KONSULTACIJE ZA ENERGETSKU EFIKASNOST

BOSNA I HERCEGOVINA
RAZVOJ ODRIVIH SISTEMA DALJINSKOG
GRIJANJA - perspektive EE&OIE
Trener: MSC. Nihad Harba, dipl.ing.ma.

Zenica, 19-20.11.2015.

SADRAJ
Klasini naini proizvodnje toplotne i elektrine energije
Kogeneracija
Trigeneracija
CHP tehnologije
Tipska konfiguracija elektro i toplotnih sistema

CHP na biomasu
Biomasa vrste, lanac snabdjevanja i primjena
Napredne CHP tehnolgije na biomasu drvna sjeka
Primjeri CHP postrojenja iz BiH i okruenja
Zakljuak

Princpi rada termoenergetskog postrojenja proizvodnja

elektrine energije

Klasini sistemi daljinskog grijanja

Pretvorba primarne
energije u sekundarnu
(tona > MWh)

Distribucija
toplotne
energije (MWh)
Predaje toplote
(MWh,KM)

Predaje toplote
(MWh,KM)

Predaje toplote
(MWh, KM)

Sistem naplate
(KM/MWh; KM/m2)

Klasini sistemi daljinskog grijanja

termoelektrana

isporuena
energija

primarna
energija
goriva

toplota

kotao

elektrina energija

Kogeneracija - CHP

63 kg
82

primarna
energija
goriva

isporuena
energija
toplota

elektrina energija

KOGENERACIJA

Klasini proizvodnja toplotne i el. energije vs Kogeneracija

Efikasnost postojeih sistema za snabdjevanje toplotom i el.energijom

Gorivo 100%

El.energija
36%

Gorivo 100%

Toplota 80%

Efikasnost sistema za istovremenu dobijanje toplotne i mehanike/el.energije

El.energija
35%
Gorivo 100%
Toplota 55%

Klasini proizvodnja toplotne i el. energije vs Kogeneracija

Kogeneracija
Istovremena proizvodnja
mehanike/el.energije i toplotne energije
mikro CHP (do 5 kWe)

Velika kogeneracija
parna turbina
gasna turbina
gasni motor
kombinovani sistem

mala (do 1 MWe)

motori sa unutranjim
sagorijevanjem
male gasne turbine (obino
oko 500 kWe)
mikro turbine (30-100 kWe)

Mala (decentralizirana) kogeneracija

gasni motor sa unutranjim
sagorijevanjem
Stirlingov motor

velika (iznad 1 MWe)

gasna turbina
veliki motori sa unutranjim
sagorijevanjem

Trigeneracija
Kogeneracija i proizvodnja rashladne energije

Trigeneracija

Kogeneracija
efikasnost koritenja energije goriva 65 - 90 %
nisko temperaturna
toplota

(38oC)

srednje temperaturna
toplota

(43 - 51oC)

visoko temperaturna
toplota
(71 - 82oC)

45 - 55 %

4-5%
4-5%
100 %
energije
goriva

CHP

elektrina energija

25 - 35 %

Kogeneracija

Proizvodnja elektrine energije na licu mjesta sa koritenjem otpadne toplote

efikasnost, 65% i vie

Najbolji sluaj je kada se potrebe za toplotom javljaju tokom itave godine

U principu, moe biti ekonomino ako radi vie od 5 000 sati godinje

Nezavisna studija izvodljivosti je neophodna, bazirana na pouzdanoj procjeni toplotnih

potreba

Mikro kogeneracija

uobiajeno jedinica na gas

tehnologija motora sa unutranjim sagorijevanjem ili stirlingov motor
>1 kWe do 5 kWe
primjena u domainstvu

primjena u komercijalnim zgradama

Microgen

Mikro kogeneracija

konkurentni investicioni trokovi

relativno jednostavno odravanje
neto manja efikasnost u odnosu na malu kogeneraciju
rekuperator toplote ua predgrijavanje zraka za sagorijevanje

sa rekuperatorom efikasnost 70-75%

25% elektrina energija
45-50% toplotna energija

bez rekuperatora efikasnost 60-65%

15% elektrina energija
45-50% toplotna energija

Integrisana jedinica apsorbciona toplotna pumpa i mikroturbina sa kogeneracijom

Capstone

Mala kogeneracija

gasni motor

obino se jedinica sastoji od modula (da bi se dobila eljena

snaga)

