KEMIJSKA RAVNOTEA

VRSTE KONSTANTI RAVNOTEE

KONSTANTE
RAVNOTEE

HOMOGENE

KISELO-BAZNE
(disocijacija vode, slabih
baza i kiselina)
NASTAJANJE
KOMPLEKSNOG IONA

OKSIDACIJSKOREDUKCIJSKE RAVNOTEE

HETEROGENE

IZMEU VRSTE SLABO TOPLJIVE

TVARI I NJENIH IONA
RAVNOTEA ANALITA IZMEU
OTAPALA KOJA SE NE MIJEAJU
(EKSTRAKCIJA)
RAVNOTEA ANALITA IZMEU
POKRETNE I NEPOKRETNE FAZE

RAVNOTEA ANALITA IZMEU

OTAPALA KOJA SE NE MIJEAJU
(EKSTRAKCIJA)

EKSTRAKCIJA

Stupanj do kojega se otopljene tvari, anorganske ili organske,

raspodjeljuju izmeu dva otapala koja se meusobno ne mijeaju,
znatno se razlikuju od jedne kemijske vrste do druge.

Te razlike se primjenjuju za njihovo meusobno odjeljivanje

(EKSTRAKCIJU).

POSTUPAK EKSTRAKCIJE

lijevak za odjeljivanje

ventil za regulaciju

Erlenmeyerova tikvica

POSTUPAK EKSTRAKCIJE
ako se vodena otopina u kojoj je otopljena

organska tvar A

promuka s organskim otapalom (npr. heksan) uspostavlja se

sljedea ravnotea:

A aq

A org

Dvije konstante ravnotee upotrebljavaju se za opisivanje raspodjele

otopljene tvari izmeu dva otapala koja se meusobno ne mijeaju:
KOEFICIJENT ODJELJIVANJA ILI RASPODJELE (KD)
RASPODJELA KONCENTRACIJA ILI OMJER RASPODJELE (D)

KOEFICIJENT RASPODJELE

U idealnim uvjetima omjer aktiviteta tvari A u dvije faze je stalan i

neovisan o ukupnoj koliini tvari A.

To znai da pri bilo kojoj temperaturi vrijedi:

KD

(a A )org
(a A )aq

KD koeficijent raspodjele

Aa aktiviteti tvari A u dva otapala

KOEFICIJENT RASPODJELE

Koeficijent KD je konstanta ravnotee koja opisuje raspodjelu

otopljene tvari izmeu dva otapala koja se ne mijeaju.

Umjesto aktiviteta mogu se koristiti molarne koncentracije i to bez

veih pogreaka.

A org
KD
A aq

esto je KD priblino jednak omjeru topljivosti tvari A u dva otapala.

KOEFICIJENT RASPODJELE

Ako otopljena tvar postoji u razliitim agregatnim stanjima u dva

otapala, ravnotea se moe prikazati kao:

xAy aq

yAx org

Koeficijent raspodjele poprima oblik:

Ax org
KD
x
Ay aq

OMJER RASPODJELE

Omjer raspodjele D analita definira se kao omjer njegovih analitikih

koncentracija u dva otapala koja se meusobno ne mijeaju.

Za jednostavan sustav prethodno naveden omjer raspodjele je

istovjetan koeficijentu raspodjele.

U sloenijim sustavima dvije veliine mogu se znatno razlikovati.

OMJER RASPODJELE

Npr. raspodjela masne kiseline HA izmeu vode i dietiletera moe se

pisati:

corg
caq

corg i c aq molarne analitike koncentracije HA u dvjema fazama

U vodenoj je sredini analitika koncentracija kiseline jednaka zbroju

ravnotenih koncentracija slabe kiseline i njezine konjugirane baze:

caq HA aq A aq

OMJER RASPODJELE

U nepolarnom organskom sloju nema znatne disocijacije kiseline te

su analitika i ravnotena koncentracija iste:

corg HA org

Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz

corg
caq

Dobiva se izraz:

HA org
D
HA aq A aq

OMJER RASPODJELE

Povezivanjem veliina KD i D za vrste HA u prethodnu jednabu se

uvrtava izraz za konstantu disocijacije HA:

H 3O A
Ka
HA

Te se dobiva izraz:

HA org
D

HA aq 1

1
Ka
H 3O aq

OMJER RASPODJELE

Preureenjem dobiva se izraz:

HA org
D

HA aq 1

Te na kraju:

1
Ka
H 3O aq

K D H 3O aq
Ka H 3O aq

corg
caq

Izraz se moe koristiti za izraunavanje dosega ekstrakcije HA iz

puferiranih vodenih otopina

Primjer:
1) Naeno je da koeficijent raspodjeleneke slabe kiseline izmeu dietiletera i

vode iznosi 800, a njezina konstanta disocijacije u vodi 1,50 x 10-3. Izraunajte
analitiku koncentraciju HA koja ostaje u vodenoj otopini nakon ekstrakcije
50,0 mL 0,0500 M HA s 25,0 mL etera uz pretpostavku da je pH vodene
otopine puferom namjeten na vrijednost a) 2,00 i b) 8,00.

