Professional Documents
Culture Documents
Kondenzatori Elektrotehnika
Kondenzatori Elektrotehnika
Seminarski Rad
Sadraj
1. Uvod...........................................................................................................3
2. Povijest I Zanimljivosti...............................................................................
4
3. Elektini Kapacitet I Kondenzatori..............................................................
5
3.1.Spojevi Kondenzatora.......................................................................... 5
3.1.1. Serijski Spoj Kondenzatora..........................................................
5
3.1.2. Paralelni Spoj Kondenzatora........................................................
6
3.1.3. Mjeoviti Spoj Kondenzatora.......................................................
6
3.2.Kapacitivno Djelilo Napona.................................................................
7
3.3.Kapacitivno Djelilo Struje....................................................................
7
4. Energija
Kondenzatora................................................................................
8
5. Proraun
Kapacitivnosti..............................................................................
9
5.1.Kapacitivnost Svosnika Ili Cilindrinog Kondenzatora........................
9
5.2.Kapacitivnost Ploastog Kondenzatora............................................... 10
5.3.Kapacitivnost Kuglastog Kondenzatora...............................................
10
6. Vrste
Kondenzatora.....................................................................................
11
6.1.Stalni Kondenzatori............................................................................. 11
6.1.1. Papirni Ili Blok Kondenzatori......................................................
11
6.1.2. Kondenzatori S Folijama Od Plastine Mase................................
11
6.1.3. Keramiki
Kondenzatori..............................................................
11
6.1.4. Liskunski
Kondenzatori...............................................................
11
6.1.5. Kondenzatori Od Stakla...............................................................
12
6.1.6. Elektrolitski
Kondenzatori...........................................................
12
6.2.Promjenjivi Kondenzatori.................................................................... 12
2
1. Uvod
kapacitivnost Je Svojstvo Vodia Da Na Sebi Moe Zadrati Odreenu Koliinu Naboja, U Odreenim
Naponskim Prilikama. Kondenzator Je Naprava Sastavljena Od Dva Vodia Meusobno Izolirana Koje
Naelektriziramo Nabojima +q, A Drugi Sa q. Kapacitivnost Ovog Sustava Ovisi O Geometriji to Znai O
Povrini I Udaljenosti Vodia I Dielektrika Izmeu Njih. Kapacitet Ima Svojstvo Akumuliranja Elektrine
Energije.
2. Povijest I Zanimljivosti
Problem Kako Pohraniti Naboj See Jo U 18. Stoljee Kada Se Magdeburki Izumitelj Otto Von Guericke
Dosjetio Trljati Punu Sumpornu Kuglu I Putati Da Izmeu Nje I Elektrizacijske Koe Skau Iskre. Leydensku
Staklenku, Jedan Od Najranijih I Najjednostavnijih Elektrinih Kondenzatora, Izumili Su, Neovisno Jedan Od
Drugoga, 1745. Godine Nizozemski Fiziar Pieter Van Musschenbroek Sa Sveuilita U Leydenzu I Ewald
Georg Von Kleist Iz Pomeranie.
Leydenska Staklenka:
Izvorna Leydenska Staklenka Bila Je Zaepljena Staklenka Napunjena Vodom, I Sa icom Ili avlom Koji Su
Se Protezali Iz epa U Vodu. Staklenka Je Bila Nabijena Tako Da Se Drei U Jednoj Ruci Vanjski Dio ice
Dovede U Kontakt S Elektrinim Ureajem. Ako Je Dodirnemo Drugom Rukom Nastao Bi Izboj Koji Bi Se
Oitovao Kao Nasilan ok. Dananja Leydenska Staklenka Je Obloena Alu-Folijom Izvana I Iznutra. Elektrini
Kontakt Ostvaruje Se Sa Mjedenim tapom Koji Probije ep I Spojen Je Lancem Sa Unutranjim Slojem
Metala. Kompletan Izboj Dogaa Se Kada Su Dvije Alu-Folije Povezane Meusobno Vodiem. Njom Su Se
Mogli Postii Naponi I Do 25000 V. Leydenska Staklenka Se esto Koristi U Laboratorijima Za Demonstraciju I
U Eksperimentalne Svrhe. Benjamin Fraklin Je Sistemom Od Dvije Leydenske Staklenka Ubijao Purane, A
Jednom Je Skoro Ubio I Sebe. Inae Je Franklin Otkrio I Fundamentalnu injenicu Da Se Umjesto Staklenka
Mogu Koristiti Metalne Ploe Razdvojene Nekim Izolatorom. Tako Je Franklin Nainio Prvi Ploasti
Kondenzator.