50 kWe - 1 MWe

snabdjevanje toplom potronom vodom od 82C

efikasnost i pri manjim optereenjima je dobra

mogu biti jedinice sa kondenzacijom izduvnih gasova

Kriteriji za finansijski odrivu kogeneraciju

CHP uvijek treba biti glavni kotao

najbolja lokacija je tamo gdje postoji potreba za toplotnom energijom cijelu godinu

obino je potrebno 5 000 h/a za ekonomsku odrivost

veoma zavisi od profila potreba za elektrinom i toplotnom energijom

dimenzionisanje

primjer
dimenzionisanja
iznad baznog
optereenja

1200
1000
toplotno optereenje kW

800

kotao 2

600

kotao 1

400
200
0

CHP
jan

feb

mar

apr

may

jun

jul

aug

sep

oct

nov

dec

Kogeneracija omoguava:

efikasnije koritenje energije goriva

smanjenje emisija
proizvodnju elektrine energije na mjestu potronje
veu sigurnost i fleksibilnost snabdjevanja
izbjegavanje gubitaka u prenosu i distribuciji

Minimalni preduslov isplativosti kogeneracije najee se

definira kao postojanje kontinuirane potrebe za toplotnom
energijom u trajanju od najmanje 4.500 sati godinje

EU CHP politika i ciljevi

kogeneracija je vana za ispunjavanje ciljeva Protokola iz Kjota,
cilj je 40% vei instalisani kapacitet kogeneracije do 2020. u
odnosu na 2010.
nekoliko direktiva e podrati kogeneraciju, krediti za emisiju
ugljika.
udio u ukupnoj
zemlja

Proizvodnja
el.energije iz
CHP u EU

Danska
Holandija
Finska
Luksemburg
Njemaka
Austrija
Portugal

elektrina energija iz
proizvodnji elektrine
kogeneracije
energije
GWh
%
22.327
61,6
43.153
48,2
25.510
36,4
208
17,7
60.836
10,6
6.408
10,4
4.375
10,0

CHP tehnologije definisane EU Direktivom 2004/8/EC

gasne turbine kombiniranog ciklusa s rekuperacijom toplote;

protutlane parne turbine;
kondenzacijske parne turbine s oduzimanjem pare;
parne turbine s rekuperacijom pare;
motori s unutranjim sagorijevanjem;
mikroturbine;
stirlingovi motori;
gorivne elije;
parne maine;
organski Rankineov Ciklus (ORC);
druge vrste tehnologija ili sagorijevanja na koje se odnosi definicija
data u ovoj Direktivi.

Kombinovana toplotna i
elektrina energijakogeneracija (CHP)

Parni ciklus
Ciklus sa plinskom
turbinom
Kombinovani ciklus:
plinska i parna turbina

Protutlana turbina

Koncepti
kogeneracijskih
postrojenja

Konden. i oduzimna turbina

Sa iskoritenjem toplote
STIG ili CHENG ciklus
Protutlana turbina
Konden. i/ili oduzimna turbina

Diesel i plinski
motor
Alternativni
proces
Inovativni
proces

Proces sa parnom mainom

ORC procesi
Gorivne elije
Stirling maine
Vijane parne maine
Ciklus sa turb. na vrui zrak
Ciklus sa inverznom plinskom turbinom

Viestepena transformacija primarne energije u

el.energiju

House

Primarno
gorivo
kemijska
enegija goriva

Izgaranje u
kotlu-VT
para

Parna Generator Transformator Visokonaponsk

i prenos
na visoki
turbina elektrine
elektrine
napon
energije
energije

Transformator
sa visokog na
radni napon
potroaa

Krajnji
korisnik

Tipska konfiguracija elektro i toplotnih sistema

a

Centralizirana
proizvodnja el. energije

Disperzirana CHP
postrojenja

c
Decentralizirana
proizvodnja el. energije

d
Samostalna CHP postrojenja
-Budunost

CHP POSTROJENJA NA BIOMASU

Razvoj odrivih sistema daljinskog grijanja

Oblici biomase

ostaci iz
poljoprivredne proizvodnje

ostaci iz
agroindustrijskog sektora

dio komunalnog otpada

umski ostatak

ostaci iz
drvnopreraivake industrije

vrsta goriva

tena goriva

gasovita goriva

sagorijevanje

toplota

elektrina energija
gorive elije

elektrina energija

termomehanike transformacije
kogeneracija

toplota

transport

Gustoa biomase kao goriva

vei.

