Gimnazija Karlovac

Rakovac 4
47000 Karlovac

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krlea

Snjeana Srdi
Matija Pirali, 4. f

Karlovac, 05.02.2016.
BILJEKA O AUTORU

Miroslav Krlea (1893.-1981.)

Najznaajniji je hrvatski knjievnik; pjesnik, pripovjeda, dramatiar,
romanopisac, kritiar i esejist.
Puku kolu i etiri razreda gimnazije zavrio je u Zagrebu, a 1908.
upisao se u domobransku kadetsku kolu u Peuhu. Zavrivi kao jedan od
najboljih uenika, dobiva carsku stipendiju i odlazi u Budimpetu na vojnu
akademiju Ludoviceum, gdje ostaje dvije kolske godine. Samovoljno 1913.
naputa akademiju i godine odlazi u Skopje elei stupiti u srpsku vojsku
kao dobrovoljac, ali biva uhien pod sumnjom da je austrijski pijun i
upuen u Beograd na ispitivanje. Nakon to je dospio u Zemun, uhvaen je
od austrijske pogranine policije, no nakon sasluanja je puten i odlazi u
Zagreb. Otrijeznivi se od mladenakih ideala i zanosa, zapoinje ozbiljan i
plodan knjievni rad. Za vrijeme prvog svjetskog rata sluio je u austrougarskoj vojsci kao obian vojni. U razdoblju izmeu dva rata Krlea, ivei
kao nezavisan knjievnik, razvija knjievnu djelatnost: pokree asopise,
objavljuje mnoga knjievna djela, polemizira sa svojim knjievnim i idejnim
protivnicima te takoer puno putuje. Za vrijeme drugog svjetskog rata ivi
izoliran u Zagrebu, distancirajui se od vladajueg reima. Od 1950.
godine pa do smrti bio je direktor Jugoslavenskog leksikografskog zavoda.
Od ulaska u knjievnost 1914. godine pa do smrti 1981., u rasponu od
skoro sedam desetljea, Krlea je stvorio golem knjievni opus, napisavi
cijelu biblioteku pjesama, pripovijedaka, romana, drama, eseja, putopisa i
polemika.
Krleino djelo, promatrano pojedinano ili u cjelini, odaje velikog
knjievnika i umjetnika koji je nenadmanom snagom umjetnike rijei
znao prodrijeti u drutvenu stvarnost svoga vremena i prikazati sudbinu
hrvatskog ovjeka. U svom se stvaralatvu uzdigao iznad ideoloke
iskljuivosti i dogmatizma, opredijelivi se za kritiki odnos spram
stvarnosti.
Najznaajnija su mu djela: zbirke pjesama Pan, Tri simfonije, Pjesme I, II i
III, drame golgota, Vujak, Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda, Aretej,
zbirke novela Hrvatski bog Mars, Novele, zbirka Balade Petrice
Kerempuha, romani Povratak Filipa Latinovicza, Banket u Blitvi, Na rubu
pameti, Zastave, knjige eseja i polemika Eseji, Moj obraun s njima i
mnoga druga.

