazi u proimanju razuma i iskustva.

Trea znaajka aristotelovog etikog uenja jest IMANENTIZAM koji proistjee iz njegovih
metafizikih principa tvari oblika na kojima se osniva cjelokupno bie.Imanentizam
Aristotelove etike sastoji se od tvrdnje da teite ovjekove sree lei u samom ovjeku i da je
moralna znaajka Aristotelove etike,a sastoji se u shvaanju da za etiku nije glavna stvar
spoznaja vrline,nego moralno djelovanje,moralni in i moralni ivot.Vrlinu dijeli prema
podjeli due jedna je nerazumska a druga razumska.
VRLINE SE DJELE NA-dijanoetike ili logike i etike.logike su upuene na spoznaju i
znanje,a etike su upravljane na volju.
ARISTOTELOVA DEFINICIJA VRLINE-vrlina je odabiralaka naklonost volje koja se dri
sredine prikladne za vlastitu prirodu,a odreene razmiljanjem,primjer hrabrost je sredina
izmeu plaljivosti i smjelosti.
ETIKE VRLINE-tiu se osjeaja htjenja i djelovanja,dijanoetike se tiu samo nalaenja
istine,iste spoznaje dakle razumnog djela due.
UMNE VRLINE-se stjeu podukom a karakterne vrline navikom.
OBITELJ-je institucija koju je ostvarila priroda da bi ovjeku omoguila zadovoljenje
svakodnevnih potreba dok je drava ono savreno ljudsko drutvo koje je postiglo cilj pune
samozadovoljnosti,pa je najvii zadatak drave moralni odgoj njezinih graana.
VRLINE

I PROBLEMI RELATIVIZMA-on se poziva na povratak aristotelovoj i

tomistikoj etici te nudi teoriju o vrlinama iji prikaz prolazi kroz 3 stupnja:1.vrline se
promatraju kao odlike nune za postizanje unutarnjih dobara svojstvenih praksama,2.u
kojemu se promatraju kao odlike koje doprinose dobru ukupnog ivota,3.u kojem se dovodi u
vezu s tenjom k dobru za ljudska bia,iji se pojam dobra moe razraditi i posjedovati jedino
unutar neke postojane drutvene tradicije.
ZADATAK ETIKE-zadaa filozofske etike za hartmanna je analiza biti osobe etikih ina
nastrojenosti,dranja,volje,etosa zajednice te analiza vrijednosti..
FRIEDRICH NIETZSCHE-za njega je bit svijeta kao i iracionalnost.studirao je klasinu
filologiju.radi je na sveuilitu u Baselu,razbolio se i pao u duevnu krizu.on odbacuje sve
kreposti,zamjera kranstvu to je prihvatilo ropski moral.
MORALNO UENJE KVIRINA VASILJA-po njegovom miljenju filozofija po svojoj
namjeri znai univerzalno,cjelovito osmiljavanje ljudskog ivota. Smatra je mudrou jer
prua cjelovit ogled na svijet.
FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA-vasilj analizirajui poelo ivota,ima miljenje da u
svakom ivom biu postoji neka realnost koja iznutra upravlja fizikom komponentom te se
upravo s toga svako ivo bie oblikuje i razvija prema unaprijed odreenim oblicima.