Cjepanice
10 kWh
2,5 kg
5 litara

Drvna sjeka
10 kWh
2,5 kg
12,5 litara

Pelet
10 kWh
2,0 kg
3 litra

Lo ulje
10 kWh
0,86 kg
1 litar

Gas
10 kWh
0,84 kg
1.000 litara

vrsta biomasa vrste

Solid Wood
ogrjevno
drvo

Woodchips
drvna
sjeka

iverje
Offcuts

vrsta biomasa

procesni Residues
otpad
Processing

slama
Straw

Pellets
peleti

vrsta biomasa lanac snabdjevanja i primjena

vrsta biomasa lanac snabdjevanja i primjena

a.1. umska biomasa
a.2. umska biomasa koprozvodi
(2 3 t wm/ha)
a.3. energijske ume - SRF (10
15 twm/ha)
a.5. drvni otpad
a.6. ostaci iz poljoprivrede (1.5
3 twm /ha)
a.7. agro-industrijski otpad

biomasa

skupljanje biomase

transformacija

transport

finalni proizvod

vrsta biomasa snabdjevanje objektima

Kljuna tehnika pitanja prilikom toplifikacije objekata

na biomasu

Rjeenja za skladitenje goriva i kotlovnice (prostor)

Dobava goriva iz skladita
Izbor optimalnog rjeenja kotla sa sagorijevanje
Upravljanje optereenjem sa spremnikom toplote
Sigurnosni sistemi i smanjenje buke
Pravilan hidrauliki sistem (mrea daljinskog grijanja, izmjenjivai
toplote, podstanice)

vrsta biomasa snabdjevanje objektima; primjeri

Skladitenje u postojei podrum

Odvojeno skladitenje

vrsta biomasa snabdjevanje objektima; primjeri

Skladite iznad kotla, goriva pada u

kotao

Skladitenje iznad i pored kotla,

gorivo se dobavlja na nivou kotla

vrsta biomasa snabdjevanje objektima; primjeri

Skladitenje u tali pored

kotlovnice

Skladitenje u postojee silose ubacujui direktno u silos ili

pumpanjem

Kljuni aspekti postrojenja na vrstu biomasu

Kvalitet goriva je KLJU za besprijekoran rad postrojenja, posebno
za manje kapacitete koje nisu pogodne za vlana goriva!
Vlana goriva (sadraj vode> 35%) moe izazvati probleme
sagorijevanja, emisije i gubitke energije
Veliki komadi drvne sjeke (drveta) mogu blokirati transporter
dobave i zaustaviti rad

Kako postii visoku kvalitetu goriva?

Prije prerade sjeke: idealno 1 ljeto
skladititi drvnu masu u gomili
Chipper dobro odravan (otrim
noevima),
Bez toga bilo koje vrste
zapaljivih otpada (opasnost od
spaljivanja, korozije kotla,
emisije i sl) !!
uvanje drvne mase u dobro
ventiliranom prostoru
Sigurnost: nema pristupa za
djecu, pse, itd

Primjeri drvnog chipera za mehanikim doziranjem

Primjeri dobijanja drvne sjeke - BiH

P1
P2
P3

Primjeri dobijanja drvne sjeke - Hrvatska

Primjeri dobijanja drvne sjeke - Hrvatska

Primjeri dobijanja drvne sjeke - Hrvatska

Karakteristike drvne biomase

kvantitativne karakteristike
Sadraj vlage i donja toplotna mo biomase

0%

kubni metar (km3)

1m

10%

20%

prostorni metar kubni (pm3)

1m

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

nasipni metar kubni (nm3)

1m

100%

km3

pm3

nm3

km3

1.43

2.43

pm3

0.70

1.70

nm3

0.41

0.59

Isplativost prikupljanja biomase drvne sjeke

Isplativost prikupljanja biomase drvne sjeke

Sagorijevanje drvne sjeke - kogeneracija

1.
2.
3.
4.