SADRAJ
Nakon dvadeset i tri godine izbivanja Filip je stigao jednog jutra na
kaptolski kolodvor. Detalji obiteljske kue (truli zid, poznata vrata) bude u
njemu muno sjeanje na to kako ga je prije toliko godina vlastita majka
izbacila na ulicu nakon to je ukrao stotinjarku i potroio je provodei se sa
sumnjivim enama. Posjet nekadanjoj majinoj trafici izaziva u njegovoj
svijesti navalu slika iz djetinjstva koje je bilo otrovano majinim nonim
izbivanjima i glasinama da mu je otac biskup. Filip je ovjek duboko
zahvaen nemirom i taj nemir pravi je razlog njegova povratka. Svijet se
za njega razbio na detalje kojima nije u stanju dati neki smisao.
Promatrajui tog jutra micanje ljudi na ulici, Filip vidi samo sliku kaosa i
ivotinjske izmjene materije. On je slikar, a boje su poele u njemu sivjeti.
Ugledavi svoj odraz u kavanskom ogledalu, jedan ovjek, blijed,
neispavan, umoran, prosijed, s dubokim podonjacima i goruom
cigaretom na usni, uzrujan, ispijen, poinje sumnjati u identitet svog
vlastitog ja.
Na put u Kostanjevac, gdje se preselila njegova majka, kree s
foringaem Joom Podravcem. Dok su se vozili pokraj jedne prizemnice
zatvorenih prozora, Joa prezirno izgovara rije frajle. Ta rije budi u Filipu
uspomenu na njegov neslavan bijeg iz javne kue nakon to mu je jedna
od javnih ena intimnim glasom poela govoriti o njegovoj majci i njezinom
ljubakanju s kanonicima. ivotna pria Joe Podravca Filipu prua materijal
za meditaciju o stoljetnoj zaostalosti, daleko od svakog civilizacijskog
napretka, o beskrajnoj udaljenosti njegovih slikarskih dvojbi od filozofije
ovog Panonca, koja se moe svesti samo na jedan imperativ: opstati.
Ono to e kod Filipa za vrijeme boravka u Kostanjevcu trajno izazvati
nemir, bit e njegova majka i njezina elja da se raduje ivotu i uiva u
teko izborenom socijalnom statusu. Ona od njega naruuje vlastiti portret
u crnini, no ono to Filip prenosi na platno je groteskna slika ostarjele
bordel-dame. Postupno, preko majke, Filip upoznaje kostanjevaku
drutvenu stvarnost i krug ljudi oko presvijetlog Silvija Liepacha
plemenitog Kostanjevakog, bliskog prijatelja svoje majke. Liepach je
nekadanji veliki upan upanije koransko-glinske, koji je svoja
promaknua kupovao nepotpisanim lancima kako je Hrvatska jedna
fikcija, pripada inovniko-posjednikom sloju koji vegetira po provinciji
hranei se uspomenama na jedan netragom nestali svijet. Jedan od
razloga Filipova zadravanja u Kostanjevcu je i Boboka Radajeva,
blagajnica u kavani Kod Krune, ena o kojoj se pria da je moralno i
materijalno upropastila svog zadnjeg ljubavnika odvjetnika Baloanskog i
skrivila smrt njegove ene. Sjedenje u kavani i razgovori s Bobom postaju

Filipova svakodnevna potreba. Ta pretjerano erotizirana ena s crtama

nimfomanke poinje Filipa neodoljivo privlaiti erotski i ljudski. Filipovo
drutvo kod u kavani je Vladimir Baloanski koji je, hipnotiziran Bobinim
seksipilom, skliznuo od uglednog graanina i uzornog mua do sjene
ovjeka dospjevi u zatvor i ludnicu, a sada vegetira uz nju na raun
njezine samilosti.
Tjelesni Bobokin utjecaj ponovno budi u Filipu slikarsku energiju. Jedne
se veeri vraa s Bobom s protenja Svetog Roka, gdje je doivio sudar
primitivne, ruralne i barbarske atmosfere i religiozne ideje kojoj je
protenje posveeno. Izvor novog Filipovog nemira je dolazak Sergeja
Kirilovia Kyrialesa, zagonetnog Grka s Kavkaza, dermatologa i doktora
fiziologije. On je stari dugogodinji Bobokin prijatelj, a Filip smatra da je
jedan od njezinih bivih ljubavnika. Otkako je doao Boboka se sve vie
udaljava od Filipa. Filip pred Sergejem osjea snaan kompleks
inferiornosti, gotovo straha. U dugim nonim raspravama u kavani uz
rakiju, u dimu cigareta, taj cinik svojim vulgarnim, mehanicistikim
materijalizmom, svodi sva ljudska pitanja na tajne fiziologije, naoko
superiorno, mada je i sam jedan promaeni ovjek, takoer razara Filipove
idealistike koncepcije o slikarstvu i iluzije o vlastitom talentu, zadire u
Filipove intimne sumnje. Poslije jedne takve pijane none rasprave o smislu
i istinama umjetnikog stvaranja, koju Filip prekida silovito odgurnuvi stol,
nemoan da se drukije odupre razornoj Sergejevoj logici, cijelo drutvo
bilo je svjedokom ubojstva koje se odigralo ispred kavane. Poslije te
pijanke Boboke nije bilo dva dana na blagajni pa se Filip odluio posjetiti
ju. Pribliivi se prozoru njezine sobe ugleda dva tijela to se miu u
postelji dok Baloanski mirno za stolom ita novine. Ipak je pokucao i uao.
Boboka ga hladno prima ostajui u krevetu, dok Sergej sjedei pokraj nje,
kao da nastavlja tamo gdje ga je Filipov dolazak prekinuo, pria o svojim
doivljajima s prologodinjeg putovanja Sicilijom. Izmeu ostalog,
potpuno hladno govori kako je u jednom zvoniku iz snanog osjeaja
tjelesnog gaenja jednog malog djeaka bacio u kotao kipue bronce.
Razvijajui dalje svoju pseudofilozofsku raspravu o smrti, Sergej
iznenauje Filipa pitanjem je li ikada stajao pred samoubojstvom.
Ve due vrijeme Filipa su uznemiravale misli o pravoj Bobokinoj prirodi.
Ta ena ga je snano uzbudila, pod utjecajem njezina tijela ponovno su se
probudile njegove slikarske snage, ali u njihovom su se odnosu od samog
poetka dogaale udne stvari. Sergejevim dolaskom Filipov se nemir
samo pojaao. No, Filipu zapravo nije jasno tko je u njihovom odnosu
nedosljedan i mogu li se tu uope postavljati neka moralna pitanja i nije li
upravo on prepun malograanskih predrasuda.
Jednog dana je ispod eljeznikog mosta naeno Sergejevo izmrcvareno
tijelo. Vrativi se s pogreba, Boboka posjeuje Filipa. Odluila je
otputovati i moli ga da joj do veeri osigura novac za put do Hamburga. Te
veeri, prije Boboke, Filipa je posjetio Baloanski i trai od njega da ju