SAMOODREENJE OVJEKA-ovjek posjeduje neposrednu svijest o slobodi volje i sebi

postavlja ciljeve prema kojima djeluje.posjedujui sposobnost samoodreenja,ovjek eli
spoznati i svoj najviivrh koji je za njega ujedno i najvia svrha.SLOBODA I
ODGOVORNOST-istie da je ljudsko djelovanje voenje telosom.do pojma dobra dolazimo
na temelju iskustva.vasilj razlikuje udorednu i prirodnu dobrotu ljudskih ina.
OBRAZOVANJE DRUTVENA SOLIDARNOST-Durkheim je fran sociolog koji pie na
prijelazu izmeu 19 i 20 st on smatra da je osnovna funkcija obrazovanja prijenos drutvenih
pravila i vrijednosti. Najvanija je zadaa pretopiti mnotvo pojedinaca u jedinstvenu
cjelinu.obrazovanje osigurava vezu izmeu drutva i pojedinca.
OBRAZOVANJE I DRUTVENA PRAVILA-on dokazuje da u sloenim industrijskim
drutvima kola ima funkciju koju ne mogu obaviti ni obitelji ni skupina vrnjaka.
OBRAZOVANJE I PODJELA RADA-obrazovanje ui pojedince specifinim vjetinama
koje e mu trebati za budue zanimanje,kole prenose i ope vrijednost.
OBRAZOVNI IDEAL- Ivan Illich da bi obrazovanje moralo biti oslobaajue iskustvo pri
kojem pojedinci istrauju,stvaraju,poduzimaju inicijativu,prosuuju,rasuuju te u potpunosti
razvijaju svoje sposobnosti i talente.
OBRAZOVNA STVARNOST-Illich napada kole zato to ne ispunjaju njegove ideale. kole
smatra depresivnim ustanovama koje gue kreativnost i matu,nameu konforminizam
zaglupljuju ih.
OBRAZOVANJE SOCIJALNI PROBLEMI-u obrazovnom sustavu on vidi sri problema
industrijskog drutva. kole su prva,najodlunija i najvanija faza u stvaranju maloumnog
konformistikog graanina,kojim se lako manipulira. U kolama pojedinca ue podilaziti
autoritetu,prihvaati otuenje,zaboravljati kako se misliti svojom glavom.
UKIDANJE KOLA- on nudi ukidanje kole i umjesto kola nudi dvije alternative1.razmjenu vjetina,2.mrea uenja.
SOCIJALDEMOKRATSKE

PERSPEKTIVE

OBRAZOVANJU-socijaldemokrati

prihvaaju institucije parlamentarnih demokracija kakva je britanija,no dokazuju da je

dravna intervencija nuna kako bi se smanjile nejednakosti to ih proizvodi trino
gospodarstvo. Ne slau se s funkcionalistima da obrazovanje prua istinsku jednakost
ansi.TRI TIPA KOLE-klasina gimnazija,tehnika kola i ope srednje kole.
EKONOMSKI RAST-svaki pojedinac razvijajui svoj potencijal daje drutvu najvei mogui
prinos. Pri tome e poticati ekonomski rast koji e svima donijeti napredak. Ulaganje kapitala
u ljude moglo bi imati vie uinke kao ulaganje kapitala u strojeve.

KOMPERACIJSKO OBRAZOVANJE-trebalo je pomoi uenicima iz radnikih obitelji koji

su zbog podrijetla mogli biti u loijem poloaju. Tvrdili su da obrazovanje moe pomoi
pojedincima ostvariti njihove potencijale,omoguiti jednakost ansi i stvoriti naprednije
drutvo.
GLOBALLIZACIJA

EKONOMIJA

OBRAZOVANJE-neki

zagovornici

teorije

globalizacije suglasni su sa socijaldemokratskim teorijama da je obrazovanje kljuno za