Proces dobave drvne sjeke u kotao

Proces izgaranja u kotlu
Proces predaje toplote
Upravljanje

Sagorijevanje drvne sjeke - kogeneracija

Proces dobave drvne sjeke u kotao

Proces izgaranja u kotlu
Proces predaje toplote
Upravljanje

Sagorijevanje drvne sjeke - kogeneracija

Sagorijevanje drvne sjeke Primjeri kogeneracijskih

postrojenja

Primjer 1
Primjer 2

Princip rada postrojenja sa kogeneracijom na drvnu

sjeku

PODJELA CHP POSTROJENJA

Srednji kapaciteti:
Na raspolaganju preko 10.000 tona biomase godinje
Grijanje za naselja preko 10.000 stanovnika
CHP postrojenja se dijele prema nainu konverzije energije:

Pogoni sa parnim ciklusom

Pogoni sa gasnim motorima i turbinama
Kombinovani procesi

TRINI STATUS CHP NA BIOMASU

Princpi rada i EE ORC postrojenja

ORC postrojenja u SDG

ORC postrojenja u trigeneraciji

ORC postrojenja u poljoprivredi

ORC kogeneracijsko postrojenje

ORC kogeneracijsko postrojenje

ORC kogeneracijsko postrojenje

ORC kogeneracijsko postrojenje

Radni medij u ORC je organski fluid
ORC tehnologija se uspjeno primjenjuje za mala CHP na
biomasu nazivnih snaga izmeu 200 i vie od 2000 kW, te se
kao takva pokazuju odlinim rjeenjem za manje lokalne
zajednice bogate biomasom bilo kojeg oblika
Konverzija energije se odvija na niim temperat. nivoima
80 kogeneracijskih postrojenja na biomasu s ORC procesom
(Njemaka, Austrija, Italija):
- Linc Austrija (1MWel)
- Saurlach Bavaria (700 kWel)
- Juni Tirol (1,1 MWel)
- Fuach Austrija (1,5 MWel)

ORC kogeneracijsko postrojenje

Procijenjena ukupna izlazna snaga ORC postrojenja je oko
1,3 GWe
Ukupna energijska efikasnost ORC ciklusa je vrlo velika
Od 98% toplote termikog ulja 20% se konvertuje u
elektrinu, a oko 78% u toplotu. Oko 2% ulazne energije su
gubici na razliitim komponentama ORC postrojenja

Prednosti ORC
Relativno visoka iskoristivost na niim optereenjima prednost kod pogona u reimu koji slijedi potranju za
toplotom
Koritenjem termikog ulja umjesto vode omoguen je pogon
kotla loenog biomasom na niim pritiscima s ime se, u
poreenju s vodeno - parnim procesom, smanjuju naprezanja
i produava vijek trajanja kotla. Za pogon na niim pritiscima
nije potrebna dozvola inspektora parnih kotlova
Sazrela tehnologija
Ostvaruje veliki broj radnih sati godinje pri punom
optereenju (> 4000 h)
Proces se moe potpuno automatizirati
Niski trokovi odravanja (4 sata sedmino)
Radni fluid se mijenja svakih 20 godina (silikonski fluid)
Mali nivo buke od 75 dB na udaljenosti od 1m

Nedostaci ORC

Visoki specifini investicijski trokovi (kod manjih postrojenja

(>4000 EUR/kWe)
Zapaljivost
organskog
radnog
fluida
na
sobnim
temperaturama, kao i potrebna primjena dodatnih mjera
zatite od proputanja vrelouljnog kotla
Visoka temperatura izlaznih plinova iz kotla to moe smanjiti
uinkovitost kotla. Neophodno je iskoritenje toplote dimnih
plinova
za
predgrijavanje
zraka
za
sagorijevanje
i
predgrijavanje radnog fluida

Optereenje kotla tokom sezone grijanja

% puni kapacitet

Puni kapacitet 6 dana

U 90 % dana grijanja - 60
% i manje snage
kotla/kapaciteta je pod
optereenjem

80 % kapaciteta 19 dana

60 % na 105 dana

35 % na 60 dana
25 % na 40
dana

Mogunosti za upravljanje optereenjem

Fleksibilan kotao nije predomenzionisan

Kombinacija sa spremnikom toplote
Konvencionalni kotao za pokrivanje vrnog optereenja - slui kao
rezerva
Dva kotla na biomasu (na primjer: 100 kW i 60 kW)