odgovori od putovanja prijetei da nee dopustiti da otputuje. Kako stie

Boboka, Baloanski joj ne dozvoljava da ostane sama s Filipom. Kako bi
izbjegla scenu Boboka odlazi s Baloanskim ne uzevi novac koji joj je
Filip pripremio. Dogovorili su samo uobiajen sastanak u kavani.
U tim napetim trenucima, dok Filip sluti katastrofu, u njegovu sobu ulazi
majka i prigovara mu zbog veze s takvom nemoralnom i opasnom enom
kakva je Boboka. Filip joj uzrujano odvraa da je upravo ona ta koja je
svoje materijalno blagostanje osigurala svojim tijelom i da nema nikakvo
moralno pravo da sudi o drugim enama. Bijesno joj baca album s njezinim
fotografijama i trai ju da mu konano kae tko mu je otac. Na slici, koju
mu majka prua kao odgovor, Filip prepoznaje Leipacha plemenitog
Kostanjevakog. U tom trenutku na vrata pokuca Baloanski koji je doao
kako bi otkazao novanu uslugu, koju ga je Boba traila, jer ona ipak ne
putuje. Filip ne vjeruje njegovim zbrkanim rijeima, a on mu daje neki
papir na kojem bi trebala biti Bobokina poruka. Pribliivi papir svjetiljci
Filip vidi da to nije nikakva poruka ve obian raun iz drogerije s krvavim
otiskom prsta. Pogledavi Baloanskog vidi da su mu nogavice natopljene
krvlju. On jednim skokom niza stube bjei u no, a Filip pohita do
Bobokine sobe i pronalazi ju u lokvi krvi, pregriena grkljana.