ekonomski rast.
MARKSISTIKA KRITIKA-proturjeni su ciljevi nemogue je istovremeno teiti jednakosti
ansi i jednakosti.jednakosti ansi ne imovno znai da e neki biti uspjeniji od drugih.
OBRAZOVANJE U KOMUNISTIKIM DRUTVIMA-je hijerarhijsko,iako je ukinuti
privatno vlasnitvo,sauvani su odnosi ekonomske kontrole,dominacije i subordinacije koji su
karakteristika kapitalizma.
PAUL WILLIS-UITI ZA RAD-je razvio osobit neomarksistiki pristup obrazovanju,bavi se
nainom na koji obrazovanje priprema radnu snagu.JOHNE CHUBB
I TERRY M.MOE-JAVNE I PRIVATNE KOLE-privatne imaju iri prostor djelovanja nego
javne.odgovaraju roditeljima koji ih plaaju. Javne su kole proizvod naih demokratskih
institucija. One su podreene poloaju u hijerarhijskom sustavu nadzora,u kojem razliite
skupine biraa i dravni dunosnici nameu politiku javnim kolama ,javne nemaju
samostalnost,ravnatelji imaju smetnje,a ciljevi kole su heterogeni,nejasni i ne zahtjevni.
NEOFORDIZAM I NOVA DESNICA-oni ispituju iri odnos izmeu stajalita Nove desnice
i gospodarskog razvoja.uvjet je ekonomskog uspjeha visoko obuena,visokoobrazovna i
fleksibilna radna snaga.
NEOFORDIZAM I OBRAZOVANJE-prema neofordistikom,novodesnikom odgovoru na
globalizaciju za gospodarsko slabljenje krivi su preveliki izdaci za socijalnu dravu i
socijaldemokratska obrazovna politika. Za novu desnicu put k ekonomskom uspjehu vodi
kroz kresanje trokova za obrazovanje i istodobno stvaranje poticaja za poboljanje
standarda.porezi bi se smanjili i zemlja bi bila privlanija stranim ulagaima. Namjera je
neofordistikog pristupa stvoriti poduzetniku kulturu u kojoj se ljudi odmalena ue
natjecanju.
KRITIKA NOVODESNIARSKIH POGLEDA NA OBRAZOVANJE- i u sustavu vauera
roditelji ne bi bili jednaki,izbor najbolje kole u datom trenutku moe donijeti
promjenu,obrazovna trita smanjuju izbor,izbor kole ograniava zemljopisni poloaj,kole
su veinom ograniene.

TRI SKUPINE RODITELJA-1.privilegirani i kvalificirani roditelji su motivirani za izbor

kole za svoju djecu imaju novac pa time i vee mogunosti izbora,2.polukvalificirani rod
ulaze u trinu utakmicu,ali nisu dodatno osposobljeni,3.iskljueni roditelji nisu skloni previe
se uputati u obrazovno trite. Razliite skupine biraju razliite kole:mjesne ope
kole,elitne kole,katolike kole.
TONY EDWARDS I GEOFF WHITTY-NACIONALNI NASTAVNI PROGRAM-je uveden
1988.prema tome programu uenici su od 11 do 16 godina morali imati glavne predmete.
Najmanje 70 % ine predmeti prema nacionalnom programu,a ostalo vrijeme se moe koristit
za druge sadraje i vjeronauk.
NAJEE KRITIKE NACIONALNOG NASTAVNOG PROGRAMA-program je previe
birokratski,velike ovlasti dane ministarstvu,izbor kola omoguen jedino imunima,sadraj
nastavnog programa ocijenjen nematovitim i tradicionalnim,prigovor za javno obavljanje
rezultata testiranja.
NACIONALNI NASTAVNI PROGRAM I DIFERENCIJACIJA-odreuje koje vrste znanja
vrijedi stjecati i iskljuuje druge tipove znanja te postavlja kriterije prema kojima se moe
mjeriti uspjeh uenika.
PRIJELAZ IZ KOLE U SVIJET RADA-to je nova orijentacija na zanimanje odraz krize
profitabilnosti u britanskoj industriji.
SOCIJALNE I IVOTNE VJETINE-Cohen smatra de se vri dekvalifikacija radne snage
programom izobrazbe. Pri traenju posla treba sakrivati osjeaje a ponekad govorit ne
istinu.stvara se radna snaga koja e govoriti bilo gdje,ali pri tome potiskuje svoje osobnosti.
NEOFORDIZAM I POSTFORDIZAM-smatraju da globalizacija utjee na pristupe
obrazovnoj politici jer ona poveava svijest o tome da moraju imati obrazovne politike koje
e zemlju osposobiti za globalnu konkurenciju.neofordizam naglaava da e se trokovi za
potencijalne ulagae smanjiti ,smanjenjem svih izdataka kako bi se smanjili porezi.
MODERNIZATORI-lijevi mod dre da u postfordistikom gospodarstvu postoji potreba za
ulaganjem u ljudski kapital.Uspjeh se moe postii jedino proizvodnjom visokokvalitetnih
dobara i usluga koji se drugdje ne mogu dobiti.Prednosti ovog pristupa su:proizvest e
gospodarstvo,ekonomski e uspjeh uglavnom rijeiti problem nezaposlenosti,smanjiti se
nejednakosti.
LABURISTIKA OBRAZOVNA FILOZOFIJA-saima glavne znaajke postfordistikom
pogleda