C1
U2
b
C2
U3
b
C3
Na Shemi Imamo Tri Kondenzatora Spojena Serijski. Prvi I Trei Kondenzator Nabijaju Se Neposredno
Iz Izvora. Unutarnji Kondenzator Nabija Se Prilikom Preraspodjele Elektrinih Naboja. Na Ploi B Prvog
Kondenzatora Uslijed Elektrine Influencije U Dielektriku Se Nagomilava Negativan Naboj to Uzrokuje
Nagomilavanje Pozitivnog Naboja Na Ploi a Drugog Kondenzatora. Na Svakom Od Kondenzatora Dolazi Do
Jednake Raspodjele Naboja, A Taj Naboj Je Jenak Naboju Cijele Baterije.
Q Q1 Q 2 Q 3
Napon Na Serijski Spojenim Kondenzatorima Je Jednak:
U U1 U 2 U 3
Q Q1 Q2 Q3
C C1 C 2 C3
:Q
1
1
1
1
C C1 C 2 C 3
Ove Jednadbe Vrijede Za Krune Frekvencije = 1s-1. Budui Da Je Ukupni Kapacitivni Otpor Jednak:
Xc
1
C
1
1
1
1
...
C C1 C 2 C 3
Da Bi Se Izraunao Kapacitet to Ga Daju U Serijskom Spoju Kapaciteti Treba Zbrojiti Reciprone Vrijednosti
Pojedninih Kapaciteta. Rezultat Je Reciprona Vrijednost Tog Zbroja.
U1
C1
U2
a
C2
b
U3
a
C3
b
svi Paralelno Vezani Kondezatori Nalaze Se Na Istom Naponu Koji Je Jednak Naponu Izvora.
U U1 U 2 U 3
Kroz Svaki Paralelno Spojeni Kapacitet Tee Struja Obrnuto Razmjerna Pojedinom Kapacitivnom Otporu.
Ukupan Naboj Baterije Paralelno Spojenih Kondenzatora Je:
Q Q1 Q 2 Q3
Q C1U C 2U C 3U
:U
Q
C1 C 2 C 3
U
C C1 C 2 C 3
Ove Jednadbe Vrijede Za Krunu Frekvenciju = 1s-1 , Za Bilo Koju Frekvenciju Je:
C C C C
Paralelnim Spajanjem Kondenzatora Poveava Se Kapacitivnost U Strujnom Krugu, No Pri Takvom Spajanju Treba Voditi Rauna O Polaritetu. Takoer Treba Obratiti Pozornost Na to Da
Elektrini Proboj Jednog Kondenzatora Naruava Rad Cijele Baterije. Probijeni Kondenzator Kratko Spaja Ostale Kondenzatore.
+
C1
U1
C2
U2
t
t
t
1
1
1
1
idt
idt
C C idt
C1 0
C 2 0
1
2 0
U U1 U 2
t
1
idt
C1 0
1
U1
C1
C2
U1 U
U
t
C 2 C1
U 1
C1 C 2
1
idt
C1 C 2
C1 C 2 0
U2 U
C1
C1 C2
i
i1
C1
i2
C2
i i1 i 2 C1
i1
C1
du
du
du
C2
C1 C 2
dt
dt
dt
du
dt
C1 C 2 du
i1 i
C1
C1 C 2
dt
i2 i
C2
C1 C2
4. Energija Kondenzatora
8
uc
q 1
q
C C
Ova Jednadba Odreuje Nabojno-Naponsku Karakteristiku Kondenzatora Koja Predstavlja Pravac Kroz
Ishodiste (Slika 1). Na Temelju Povrine Ispod Tog Pravca/krivulje Dobiva Se Izraz Za Energiju Nabijenog
Kondenzatora Kao :
Q
Wc u dq
0
U Sluaju Linearnog Kapaciteta Vrijedi Da Je Q=cu, Pa Je Dq=cdu. Tada Se Dobije Da Je Akumulirana Energija
:
U
Wc C u du
0
CU 2 Q 2 QU
2
2C
2
U Sluaju Nelinearnog Kapaciteta Potrebno Je Znati Funkciju Q=f(U). Nabijeni Kondenzator Pranjenjem Vraa
Energiju (to Bi Se Moglo Vidjeti Da Se Izmeu Elektroda Nabijenog Kondenzatora Vodljivo Spoji arulja).