ANALIZA DJELA
Tema povratka:
Naslov romana upuuje na sredinju temu temu povratka. Filip
Latinovicz se vraa nakon dvadeset i tri godine izbivanja u svoj zaviaj u
potrazi za vlastitim identitetom. Ve neko vrijeme osjea egzistencijalnu
muninu, ini mu se da ivot nema smisla, a svijet oko sebe doivljava kao
simultani niz potpuno nepovezanih pojava. Takav doivljaj svijeta odrazio
se na njegovu umjetniku prirodu: ve neko vrijeme ini mu se da boje
gube svoj intenzitet, a za njega kao slikara to znai gubitak inspiracije i
nemogunost stvaranja.
Uz povratak u zaviaj vee se i povratak u djetinjstvo. U dodiru s
poznatim prostorima, mirisima i zvukovima izviru iz sjeanja epizode koje
su obiljeile Filipovo djetinjstvo: odlazak vojnika u rat, ekanje na majin
povratak, posjet bordelu, zatvorena vrata svog doma. Svi su ti dogaaji
povezani likom njegove majke i munim pitanjem vlastitog podrijetla,
odnosno pitanjem tko mu je otac.
Tema umjetnosti:
Promatrajui svijet oima slikara. Filip naglaava vanost boje u
doivljavanju svijeta: on eli na slikarskom platnu izraziti slikarski doivljaj
svijeta kao simultanitet ovjekove svijesti. U romanu se nalaze brojne
digresije o slikarstvu, uporabi boje, pristupu temi iz pozicije umjetnika.

Stoga se ovaj roman moe odrediti kao roman o umjetniku i umjetnosti,

ime se uklapa u tradiciju europskog romana prve polovice 20.st.
Socijalna tema:
Vrativi se u zaviaj, Filipu se ini da je nain ivota kojemu je roenjem
pripadao zapravo pravi ivot od kojega se udaljio ivei u europskom
velegradu. Meutim, ubrzo uvia da vie ne pripada nikakvom tlu, da je
odavno izgubio svoju vezu s panonskim korijenima. Boravei u Kostanjevcu
na majinu imanju, Filip upoznaje svijet provincijalne glembajevtine
krug oko Leipacha pl. Kostanjevakoga, kojemu pripada i njegova majka.
Ta je sredina prikazana ironino, s jasno izraenim prezirom prema
malograanskim, snobovskim nazorima.
Kompozicija:
Roman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela: u prvom dijelu romana
dominira retrospekcija (povratak u prolost), a u drugom dijelu prikazuje se
kostanjevaka sredina i pripovijedanje tee uglavnom linearno. Osnovno je
obiljeje kompozicije njezina dramska struktura: nakon ekspozicije (Filipov
povratak) niu se prizori puni dramatike (Filip majka, Boboka Filip
Baloanski, Filip Sergej), a roman zavrava dramatinim krvavim
raspletom.
Stilska obiljeja:
Roman Povratak Filipa Latinovicza prvi je moderni roman u hrvatskoj
knjievnosti. U njemu se ne osporava radikalno tradicija realistikog
romana, ve se donosi svojevrsna sinteza tradicionalnog i modernoga. Od
tradicije je Krlea zadrao linearnu kompoziciju s jasnim istaknutim
dramskim voritima (npr. intelektualne diskusije sa Sergejem), ali je
minimalizirao fabulu i u sredite romana stavio ovjekovu svijest.
Modernistika tehnika:
Analitika introspekcija:
Radnja romana premjestila se u svijest glavnoga lika, ine je njegova
sjeanja, emocije, razmiljanja, unutranja proivljavanja, podsvijest.
Subjektivno vrijeme:
U romanu se isprepliu dva vremenska tijeka: prolost (oivljena u
sjeanju, komentira se iz perspektive sadanjosti) i sadanjost (dogaaji u
objektivnom vremenu). Ispreplitanje prolosti i sadanjosti tvori simultani
niz. U romanu su esti vremenski skokovi (sadanjost prolost
sadanjost).
Izravni unutranji monolog, slobodni neupravni govor:

Uz izravni unutranji monolog dominira slobodni neupravni govor: to je

istovremenost dvaju glasova (autorski pripovjeda, lik), to znai da su
misli lika (Filipa) filtrirane kroz misli autorskog pripovjedaa.
Asocijativna tehnika:
Vanjski poticaj (vizualni, auditivni, olfaktivni) potie oivljavanje sjeanja,
odnosno Filipov dijalog s prolou.
Esejistiki dijelovi:
U romanu su este esejistike digresije iji je sadraj vezan uz Filipove
meditacije o likovnim problemima, razgovore o umjetnosti i sl.
Znaenje rijei frajla:
U Filipovoj mati odreene rijei bude razne uspomene, odnosno tajne
njegovih davnih, besanih djeakih nemira. Dovoljno je da koija Joa
Podravec lukavo namigne Filipu i upozori ga kraj javne kue da frajle jo
sigurno spavaju pa da se u njemu pokrene kota uspomena. Tako sablasna
rije, a ipak je toliko dubokih tajna pokopano u toj vulgarnoj rijei koju
panonski foringai izgovaraju skupljajui kod toga pljuvaku pod jezikom
od gaenja i moralnoga prezira.
Dovoljno je da se ta rije zauje pa da se vrijeme zaustavi, vrati natrag,
odnosno da se pokae brutalna prisutnost (istovremenost) sadanjosti i
prolosti, koje su tako prepletene da nisu vezane samo kauzalno nego se i
ostvaruju simultano. To kako se Filip nekad davno kao esnaestogodinjak
zaputio frajlama, ta njegova tenja da se jo kao djeak zablati do kraja i
time zapravo objasni sam sebi sliku svojeg segmentalnog odgoja. Ta
njegova tenja za oslobaanjem od vlastite (tonije majine) nejasne i
mutne situacije, a zapravo sve dublje upadanje u nju.

ANALIZA LIKOVA
Filip Latinovicz lik intelektualca i umjetnika, nesigurnog u vlastiti
identitet. Inteligentna, neuravnoteena i iskompleksirana osoba. Najvie je
zaokupiran enama, dodirom njihova tijela, matanjem o njima.
Preosjetljiv, snano je emocionalno doivljavao i dogaaje i ljude oko sebe.
Njegovo je djetinjstvo bilo traumatino. Nakon dvadeset i tri se godine
vraa u zaviaj, zapoinju mu se vraati sjeanja. Posjeuje svoju majku u
Kostanjevcu gdje se preselila i tamo ga zadrava blagajnica Boboka. Ne
svia mu se njezin stari prijatelj Sergej te s njim ulazi u konflikte. Nakon
njegove sahrane, na Bobin zahtjev, namjerava joj dati novac za put, ali
planove upropatava Baloanski. Odgovara Filipa od njegove namjere te se

nae na putu kada je Boboka trebala uzeti novac. Na kraju ju nalazi u

lokvi krvi pregriena grkljana.
Majka podrijetlom Poljakinja, odgovorna je za Filipovo traumatino
djetinjstvo. Umjesto da mu kae istinu tko mu je otac, govorila mu je da je
biskup. Spram Filipa je potpuno hladna, ali ga je eljela istaknuti odjeom
od ostale djece. Nakon to joj je sin par noi ludovao sa enama, izbacuje
ga na ulicu. Nakon to se vratio i posjetio ju u Kostanjevac, nakon nekog
vremena mu slikom Leipacha pl. Kostanjevakog odgovara na pitanje tko
mu je otac.
Boboka tip fatalne (vatrene) ene. Ona je blagajnica u kavani Kod
Krune. U ranoj je mladosti ve dola u dodir s mukarcima. Uvijek se
poigravala s njima, unitavala im brakove i ivote openito (sluaj s
Baloanskim), ivjela je ludo, nastojei zgrabiti to vie od onog to joj
ivot prua. U trenutku kada se spremala otputovati u Hamburg, ivot joj je
oduzeo Baloanski.
Vladimir Baloanski ovjek kojem je majka povlaila konce ivota. Nikad
nije ni pomislio na neto neispravno, neplemenito ili krivo. Bio je isti
konformist prema ivotu. Oenio se Vandom Agramerovom i imali su troje
djece. Stanovali su u velikom stanu kao bogata obitelj. Nakon to mu je u
ivot ula Boboka njegov se ivot raspada i on sam nisko pada.
Odgovoran je za njezino ubojstvo.
Sergej Kirilovi Kyriales doao je u Kostanjevac niotkud i ondje ostao. On i
Boboka znaju se otprije. Filip ga se bojao, posebice njegovih rijei. Nije
skrivao svoj uzvieni stav spram Filipa. Nije vjerovao ni u kakvu posebnu
ljudsku sposobnost ili talenat. Filipa nije smatrao slikarskim talentom ve
rastrojenom ivanom osobom koja bi mogla izvriti samoubojstvo, ali
nee to uiniti jer je kukavica. Prouzrokova je Filipu mnogo nemira.