Instalirana ORC kogeneracijska

postrojenja u okruenju
ORC postrojenje u Hrvatskoj
Klijent: Lika Energo Eko
Primjena: proizvodnja peleta
Mjesto: Udbina (Lika), Hrvatska
ORC model: Turboden 10 CHP split
Poetak rada: Januar 2012. god.
Instalirana elektrina energija: 999 kWel
Toplotna energija: 4,1 MWth
Temperatura vode: 70- 90C
Vrsta biomase: drvna sjeka/drvni otpad iz
procesa
Korisnici topotne en.: trakasta suara za
proizvodnju peleta
Proizvodnja peleta: 32.000 t/god

Instalirana ORC kogeneracijska

postrojenja u okruenju
ORC postrojenje u Hrvatskoj
Klijent: Pelet Grupa d.o.o.

Primjena: Proizvodnja peleta

Mjesto: Novska, Hrvatska
ORC model: Turboden 10 CHP split
Poetak rada: 2013. godine
Instalirana elektrina snaga: 999 kWel
Toplotna snaga : 4,1 MWth
Temperatura vode: 70- 90C
Vrsta biomase: drvna sjeja/otpad iz procesa
Korisnici toplotne en.: trakasta suara koritena za
proizvodnju peleta

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Trenutno stanje:

Daljinsko grijanje od 1980.

Vlasnik Optina Sokolac; Javno preduzee Toplane
Sokolac upravlja sistemom
Usluga za 26.302 m2
Kapacitet kotlova 14,2 MW (u upotrebi 6,52 MW)
Potronja biomase 25.000 nasipnih metara kubnih
Troak za biomasu 425.000 KM godinje
Nema problema sa nabavkom biomase

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Tarife (bez PDV-a)

Fizika lica 1,0 KM/m2 mjeseno na 12 mjeseci

Javne zgrade 3,0 KM/m2 mjeseno na 12 mjeseci
Bolnica, kole 1,6 KM/m2 mjeseno na 12 mjeseci
Nema mjerenja potronje energije kao ni tarife bazirane na
potronji toplote
Stepen naplate oko 90%

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Projektni prijedlog:

Instalacija ORC postrojenja na otpadnu biomasu (1 MWe i

4.1 MWth)
Vrna optereenja iz postojeeg kotla (prve tri godine),
instalacija novog od 4 MW nakon tree godine
Rekonstrukcija i poveanje mree (potencijalno 144.983
m2 novih korisnika)
Prikljuak na mreu izvodljiv (odgovor Elektrodistribucije
Pale)
Slobodna kvota za feed-in tarifu

8000 MWh

Potrebna koliina biomase

za ORC postrojenje

16.120 t/a

1 MWe
4,1 MWt

ORC TURBODEN 10 CHP

Split

Mrea
6,52 MW
Postojei parni kotao
TPK Zagreb
Potrebna koliina
biomase za vrne
kotlove

4.048 t/a

4 MW
Novi vrelovodni kotao
na biomasu

27.479 MWh
KORISNICI
DALJINSKOG
GRIJANJA

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

ORC TURBODEN 10 CHP Split
Snaga termouljnog kotla
Radni fluid na strani termouljnog kotla

MW

5,2

Termiko ulje

Temperatura termikog ulja na ulazu i izlazu isparivaa

310/250

Temperatura vrele vode na ulazu i izlazu kondenzatora

60/80

Toplotna snaga vrele vode

MW

4,1

Ukupna elektrina snaga

MW

Elektrina snaga za vlastitu potronju postrojenja

kW

51

Neto elektrina snaga

MW

0,949

Ukupna elektrina efikasnost

19,5 %

Ukupna efikasnost sistema

86%

Elektrini generator asinhroni trof. 400 V

Potronja biomase

kg/h

2.015

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Investicioni trokovi ORC CHP
Sagorijevanje na reetki TURBODEN ORC 1 MWe/4,1 MWt
EUR
Spremite goriva

ukljueno u cijenu

Mosna vaga

ukljueno u cijenu

Loite i kotao

2, 850. 000

Rekuperacija otpadne topline

ukljueno u cijenu

Transporter goriva

ukljueno u cijenu

Kogeneracijski modul ORC (ukljuujui

generator i transformator)

1,300.000

UKUPNI INVESTICIONI TROKOVI

(nisu ukljueni objekti, prikljuci i sl.)