Vidimo Da Kod Nabijanja Kondenzator Dobije Samo Polovicu Energije Izvora. Druga Polovica Energije Izvora
Potroi Se Na Otporu Kruga R. Na Otporu Kruga Potroi Se Do Kraja Nabijanja Toliko Energije Koliko Je
Dobije Kondenzator. Za Razliku Od Izvora , Gdje Se Svi Naboji Razdvajaju Na Isti Napon, A Nabijanjem Napon
Kondenzatora Raste Pa Se U Poetku Naboji Razdvajaju Na Manji, A Kasnije Na Sve Vei Napon. Stoga Naboji
Koji Dolaze Na Poetku Dobivaju Manju, A Oni Kasnije Sve Veu Energiju. Poetkom Nabijanja Vei Dio
Energije Dobiva Otpor, A Krajem Nabijanja Kondenzator.
5. Proraun Kapacitivnosti
Q
;
U 12
0 r
o 8.854 10 12
E
2r 2lr
R1
E dl
ln c
2 R1
E dl
r
ln c
2 R2
rc rref
R2
rc rref
U 12 1 2
U 12
C2
Nm 2
r
r
ln c ln c
2
R1
R2
R
R
Q
ln 2
ln 2
2
R1 2l R1
Q
R
Q
ln 2
2l R1
C
2l
R
ln 2
R1
2l
R
ln 2
R1
10
Q
d
d
Q
S
S
0 r
Q
d
d
d
S
C 0 r
S
F
d
o 8.854 10 12
R1
E dl
Q 1 1
4 R1 rc
E dl
Q 1
1
4 R2 rc
rc rref
R2
rc rref
U12 1 2
U12
C2
Nm 2
1 1
1
1
4 R1 rc R2 rc
1
1
Q R2 R1
4 R1 R2
4 R1 R2
Q
Q R2 R1
4 R1 R2
C 4
R1 R2
R2 R1
11
6.Vrste Kondenzatora
kondenzatore Moemo Prema Izvedbi Podijeliti Na Stalne Kod Kojih Je Nazivni Kapacitet Stalan I Na
Promjenjive Kod Kojih Se Kapacitet Mijenja Ili Podeava Po Potrebi.
12
13
Vrsta
Kondenzatora
Liskunski
Raspon
Kapaciteta
1pf-0,01f
Maksimalni
Napon
100-600v
Keramiki
Cilindrini
0,5pf-100pf
100-600v
Varira
Keramiki
10pf-1f
50-1000v
Niska
0,001F10f
10pf-0,01f
50-60v
Milard
Polistirenski
Tonost
Temperaturna
Stabilnost
Dobra
Dobra
Niska
100-600v
100pf-10f
50-400v
Stakleni
10pf-1000f
100-600v
Dobra
Napomena
Mali
Mali
Vrlo
Mali
Dobra
Polikarbonatski
Gubici
Visoka
Mali
Viskoka
Vrlo
Mali
Mali
Porculanski
100pf-0,1f
50-400v
Dobra
Dobra
Tantalski
0,1f-500f
6-100v
Niska
Niska
Elektronski
0,1f-0,2f
3-600v
Vrlo Loa
Vrlo Loa
Uljni
0,1f-20f
200-10kv
Vrlo
Veliki
Mali
14
15
Materijal
Porculan
Staletit
Rutile Mase
Titandioksid
Pvc-Ploe
Polistirol
Polietilen
Polister
Teflon
Silikoni
Tinjac
Mikanit
Platno, Svila
Kvarc
Staklo
Tvrda Guma
Pertinaks
Prepan
Bakelit
Parafin
Bitumen
Drvo-Suho
Kauuk
Mramor
Ulje-Transf.
Uljano Platno
Flogopoit
Muskovit
Relativna
Dielektrinost
6
36
100 5000
60 100
35
2.3 2.8
2.2 2.3
3
2.3
2.5 3.5
4.5 6.5
4.5 6
3.5 4.3
4.4 4.7
3.5 5
2.5 4
45
2
2.2 3.2
2.2
2.4 3.3
1.1 4.3
2.5 5
79
2 2.5
3.5 7
56
67
Dielektrina vrstoa
Kv/mm
30 35
20 30
10 20
10 20
40 50
50 70
20 50
160
40
20 70
35 45
30 35
20 40
10
10
8 10
10 13
13
10
10
10 60
0.3 - 5
15 140
1.4 2.8
8 30
30 80
50
16
Klasa,
Marka I
Temp.