na

obrazovanje

,uvjerenje

vanost

obrazovanja

globalnom

gospodarstvu,uvjerenje da su obrazovanje i izobrazba kljuni za gospodarski uspjeh,tvrdnja

da radnici moraju biti fleksibilni i spremni na prekvalifikaciju te potreba da se nekvalificirani

obrazuju kako bi dobili ansu u drutvu.
OBRAZOVANJE I MODERNOST-obrazovanje je moderni klju za razvoj pojedinca koji
djeluje tako da omoguuje drutveni napredak.POSTMODERNIZAM-nas ui da budemo
skeptini prema fundamentalizmu u svim njegovim oblicima on je sumnjiav prema liberalnoj
tvrdnji da ljudski potencijal moe ostvariti putem obrazovanja prema konzervativnoj tvrdnji
funkcionalista da obrazovanje moe proizvesti zajednike vrijednosti i drutvene solidarnosti
prema radikalnim tvrdnjama socijaldemokrata da obrazovanje moe donijeti jednakosti anse
i pravedno drutvo.Postmodernizam porie da postoji samo jedan najbolji kolski nastavni
program.,on smatra da se obrazovanju ne ni smio nametnuti nijedan skup ideja.
KREDENCIJALIZACIJA-to znai da su se obrazovne razine potrebne za poveanje ansi za
dobivanje dobro plaenog posla postupno poveale.
INTELIGENCIJA,KLASA I OBRAZOVNO POSTIGNUE-1944 god u britaniji je
zakonom kolstvu uveden tripartitni obrazovni sustav,tri tipa kole i to klasina
gimnazija,tehnika kola,srednja kola modernog tipa.uenici su se upisivali prema rez testa
inteligencije,tzv Eleven-plus.Tripartitni sustav postupno su zamijenile ope kole drugog
stupnja koje su pohaala sva djeca neovisno o sposobnostima.
INTELIGENCIJA-je

sposobnost

apstraktnog

razmiljanja,sposobnost

da

se

uoe

zakonitosti,obrasci i logika naela a mjeri se testovima inteligencije kojima dobivamo

kvocijent int(IQ) neke osobe.
OKOLINA I INTELIGENCIJA- otto klineberg upuuje da na rezultate testa int. Utjee itav
spektar

imbenika

te

iskustvo

naobrazbe,motivacija,emocionalno

stanje,poznavanje

jezika,tjelesno zdravlje.
ZANIMANJE RODITELJA ZA DJETETOVO OBRAZOVANJE-najvaniji imbenici za
obrazovna postignua su zainteresiranost roditelja za djetetovu naobrazbu a velika vanost
pripisuje se ranoj fazi djetetova razvoja.
BASIL BERNSTEIN-GOVORNI OBRASCI-imaju dva oblika obrazaca:razraenim i
ogranienim sustavom znakova,razraeni sustav znakova eksplicitno rijeima izraava mnogo
znaenja dok se u ogranienom sustavu znakova ona podrazumijeva.pripadnici radnike klase
upueni su na upotrebu ogranienog sustava,dok se srednja klasa koristi oboma.
KULTURNA