H 3O 1,00 102 M

pH=2

K D H 3O aq
Ka H 3O aq

corg
caq

800 1,00 102

799
5
2
1,50 10 1,00 10

Ukupan broj mmolova kiseline sadran u dva otapala jednak je

prethodnom broju milimolova u vodenoj otopini:

ukupan broj mola HA 0,05 L 0,0500 mol / L 2,5 mmol

Primjer (nastavak):

Nakon ekstrakcije se 2,50 mmola HA raspodijeli izmeu dva otapala,

te je:

50,0 caq 25,0 corg 2,50

Prethodno:

corg
caq

799

corg 799 caq

Te se moe pisati:

50,0 caq 25,0 799 caq 2,50

caq 1,25 104 M

Primjer (nastavak):

Rijeite zadatak ako je pH 8.

(R: caq = 3,95x10-2 M)

2)

Ako se 500 cm3 vodene otopine joda, c (I2)=0,025605 moldm-3, muka s

50 cm3 kloroforma, ekstrahira se iz vodene otopine 6,2491 g joda.
Izraunajte koeficijent razdjeljenja joda izmeu kloroforma i vode.
(R: KD=250)

3)

Koeficijent razdjeljenja joda izmeu ugljik(IV) sulfida i vode iznosi 420.

Izraunajte masu elementarnog joda koji e se ekstrahirati iz jedne litre
vodene otopine u kojoj je koncentracija joda 1,00 x 10-3 M, mukanjem s
100 mL SC2.
(R: m=0,248 g)

4.

Koeficijent razdjeljenja mlijene kiseline izmeu kloroforma i vode iznosi

0,0203. Ako se 50 cm3 otopine mlijene kiseline u kloroformu, ija je
koncentracija 0,5 M, muka s 50 cm3 vode, kolika e biti masa ekstrahirane
mlijene kiseline?
(R: m=2,2 g)

VRSTE EKSTRAKCIJSKIH POSTUPAKA

JEDNOSTAVNA EKSTRAKCIJA

primjenjuje se kada je omjer raspodjele jedne od komponenata u smjesi

pogodan (red veliine 5-10 ili vie) a onaj druge komponente
nepogodan (< 0,001)

Odjeljivanje je brzo i kvantitativno

Ekstrakcija se uspjeno obavlja s manje od est obroka svjeeg otapala

ISCRPNA EKSTRAKCIJA

Omoguuje odjeljivanje komponenata smjese koje imaju nepogodne

omjere raspodjele (< 1)

Primjenjuje se aparatura u kojoj se organsko otapalo automatski

destilira, kondenzira i usmjeruje na prolaz kroz vodeni sloj.

Postie se postupak ekvivalentan nekoliko stotina ekstrakcija u kratkom

vremenu (1 h) uz opremu koja ne zahtjeva posebnu brigu.

VRSTE EKSTRAKCIJSKIH POSTUPAKA

PROTUSTRUJNA FRAKCIONIRANJA

Razvijeni su automatski ureaji koji omoguavaju izvoenje

stotina automatskih uzastopnih ekstrakcija

Frakcioniranje se odvija po protustrujnoj shemi u kojoj se

raspodjela izmeu svjeih obroka obiju faza zbiva u nizu zasebnih
stupnjeva (za razliki od iscrpne gdje se unose svjei obroci samo
jedne od faza)

Omoguuje odjeljivanje komponenata skoro istih vrijednosti

omjera

raspodjele

(npr.

odjeljivanja razlikuju oko 0,1)

aminokiseline

iji

se

koeficijenti

RAVNOTEA ANALITA IZMEU

POKRETNE I NEPOKRETNE FAZE
(KROMATOGRAFIJA)

KROMATOGRAFIJA

Kod svih kromatografskih metoda postoji nepokretna ili stacionarna faza

i pokretna ili mobilna faza.

Komponente iz smjese razdvajaju se na temelju njihovog veeg ili

manjeg afiniteta prema nepokretnoj fazi.

Raspodjele otopljenog izmeu nepokretne i pokretne faze mogu se

prikazati ravnoteom:

Z u pokretnoj fazi, P

kr

Z u nepokretnoj fazi, N

Koju kontrolira termodinamiki koeficijent raspodjele:

( aZ ) N
K
( aZ ) P
0
r

Ili, u zadanim uvjetima koncentracijski koeficijent raspodjele

Kr

Z N

Z P