Y
90c
A
105c
E
120c
B
130c
F
155c
H
155c
C
Preko 180c
Izolacijski Materijal
Pamuk, Papir, Prepan, Svila, Vlakna Viskozna,
Celuluznog Acetata I Poliamidna (Najlon),
Drvo, Smole Pvc S Omekivaem I Bez Njega, Guma
Prirodna I Vulkanizirana.
Papir, Pamuk, Prepan Svila
Vlakna Viskozna Celuloznaog Acetata,
Lak ica S Poliamidnim Ili Uljenim ianim Lakom,
Uljano Platno, Svila I Papir;
Slojasto Drvo Bakelitizirano,
Celuluzni Acetat U Folijama,
Umjetna Guma.
ica Lakirana Sintetskim Lakom,
Preani Material Na Osnovi Otvrdnutih Umjetnih Smola, I
to S Celuloznim Punilima (Bakelitne Slojaste Ploe S
Papirom (Pertinaks), Slojaste Ploe S Tkivom (Tekstolit)
Anorganski Materijali
Staklena Vlakna I Azbest Bez Veziva Ili Lakirani Uljno
Mod.Lakom Sintetskih Smola
Tinjac S Nosiocem I Bez, Mika Vrpce,
Samika Materijali
Slojasti Materijali Od Staklenih Vlakana
Staklena Vlakna I Azbest Bez Veziva, Te Staklena Vlakna,
Azbest I Tinjac Vezani Alkidnim, Epoksidnim, I Slinim
Smolama U Klasi F
Staklena Ili Azbestna Vlakna Bez Veziva Ili Lakirana
Silikonskim Elastomerom.
Tinjac (Liskun) S Nosiocem Ili Bez Nosioca, Slojasti
Material Od Staklenih Ili Azbestnih Vlakna Sa Silikonskim
Smolama
Tinjac,Porculan, Keramiki Materijali, Staklo, Kvarc
Maksimalna Temperatura Ograniena Samo Fizikalnim I
Elektrinim Svojstvima Na Radnoj Temperaturi.
Azbest, Staklena Tkanina I Tinjac Sa Silikonskim Smolama
(Iznad 225c Postojanost Ograniena)
Politetrafluoretilen (Teflon) Bez Veziva (Iznad 250c
Postojanost Ograniena)
Uporaba
Bez Veziva I Neinpregnirano,
Neuronjeno
Namoti Impregnirani Uljnim
Lakovima Od Prirodnih Smola Ili
elakom Kopalom Ili Uronjeni U
Ulje Ili Sintetaki Dielektrik
17
8. Obiljeavanje Kondenzatora
Kondenzatori Se Obiljeavaju Na Vie Naina. Najjednostavniji Je Sustav Rma, A Sastoji Se Od Tri Obojene
Toke S Odgovarajuom Strelicom Koja Oznaava Smjer itanja. Boja Prve Toke Oznaava Prvu Brojku, Boja
Druge Drugu I Tree Broj Nula Iza Prve Brojke. Kapacitet Kondenzatora Oznaava Se Uglavnom U
Pikofaradima. Radni Napon Kondenzatora Obiljeenih Na Ovaj Nain Je 500v a Tolerancija 20%.
Sustav Rma S Tri Toke Nije Dobar Za Precizno Obiljeavanje Pa Se Koristi Isti Sustav Sa est Toaka. I Ovdje
Se Vrijednost Kapaciteta Oitava U Smjeru Strelice. Boja Prve Toke Oznaava Odgovarajue Brojeve Prema
Tablici, A 4. Toka Oznaava Broj Nula Koje Slijede Iza Prve Tri Brojke. Peta Toka Oznaava Toleranciju,A
esta Radni Napon.
Obiljeavanje Kondenzatora (Za Sustave Sa 3 I 6 Toaka)
Boja
1., 2. I 3. Brojka
Broj Nula
[%] Tolerancija
Crna
Smea
Crvena
Naranasta
uta
Zelena
Plava
Ljubiasta
Siva
Bijela
Zlatna
Srebrna
Bez Boje
A,B I C
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
-
D
1
2
3
4
5
6
X 0,1
X 0,01
-
E
1
2
3
4
5
6
7
8
9
5
10
20
Radni Napon U
[V]
F
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
2000
5000
18
za Obiljeavanje Keramikih Kondenzatora Sustav Se Sastoji Od 5 Prstenova,Kod Kojeg Zadnja etiri Mogu
Biti Zamjenjena Tokama. Boja Prvog Prstena Slijeva Oznaava Temperaturni Utjecaj Na Dielektrik, Drugi
Prsten Ili Toka Prvu Brojku, Trei Prsten Drugu Brojku, etvrti Prsten Broj Nula I Peti Prsten
Toleranciju. Budui Da Boje Ovog Sustava Imaju Drugo Znaenje, Moramo Se Sluiti I Drugom Tablicom.