DEPRIVIRANOST

KOMPEZACIJSKO

OBRAZOVANJE-kulturno

deprivirano dijete nema neke vane vjetine,stajalita i vrijednosti koji su prijeko potrebni za
visoko postignue u obrazovanju. Popis nedostataka kulturno depriviranog djeteta ukljuuje

jezinu depriviranost,iskustvenu spoznaju,nedostatke vezane za linost te itav niz

stajalita,normi,vrijednosti.
JEDNAKOST OBRAZOVNIH ANSI-postoji samo kad su razine postignua svih duevnih
skupina sline.
POZITIVNA DISKRIMINACIJA-razvila se ideja o pozitivnoj diskriminaciji mora se pomoi
siromanima da se ravnomjerno natjeu.
KULTURNA REPRODUKCIJA-ona ne ukljuuje prenoenje kulture drutva kao
cjeline,nego reprodukciju kulture vladajuih klasa.Boudieu tvrdi da uspjeh sveg kolskog
obrazovanja ovisi o odgoju koji je steen u prvim godinama ivota.
POJAM HABITUSA-odnosi se na nain ivljenja,vrijednosti,sklonosti

i oekivanju

pojedinih drutvenih skupina.Habitus se razvija iskustvom i tjelesno je povezan s razvojem

ukusa a ukus je tjelesno povezan s obrazovanjem.Glavna uloga obrazovnog sustava je
drutvena funkcija eliminacije.ta se funkcija sastoji u eliminaciji pripadnika radnike klase iz
viih obrazovnih razina i postie se neuspjehom na ispitima i samo eliminacijom.
OBRAZOVANJE-INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA-psiholozi i sociolozi smatraju
da uspjeh uenika u obrazovnom sustavu odreuje inteligencija,kultura,depresivnost i
drutvena stratifikacija. Smatraju da se pri objanjenju ljudskog ponaanja mora uzeti u obzir
subjektivno stanje pojedinca i znaenje to ih pojedinac pridaje vanjskim podraajima.
TIPIZIRANJE,ETIKIRANJE

SAMOISPUNJUJUE

PROROANSTVO-jedan

od

najvanijih aspekata interakcionistike teorije obrazovanja tie se naina na koji nastavnici

tumae i reagiraju na ponaanje svih uenika.
TRI SU TIPA TIPIZIRANJA ILI KLASIFIKACIJE-1.faza je spekuliranje i to na osnovu
sljedeih

kriterija:prema

vanjtini,stupanj

poslunosti,sposobnost

elja

za

radom,simpatinost,odnosi s drugom djecom,osobnost,devijacije,2.faza je elaboracija kada se

postavljena teza provjerava, i 3.faza je stabilizacija.
ROD I IZBOR PREDMETA-PRIRODNE ZNANOSTI I ROD-Alison Kelly je ustanovila dva
razloga za upuivanje mladia na prirodne znanosti:1.upuuje se da je to muki
predmet,2.sami mukarci preuzimaju prvenstvo u laboratorijima,kabinetima. Mukarce se
smatra

samopouzdanima

ambicioznima,dominantnima,a

enskost

se

povezuje

njenou,eljom da se utjei. Vaan imbenik jest je li kola mjeovita ili je pohaaju djeca
samo jednog spola.
RAZLOZI SLABIJIH POSTIGNUA MUKARACA-sredinom 90 ene su napredovale
bre od mukaraca i te se promjene tumae na razliite naine:1.promjena na tritu

rada,2.promjena stajalita ena,3.enski pokret i sociologinje skrenule pozornost na rodne