4,150.000

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Potronja biomase:

Toplotna mo 3 kWh/kg
16.120 t/a za ORC postrojenje (8.000 h/a)
4.048 t/a za kotlove za vrna optereenja
Biomasa 65 KM/t

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Iskoritenje vika energije u periodu maj-sept
Procenat iskoritenja otpadne
toplote
%
MWh

KM

Procenat od
ukupnog prihoda
%

Prihodi

10

1.367

95.657

20

2.733

191.314

30

4.100

286.971

40

5.466

382.628

10

50

6.833

478.286

12

60

8.199

573.943

14

Raspoloiva otpadna toplota: 13.665 MWh

Pretpostavljena cijena: 70 KM/MWh

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Pregled trokova projekta

Kapitalni trokovi (kotao, toplovod, vrelovod i

revitalizacija postojeeg sistema)
15,18 mil KM
Operativni trokovi (trokovi osoblja,
biomase, el. energije, te tr. funkcionisanja i
odravanja)
1,99 mil KM/a

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Pregled prihoda projekta

Prihodi od korisnika SDG (fizika lica 1,00

KM/m2 i pravna lica 3,00 KM/m2)
2,13 mil KM/a

Prihodi od prodaje el. energije

1,93 mil KM/a
UKUPNI PRIHODI = 4,06 mil KM/a

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Pokazatelji isplativosti projekta

Diskontna stopa 6,0 %

NPV = 4,29 mil KM

Diskontovani period povrata
10 godina i 6 mjeseci
IRR = 10,35%

Planirano ORC kogeneracijsko postrojenja na Sokocu

Iznos potrebne fakture koja bi se plaala privatnom
partneruisplativosti projekta
Raunata na bazi pretpostavljene oekivane stope povrata
privatnog partnera IRR=10,0%
Faktura bi iznosila 2,094 mil KM
Prihod od korisnika SDG 2,13 mil KM to je dovoljno da se pokriju
trokovi fakture

U 15 godina ostatak prihoda za javnog partnera bi iznosio 0,54 mil

KM
Poveanje stepen napalte ili tarife taj iznos moe znaajno porasti

Sistem daljinskog grijanja na

biomasu sa kogeneracijom (ORC)
u optini Sokolac

Zakljuak
Strategija energetske politike ide ka poveanju udjela OIE
Najvee poveanje oekuje u koritenju biomase u
energetske svrhe
Trenutno u BiH je u pogonu 25 sistema daljinskog grijanja,
od kojih je veina izgraena prije 30 do 40 godina
Instalirana postrojenja koriste razliita goriva, preteno
ugalj, gas i lo ulje
Rjeavanje problema grijanja u gradovima, te finansijska
opravdanost takvih projekata dovode do ideja o rjeavanju
problema grijanja u gradovima

Zakljuak
Uspostavom
poticajnog
zakonodavnog
okvira
za
proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije
i kogeneracije aktualizirane su aktivnosti planiranja i
realizacije projekata izgradnje novih i revitaliziranja starih
energetskih postrojenja za iskoritavanje drvnog ostatka u
drvnoj industriji
Glavne prednosti sistema daljinskog grijanja su uklanjanje
velikog broja malih loita, vea efikasnost koritenja goriva,
bolja kontrola pepela i ostataka goriva, oslobaajui vie
skladinog prostora, regulisanje zagaivanja i poveanje
ivotnog standarda stanovnitva

Benefiti - Zakljuak
Rad postrojenja tokom cijele godine
Razvoj lokalne zajednice
Otvaranje novih radnih mjesta u pogonu za proizvodnju,
snabdjevanje i preradu biomase
Poveanje prihoda lokalne zajednice iz komunalnih
doprinosa i poreza na dobit
Smanjenje emisije zagaujuih materija u atmosferu
Sigurnost energijskog snabdjevanja

Zakljuak
Odrivi sistemi daljinskog grijanja u svom portfoliu moraju
imati energijski mix zasnovan na obnovljiih izvorima, ne
koristei, kao osnovno gorivo, fosilne izvore.

HVALA NA PANJI!!
Nihad Harba

Milovan Kotur

Kontakt e-mail:
nihadharbas@gmail.com

Kontakt e-mail:
milovan.kotur@unbl.rs

www.sustainable-energybih.org