Oznaavanje Keramikih Kondenzatora
Brojevi Znae Nazivnu Vrijednost Kapaciteta (Nita Iza Slova Znai Pikofarade, ''N'' Iza Slova - Nanofarade
Prvo Slovo
Slovo Za
B
C
D
F
G
(Veliko Znai
C <10 Pf
0,1
0,25
0,5
1
2
+/Toleranciju U
Slovo Za C
H
J
K
M
P
R
S
Z
[%]
>10 Pf
2,5
5
10
20
+100
+30
+50
+80
-0
-20
-20
-20
Drugo
A
B
C
D
E
G
H
U
V
W
Slovo(Malo)
50=
125=
160=
250=
350=
700=
1000=
250
350
500
Nazivni
Ako Nema Slova Znai 500v
Napon U
Voltima [V]
Primjeri :
- Keramiki Kondenzator I Na Njemu Pie 10, Rije Je O Kapacitetu Vrijednosti 10 Pf
- Kondenzator Oznaen 104 Je "10 I Jo 4 Nule" Tj.100,000pf to Lake Oznaavamo Kao 0.1 Mikrofarad Ili U
Praksi Ubitanih 100nf.
- Proitamo Li Na Kondenzatoru 103j Uporabom Ovih Tablica Vrlo Brzo emo Zaljuiti Da Je Rije O
Kapacitetu 10.000 Pf Tolerancije +/- 5%
Simbol Kondentzatora
Zakretni Kondenzator Sa Stalno Promjenjivim Kapacitetom
Trimer Kondenzatori
Elektrolitski Kondenzatori
Kapacitivne Diode
Kapaciteti U Seriji S Diodom
Pored Ovih Najee Koritenih Sustava Oznaavanja U Praksi Se Koristi I Ostali Primjeri Kao to Su Na
Crteima :
19
9. Primjena Kondenzatora
1.
3.
4.
5.
6.
Uklanjanje Neeljenih Naponskih Vrhova Bloka Napajanja. Stavite Kondenzator Kapaciteta 0.01 - 0.1
Mf Izmeu Krajeva Naponskog Izvora Koji Napajaju Digitalne Krugove. Ovime Sprijeavate
Neeljena Okidanja Digitalnih Krugova.
Glaanje Ispravljenog Izmjeninog Napona U Stabilan Istosmjerni Napon. Stavite Kondenzator
Kapaciteta 100 - 10000 Mf Izmeu Izlaznih Krajeva Ispravljaa.
Blokiranje Istosmjernog Signala I Proputanje Izmjeninog Signala.
Odvoenje Izmjeninog Signala Na Masu.
Filtriranje Neeljenih Djelova Izmjeninog Signala.
Integriranje Izmjeninog Signala U Odgovarajuem Spoju Sa Otpornikom.
7.
8.
2.
20
12.Kondenzatorski Zvunik
Zvunik Ima Obrnuti Zadatak: Elektrine Signale Pretvara U Zvuk. Kondenzatorski Zvunik Sastoji Se Od
Elastine Membrane I Fiksne Ploe.
21
10. Zakljuak
svrha Ovog Seminarskog Rada Je Da Svakom Studentu Prikae Saet, A Ujedno I
Pristupaan Sadraj O Kondenzatorima I Njegovim Osobinama. S Druge Strane Omoguio Je
Nama Studentima Koji Smo Ga Napisali Da Utvrdimo I Nadopunimo Svoje Znanje Iz
Pronaene Literature. Kao to Se Moe Primjetiti U Seminaru, Primjena Kondenzatora Je
iroka Pa e U Ovom Seminaru Studenti Moi Pronai Potrebne Informacije O
Kondenzatorima.
22
11. Literatura
1. Gudelj Grgur , Buha Krunoslav , Elektrotehniki Materijali I Komponente ,
Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1994.
2. Brodi Tomislav Elektrotehniki Elementi I Osnovni Sklopovi, kolska Knjiga,
Zagreb, 1995.
3. Pavi Armin, Osnove Elektrotehnike 1.Dio, Element, Zagreb, 1999.
4.Kuzmanovi Branislav, Osnove Elektrotehnike 1, Element, Zagreb, 2000.
Www.Maturski.Org
23