nejednakosti.
POSTIGNUA DJEAKA I DJEVOJICA-RAZLOZI POBOLJANJA DJEVOJICA
enski pokreti,program jednakih ansi,povean broj poslova u uslunom sektoru,djevojice su
marljive i motiviranije,djevoj do 16 god su zrelije od djeaka do 2 god.
RAZLOZI SLABIJIH POSTIGNUA DJEAKA-nemaju poticaja,remete nastavu,macho
ponaanje,smanjenje manualnih poslova,veina djeaka precjenjuje svoje sposobnosti,djeaci
slabo itaju.
ETIKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE-KULTURNI I MATERIJALNI
FAKTORI I POSTIGNUE-vjerodostojnije je objanjenje etikih razlika u obrazovnim
postignuima ono koga se pripisuje razliitim kulturnim faktorima.jezik je jedan od tih
faktora.,obiteljski ivot takoer je jedan od faktora postignua.pripadnici niih drutvenih
klasa stjeu nie kvalifikacije.
KULTURA-FUNKCIONALISTIKE

PERSPEKTIVE-sociologe

funkcionalistike

orijentacije nije zanimala kultura u smislu umjetnosti.vie ih je zanimala kultura u smislu

normi,vrijednosti i naina ivljenja.
EMILE DURKHEIM I MARCEL MAUSS-u dijelu Primitivna klasifikacija istiu da kultura
moe nastati kad ljudi postanu sposobni uoavati razlike meu stvarima i klasificirati ih. Prve
logike kategorije bile su drutvene kategorije,prve klase stvari su klase ljudi.
NJEGOVE TEORIJE O UMJETNOSTI-umjetnost u svakome razdoblju slui ideolokim
interesima vladajue klase.
NEOMARKSISTIKE

TEORIJE

KULTURE-svi

oni

su

pod

znatnim

utjecajem

marksizma,samo to dokazuju da kultura ima znatan stupanj autonomije o ekonomskim

utjecajima te da klasa i kultura nisu neposredno meuovisne.
RAYMOND WILLIAMS-KULTURA I DRUTVO-podcrtava razliku izmeu kolektivne
kulture i radnike klase i individualistike graanske kulture,ali ne misli da je apsolutna i
posve otra. Porie da postoji dominantna kultura vladajue klase.
KULTURA I CIVILIZACIJA-TRADICIJA-ta se tradicija temelji na pokuaju da se procjeni
vrijednost razliitih kultura,onako kako knjievni kritiar moe procjenjivati vrijednost
razliitih knjiga. Tradicija civilizacije openito podrava elitistiki pristup kulturi.tradicija
kulture

civilizacije

rodila

se

19

uenika,industralizacije,urbanizacije i modernizacije.

st

kao

izraz

zabrinutosti

zbog

MATTHEW ARNOLD-prvi znaajni pisac u tradiciji kulture i civilizacije.za njega je kultura

uenje usavravanja,koja razvija sve strane nae ljudskosti. itanje ima kljunu ulogu u
duhovnom uzdizanju i kultiviranju.
MASOVNA KULTURA-Bernard Rosenburg-po njemu glavni krivac je tehnologija koja je
omoguila razvoj masovne kulture.
DWIGHT MACDONALD-razlikuje:puku kulturu,visoku i masovnu.Puka nije proizvela
veliku umjetnost,ali ma svoju vrijednost jer je autentina,Visoka kultura-djela velikih
umjetnika,Masovna kultura ima za cilj svidjeti se najniem zajednikom nazivniku.
PROBLEMI MASOVNE KULTURE-loa kultura e istisnuti dobru,stvara se jedna
homogenizirana kultura,masovna kultura dovodi do otuenja,stvara starmalu djece i infantilne
odrasle,razara drutveno tkivo ljudi se pretvaraju iu izolirane pojedince.
PET GLAVNIH KULTURA UKUSA-1.visoka kultura(likovna umjetnost,glazba,ozbiljna
knjievnost),vrlo uska politika,2.via srednja kultura-odnosi se na viu srednju klasu koja
nema osobito znanje o visokoj kulturi,3.nia srednja kultura-dominantna kultura ukusa iu
SAD-u,4.nia kultura-starija nia klasa,5.kvazi puka,niska kultura-seoska sirotinja.5
GLAVNIH

TIPOVA

CJELOVITE

KULTURE-kultura

droge

glazbe,kultura

komune,politika kultura,religijska kultura,neodadistika kultura. Ova Neodadistika kultura

se bavi eksperimentiranjem mjeavinom umjetnikih,drutvenih i politikih ideja.
STRUKTUALIZAM-je utjecajan pristup istraivanjima kulture,koji je potekao iz
lingvistikih teorija.
FERDINAND

DE

SAUSSURE-SEMIOLOGIJA-smatra

se

utemeljiteljem

semiologije(znanost o znakovima unutar drutva). Ukupnu strukturu jezika Saussure naziva

langue i razlikuje je od parola koje se odnose na aktualnu uporabu jezika.Lingvistika
ukljuuje ispitivanje parole primjera upotrebe jezika. On istie da ljudi doivljavaju svijet
kroz znakove koji imaju odreena znaenja,a ne na izravan materijalni nain.
POSTRUKTUALIZAM-je

openit

izraz

kojim

se

podrazumijeva

rad

autora

Derrida,Lacana .lacan je pokazivao zanimanje za rodne razlike u poecima ljudske

povijesti,Derride se bavi znaenjem jezika a Foucault raznim temama..Faucault smatra da je
mo klju za razumijevanja nastanka drutva. Postruktualisti odbacuju miljenja da znakovi
imaju bilo kakvo vrsto znaenje kao i pretpostavku da pojedinci imaju osjeaj identiteta,oni
se slue idejom subjekta.

MODERNA KULTURA-TRI SU GLAVNA OBILJEJA-diferencijacija-podrazumijeva

razdvajanje razliitih dijelova drutva.,racionalizacija i komodifikacija- kulture ukljuuje
pretvaranje kulturnih proizvoda u robu.
POSTMODERNIZACIJA-ona obre taj trend-javlja se hiperkomodernizacija-znai da su sva
podruja drutvenog ivota postala roba,hiperracionalizacija-podrazumijeva upotrebu
racionalizirane tehnologije za proirenje kulture potronje i za njenu privatizaciju,i
hiperdiferencijacija je razvoj mnotva razliitih kulturnih oblika u kojima ne dominira
nijedan odreeni tip.
GLAVNE ODLIKE POSTMODERNIZMA-slom razlike izmeu kulture i drutva,naglasak
na stilu na tetu sadraja,brisanje razlike izmeu umjetnosti i popularne kulture,nastanak
zbunjenosti u pogledu vremena i prostora,slabljenje metapripovjesti.
IDENTITET-TRI

KONCEPCIJE

IDENTITETA-prosvjetiteljski

subjekt,socioloki

postmoderni subjekt.
NICOLAI HARTMANN-zapoinje svoj misaoni put gnoseolokog realizma iz kojega se
tijekom vremena razvila realistika ontologija.istrauje izvore granice i mogunosti
spoznaje.Problem je kljuna rije Hartmannove filozofije.Preuzima problemske sadraje,koji
idu kroz stoljea,ali se ne mijenjaju-to su metafiziki problemi.njegova sloboda je veliko
metafiziko pitanje osobe. Imaju dvije fronte da je u isti mah sloboda nasuprot zakonitosti
bitka i sloboda nasuprot zakonitosti trebanja.
VRIJEDNOST KAO BITNOST-Hartmann je miljenja da vrijednosti imaju karakter pravih
bitnosti,karakter apsolutnosti i principa pa je i spoznaja koju o njima imamo apriorna
spoznaja.On razlikuje materijalnu vrijednost i vrijednosni karakter.materija vrijednosti jest u
relaciji prema sebi a o vrijednosnom karakteru rije je kad se kae da vrijednosti imaju bitak
po sebi,hartmann razlikuje realni i irealni bitak po sebi. Materija je samo sadrajni lik koji ima
vrijednosni karakter.
OBRAZOVANJE-je aspekt socijalizacije,ukljuuje stjecanje znanja i uenja vjetinama.ono
utjee i na stvaranje uvjerenja i moralnih vrijednosti.
TIPOVI KOLA:privatne,dnevne,internat,selektivne gimnazije.Sljedea razlika je dob
uenika,neke kole pohaaju pripadnici samo jednoga spola.
OBRAZOVANJE

LIBERALNA PERSPEKTIVA-Liberalno

gledite

nije

socioloka

perspektiva. Za razliku od funkcionalizma,na obrazovanje gleda kroz odnos prema

pojedincu,a ne kroz odnos prema drutvu. Glavna svrha je promicanje blagostanja pojedincu i
tek neizravno napretka drutva.Liberali gaje nadu da e obrazovanje pripomoi smanjenju
nejednakosti.

PROGRAM IZOBRAZBE MLADIH-DANN FINN-SKRIVENI MOTIVI YTS-a-prvi cilj

smanjiti broj radnika koji pristupaju sindikatima i tako osloboditi pregovaraku snagu
radnike klase.izravno smanjuje i plau mladih radnika.
JOHAN CLARKE I PAUL WILLIS-prijelaz iz kole u svijet rada. O ni tvrde da je ova nova
orijentacija na zanimanje odraz krize profitabilnosti u britanskoj industriji.
PHILIP COHEN-socijalne i ivotne vjetine.On smatra da se vri dekvalifikacija radne
snage programom izobrazbe.Pri traenju posla traba nekad sakrivati osjeaje a ponekad
govorit neistinu.
KULTURA I DRUTVENA STRUKTURA-teorija kulture Talcotta Parsonsa sastavni je dio
njegovih teorija o drutvu kao cjelini.On je kulturne objekte definirao kao simbolike
elemente kulturne tradicije,izraajne simbolene ili vrijednosne obrasce.
KULTURA I IDENTITET-kultura je ukupnost naina ivota nekog drutva.lanovi nekog
drutva ue i dijele zajedniku kulturu.
TIPOVI KULTURA-visoka kultura-pod kulturne tvorevine koje imaju posebno visok
status,puka

kultura-odnosi

se

na

kulturu

obinog

svijeta,nastaje

irokim

slojevima,autonomna je i neposredno odrava ivot i iskustva naroda,masovna kultura-je

proizvod industrijskih drutava,ona je proizvod masovnih medija.neki kritiari smatraju da
ona kvari pojedinca i da razara drutveno tkivo.popularna kultura-ukljuuje svaki kulturni
proizvod koji cijeni veliki broj obinih ljudi koji ne gaje pretenziju da neto znaju o kulturi.
IDENTITET-pojam identita definira se kao osjeaj vlastitosti to se razvija kad se dijete
pone diferencirati od roditelja i obitelji i kad zauzima svoje mjesto u drutvu.odnosi se na to
to ljudi misle da jesu,to je ono to ih obiljeava.identitet se povezuje s nacionalnom i
etikom pripadnou,seksualnom orijentacijom,rodom i klasom. Tri razine identiteta
su:pasivni,aktivni i politizirani.
TALCOTT PARSONS-OBRAZOVANJE I UNIVERZALISTIKE VRIJEDNOSTI-on je
ameriki socijolog koji dokazuje kako kola poslije obitelji postaje arino sredstvo
socijalizacije. kola djeluje kao most izmeu obitelji i drutva. U obitelji je status roditelja
odreen roenjem. U koli se jednake norme primjenjuju na sve uenike.
SUBKULTURA-ZNAENJE STILA-svaka supkultura stvara spektakl i namjera joj je biti
zamijeena.Hebdigeov rad je poticajan pokuaj da se razumije znaenje razliitih supkultura i
da se serniologija razvija kao socioloko orue.
KARL MARX O KULTURI-on je dokazivao da je podrijetlo ljudske kulture drutveno te da
kultura ne proistjee izravno iz prirode ili ovjekovih uroenih nagona nego iz njegove
proizvodne djelatnosti.